Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) sprovešće u ovoj godini dubinsku provjeru imovine i prihoda oko 30 javnih funkcionera, među kojima su i tri ministra sa najvećim budžetima, pet starješina državnih organa, predsjednici dvije lokalne samouprave, nosioci dvije visoke tužilačke i tri visoke sudske funkcije, pet poslanika, po tri lica koja imenuju Skupština i Vlada... .
U slučaju potpune provjere imovine, Agencija mora imati pristup detaljnijim informacijama, a to, kako su objasnili, obuhvata traženje informacija o bankovnom računu od svih banaka u Crnoj Gori, hronologije transakcija za nekretnine koje su u vlasništvu javnih funkcionera, hronologije transakcija za hartije od vrijednosti iz Centralnog klirinškog depozitarnog društva i strukturu vlasništva privrednih društava u kojima javni funkcioneri imaju udio.
– Agencija će, takođe, tražiti informacije od bilo kog drugog subjekta koji obavlja finansijske transakcije, u zavisnosti od toga koja je odgovarajuća za konkretnog javnog funkcionera i provjeru – piše u godišnjem planu ASK.
Prema planu provjera za 2026. godinu, kontrolori ASK provjeriće oko 400 imovinskih kartona, među kojima su i izvještaji o prihodima i imovini predsjednika države, Skupštine i Vlade, 26 ministara, 20 poslanika, pet potpredsjednika Vlade...
Kontrolisaće se imovinski kartoni oko 17 javnih funkcionera koje imenuje predsjednik Crne Gore (ambasadori, generalni sekretar, savjetnici predsjednika, šefovi misija pri međunarodnim organizacijama i dr.), 28 lica koja imenuje Skupština (sudije Ustavnog suda, direktori, predsjednici/članovi organa upravljanja i nadzornog organa javnog preduzeća, guverner CBCG, članovi DRI, Ombudsman...). ASK će kontrolisati i 90 državnih funkcionera koja bira, imenuje, postavlja, odnosno daje saglasnost Vlada, među kojima su generalni sekretar, šef kabineta predsjednika Vlade, zamjenik šefa kabineta, posebni savjetnici predsjednika i potpredsjednika Vlade, državni sekretari, sekretari ministarstava... Kontrolu će proći i oko 20 direktora ustanova, predsjednika i članova nadzornih organa, fondova, uprava, zavoda, te jedan broj nosilaca pravosudnih funkcija, opštinskih funkcionera i državnih službenika.
– Plan utvrđuje tri vrste kontrole, i to: administrativnu provjeru svih pristiglih izvještaja koja se obavlja kontinuirano u toku cijele godine, provjeru tačnosti i potpunosti izvještaja i nasloženiju dubinsku provjeru. U skladu sa preporukama međunarodnih eksperata, provjera se sprovodi na određenom uzorku, metodom slučajnog uzorka, kojom bi se odabrali funkcioneri za provjeru tačnosti i potpunosti izvještaja i dubinsku provjeru – obrazloženo je u Godišnjem planu provjera, koji je juče objavila ASK.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

ASK sprovodi istragu o imovini 30 funkcionera

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici ni nakon godinu i po nije okončalo izviđaj u slučaju poslanika Ujedinjene Crne Gore i hirurga Vladimira Dobričanina i još šest osoba koje se, između ostalog, sumnjiče za gradnju bez dozvole i navođenja na ovjeravanje neistinitih dokumenata.
U junu 2024. godine prijava je podnijeta protiv Dobričanina, Rajka Kneževića, Dragana Kneževića, Hajra Ljuškovića, Rada Kneževića i Sonje Knežević. Tužilaštvo istražuje i postupanje građevinskog inspektora Vladimira Raškovića.
-Postupajući državni tužilac preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje. Predmeti se nalazi u postupku izviđaja. Nakon donošenja odluke javnost će biti obaviještena – navodi se u odgovorima Osnovnog državnog tužilaštva dostavljenim Portalu ETV.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminal nakon višemjesečnih izviđajnih radnji, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, u junu prošle godine uhapsili su Raškovića ali je nakon 72 sata pušten.
Njega istražitelji sumnjiče da je od januara do aprila prošle godine, omogućio Dobričaninu, Ljuškoviću i Kneževićima da obave više radova na objektu, propuštajući da preduzme službene radnje na koje je bio obavezan.
U junu 2024. godine Uprava policije se oglasila saopštenjem navodeći da se osumnjičeni terete za krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje „jer su bez dozvole državnih organa vršili radove na objektu, a
legitimisali su se pred nadležnim organima kao vlasnici djelova objekta ili investitori“.

Marija Žižić

Tužilaštvo još istražuje Dobričanina, Kneževiće, Ljuškovića i inspektora Raškovića

Saslušanje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) je potvrdilo da se radi o političkom progonu kritičkih medija i novinara. Očigledno da postoji pozadina u njihovom postupanju - ocijenio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović koji se jutros odazvao na njihov poziv za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića.
Đuranović je poručio da će preduzeti sve pravne radnje za zaštiti svoj poslovni i privatni integritet.
- Borićemo se svim pravnim sredstvima. Ovo stvara lošu sliku o državnom tužilaštvu. Oni su zloupotrijebili poslovnu komunikaciju i svjesno targetirali šest kritičkih medija i pokušali svjesnu kriminalizaciju tih medija - naveo je Đuranović.
Ukazao je da su predstavnici šest medija imali sastanak sa ambasadorom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanom Satlerom, te da su Ujedinjene nacije rekle da prate ova dešavanja.
- Branićemo svoj integritet jer mislimo da ovo ne bi trebalo da se dešava u zemlji koja bi trebalo da bude članica EU - decidan je Đuranović.
Nastavljamo, poručuje on, da radimo svoj posao - i neka svako radi svoj posao.
- Nije zabilježeno da je SDT poluga vlasti, a to je danas crnogorska realnost - zaključio je on.

Miraš Dušević

500x500

1250x600

1084x550

Đuranović: SDT potvrdilo da se radi o političkom progonu kritičkih medija, preduzeću sve pravne radnje da zaštitim svoj poslovni i privatni integritet

Više od dvije godine nakon masakra 7. oktobra 2023. godine, koji su u Izraelu počinile islamistička teroristička organizacija Hamas i druge ekstremističke grupe, premijer Benjamin Netanjahu i dalje odbija nezavisnu istragu tih događaja. Umjesto osnivanja državne istražne komisije, on podržava imenovanje vladine komisije.
Ministarski odbor odobrio je odgovarajući nacrt zakona desno-konzervativne vladajuće stranke Likud, prenio je informativni portal ynet. Preliminarno glasanje o tom prijedlogu u parlamentu planirano je za srijedu.
<h2>„Ozbiljni nedostaci“</h2>
Stručnjaci, opozicija, kao i članovi porodica bivših talaca i poginulih 7. oktobra, oštro su kritikovali ovaj potez. Oni optužuju Netanjahua i njegovu koaliciju da odbijaju da prihvate svoj dio odgovornosti koji je doprinio političkom i vojnom neuspjehu toga dana.
Glavna državna tužiteljka Gali Baharav-Miara izjavila je da nacrt zakona sadrži „ozbiljne nedostatke“. Na taj način istražiteljima bi bilo onemogućeno da do kraja rasvijetle događaje od 7. oktobra 2023. godine i da iz njih izvuku pouzdane zaključke. Po njenoj ocjeni, prijedlog vlade stavlja političke interese ispred principa nezavisne i profesionalne istrage.
Džonatan Polin, otac Herša Goldberga-Polina, koji je ubijen u zatočeništvu Hamasa, zatražio je, prema navodima yneta, nezavisnu istragu. U demokratiji, objasnio je on, državni i politički donosioci odluka ne mogu sami sebe da istražuju.
<h2>Omiljeni vojni radio pred gašenjem</h2>
Pored toga, izraelska vlada odlučila je da ugasi popularnu vojnu radio-stanicu. Kabinet je, prema izvještajima medija, podržao prijedlog ministra odbrane Izraela Kaca da se stanica Galei Cahal zatvori do 1. marta 2026. godine.
Kac je to obrazložio tvrdnjom da taj, kako se smatra, kritički nastrojen medij prenosi „političke i razdorne sadržaje koji nijesu u skladu s vrijednostima izraelske vojske“.
Televizija i24news prenijela je da je komandant odgovoran za stanicu, Tal Lev-Ram, nagovijestio da će tu odluku osporiti pred Vrhovnim sudom. Vojni radio ima dugu tradiciju i emituje program već 75 godina.
Opozicija ovu odluku kritikuje kao kršenje slobode mišljenja i pokušaj kontrole medija. Vlada se, takođe, zalaže i za gašenje uglednog javnog servisa Kan.

Netanjahu blokira nezavisnu istragu o masakru 7. oktobra

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Od hapšenja bivšeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića prošlo je oko tri godine, a Specijalno državno tužilaštvo još nije okončalo istragu i odlučilo da li će u ovom slučaju podići optužnicu ili odustati od krivičnog gonjenja.
Milošević se sumnjiči da je organizovao kriminalnu grupu koja je krijumčarila zaplijenjene cigaretkoje su odlukom države trebalo da budu uništene. Hapšenjem Miloševića i pokretanjem istrage nadležni su se u to vrijeme hvalili da su krenuli u obračun sa grupama koje su krijumčarile cigarete, a naročito s onima koji su to radili iz državnih fotelja. Ubrzo su hvalospjevi utihnuli, a sudbina slučaja i dalje nije poznata. Spekulisalo se da istražitelji nastoje da utvrde imena ostalih saučesnika, te da će doći do "krupnih riba". I te najave su zaboravljene.
Milošević je uhapšen u decembru 2022. godine. Narednih pola godine proveo je u Istražnom zatvoru u Spužu. Za to vrijeme Ustavni sud je donosio odluke kojim su utvrdili da su rješenjima o produžavanju pritvora okrivljenom povrijeđena prava. Uprkos tome, Milošević se našao na slobodi tek nakon isteka šest mjeseci, budući da optužni akt nije podignut u zakonskom roku. Tada mu je Viši sud u Podgorici na predlog SDT-a određivao alternativne mjere – javljanje policiji jednom mjesečno i zabranu napuštanja mjesta boravišta. Kako je vrijeme prolazilo, razlozi za određivanje mjera nadzora su blijedjeli i izblijedjeli, te su ukinuti. Milošević je trenutno na slobodi, bez ikakvih ograničenja, a, kako nezvanično saznajemo od sagovornika iz istrage, zaboravili su datum kada je poslednji put preduzeta neka radnja u ovom slučaju. Iz Specijalnog državnog tužilaštva nisu nam odgovorili da li su donijeli odluku u ovom slučaju, ukoliko nijesu zašto nijesu i koje radnje trenutno preduzimaju.
Nekadašnji šef Uprave carina na slobodi se našao po predlogu SDT-a, odakle je tada saopšteno da su 5. oktobra 2022. godine odredili sprovođenje istrage protiv tri okrivljena lica, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita. Istragu su proširili 23. decembra protiv Miloševića za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, a protiv četiri okrivljena za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita. Među osumnjičenima su još neki tada zaposleni u Upravi carina koji se sumnjiče da su dio grupe odgovorne što se dio nelegalnih cigareta koje je trebalo da budu uništene našao u prodaji.
<h3>Tužiće državu zbog hapšenja</h3>
Po izlasku iz pritvora Milošević je rekao da je slučaj protiv njega podmetnut, a da će pravdu zbog neosnovanog hapšenja potražiti na sudu. Rekao je i da će, ukoliko dođe do suđenja, tražiti da proces bude prenošen javno.
- Sve što budem govorio, imam materijalne dokaze. Velika namještaljka dijela tadašnje Agencije za nacionalnu bezbjednost i ljudi koji su radili u Carini, za koje se, sad evo ispostavilo da su osnovano sumnjivi... Za mene je svako nevin dok se ne dokaže suprotno, pravosnažnom odlukom suda, rekao je Milošević tada.
Dodao je da se ispostavilo da su isti ljudi koji su njega optuživali, zapravo "članovi organizovane kriminalne grupe koja od 2018. godine djeluje i operiše kada su u pitanju cigarete"...
– Tokom istrage, od Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – EUROPOL, u aprilu ove godine, dostavljen je obavještajni paket LM848IP, sa kriptovanom SKY ECC komunikacijom, za 2019. i 2020. godinu. Nakon njene analize i prikupljanja određenih personalnih dokaza, 20. juna je određeno proširenje istrage protiv četiri okrivljena, za nova krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita, ali i protiv drugih okrivljenih fizičkih i pravnih lica, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje i nedozvoljena trgovina, o čemu je javnost i upoznata prethodnih dana, pojasnili su tada iz SDT-a, dodajući i da su u tom trenutnu sprovodili istragu protiv 19 okrivljenih fizičkih i jednog pravnog lica, jer postoji osnovana sumnja da su počinili krivična djela u periodu od kraja 2018. do 2022. godine.

Milošević na slobodi, istraga pala u zaborav

Vlasti Hong Konga danas nastavljaju sa pretragom preostalih nebodera uništenih u katastrofalnom požarz u kojem je poginulo najmanje 146 ljudi, a stotine je raseljeno.
Hiljade ljude okuplja se da oda počast žrtvama. Oko 40 ljudi još uvijek se vodi kao nestalo, saopštile su vlasti.
Uzrok požara koji je izbio prošle srijede i brzo se proširio po vanjskom dijelu stanova koji su se renovirali još se istražuje. No, u jeku bijesa javnosti zbog propuštenih upozorenja o riziku od požara i dokaza o nesigurnim građevinskim praksama, Peking je upozorio da će se obračunati sa svim "antikineskim" protestima.
Najmanje jedna osoba uključena u peticiju kojom se, između ostalih zahtjeva, poziva na nezavisnu istragu pritvorena je, rekli su izvori upoznati sa slučajem.
Preostale zgrade koje treba pretražiti u potrazi za ostacima su "one najteže", rekla je novinarima juče Amy Lam, visoka policijska zvaničnica, dodajući da bi posljednji dio potrage mogao trajati nedjeljama.
Gomile policajaca stigle su na mjesto događaja rano ujutro kako bi nastavili pretragu izgorjelih zgrada u kojima je živjelo više od 4000 ljudi.
Više od 1100 ljudi iseljeno je iz evakuacijskih centara u privremeni smještaj, a dodatnih 680 smješteno je u omladinskim hostelima i hotelima, saopštile &nbsp;su vlasti. Budući da su mnogi stanovnici ostavili stvari za sobom dok su bježali, vlasti su ponudile hitnu pomoć u iznosu od 1.284 dolara svakom domaćinstvu i pružile posebnu pomoć za izdavanje novih ličnih dokumenara pasoša i vjenčanih listova.
<h3>U sklopu istrage uhapšeno 11 ljudi</h3>
Najsmrtonosniji požar u Hong Kongu od 1948. godine, kada je 176 ljudi poginulo u požaru u skladištu, šokirao je grad, gdje bi se ovog vikenda trebali održati parlamentarni izbori. Vlasti su uhapsile 11 osoba u sklopu istrage o mogućoj korupciji i korištenju nesigurnih materijala tokom obnove.
Zgrada je u to vrijeme bila omotana zelenom mrežom i bambusovim skelama te prekrivena pjenastom izolacijom. Protivpožarni alarmi u kompleksu takođe nisu ispravno radili, kazale su vlasti.&nbsp;

Hong Kong: Policija otvorila istragu, dosad 146 poginulih, 11 uhapšeno

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović kazao je da ta stranka inicijativu Demokratske Crne Gore da se utvrde sve okolnosti i da se pravdi privedu odgovorni za napad na njenog funkcionera Krsta Radovića koji se desio pred lokalne izbore u Nikšiću.
Istovremeno, Bojović zahtijeva da se pokrene istraga i uvrdi ko su nalogodavci i izvršioci, kako je rekao, "divljačkog napada i brutalnog prebijanja vozača Demokratske narodne partije Dušana Kneževića 17. oktobra 2015. godine ispred Skuštine Crne Gore, kada je Demokratski front održavao svoj regularno prijavljeni protest".
- Imajući u vidu da se već deset godina ćuti o ovom događaju, tražimo da se konačno utvrdi ko je sve u vrhu tadašnje državne vlasti i bezbjednosnom sektoru grubo zloupotrebio službeni položaj, od koga su maskirani policijski službenici dobili nalog odnosno naređenje i ko je direktno učestvovao u ovom napadu, kojeg sam kao poslanik Skupštine Crne Gore i učesnik protesta bio očevidac - naveo je Bojović u saopštenju za javnost.
Ovde se, kako je rekao, nije radilo o prekoračenju ovlašćenja već o klasičnom pokušaju ubistva.&nbsp;
- Kako drugačije kvalifikovati krivično djelo kada mladog čovjeka, koji pri tom ne pruža nikakav otpor, divljački napadne i krvnički krene da udara više od deset uniformisanih policajaca u oklopima, zatim ga prebacuju preko zaštitne ograde nakon čega on udara glavom u pločnik, da bi na kaju uslijedilo dugotrajno gaženje čizmama od strane druge grupe maskiranih policajaca. Uvjeren sam da je tom prilikom samo prirodna snaga spasila našeg kolegu Dušana Kneževića da ne podlegne povredama - rekao je Bojović.
Siguran je, kaže, da postoje snimci ovog događaja, imajući u vidu da je da je sve snimala tadašnja Uprava policije.&nbsp;
- Samim tim, očekujemo da se ovi snimci objave i krivično odgovaraju i oni koji su naložili i učestvovali u napadu na lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji se desio iste noći. Očekujemo na kraju da odgovaraju i oni koji su hapsili njegovu majku, a ne da budu unaprijeđeni, što vidimo da je nažalost slučaj - zaključio je Bojović.

Bojović: Utvrditi ko su nalogodavci i izvršioci napada na vozača DNP-a Dušana Kneževića

Regionalnu i svjetsku javnost ovih dana privukla je informacija da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu u slučaju "Sarajevski safari", koji se odnosi na tzv. ratne turiste. Prema krivičnoj prijavi, tokom opsade Sarajeva oni su dolazili na položaje Vojske Republike Srpske i ubijali civile. Krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH 2022. godine podnijela je tadašnja gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, a do danas nije ostvaren značajan napredak u istrazi.
Nakon pokretanja istrage u Italiji, zbog sumnje da su neki od ratnih turista bili Italijani, slučaj je ponovo u fokusu javnosti. Karić ističe da je, kao i ostatak javnosti, bila šokirana onim što je vidjela. Kao gradonačelnica podnijela je krivičnu prijavu i dopunu sa imenima svjedoka.
U avgustu ove godine kontaktirao ju je italijanski novinar Ezio Gavazeni, koji je istraživao "Sarajevski safari", tražeći dokumentaciju. Karić je putem italijanske ambasade dostavila prijavu i dopunu milanskom tužilaštvu, ne objavljujući ih kako ne bi ugrozila istragu. Naglašava da postoje identifikovane osobe i živi svjedoci, te dodatne informacije do kojih je došlo tužilaštvo u Milanu.
Karić smatra da će postupci u Italiji podstaći Tužilaštvo BiH da intenzivira istragu. Navodi da će neki svjedoci svjedočiti u Milanu, a i sama je spremna biti svjedok. Ističe da su neki svjedoci već davali iskaze pred Haškim tribunalom, koji mogu biti korišćeni u ovom predmetu.
- Radi se o izuzetno ozbiljnom predmetu i važno je da svjedoci konačno ispričaju dimenziju strašnih zločina tokom opsade- naglasila je Karić.&nbsp;
Na pitanje o saradnji Srbije u istrazi, odgovara da je nemoguće isključiti saradnju jer je dolazak i naoružavanje ratnih turista bio organizovan.
&nbsp;- Ovo su neosporne činjenice koje će se morati dokazati- dodala je.
Profesor krivičnog prava Dževad Mahmutović smatra da je proces izuzetno komplikovan zbog vremena koje je prošlo i prirode događaja. Podsjeća da su mnogi svjedoci stari ili preminuli, dok su informacije teško dostupne zbog uključivanja obavještajnih i paraobavještajnih službi. Ipak, otvaranje istrage šalje poruku da takvi zločini ne zastarijevaju i da pravda mora doći do izražaja.
Iz Tužilaštva BiH potvrđeno je da je predmet otvoren, ali da faktički nije bilo napretka – potencijalni svjedoci još nisu saslušani, a očekuje se da će to biti u Italiji. Mahmutović naglašava da to najbolje opisuje stanje pravosuđa u BiH, koje nije adekvatno procesuiralo ratne zločine, uprkos brojnim dokazima i svjedocima.
On ističe da se saradnja Srbije u ovom slučaju vjerovatno neće ostvariti i da će biti maksimalno opstruirana.
&nbsp;- S obzirom na učešće njihove službe bezbjednosti i prethodnu praksu prikrivanja odgovornosti pred međunarodnim sudovima, opstrukcija je gotovo sigurna- zaključio je Mahmutović.

Da li će Srbija sarađivati u istrazi "Sarajevo safari": "To je morala da bude organizovana akcija"

Kancelarija njemačkog javnog tužioca naložila je pretres kancelarije poslanika Bundestaga iz desničarske Alterantive za Njemačku (AfD) Rajmonda Šajriha, a istraga je povezana sa navodima o pronevjeri unutar gradske odborničke grupe te stranke u Augzburgu, saopštila je njemačka policija.
Pretres kancelarije prethodno je odobrio Bundestag, koji je Šajrihu ukinuo imunitet, a policija je zaplijenila dokaze koji su pronađeni na licu mjesta, prenosi Špigel.
Kako su vlasti i policija saopštile, istraga je otvorena i protiv drugih osumnjičenih, između ostalog, i protiv još jednog poslanika Bundestaga, kao i poslanika bavarskog državnog parlamenta, zbog optužbi za pronevjeru i prevaru. 
Policija je takođe pretražila kancelariju u bavarskom državnom parlamentu.
Prema istražiteljima, članovi vijeća, koji su bili predsjednik i zamjenik predsjednika odborničke grupe AfD-a između 2022. i 2023. godine, navodno su zloupotrijebili sredstva koja je grad Augzburg dodijelio za aktivnosti odborničke grupe, zajedno sa drugim optuženima. 
Sredstva su navodno "namjerno pogrešno predstavljena" u finansijskom izvještaju kako bi se "spriječila otplata gradu Augzburgu", prenosi Tanjug.

Skandal trese njemački Bundestag: Poslanici AfD-a pod istragom

Ustavni sud Crne Gore je ukinuo kao neustavnu neradnu nedjelju u trgovinama, odluka je sa današnje sjednice.
Kako je precizirano, ukinut je kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini.
- Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu.
- Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu - istaknuto je u saopštenju.
Ovakva zabrana, kako su ocijenili, nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu.
- Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.
&nbsp;- Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost - navodi se u saopštenju.&nbsp;

Ustavni sud ukinuo kao neustavnu neradnu nedjelju u trgovinama

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore će proslijediti Osnovnom državnom tužilaštvu dokumentaciju vezano za raspodjelu stanova u RTCG, navodeći da će morati da cijene kako se javni interes brani nelegalnošću, a stanovi vrijedni 100 hiljada dijele osobama koje su došle u RTCG tako što je direktor Boris Raonić obesmislio sva pravila Zakona o radu koji predviđa da se pozicije dodjeljuju shodno obrazovanju, znanju, iskustvu.
Saopštenje prenosimo integralno:
"He who dares, he risks" (ko ne reskira, taj ne profitira), omiljena je rečenica simpatičnog prevaranta Dela Trotera iz čuvene serije Mućke, koji se nada da će – zahvaljujući njegovim nezakonitim radnjama – sljedeće godine postati milioner.
Vjerovatno se neki, manje upućeni, pitaju kakve veze Mućke imaju sa saopštenjem Sindikalne organizacije JRDS-RTCG. Boris Raonić se još jednom oglasio u medijima ubjeđujući nas da on rizikuje ulazeći u trostruku nelegalnost, samo da bi doprinosio javnom interesu 24/7, dakle neprekidno. “Docent” u konfliktu interesa dobija dupli predsjednički honorar, urednica pod ostavkom monopol nad Monte i Eurosongom, a skoropridošli menadžeri jeftine kvadrate. Vjerovati njegovim pamfletima bila bi destruktivna i idiotska naivnost. Za razliku od Del Boy-a, gore pomenuti nije simpatičan i nije sitni šišnjar…
Budući da su RTCG i 90 familija i zaposlenih koji nijesu projektovani u tabelu namještene raspodjele stanova Raonića i njegove pravno neznavene komisije(?!), javnosti a i zainteresovanim pojedincima unutar RTCG plasiramo informacije o svim bitnim događajima vezanim za raspodjelu stanova.
Učešće u Komisiji uzele su samo osobe iz Sindikata zaposlenih, iako se iz saopštenja koje potpisuje, višestrukim odlukama suda, nezakoniti generalni direktor stiče utisak da su tu bili predstavnici svih sindikalnih organizacija iz RTCG. Treći sindikat tada nije postojao, niti je za njim postojala potreba…
Tadašnja, uvažena, Predsjednica naše sindikalne organizacije nije htjela da potpiše diskriminatorni Pravilnik po kojem se staž u RTCG množi sa 0,5, a koeficijenti koje je Raonić podijelio svojim poslušnicima četiri puta više. Da bi obesmislio uticaj i učešće našeg sindikata, koji nije htio da odobri takav način bodovanja, Raonić je aktivirao svoje ljude da podstiču iščlanjivanje a istovremeno je sa tadašnjom predsjednicom druge organizacije, Sindikata zaposlenih, pokrenuo postupak utvrđivanja reprezentativnosti našeg sindikata. Tako da su potpisnici nakaradnog Pravilnika Jadranka Drobnjak, nelegalni Raonić i “doktor” Drljević, čiji je doktorat pod krivičnom prijavom u procesu kod Tuzilastva, a njegovo samoglasanje za sebe kao predsjednika Savjeta je kod ASK. Iz tog razloga, naš sindikat je pravovremeno uputio žalbe na Pravilnik Upravnom i Ustavnom sudu.
Ono što ovaj proces čini suštinski nezakonitim i kriminalnim je činjenica da su stanove dobile osobe koje je Raonić zaposlio u nelegalnom mandatu. Uz to neki od njih bili su aktivni učesnici nelegalnih procesa vezanih za izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji koji i dan danas originalno figurira u zapisu još od 2017. godine, bez XY naknadnih promjena koje potiru jedna drugu. Ukratko - haos.
Analizom se vidi da su stanom nagrađene i osobe koje su aktivno učestvovale u kreiranju tendera i nadzirale radove. Rezultati su takvi da je više od 90 posto tenderskih ugovora potpisano na maksimalnu cijenu, većina je sa ogromnim kašnjenjem (sam tender za izgradnju zgrade je kasnio više od 12 mjeseci).
Poništavanje odluke o izboru Raonića, u avgustu 2021. i junu 2023, podrazumijeva da se ponište i svi pravni akti nastali u toku njegovog nelegalnog mandata. Tako i rješenja kojima je klijentelistički ili političkim dogovorom podijelio Milanu Kneževiću, Goranu Rakočeviću, Danki Dragaš, Marku Janjeviću, Milanu Ružiću i Marku Vešoviću koji Portal RTCG koristi za privatne potrebe svog nalogodavca. Svi oni zajedno, uključujući direktora TVCG koji besciljno luta zgradom nemaju ni 20 godina radnog staža u RTCG.
Koliko je Raonićev pravilnik diskriminatoran i nepravedan u odnosu na ozbiljne radnike koji su u RTCG proveli skoro čitav radni vijek, govori što je svako u njegovoj milosti mogao da se zaposli u oktobru 2024, ode u podstanare, dobije stan po potom donijetom Praviliku i … ovih dana napusti RTCG prije nego neko problematizuje rješenja koja je podijelio. Šefica Pravne službe, u RTCG od 2018, sva je ova krucijalna pravna pitanja - prećutala, i dobila stan. Istina od 27 m2, sa čim nije riješila stambeni problem (jer ga nije ni imala) ali je dobila materijalnu i utrživu nagradu za sve profesionalne promašaje kojima je prećutala nelegalan i kriminalan rad Raonića i Drljevića.
Evo kako je prije nekoliko godina govorio Raonić kritikujući raspodjelu sredstava za stanove Markovićeve vlade: „Treba se suzdržavati od političkih izjava, treba biti racionalan po mom mišljenju i treba svakako insistirati na odgovornosti i prestanku ovakve prakse. Ne samo što treba preispitati odluku i raspustiti komisiju, već treba i preispitati da li funkcioneri koji se ovako bahato ponašaju zaslužuju da budu javni funkcioneri". Prosjek raspodjele po pojedincu, koji takođe osuđujemo, u to vrijeme bio je oko 20 hiljada €. Sad je isti taj kritičar svoje poslušnike, nelegalno zapošljene, častio po 50 hiljada. Ovakvo totalno, dugotrajuće bezakonje, uz ovoliku dozu licemjerstva i milionsku štetu nikad nije zabilježeno u istoriji crnogorskog Javnog servisa.
Kao nastavak ove kriminalno-građevinske sage, moramo konstatovati da se ostaci menadžmenta RTCG (Raonić je u početku pojedinačno potpisivao članove svog menadžmenta, poslije je bio menadžment, iz glave Raonića, a sad se oglašava u ime cijele RTCG) ne oglašavaju u vezi 8 poslovnih prostora koji se nalaze u prizemlju zgrade. Tamo je već od početka decembra prošle godine, razvio biznis jedan veliki trgovački lanac, što je dobro, ali se ne zna pod kojim komercijalnim uslovima. Ne znamo ni da li menadžment to kani prodati (neki iz menadžmenta od početka ganjaju tu kombinaciju) ili iznajmiti na dugi period. Na Portalu RTCG od 2023, nema dostupnih ugovora koji bi predočili odgovorno i profesionalno poslovanje o kojem se priča na sva zvona, na svim društvenim mrežama, ali uvijek bez ozbiljnih brojki. Dakle, Reach transparentnosti Raonićevih ugovora je ravan ništici.
Sve ove “slučajnosti” ćemo proslijediti ODT koji konačno mora da ocijeni kako se javni interes brani nelegalnošću, a stanovi vrijedni 100 hiljada dijele osobama koje su došle u RTCG tako što je Raonić obesmislio sva pravila Zakona o radu koji predviđa da se pozicije dodjeljuju shodno obrazovanju, znanju, iskustvu.
Na kraju, suviše smo dugo u RTCG da bi svoj profesionalni i građanski integritet pustili na zlovolju i kriminalnim djelatnostima bezobzirnih foliranata i neznalica. Posebno, kad se oglašavaju sa ovako glupim i bezobraznim saopštenjima.
Potpuno nam je jasno da su se Raonićevi sastavljači saopštenja pokajali što su uopšte ušli u ovu polemiku, ali im poručujemo da je mi nećemo stopirati."

Proslijediće tužilaštvu dokumentaciju za raspodjelu stanova u RTCG-u

Unija poslodavaca izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog blokada graničnih prelaza od strane Udruženja međunarodnih prevoznika tereta. Napominju da zbog blokade granica i nemogućnosti da roba izađe iz zemlje, države Balkana trpe direktnu štetu, a procjenjuje se da ona iznosi oko 100 miliona eura. 
- Ovakve aktivnosti direktno ugrožavaju privredu, proces snadbijevanja i samim tim poslovanje velikog broja kompanija - navedeno je u saopštenju Unije poslodavaca.
Prema njihovim riječima, legitimni zahtjevi svih učesnika u privrednom sistemu potebno je rješavati kroz dijalog i institucionalne mehanizme, pa je Unija poslodavaca pozvala Vladu i nadležne institucije da što prije pristupe rješavanju ovog problema. 
 
- Uvažavanje prava na protest je legitimno, ali do granica koje čuvaju privredu i ne nanose štetu cjelokupnoj ekonomiji i građanima. Blokada granica kao vid izražavanja nezadovoljstva ima negativne posljedice i dugoročno narušava poslovni ambijent i reputaciju Crne Gore kao pouzdanog ekonomskog partnera - poručuju u Uniji poslodavaca.

UP: Šteta koju države Balkana trpe zbog blokade granica oko 100 miliona eura

Programski sadržaji Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović“ i tokom februara biće usmjereni na raznolikost i prije svega na kvalitet.
Februar će početi sa predstavom „Krevet od lišća“, koju će publika nakon nedavne uspješne premijere, ponovo moći da pogleda 2. februara. Dio dramskog programa biće i autorski projekat Tatjane Kecman, predstava „Oskar, koga nisam dobila" koja će biti izvedena 23. februara. Tribina „Podgoričke priče” koja iz mjeseca u mjesec upotpunjuje repertoarsku raznovrsnost dramskog programa, ugostiće 24. februara multimedijalnog umjetnika Damira Murseljevića.
U KIC-u će od 31. januara do 3. februara biti održana i revija regionalnih predstava „Beo Art".
Filmski program biće u znaku svečane premijere filma „Obraz” reditelja Nikole Vukčevića, koji će nakon uspješnog festivalskog života obilježenog sa više od 25 međunarodnih selekcija, dvadesetak osvojenih nagrada, te nacionalne kandidature za nagradu Oskar, 13. februara biti prikazan u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a. Deveta u nizu revija „Ljubav na filmu” donijeće filmska ostvarenja koja na različite načine propituju složenost međuljudskih odnosa, a među njima su „Porodica po ugovoru/Rental Family” (2025) i „Žalim te/Regretting You” (2025). Na repertoaru će biti i sinhronizovani animirani filmovi „Kung Fu Panda 4” (2024) i „Sunđer Bob - Prokletstvo pirata” (2025). Publika će biti u prilici od 16. do 20. februara da pogleda i televizijski serijal „Titogradske Podgoričanke pričaju” autora Momira Matovića.
Kroz izložbu „NoConcept 4” koja će biti otvorena 6. februara, svoje stvaralaštvo predstaviće mladi crnogorski akademski umjetnici.
U okviru muzičkog programa organizujemo XII Festival savremene klavirske muzike „Forte piano” pod motom „Klavir u jedinstvu umjetnost”. Publiku 25. i 26. februara očekuje bogat i raznovrstan program koji objedinjuje predavanja, koncerte, multimedijalne projekte i poetsko-muzičke recitale. Festival će 25. februara biti otvoren predavanjem muzikološkinje Ivane Miladinović Price na temu „Muzičke prakse u neoavangardi-od partiture do događaja”, a nastaviće se programom „Scena mladih”, na kojem će nastupiti učenici muzičkih škola iz Podgorice, Cetinja i Budve. Istog dana, biće održana i panel-diskusija u susret večernjim koncertima, dok će završnicu prvog dana festivala obilježiti autorski projekat Marije Mitrović „Ne ja/Not I”. Program festivala nastavlja se 26. februara
koncertom-predavanjem „Sport i zabava” Erika Satija, uz učešće pijanistkinje Nataše Penezić i učenika Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić”, potom poetsko-muzičkim recitalom „Zvuk neke druge istine” Marine Popadić, te završnim koncertom „Books &amp; Music-književnost i poezija u klavirskoj muzici 20. i 21. vijeka”, koji će izvesti pijanistkinja Nataša Penezić.
Kroz ciklus „Mladi talenti” nastavićemo da afirmišemo mlade i talentovane umjetnike, pa će se 9. februara publici predstaviti violinistkinja Anastasija Hordienko.
Ovogodišnji ciklus „Kamerna muzika” 10. februara otvoriće koncert klavirskog trija „Arkus” koji čine Nadežda Artamonova, violina, Aleksej Kurbatov, klavir i Sergej Suvorov, violončelo.
Jedanaest godina od osnivanja, Forum mladih pisaca KIC-a, obilježiće promocijom zbornika „Novi zavjeti” koja će biti održana 18. februara.

Tag: istraga