Monografija „Istorija crnogorske kulture”, prvo izdanje koje obuhvata cjelokupan razvoj crnogorske kulture od najstarijih vremena do savremenog doba, predstavljena je danas u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. 
Djelo, koje je rezultat predanog rada grupe uglednih autora, prema riječima gradonačelnika Prijestonice Cetinje Nikole Đuraškovića, svjedoči o kontinuitetu duha koji se nije dao izbrisati i koji se, uprkos svim pokušajima negacije i potiranja, razvijao, opstajao i koji se danas iznova potvrđuje kroz ovo kapitalno izdanje.
- U svijetlu savremenih geopolitičkih previranja i izazova pred kojima se nalazi Evropa, u vremenu kada se magle revizionizma i relativizacije ponovo nadvijaju nad našim regionom, i u trenutku kada se ideje negacije crnogorskog identiteta ponovno pojavljuju možda i snažnije nego ikada, naša obaveza da branimo i čuvamo sopstvenu kulturu postaje moralna dužnost i pitanje našeg dostojanstva i opstanka – poručio je Đurašković.
Voluminozno i temeljito izdanje, prema riječima direktorice Centra za kulturu Jelene Milošević, vodi nas kroz sve ključne etape kulturnog razvoja Crne Gore – od praistorijske Crvene Stijene pa sve do obnove nezavisnosti 2006. godine.
- U ovom djelu objedinjene su najvažnije teme, artefakti, procesi, epohe, pojave i ličnosti koje su oblikovale kulturni identitet naše države, predstavĪjajući tako ne samo zbir znanja, već i trajni spomenik crnogorskoj kulturnoj samosvojnosti - kazala je Milošević.
Prva knjiga ovoga tipa u kulturnoj montenegristici prema riječima doc. dr Jelene Šušanj, iako ne obuhvata sve sto se pod crnogorskom kulturom podrazumijeva, ne samo da nadomješćuje praznine u našoj nauci nego pruža lakši uvid i stranim kulturolozima koji dosad opisane pojave nijesu mogli naći na jednome mjestu.
- Ona je od posebna značaja u aktuelnome trenutku kad se crnogorska kultura nastoji po starome receptu prikazati kao regionalni dio navodnoga šireg korpusa, srvi znamo kojega, te asimilovati utopiti u taj korpus. Ova je knjiga tu kao bedem koji će sprečavati dalju kulturnu aproprijaciju i reviziju i crnogorske kulture i crogorske istorije – naglasila je Šušanj.
Istorija kulture je mnogo više od naslova, istakao je istoričar Boban Batrićević, bio je to jedan, kako ga je nazvao, ambiciozan projekat.
- Pošli smo iz perspektive da država Crna Gora i njena teritorija, u današnjim granicama, kroz istoriju tvore nešto što se zove crnogorska kultura. Mi smo zaista napravili jedan ambiciozan plan da pokušamo sve segmente ljudskoga duha, koji su na ovoj teritoriji bitisali od Crvene stijene pa neđe do obnove državnosti 2006. pomenemo – objasnio je Batrićević. 
Predstavivši strukturu knjige, urednik Monografije Petar Glendža posebno se zahvalio izdavačima Prijestonici Cetinje, Fakultetu za crnogorski jezik i književnost i Centru za kulturu.
- Oni ovako udruženi šalju jednu snažnu i važnu poruku: Ima ko i na dostojan način da obilježi Dan državnosti Crne Gore – poručio je Glendža.
Monografija, predstavljena povodom Dana državnosti Crne Gore, namijenjena je ne samo naučnoj zajednici, već i široj javnosti, kao trajno svjedočanstvo o bogatstvu i kontinuitetu crnogorskog kulturnog identiteta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Monografija „Istorija crnogorske kulture”: Bedem koji će sprečavati dalju kulturnu aproprijaciju i reviziju i crnogorske kulture i crnogorske istorije

Promocija monografije grupe autora “Istorija crnogorske &nbsp;kulture” biće održana u petak, 11. jula, u 12 sati, u Zetskom domu, kao &nbsp;dio programa obilježavanja ovogodišnjega Dana državnosti, u &nbsp;organizaciji Prijestonice Cetinje.
Monografija obuhvata tekstove “Istorija Crne Gore od najstarijih &nbsp;vremena do 1918. godine” autora Vukote Vukotića, “Crna Gora od gubitka &nbsp;do obnove državne nezavisnosti 1918–2006. godine” Bobana Batrićevića, &nbsp;“Likovna umjetnost i arhitektura” Aleksandra Čilikova i Jakova &nbsp;Markovića, “Jezik” Adnana Čirgića, “Književnost” Aleksandra Radomana, &nbsp;“Tradicijska vjerovanja” Adnana Čirgića, “Štamparstvo” Petra Glendže, &nbsp;“Prosvjeta i školstvo” Radovana Damjanovića, “Bibliotečka djelatnost” &nbsp;Milenije Vračar, “Arhivska djelatnost” Srđana Pejovića, “Muzejska &nbsp;djelatnost” Petra Lekića, “Muzička umjetnost” Ivana Vukčevića, “Pop i &nbsp;rok muzika” Željka Milovića i “Pozorište i film” Vaska Raičevića.
Zadatak koji je okupio autorski tim je bio napraviti pregled &nbsp;crnogorske kulture koji bi pokušao obuhvatiti cjelokupan razvoj kulture &nbsp;na teritoriji sadašnje Crne Gore od najstarijih vremena do danas, &nbsp;zapisao je u Predgovoru monografije František Šistek.
- Crnogorska kultura do sada nije bila prezentovana na sličan, &nbsp;cjelovit način u jednoj knjizi i zato će ova kolektivna monografija &nbsp;nesumnjivo biti korisna naučnicima i široj crnogorskoj javnosti, kao i &nbsp;znatiželjnim čitateljima iz drugih zemalja u regionu i šire. Valja &nbsp;napomenuti da knjiga nije nastala kao rezultat novog kolektivnog &nbsp;istraživačkog projekta, koji bi nužno trajao nekoliko godina, nego prije &nbsp;svega kao svojevrsna katalogizacija i sumarizacija postojećegznanja, na &nbsp;osnovu dostupne naučne literature i drugih izvora, uz djelimično &nbsp;oslanjanje na prethodni istraživački rad individualnih autora pojedinih &nbsp;poglavlja- navodi Šistek.
Monografija, ističe Šistek, nema namjeru da prikaže isključivo kulturu &nbsp;crnogorskog naroda (iako je crnogorska kultura u užem etničkom odnosno &nbsp;nacionalnom smislu, kao kultura crnogorskog naroda, u njoj takođe &nbsp;temeljno obrađena) nego tretira cjelokupan razvoj kulture u Crnoj Gori, &nbsp;od najstarijih vremena kada moderni narodi u kasnijem smislu još nijesu &nbsp;ni postojali, sve do sadašnjeg doba kada Crna Gora postoji i funkcioniše &nbsp;kao multikulturna i multietnička država, i pojedini stvaraoci se &nbsp;izjašnjavaju kao pripadnici raznih modernih naroda –&nbsp;
Crnogorska kultura je kultura jedne male zemlje s vrlo malim brojem &nbsp;stanovnika, koja nije ni danas, kako ističe u Predgovoru, dovoljno &nbsp;poznata u globalnom ili užem evropskom kontekstu.
- Ipak, ova knjiga, između ostalog, dovoljno svjedoči o tome da se &nbsp;radi o vrlo zanimljivoj i originalnoj kulturi s dubokim istorijskim &nbsp;korijenima, tokom vjekova obogaćivanoj šarolikim civilizacijskim &nbsp;uticajima, koja nipošto ne zaslužuje epitet „provincijska“ ili &nbsp;„periferna“. U stvari, kulture nekih velikih, mnogoljudnih i moćnih &nbsp;država nerijetko pate od svojevrsne i naizgled paradoksalne forme &nbsp;provincijalizma, zato što su previše samozadovoljne i okrenute sebi, što &nbsp;nije niti može biti slučaj kad su u pitanju kulture malih zemalja poput &nbsp;Crne Gore. Crna Gora je država koja je, doduše, nastala na periferiji &nbsp;raznih kulturnih, konfesionalnih, imperijalnih, političkih i &nbsp;civilizacijskih uticaja, ali upravo zato je njena kultura u dugom &nbsp;istorijskom trajanju od antike sve do modernog doba prilično bogata i &nbsp;šarolika – zapisao je, između ostalog, Šistek.
Izdavači monografije “Istorija crnogorske kulture” su Prijestonica &nbsp;Cetinje, Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Centar za kulturu &nbsp;Prijestonice Cetinje.

Monografija ''Istorija crnogorske kulture'' donosi priče o likovnoj umjetnosti, bibliotekarstvu i štamparstvu, do pop muzike i filma

I.K.(40) iz Golubovaca uhapšen je u Mahali u Zeti nakon što je odbio da se zaustavi na znak policije i iz kola izbacio kutiju sa heroinom, a protiv državljanke Srbije Z.T. (38) podnijeta je krivična prijava zbog sađenja stabljika marihuane u dvorištu u Podgorici.
- Nakon što je I.K. vozilom nastavio da se kreće ulicama Zete i seoskim putevima, uočeno je da je kroz prozor vozila odbačena kutija, čijom je kasnijom obradom utvrđeno da se u njoj nalazilo 11 pvc pakovanja sa sadržajem praškaste materije braon boje, nalik na opojnu drogu heroin - saopšteno je iz policije.
Po zaustavljanju kola utvrđeno je, dodaju u policiji, da je vozio I.K, a da je na mjestu suvozača bio B.Đ. (42).
On je uhapšen po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija je u slučaju Z.T. postupala po operativnim saznanjima da je kod njenog supruga N.V. u naselju Masline, u dvorištu kuće zasađena marihuana.
- Policijski službenici su izvršili pregled lica mjesta i tom prilikom pronašli tri stabljike opojne droge marihuane. Prikupljena su obavještenja od N.V. i njegove supruge Z.T. (38), državljanke Srbije, a preduzete su i ostale kriminalističke mjere i radnje koje upućuju na sumnju da je Z.T. u dvorištu posadila stabljike marihuane - saopšteno je iz policije.
Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnim tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu protiv Z.T. podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinila krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija je kontrolom vozila i N.A. (28) pronašla devet pvc pakovanja sa sadržajem biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu mase oko 60 grama.
- U nastavku aktivnosti u odnosu na ovo lice, izvršen je pretres stana koji imenovani koristi, shodno naredbi suda, te je tom prilikom pronađeno više pvc zamotuljaka sa sadržajem biljne materije nalik na marihuanu - naveli su u policiji.
N.A. je uhapšen po nalogu postupajućeg tužioca. I njemu se na teret stavlja krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Državljanki Srbije krivična prijava zbog uzgajanja marihuane u dvorištu, Zećanin uhapšen nakon što je iz kola izbacio kutiju sa heroinom

Pitali smo Miloša Kneževića iz Centra za građansko obrazovanje što bi mijenjao kada bi bio gradonačelnik Podgorice 24 sata, a njegov prvi odgovor je bio: ljude koji rade u gradskoj upravi - na osnovu rezultata.
- Ali pošto naša gradska uprava uopšte ne radi, i rezultati su jako vidljivi, možemo vrlo lako napraviti zamjene, smjene, promjene i sve ostalo - rekao je Knežević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNBW__7sD3P%2F%3Figsh%3DMWFrbjVnZWc3aXhiYg%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Svi oni, kako je rekao, osluškuju tokom kampanje, ali se po sijedanju u fotelju sve zaboravi.
- Vrlo glasno zagovaram to da se Ministarstvo sporta i mladih razdijeli i da imamo resor mladih, instituciju koja je neophodna jednoj od najranjivijih grupa... Svi podaci pokazuju da nam mladi odoše iz države - rekao je on.

Knežević bi, da ima priliku, kao gradonačelnik Podgorice prvo promijenio ljude u gradskoj upravi

Na jugu Crne Gore sjutra će biti sunčano i toplo, a na sjeveru malo do umjereno oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se, u jutarnjim satima, očekuje ponegdje povećana niska oblačnost. 
 
Vjetar će biti slab do umjeren, u jutarnjim i noćnim satima ponegdje i pojačan, najčešće sjevernih smjerova. 
 
Jutarnja temperatura vazduha deset do 24, a najviša dnevna od 22 do 37 stepeni.

Sjutra do 37 stepeni

Prijavljene su žrtve u vojnoj bazi američke vojske Fort Stjuart u Džordžiji, nakon što je portparol policije Fort Stjuarta potvrdio prisustvo „aktivnog strijelca“.
Potpukovnik Anđel Tomko, portparol policijske uprave Fort Stjuarta, nije želio da daje dodatne informacije, ali je na verifikovanoj Fejsbuk stranici vojne vazdušne baze Fort Stjuart-Hanter navedeno: „Prijavljene su žrtve i situacija i dalje traje.“
Američka vojska u Fort Stjuartu obučava i raspoređuje aktivne i rezervne vojne jedinice i ova baza je dom tri. pješadijskoj diviziji. Nalazi se oko 64 kilometra jugozapadno od grada Savanah u Džordžiji.
Prema njihovoj internet stranici, na toj lokaciji živi više od 10.000 ljudi – vojnika, članova porodica i civilnih zaposlenih u vojsci.
Guverner Džordžije Brajan Kemp rekao je da je u „bliskom kontaktu“ sa policijom, navodeći da je „ožalošćen današnjom tragedijom u Fort Stjuartu“.
- Žrtve, njihove porodice i svi oni koji odgovore na poziv služenja su u našim srcima i molitvama. Pozivamo sve građane Džordžije širom svijeta da učine isto - dodao je on.
Društvenim mrežama šire se video snimci iz ove vojne baze tokom trajanja incidenta, ali njihova vjerodostojnost još nije potvrđena.

Pucnjava u vojnoj bazi u SAD, ima stradalih

Premijer Milojko Spajić, kako saznaje Portal ETV od izvora iz Pokreta Evropa sad, sazvao je sinoć hitnu telefonsku sjednicu Predsjedništva partije kako bi dobio podršku da pokrene proceduru za smjenu ministra odbrane Dragana Krapovića (Demokrate), nakon skandala koji je izazvao sa susjednom Hrvatskom, zbog znački koje je Ministarstvo odbrane specijalno izradilo za posadu školskog broda „Jadran“, na koji Hrvatska polaže pravo još od raspada SFRJ i zahtijeva od Crne Gore da ga vrati. - Krapović je značke za posadu „Jadrana“ uradio mimo znanja Vlade, bez ikakvih konsultacija što je neprihvatljivo. Ovakav njegov potez zadao je ozbiljan udarac evropskom putu Crne Gore koji zavisi i od podrške Hrvatske, članice Evropske unije, koja nam je već jednom blokirala zatvaranje jednog poglavlja – kazao je jedan od izvora Portala ETV iz PES-a. Školski brod „Jadran“ u vrijeme početka rata u bivšoj SFRJ zatekao se na remontu u tadašnjem tivatskom brodogradilištu „Arsenal“ i ostao je u Crnoj Gori u skladu sa dogovorm da republike stiču pravo na vlasništvo nad imovinom koja se u trenutku izbijanja sukoba našla na njenoj teritoriji.&nbsp; - Krapović je svojim postupkom gurnuo „trn u oko“ Vladi, iako je znao koliki se napori ulažu da se sa Hrvatskom saniraju sporne tačke. Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i njegov tim, uz podršku mnogih ljudi iz Vlade, kao i partija, uradili su veliki i uspješan posao u saniranju psoljedica izazavnih usvajanjem u parlamentu Rezolucije o Jasenovcu. I onda Krapović uradi ovo sa značkama. Neshvatljivo i neprihvatljivo. Prekršio je sve dogovore – kategoričan je jedan od naših nezvaničnih sagovornika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101013104_8e29645aa93e0489db5ead6bf64b3206ea207dfe2f2a89d770f554ef1931d235" data-rendition-name="original" width="1600" height="1084" loading="lazy" alt="Dragan Krapović"> <figcaption>UGROZIO EVROPSKI PUT: Dragan Krapović(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Hrvatska je odmah uputila protestnu notu Crnoj Gori ističući „potrebu otvorenog i konstruktivnog bilateralnog dijaloga sa ciljem rješavanja otvorenog pitanja broda 'Jadran', a u izostanku toga će razmotriti i druge moguće načine diplomatskog i međunarodnopravnog rješavanja ovog pitanja“. - Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske izražava žaljenje i osuđuje ovakav potez crnogorske strane kojim se ponovno dovodi u pitanje spremost na dijalog i dogovorno rješavanje ovog otvorenog pitanja - naveli su iz ovog resora susjedne države. &nbsp; Poručili su da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Crna Gora dužna poštovati“. Reagujući na protestnu notu Krapović je, pored ostalog, saopštio da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske. - Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima – saopštio je on. Iz Krapovićevog resora 28. jula, kada su javnosti predstavljene značke, saopšteno je da je dizajn osmišljen „kako bi vizuelno izrazio identitet 'Jadrana' i njegove posade“.&nbsp; - U centralnom dijelu nalazi se stilizovani prikaz broda u punom jedrenju, kao simbol snage, slobode i pomorskog nasljeđa. Iznad broda istaknuta je 1933. godina, kada je brod porinut, a u donjem dijelu značke nalazi se državna zastava Crne Gore. Sve je uokvireno stilizovanom upletenom sajlom, kao tradicionalnim mornarskim motivom – saopštili su tada iz Ministarstva odbrane. Osim znački za posadu „Jadrana“ ljutnju Hrvatske Krapović je izazvao odlukom da na ovogodišnjem obilježavanju operacije „Oluja“ ne prisustvuje vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore. Krajem jula prošle godine Hrvatska je nepoželjnima u ovoj zemlji proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poslanika i Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade. Sva trojica su lideri proruskih i prosrpskih partija – Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, koje su bile konstituenti nekadašnjeg Demokratskog fronta, dok je Bečić na čelu Demokrata, stranke iz koje dolazi i Krapović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805070832_8fbc7e789e32969e84be2489b0415db7711c601ae45156f11e7c620d2a1a3755" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić (Foto: RSE)"> <figcaption>PERSONE NON GRATA U HRVATSKOJ: Andrija Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  Nepun mjesec prije toga Skupština Crne Gore usvojila je za Hrvatsku neprihvatljivu - Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Proruska i prosrpska trojka personama non grata proglašena je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa ovom zemljom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe. U decembru prošle godine Hrvatska je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Mjesec ranije uputila je našoj zemlji nonpejper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju odnose dvije države, a neđu njima i brod „Jadran“. Potez Krapovića sa izradom serije znački posebno dizajniranih za posadu školskog broda „Jadran“ uslijedio je nakon što se u javnosti sve češće špekuliše da će na jesen doći do rekonstrukcije Vlade i da u njoj, navodno, neće biti mjesta za proruske i prosrpske kadrove. Izvori Portala ETV iz Vlade kažu i kako je Krapovića, nekoliko dana prije nego je izazvao skandal sa Hrvatima, premijer Spajić pohvalio zbog načina na koji sprovodi veting u Ministarstvu odbrane, u odnosu na ono što radi Danilo Šaranović u Ministarstvu unutrašnjih poslova. - Krapović je pohvaljen da je dobro razumio upozorenja ministara pravde i finansija Bojana Božovića i Novice Vukovića da će „juriš varijanta“ vetinga donijeti državi ozbiljne posljedice. I finansijske i mnoge druge – kažu naši izvori.&nbsp; Predsjedništvo PES-a, prema riječima naših nezvaničnih sagovornika, podržalo je i ideju rekonstrukcije Vlade.

Spajić smjenjuje Krapovića

-Ako ikada iko priloži jedan dokaz da smo se vidjeli, razgovarali a kamoli dogovarali i sarađivali bilo sa Zvicerima, Vukotićima, Drešajima, Mićunovićima, bilo kim iz tog miljea, istog trena, nevezano je li ili nije krivično djelo u pitanju, napuštam ne politiku nego i Crnu Goru, zagrmio je iz skupštinske klupe lider Demokrata, potpredsjednik Vlade i koordinator svih službi bezbjednosti Aleksa Bečić, tokom skupštinskog ispitivanja njegovog partijskog kolege, ministra policije Danila Šaranovića. Baš kao i Šaranović i čelnik policije Lazar Šćepanović, ni Bečić nije mogao sakriti nervozu. Djelovao je lično povrijeđen i, valjda u govorničkom zanosu, zarekao se da će napustiti i politiku i Crnu Goru – ako bude zabilježen ijedan kontakt njega, ili njegovih saradnika, sa nekim od članova kriminalnih klanova. Ili je pretjerao ili zahuktava novu mantru Demokrata koju je plasirao mlađani Momčilo Leković koji je nedavno ustvrdio da su sve Sky prepiske istinite, osim onih u kojima su njegove partijske kolege?! <h2>ZAKLETVA ,,POD MANOM“</h2> Problem sa Bečićevom zakletvom je – što nema vremensku odrednicu. Jer, do sada su već identikovani brojni pripadnici kriminalnih klanova koji su ostvarili kontakte ili direktno radili u korist Demokrata. Od škaljaraca Jovice Vukotića i Vladana Radomana, članova Budvanske grupe Ljubiše Kana i Ognjena Kažanegre, sve do Bobana Baćovića, specijalnog izaslanika Vučićevih kriminalnih krugova.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060840_ef4e06bd08c4fb80a24a7ab85ef4a37f5abe0500bdae32d92ac44787a3aa25b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250805060840_ef4e06bd08c4fb80a24a7ab85ef4a37f5abe0500bdae32d92ac44787a3aa25b7" data-rendition-name="original" width="1290" height="759" loading="lazy" alt="Članovi OKG Budvanska sa Amfilohijem"><figcaption>Članovi OKG Budvanska sa Amfilohijem</figcaption></figure>  Najkonkretniji je bio Ognjen Kažanegra, u iskazu uhvaćenom mjerama tajnog nadzora gdje govori kako je ogorčen na Demokrate jer, kako se čini, nijesu dovoljno sarađivali nakon što su im pripadnici kriminalnih struktura pomogli dolazak na vlast. -Sad ću ti ja samo reći nešto što oni ne kapiraju - Demokrate su najveće p...e. Evo neka slušaju, ako slušaju - Demokrate su najveće pi**.e. Jer njih samo interesuju njihove fotelje -, kaže Kažanegra očito nezadovoljan nastavkom saradnje. <h2>BARSKI ŠKALJARCI - ZA DEMOKRATE</h2> A Skaj prepiske u koje je Televizija E imala uvid otkrivaju da su članovi kriminalne ekipe iz Bara, avgusta 2020. godine organizovali kupovinu glasova - baš za Demokrate Alekse Bečića. Dvojica koja razmjenjuju poruke u nekada zaštićenoj Skaj komunikaciji su Stevan Đurišić i Vladimir Ulama. Obojica su upisani u SOKTI kao operativno interesantna lica. U prepisci Đurišić kaže da mu izvjesni Fedor tvrdi da su Demokrate dobre i da treba da glasačima daje po 100 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_dbd0654c29c1551409091b6626964c32f467587d5d1ba79c9eac694bc4b63d1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250805060844_dbd0654c29c1551409091b6626964c32f467587d5d1ba79c9eac694bc4b63d1c" data-rendition-name="original" width="1920" height="699" loading="lazy" alt="Sky Demokrate"></figure>  -To je onaj Bečić. Mora da je naš čim upiru oni, odgovara Ulama, nakon čega Đurišić govori da ne zna kako da izvede kupovinu ličnih karata, da li treba da uzima lične karte i slično.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_df1e473b348cf2f55c0d1c020fb9efbc277bc70740d7891900c957595add3adb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250805060844_df1e473b348cf2f55c0d1c020fb9efbc277bc70740d7891900c957595add3adb" data-rendition-name="original" width="1920" height="696" loading="lazy" alt="SKY Demokrate"></figure>  <h2>POLICIJSKI DOSJEI </h2> Imena Đurišića i Ulame i ranije su se pojavljivala u medijima, gdje su slovili upravo kao članovi kriminalne grupe koja je operisala uglavnom u Baru. Stevan Đurišić pominje kao član kriminalne grupe koja je, prema nalazima Specijalnog državnog tužilaštva, organizovala dvostruko ubistvo Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića na Cetinju. I Vladimir Ulama je bio vrlo često u medijima: prvo ga je Više tužilaštvo optužilo da je bio saučesnik u ubistvu Nemanje Medina 2016. godine, da bi na kraju Apelacioni sud potvrdio presudu Višeg suda koji je zbog nedostatka dokaza oslobodilo optužbe Vladimira Ulamu. Prema navodima iz Skaj prepiske ova dva pripadnika škaljarskog kriminalnog klana bila su, osam dana prije izbora, vrlo angažovana na lobiranju za Demokrate. Đurišić se hvalio da je postao i član Demokratske Crne Gore. <h2>NOVI ČLANOVI PARTIJE</h2> -Demokrate, imam i ja člansku kartu, onaj Đuro i Kan su nas učlanili. Mene, Mila i Joku. I oni se bore, isto to… Tu je Bečić, Onaj Lekić iz Seoca i Zdenka Popović - piše Đurišić Ulami u presretnutim Sky prepiskama. Iz priloženih komunikacija se može zaključiti da je Đurišić član Demokratske Crna Gora, kao i da je toj partiji pristupio preko Marka Ljubiše, zvanog Kan, visokopozicioniranog člana OKG Budvanska, dijela Škaljarskog klana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250805060844_1a32f406ae253f7dad0a2a1ee92630481cc1e39c88a6bdf9a0c3220269ab3940.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250805060844_1a32f406ae253f7dad0a2a1ee92630481cc1e39c88a6bdf9a0c3220269ab3940" data-rendition-name="original" width="1920" height="774" loading="lazy" alt="SKY Demokrate 3"></figure>  Prema informacijama Televizije E, osoba sa nadimkom Fedor, koja inicira kupovinu glasova za Demokrate je visokopozicionirani član škaljarskog klana Stefan Milić, osumnjičen za više ubistava na području Crne Gore. Prema komunikacijama lične karte su je trebalo kupovati za 100 eura po komadu. Skaj komunikacije u kojima se naslućuje da su pripadnici kriminalih grupa avgusta 2020. godine pomagale Demokrate Alekse Bečića, treći su posredni dokaz da je ta politička stranka imala naklonost ljudi iz kriminalnog miljea. <h2>OSTAJE LI BEČIĆ U CRNOJ GORI?</h2> Istini za volju, nema dokaza o direktnoj komunikaciji Alekse Bečića ili Danila Šaranovića. Ali je više nego izvjesno da su postojale - moguće i sada postoje - konekcije između Demokrata i nekih istaknutih članova organizovanih kriminalnih grupa. Zato bi valjalo da se Aleksa Bečić izjasni: ostaje li kod obećanja da će napustiti politiku, pa i Crnu Goru, ukoliko se otkrije veza sa kriminalom. Istina, nije direktna komunikacija sa Zvicerom ili sada pokojnim Vukotićem, ali ni imena Baćovića, Ulame, Kana ili Kažanegre ne zvuče baš kao saradnja sa predstavnicima Evropske unije.

Hoće li Aleksa Bečić održati riječ?

Dok turistički radnici širom Crne Gore upozoravaju na lošu ljetnju sezonu, ministarka turizma Simonida Kordić očigledno ne dijeli njihovu zabrinutost – barem sudeći po fotografijama koje kruže mrežom X, na kojima dominira luksuz. Na fotografijama koje su objavili korisnici ove platforme, Kordić je ovjekovječena sa komadima garderobe koji, ukoliko su originali, predstavljaju simbol statusa koji je daleko od džepova većine građana Crne Gore. Tu je Luj Viton tašna vrijedna 1.630 dolara (oko 1.400 eura), Hermes kaiš od 1.250 dolara (nešto više od 1.000 eura), kao i Šanel cipele čija cijena dostiže 1.100 dolara, odnosno oko 950 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250803210816_2bbe6d2a667f5c6af73d436ae9d3b78ae6a0d7fa25104b6b3027edd94e93ab96" data-rendition-name="original" width="3264" height="1754" loading="lazy" alt="Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić"> <figcaption>Vrijednosti komada garderobe Simonide Kordić(Photo: X)</figcaption> </figure>  I dok je modni izraz ministarke do posljednjeg detalja "markiran", turistička sezona u Crnoj Gori, prema izjavama mnogih ugostitelja i hotelijera, kuburi sa "siromašnim" brojkama.&nbsp; Ipak, prema riječima same ministarke, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je rast broja turista od 6,3 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, a u junu je evidentiran rast od 7,3 odsto u odnosu na jun prošle godine. - Ono što primjećujemo je da je značajan porast turista u individualnom smještaju za 14 posto, ali je evidentno da i dalje imamo problem sa sivom ekonomijom i da se sva ostvarena noćenja ne prijavljuju. Mi veoma vodimo računa i onome što su izvorni podaci od institucija koje su neposredno uključene u turističku sezonu i turističku privredu - uvjerava Kordić. Na mreži X, gdje je vizuelni luksuz ministarke izazvao brojne reakcije, korisnici ne štede na ironičnim komentarima. "Garderoba ministarke Kordić u punom cvatu, za razliku od turističke sezone. Markirano do posljednjeg detalja", &nbsp;"Ministar turizma je objavila podatak da je ovogodišnja turistička sezona bolja za 6,3 odsto. Po Hermesu, Šanelu i Luj Vitonu barem 63 odsto" - samo su neki od njih. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzostir%2Fstatus%2F1952046965862080589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U zemlji u kojoj je turizam okosnica ekonomije, a sezona se ocjenjuje kao "ispod očekivanja", modni izričaj ministarke, ma koliko bio stvar ličnog ukusa, teško prolazi nezapaženo, naročito u jeku ljeta koje, kako stvari stoje, neće zabilježiti dobre rezultate.

Ministarka u Luj Vitonu i Šanelu, sezona u minisu

Karneval je bio, tako su barem zvanično saopštili. &nbsp;Ali, čravi karneval, pa i ne baš. Tačnije: nije bio samo karneval. U subotu veče je u Kotoru - mimo zvaničnog programa - viđen je politički cirkus bez šatre, parada državnog nemorala i brutalna zloupotreba policije. &nbsp; I sve to zbog jedne maškare, zbog jedne karnevalske procesije! I jedne bahate zamisli: da silom vlasti, snagom državne moći, Mandićeva Nova srpska demokratija naredi, a poslušne Bečićeve Demokrate odmah skoče da zloupotrijebe policijske službenike i zaštite lik i djelo Slavena Radunovića, da ministar urbanizma ne trpi duševne boli... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250804190856_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250804190856_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt='KAD ŠEF PARTIJE ŠTITI ,,SVOG MINISTRA": Andrja Mandić i Slaven Radunović (lijevo na slici)'> <figcaption>KAD ŠEF PARTIJE ŠTITI ,,SVOG MINISTRA": Andrja Mandić i Slaven Radunović (lijevo na slici)(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Da, Radunovićeva sujeta bila je, izgleda, dovoljan razlog da se u subotu veče upregnu i ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović, da se odmah na noge digne sva kotorska policija da - zaštiti Slavena Radunovića od maskenbalskih furešti. &nbsp; I da se, prvi put u istoriji, međunarodni karneval prekine. &nbsp; UDAR NA ,,KRALJEVINU SVETA VRAČA” I to kako! &nbsp; Saobraćajna policija je puštila saobraćaj skoro sat ranije, a prethodno su naredili da vatrogasna kola blokiraju ulicu... Baš u času kada je 24 grupa, &nbsp;posljednja i najbrojnija karnevalska ekipa, ,,Kraljevina Sveta Vrača“, trebalo da predstavi svoju masku na kotorskom karnavalu. &nbsp; Maska, nazvana Bokeški referendum, prikazuje maketu katedrale Svetog Tripuna koja je – naravno, nakon pada zaštite Uneska po zamisli minsitra Radunovića - pretvorena u, kako piše na plakatu, ,,objekat kolektivnog stanovanja sa bazenom i podzemnom garažom“. &nbsp; Ta je kotorska satirična priča postala, makar za državnu vlast, neka vrsta terorističkog pokušaja, opasnost koja može da ugrozi vladavinu parlamentarne većine. &nbsp; Pa su se angažovale sve snage, sve to samo zbog jednog, jedinog, cilja. Da se spase poruge ministar urbanizma Radunović, koji se prethodno nije libio da Bokeljima bezočno predloži da oni svoju kulturu, da svoje nasljeđe zaborave, da se svega odreknu da bi ministrovi investitori mogli - da betoniraju Boku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080420080_02098a0bb1c119681d04088f8fec7da46dc938754947dec8502d3156b245c1ee.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080420080_02098a0bb1c119681d04088f8fec7da46dc938754947dec8502d3156b245c1ee" data-rendition-name="original" width="1179" height="737" loading="lazy" alt='BUDUĆNOST PO SLAVENU: Dio ,,Radunlenda" po ideji karnevalske grupe ,,Kraljevina Sveta Vrača"'> <figcaption>BUDUĆNOST PO SLAVENU: Dio ,,Radunlenda" po ideji karnevalske grupe ,,Kraljevina Sveta Vrača"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  SKIDANJE MASKI &nbsp; Tako je jedna maska razotkrila pravo lice jedne vlasti. &nbsp; Bahate, beskrupulozne vlasti koja uvijek stavlja lični ili uskopartijski interes ispred društvenog ili državnog. I nije čudo što puna dva dana nakon prekida kotorskog karnevala odgovorni ćute, što se kotorska policija ne glaska, što niko iz vrha Uprave policije ne reaguje. &nbsp; A bio bi red da se makar zna ko je to iz policije prekoračio ovlašćenja, ko su civili &nbsp;koji su izašli iz policijskog golfa i počeli da bahato viču i prijete hapšenjima. Kako se zove junak, policajac u civilu, koji je, kod crkve Sveti Nikola, psovao majku jednoj članici grupe ,,Kraljevina Sveta Vrača”? Mnogo pitanja na koja država, ako ćemo istinu govoriti, i nije potrebno čekati odgovore. Jer odgovori se znaju: jedna kotorska maska zbacila sve maske sa lica vlasti u Crnoj Gori, pokazala što zaista misle ovdašnji vlastodršci kad nešto predlažu građanima. &nbsp; REVIZIJA ISTORIJE ZA ,,NOVU BUDUĆNOST” Razotkriva se - svakog dana sve više - prava, ključna agenda ove i ovakve vlasti, iznikle nakon 30. avgusta iz litija Srpske pravoslavne crkve. &nbsp;&nbsp; Jer, nije slučajnost što mnogi političari na vlasti, iznikli iz srpsko-ruskog pravoslavnog šinjela - od Andrije Mandića do mitropolita padobranca Metodija Ostojića, sve zaključno sa mitropolitom-ponavljačem Joanikijem Mićovićem - iz godine u godinu falsifikuju istoriju i glorifikuju ratne zločince Pavla Đurišića ili Dražu Mihailovića. &nbsp;&nbsp; Revizija istorije je neophodna da bi se u budućnosti gradila neka nova Crna Gora. &nbsp; Sasvim drugačija od one koja je izglasana 21. maja 2006. godine. I zato ideja ministra urbanizma Slavena Radunovića nije bila skaredna samo zbog namjere da se investitorima za novac prepusti prirodni dragulj Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080420084_30fc2c7e278d8da71a3c0e7b62c242b971ee8d241a07e2ed68c20c5bdf279f79.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080420084_30fc2c7e278d8da71a3c0e7b62c242b971ee8d241a07e2ed68c20c5bdf279f79" data-rendition-name="original" width="5152" height="3864" loading="lazy" alt='NA METI ,,SRPSKOG SVETA": Mauzolej na Lovćenu '> <figcaption>NA METI ,,SRPSKOG SVETA": Mauzolej na Lovćenu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MRAČNI MOZAIK &nbsp; Ne, priča o izlasku Boke iz plašta zaštite samo je jedan kamenčić u mračnom mozaiku vlasti iznikle iz litijaškog pokreta i naslonjenoj na ideje velikosrpske države iz vremena Ilije Garašanina. &nbsp;&nbsp; ,,Posavgustovski oslobodioci” bi umjesto drevne Boke Kotorske, gradili ,,stariji i ljepši” Radunlend; u parku prirode ulcinjske Velike plaže željeli bi da nikne neki mali Beograd na vodi; a umjesto Meštrovićevog Mauzoleja na Lovćenu, podignutog u čast Njegoša – sanja se obnova one Karađorđevića kapele, posvećene malom Petru, sinu Ace palikuće... &nbsp; To je suštinska politička agenda većine u aktuelnoj parlamentarnoj većini. Da bi na kraju ponudili ono što jedino i može ova i ovakva vlast: da takva promijenja Crna Gora postane intergalni dio ,,srpskog sveta”. &nbsp; Ako to nekome nije bilo jasno avgusta 2020, mora mu biti kristalno jasno avgusta 2025. I strankama manje brojnih naroda koje na taj način saučestvuju u velikosrpskom državnom projektu, kao i opoziciji koja misli da se iz fotelja, bez prolivenog znoja, može braniti i odbraniti građanska Crna Gora. &nbsp; Zato karnevalski incident nije bio slučajnost već prirodna posljedica politike koju zastupa većina u parlamentarnoj većini. Ako ćutanje postane jedini odgovor građanske Crne Gore – valja očekivati da se čitava Crna Gora počne ličiti na jedan veliki politički cirkus. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Ili, što bi rekli, neki ,,karnevalci” - &nbsp;puki objekat kolektivnog stanovanja, bez crnogorskog identiteta.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;