Rješavanju problema u Istražnom zatvoru treba pristupiti sistemski, istakao je tokom posjete ovoj ustanovi zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković.
On je, kako je saopšteno iz institucije Zaštitnika, na poziv pritvorenika koji štrajukuju glađu, posjetio Istražni zatvor i razgovarao sa direktorom Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Darkom Vukčevićem i pomoćnikom direktora Nebojšom Jankovićem.
Navodi se da je Bjeković obišao pritvorenike kako bi se upoznao sa zahtjevima i ustanovio u kojoj mjeri institucija Zaštitnika ima mandat i ovlašćenje da pokrene postupke, koji bi bili u svrhu prevazilaženja nastale situacije.
- Ujedno podsjećamo da je institucija Zaštitnika u kontinuitetu upoznata sa stanjem u UIKS-u i da se donose preporuke, kao u preventivnom, tako i u reaktivnom mandatu- kaže se u saopštenju.
Kako je saopšteno, u razgovoru su ponovljene ocjene o nezadovoljavajućem stanju u objektu zatvora koje se primarno odnosi na prebukiranost prostorija i negativan trend koji može da dovede do još većih problema u funkcionisanju zatvorskog sistema.
- U svemu tome od sagovornika naglašeni su napori Uprave na obezbjeđenju potreba pritvorenih lica i iskazan pozitivan stav prema njihovom odnosu u nastaloj situaciji- navodi se u saopštenju.
Ističe se da je osnovni problem na koji je ukazano od pritvorenih osoba predugo trajanje i olako određivanje, odnosno produženje pritvora i izostanak određivanja alternativnih mjera radi prisustva krivičnom postupku.
Iz institucije Zaštitnika su naveli da je ukazano da se pojedine osobe nalaze duži niz godina u pritvoru, a da im još nije donijeta pravosnažna presuda.
- Takođe, ukazuje se i na dugo trajanje pritvora nakon podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude, a što režim boravka i korišćenja prava koja im pripadaju dovodi u pitanje- kazali su iz institucije Zaštitnika.
Navodi se da se pod tim prvenstveno misli na izlaske na otvoreno i režim šetnji u pritvorskom krugu koji je ispod propisanih granica, posjete porodice i nedostatak privatnosti tokom ovih posjeta, otežanu komunikaciju sa braniocima zbog predugog čekanja radi povjerljivog razgovora.
- A kada su u pitanju higijenski uslovi nedostatak hemijskih sredstava zbog sporih tenderskih procedura i posebno otežani uslovi u sobama sa većim brojem smještenih osoba- kaže se u saopštenju.
Bjeković je, u dijelu sudske nadležnosti, naglasio da institucija nema ovlašćenje da se miješa u meritorno odlučivanje sudova u bilo kojoj fazi postupka, navodeći da ima ovlašćenje da postupa u slučajevima neopravdanog odugovlačenja postupka i nerazumno dugog trajanja sudskih postupaka
- Obostrano je zaključeno da se većini pitanja mora pristupiti sistemski, kako bi se pronašao optimalan način u kojem bi pravosudne institucije mogle ostvarivati svoju funkciji, na način koji ne bi narušio prava okrivljenih i istovremeno bile stvorene pretpostavke za ažurno okončanje predmeta- kaže se u saopštenju.
To je potrebno, kako se dodaje, kako bi se riješila sva pitanja koja uzrokuju trenutnu situaciju prilikom smještaja u Istražni zatvor.
Navodi se da će institucija Zaštitnika o ovim razogovorima sačiniti kraći izvještaj kako bi u komunikaciji sa nadležnim organima podstakla na preduzimanje aktivnosti koje idu za tim da se stanje poboljša i izbjegne dalja prebukiranost koja može voditi ka novim izazovima uključujući i one sigurnosne, zdravstveno-sanitarne, nedostatak prostornih kapaciteta i slično.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bjeković: Mora se sistematski pristupiti rješavanju problema u Istražnom zatvoru

Od 580 pritvorenika, koliko ih je u Crnoj Gori bilo 15. novembra ove godine, u Istražnom zatvoru u Podgorici nalazi se njih 406 - 54 više od predviđenih smještajnih kapaciteta.&nbsp;
To je pokazala Analizi stanja postojećih prostornih kapaciteta u Istražnom zatvoru Podgorica sa prijedlozima mjera koje imaju za cilj poboljšanje uslova boravka pritvorenih lica.
Iz Istražnog zatvora Podgorica je u posebni dio Zatvora za kratke kazne premješteno 130 pritvorenika koji su odvojeni od osuđenika. Njih 44 premješteno je u pritvorsku jedinicu Zatvora Bijelo Polje, u kojoj se nalazi i 101 osoba kojoj su nadležni sudovi iz sjeverne regije odredili pritvor.
Kako bi se unaprijedili uslovi u Istražnom zatvoru Podgorica i obezbijedili adekvatni smještani kapaciteti ocijenjeno je da je potrebno izgraditi posebni objekat predviđen za smještaj 200 pritvorenika koji se sumnjiče za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, uz povećan nivo bezbjednosti koji je u postojećim uslovima teško omogućiti.
- Izgradnjom novog objekta pritvorske jedinice u kompleksu Uprave obezbijediće se prvenstveno unapređenje nivoa bezbjednosti, uslova boravka lica lišenih slobode, uslova rada zaposlenih u pritvorskim jedinicama, prava pritvorenih lica, veća dostupnost kulturno sportskim aktivnostima, boravak na otvorenom prostoru, veća mogućnost radnog angažovanja pritvorenih, što će sa druge strane uticati na smanjenje nasilja među pritvorenicima, kao i trenda donošenja negativnih odluka kojim se utvrđuje da je država Crna Gora postupila suprotno članu 3 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda - konstatuje se u analizi koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
<h2>Više pritvorenika - veći problemi</h2>
U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u kontinuitetu ukazuju na manjak smještajnih kapaciteta u podgoričkom Istražnom zatvoru. Preduzeto je više aktivnosti u pravcu rješavanja ovog problema, međutim, rast broja pritvorenika u Crnoj Gori koji se ove godine kreće između 550 i 600, dodatno komplikuje situaciju.
Poređenja radi, tokom 2022. godine broj pritvorenika u Crnoj Gori kretao se između 370 do 400, a 2023. godine između 420 do 460.&nbsp;
Ranijim izmještanjem ambulanti Sektora za zdravstvenu u novoizgradeđeni objekat, smještajni kapaciteti u Istražnom zatvoru Podgorica povećani su za 60 mjesta.&nbsp;
- Međutim, imajuću u vidu broj pritvorenih lica, u dužem vremenskom periodu prisutan je i jasno izražen problem prenaseljenosti smještajnih kapaciteta u Istražnom zatvoru Podgorica, a i koji je prepoznat i od strane relevantnih domaćih i međunarodnih organizacija – navedeno je u analizi koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Po odobrenju nadležnog suda od polovine 2022. godine određeni broj pritvorenika nalazi se u dijelu Zatvora za kratke kazne i u pritvorskoj jedinici Zatvora Bijelo Polje.
Cilj je smanjenje bezbjednosnih rizika, prijetnji i drugih izazova. Međutim, s druge strane ovakvim rastećenjem, upozorava se u analizi, znatno se opterećuju smještajni kapaciteti ostalih zatvorskih jedinica i dodatno usložnjavaju aktivnosti službenika obezbjeđenja, imajući u vidu razlike u načinu postupanja prema pritvorenicima u odnosu na postupanje prema osuđenim licima.
Dodatno komplikuje i to što u UIKS-u ima dosta pritvorenika koji se sumnjiče da su učestvovali u izvršenju istog krivičnog djela, a po Zakoniku o krivičnom postupku oni ne mogu da se nalaze u istoj prostoriji.
- U pritvorskoj jedinici Istražnog zatvora Podgorica smješten je veći broj lica koja su, prema podacima nadležnih službi, pripadnici suprotstavljenih organizovanih kriminalnih grupa - napominje se u analizi.
<h2>Veliki broj pritužbi</h2>
Takođe, konstatuje se da prenaseljenost za posljedicu ima ugrožavanje osnovnih ljudskih prava pritvorenih, zagarantovanih Ustavom, zakonom i potvrđenim međunarodnim dokumentima.&nbsp;
Kao posljedica se javlja i veliki broj pritužbi koji se odnosi na uslove u zatvoru i ugrožavanje prava koja im kao zatvorenicima pripadaju i to u pogledu smještaja, zdravstvene i higijensko tehničke zaštite, šetnje na otvorenom prostoru, radnog angažovanja i organizacije slobodnog vremena, ostvarivanja kontakta sa spoljnim svijetom.
- Takođe, prekobrojnost u Istražnom zatvoru uzrokuje loše materijalne i higijenske uslove što može uticati na pojavu zaraznih bolesti i ugroziti zdravlje pritvorenih lica, kao i povećati nasilje medu pritvorenicima - navedeno je u analizi.
Podsjeća se da je u Izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava sloboda za 2020, 2021, 2022. i 2023. godinu ukazano da loši materijalni uslovi, uz prekobrojnost u sobama, zbirno rezultiraju ponižavajućim postupanjem u odnosu na pritvorenike, što je ustanovio i Evropski sud za ljudska prava.
- U Izvještaju Nacionalnog preventivnog mehanizma, s obzirom na klimatsko područje u kojem je smješten Istražni zatvor Podgorica, za koje je karakteristična velika vlažnost tokom zimskih mjeseci i visoke temperature u ljetnjim, zbog humanog postupanja treba nastojati da se obezbijedi minimum standarda za normalan boravak pritvorenih lica u sobama i samicama - dodaje se u dokumentu.
Zbog svega je u analizi ocijenjeno da je potrebno izgraditi poseban objekat za smještaj 200 pritvorenika koji se sumnjiče za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala.
&nbsp;

Tamara Klikovac

Gužva u Istražnom zatvoru: 54 pritvorenika više od predviđenog kapaciteta, rješenje gradnja novog objekta u sklopu UIKS-a

Ne vidim ništa sporno u sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i u saradnji sa državom sa bogatim pojedincima koji bi podigli standard u Crnoj Gori, kazao je poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević.
- Treba malo razmisliti i procijeniti da li je cilj države da stalno stagnira ili da se otvori prema svijetu, da dođu investitori i da se malo popravi standard- rekao je Urošević u emisiji “Klub A plus”.
Urošević je odao čast lokalnoj zajednici i građanima Ulcinja ali, kako kaže, ne bi ulazio u to da je Velika plaža ingerencija lokalne zajednice.
- Treba malo šira slika da se posmatra, pa da cijela država ima korist. Pretpostavljam da će gospoda koja su protiv ovog sporazuma na plenumu iznijeti argumente. Ja za sada ne vidim da je tu nešto problematično pa da se govori da se to mora izbjeći- kategoričan je Urošević.
Urošević je takođe pozvao nadležne institucije da se izjasne o ovom slučaju.
- Vjerovatno prate ova dešavanja pa ih pozivam da se izjasne. Nešto ih ne čujem da se izjašnjavaju o cijenama koje diktiraju trgovački lanci- rekao je Urošević.

Urošević: Ne vidim ništa sporno u Sporazumu sa UAE

Barselona i PSŽ prvi su polufinalisti Lige šampiona. Oba tima su večeras poražena u revanš mečevima četvrtfinala, ali su prošla dalje zahvaljujući ubjedljivim pobjedama u prvim duelima pred svojim navijačima.
Barsa će u polufinalu igrati protiv boljeg iz duela Bajern – Inter. Prvi meč u Minhenu pripao je Interu – 2:1, a revanš se igra sjutra veče u Milanu.
U drugoj polovini žrijeba, PSŽ čeka pobjednika okršaja između Real Madrida i Arsenala. Engleski tim je šokirao sve pobjedom 3:0 u prvom susretu u Londonu, a revanš u Madridu biće prilika za Real da pokuša da napravi veliki preokret.
Borusija Dortmund – Barselona 3:1, prvi meč 0:4
(Girasi 11′(p), 49′, 76′ – Bensebaini 54′ ag)
Aston Vila – PSŽ 3:2, prvi meč 1:3
(Tilemans 35′, Mek Gin 55′, Konsa – Hakimi 11′, Nunjo Mendeš 35′)

Barselona i PSŽ u polufinalu Lige šampiona

Ukrajinske snage napale su stalnu bazu ruske 448. raketne brigade u Kurskoj oblasti, za koju Kijev tvrdi da je odgovorna za nedavni smrtonosni raketni napad na sjeveroistočni ukrajinski grad Sumi. 
 
U saopštenju ukrajinskog Ministarstva odbrane navodi se da su napad izvele jedinice Snaga za bespilotne sisteme Oružanih snaga Ukrajine, Specijalne operativne snage i Sigurnosna služba Ukrajine, u koordinaciji s ostalim vojnim orgranima države, javlja Anadolija. 
 
Napadnuta lokacija, kako se dodaje, povezana je s osobama koje su „počinile ratne zločine nad narodom Ukrajine“, uključujući napad na Sumi 13. aprila. 
 
- Lokacija 448. raketne brigade je pogođena, a zabilježene su i sekundarne detonacije- navodi se u saopštenju i dodaje da je procjena štete u toku. 
 
Poručuje se da će svaka ruska vojna jedinica i pojedinac koji su učestvovali u granatiranju ukrajinskih gradova i civila bitti identifikovani i kažnjeni. 
 
U međuvremenu, vršilac dužnosti guvernera Kurske oblasti, Aleksandar Hinštajn, kazao je da se ekipe za vanredne situacije još bave posljedicama ukrajinskih napada dronovima. 
 
On je izvijestio o oštećenju tri stambene zgrade, uključujući urušene stropove i izgorjele unutrašnjosti, kao i o uništenju ili oštećenju 37 privatnih kuća – od kojih je pet potpuno izgorjelo u požaru.

Ukrajina napala bazu ruske raketne brigade u Kursku za koju tvrdi da je odgovorna za nedavni raketni napad na grad Sumi

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima potpisan je uz kršenje svih principa, džentlmenskih dogovora, konsultacija i razgovora, smatra poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni.
- Sve je krenulo od početka izrazito jednosmjerno. Jedan prostor se daje na 99 godina zakupa i za sve to se glasa na Whatapp grupi”, prokomentarisao je Čapuni slučaj Velike plaže u emisiji “Klub A plus”.
Čapuni kaže da su sada “sve oči uprte u Ulcinj”.
- Helikopteri nas nadlijeću dnevno po dva puta kao što je to nekada radila Vojska Jugoslavije. Kao da je ratno stanje. Ne samo da nijesmo bili u mogućnosti da branimo svoja prava, nego nismo imali priliku da o tome debatujemo- &nbsp;tvrdi Čapuni.
Prema riječima Čapunija, Opština Ulcinj je najveći heroj jer su jednoglasno donijeli zaključak da su protiv ovog sporazuma.
- Udarili su takav šamar Crnoj Gori. Ne znam kako to mediji nijesu propratili malo bolje. Zato ćemo koristiti sve poluge da kanališemo svoje zahtjeve i sporenja. Jedan od tih načina je biti u Vladi- kazao je Čapuni. 

Čapuni ocjenjuje da će država slabo ispratiti bilo kakvo sljedeće dešavanje ukoliko se ovaj sporazum osnaži i ratifikuje.
- Tok daljih investicija biće jako teško pratiti. Država će imati malu moć. A brzina kojom je potpisan ovaj sporazum govori da nešto nije u redu. Nešto se iza brda valja, nešto se krije, donose se odluke navrat-nanos. Korupcija mi je na posljednjem mjestu u šta sumnjam, ali na sve drugo sumnjam- rekao je Čapuni.

Čapuni: Opština Ulcinj najveći heroj, koristićemo sve poluge da kanališemo svoje zahtjeve i sporenja

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, jedan od ključnih ljudi u akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih starješina, poslovao je prošle godine sa preduzećem ,,Marsin”, čiji je osnivač i izvršni direktor Viktor Siništaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c" data-rendition-name="original" width="1169" height="998" loading="lazy" alt="DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u"> <figcaption>DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U vanrednom izvještaju predatom Agenciji za sprječavanje korupcije, Šuković je prijavio ugovor o komisionoj prodaji od 7. maja 2024. godine u iznosu od 23.500 eura. Kupovina džipa reno ,,kadjar”, prijavljena je shodno zakonu. &nbsp; Ipak, činjenica je da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja poslovao sa osobom koja je svojevremeno bila osuđena - za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao ,,Orlov let”. &nbsp; SUDSKI POSTUPCI Upravo je vlasnik kompanije ,,Marsin” Viktor Siništaj 2008. godine odlukom Višeg suda u Podgorici osuđen kao član sedamnaestočlane grupe. &nbsp; Siništaj je odslužio kaznu, a kasnije se žalio Evropskom sudu u Strazburu. &nbsp; Septembra 2021. godine Anton Siništaj je dobio spor sa državom Crnom Gorom, o čemu je javnost obavijestila tadašnja zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. &nbsp; &nbsp;Iako nije poništena osnovna presuda, Anton Siništaj je danas slobodan čovjek i njegova kompanija legalno posluje. I nije bila, koliko je poznato, predmet bilo kakve istraga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAČELNIK POD SPECIJALNOM ZAŠTITOM No, Predrag Šuković se nalazi na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja koje djeluje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. U nadležnosti SDT-a je, između ostalog, je i gonjenje učilaca za krivična djela – terorizma. Tu bi činjenicu morao da Šuković ima na umu i kada privatno posluje. &nbsp;Izvjesno je, međutim, da se Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović neće baviti poslovnim kontaktima Šukovića. Jer je čelnik SDT-a Vladimir Novović već više puta demonstrirao selektivno djelovanje, obojeno dnevnom politikom. To je posredno dokazano i koliko juče. Portparol SDT-a Vukas Radonjić, na upit ETV, zvanično je obavijestio da je specijalno tužilaštvo - nakon samo devet dana istrage februara 2024. godine - odbacilo krivičnu prijavu protiv Predraga Šukovića za famoznu kupovinu stana u Budvi. &nbsp;&nbsp; &nbsp;BIZNIS - BEZ KAZNE &nbsp;Da podsjetimo: bračni par Šuković je 2020. godine kupio za 60.000 eura stan u Budvi - plaćajući gotovinom. Dvije godine kasnije, isti stan je prodat za 140.000 eura - opet u kešu. &nbsp; &nbsp;Odakle toliko gotovine kada Predrag Šuković te godine prijavljuje mjesečnu platu od oko 1.500 eura? Da li je poslovanje sa kumom - kasnije uhapšenim zbog šverca narkotika – dostojno funkcije načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li je Šukovićevo savjetovanje Mila Božovića, optuženog za šverc kokaina, službena obaveza Šukovića ili pak klasična zloupotreba položaja? Na kraju: je li Predrag Šuović platio 15 odsto poreza na 80.000 eura kapitalne dobiti za prodaju nekretnine? &nbsp; &nbsp;Sva ta pitanja, očito, nijesu interesovala Specijalno tužilaštvo. Ostala je misterija i kako je to izviđaj tužilaštva u slučaju Predraga Šukovića završen za devet dana, kada je ministar pravde Milović saslušan tek nakon 18. februara... &nbsp; Ipak, jedno, nakon svega, nije misterija. Jasno je da je aktuelni načelnik Specijalnog policisjkog odjeljenja pod specijalnom zaštitom. Zato nije čudo što su baš Predraga Šukovića upravo Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović izabrali da bude koordinator akcije političkih čistki u crnogorskoj policiji. &nbsp; Specijalni zadatak za specijalnog načelnika koji se očito specijalno trudi da opravda povjerenje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fspecijalni-poslovi-specijalnog-nacelnika-sukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šuković poslovao sa osuđenikom za pripremu oružane pobune?!

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.