U slučaju pritvora bivšeg visokog policijskog službenika Zorana Lazovića, nadležno tužilaštvo je predložilo određivanje pritvora po tački 4, ali sudija za istragu taj prijedlog odbio.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E rekao advokat odbrane Stefan Jovanović.&nbsp;
&nbsp;- Nakon toga po žalbi nadležnog tužilaštva krivično vijeće je potvrdilo stav sudije za istragu i našlo da pritvor po tom osnovu treba odrediti tek nakon nekog određenog vremena. Tu tačku četiri je, hajde da kažem, na mala vrata uveo Apelacioni sud Crne Gore, potpuno protivno onome što Zakonik propisuje. Na osnovu istih okolnosti na osnovu kojih smo imali pravosnažno rješenje da ta tačka nije neophodna i da zbog toga Zoran Lazović ne treba da bude u pritvoru, nakon nekog vremena, onako na jedan volšeban način, mi smo dobili sljedeću situaciju, a to je da na osnovu istih tih okolnosti, ipak, ta tačka treba da stoji, što je apsolutno nepoznato u sudskoj praksi da se uopšte desilo - objasnio je Jovanović.
Vrhovni sud je bio dužan, kaže on, da odluku kojom je ispravljena greška, u određivanju pritvora, dostavi advokatima, ali to se, kako kaže, nije desilo.&nbsp;
- Nikakva odluka Vrhovnog suda Crne Gore, kojom je neka greška ispravljena, odbrani, ni dan danas nije dostavljena. Tužilaštvo goni! Kada je podnijet predlog za produženje pritvora, o kojem je odlučivao Vrhovni sud Crne Gore, čak ni tužilac, koji goni Zorana Lazovića, nije naveo okolnost koju je je Vrhovni sud uzeo u svom rješenju kao otežavajuću, a to je ono famozno skidanje zabrane dvojici srbijanskih državljana, nakon čega su oni, navodno, počinili teška krivična djela na štetu crnogorskih državljana. To se apsolutno nije desilo, jedan ogroman vremenski razmak je između ta dva događaja je postojao, pa se sada postavlja pitanje otkud sudijama Vrhovnog suda takav stav, otkud sudijama Vrhovnog suda takvo utvrđenje, ako ni tužilac u tom pravcu ne predlaže, ako ni tužilac ne tvrdi, kako su sudije mogle doći do tog utvrđenja?! A onda, nakon podnošenja krivične prijave, od strane kolege Zorana Piperovića, mi smo imali donošenje tog nekog ispravljenog rješenja, koje ni dan danas odbrana nije dobila - rekao je Jovanović.
Očigledno je, cijeni on, da je tužilac imao na raspolaganju to rješenje.
- Jer opet smatram da je bio dužan da pozove prijavljena lica, da ih sasluša na prijavljene okolnosti, a da tek nakon toga donese sud o sudbini te krivične prijave - dodao je advokat.
Kad predsjednik Višeg suda kaže da su mediji mogli uticati na pojedine odluke sudija, advokat kaže da je u tom slučaju svaki komentar suvišan, jer i nije to samo uticaj medija, već i, dodaje on, politike.&nbsp;
- Živimo u takvim okolnostima gdje je pravo javnosti nesporno da zna, i javnost treba da zna, ali način na koji se izvještava, ili što je još bitnije, tajming, definitivno dogovore neke stvari. Ako predsjednik Višeg suda u Podgorici ne može tu mogućnost da isključi, neću je ni ja isključivati, pogotovu u predmetima koji su u fokusu te iste javnosti. U slučaju Zorana Lazovića, mislim da je to definitivno imalo uticaja, ne znam ko je očekivao ono veče kad se odlučivalo o prijedlogu tužilaštva da li će se odrediti pritvor Zoranu Lazoviću ili ne, ja ne znam ko je očekivao u onoj atmosferi da se taj pritvor ne odredi, upravo zbog razloga koji su navedeni - poručuje Jovanović.&nbsp;
<h2>Lazović posljednja osoba na planeti koja bi se dala u bjekstvo</h2>
&nbsp;Na sjutrašnjem ročištu povodom kontrole optužnog akta, protiv Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, objašnjava Jovanović, ukazaće se na sve ono što ide u korist optuženog.&nbsp;
- Iznijeće se argumentacija koja opovrgava tezu optužbe, i svakako da će se ukazati na mogućnost na izricanje neke od alternativnih mjera, što je odbrana činila i tokom faze istrage. Okolnosti za određivanje pritvora treba cijeniti od slučaja do slučaja. Okolnosti u slučaju Zorana Lazovića su takve da je njemu bio određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva. Te okolnosti je praksa vrlo jasno normirala, precizirala. Zoran Lazović je mjesec dana prije nego što je uhapšen, ja sam to govorio, ja ću to uvijek isticati, obavijestio kako specijalnog državnog tužioca, tako i vrhovnog državnog tužioca da zna da mu se sprema filmsko hapšenje, kako mu je poručeno, da on stoji na raspolaganju državnim organima, da je dovoljno da ga okrenu na broj telefona ili da ga potraže na njegovoj adresi - naveo je on.
Upravo postupajući na takav način Zoran Lazović je, kaže Jovanović, ukazao da nema takozvane opasnosti od bjekstva.
- I uprkos svemu tome njemu je određen pritvor, upravo iz onih razloga koji su navedeni. Zoran Lazović je, ljudski i profesionalno tvrdim to, posljednja osoba na planeti Zemlji, koja bi ostavila svoju porodicu i dala se u bjekstvo, niti za tim ima potrebe, niti je takav čovjek - istakao je on.
&nbsp;Određivanje pritvora po tački 4 člana 175 Zakonika o krivičnom postupku je aktuelno u poslednje vrijeme, dodaje on, i definitivno, kako kaže, služi, da lica budu u pritvoru, bez ikakvog osnova.
- Stav predsjednika Višeg suda, nekoga ko je u specijalnom odjeljenju, koje se bavi organizovanim kriminalom, i svim onim predmetima koji su u fokusu javnosti, da postoji alternativa i toj famoznoj tački četiri. U pitanju su alternativne mjere koje sud može odrediti, a kojima bi se opet obezbjedila svrha nesmetanog vođenja postupka. Na primjer ako ne jemstvom, ja sam saglasan da se jemstvom ona ne može anulirati, ali mjerom zabrane napuštanja stana svakako da može. Od slučaja do slučaja te okolnosti treba cijeniti i na taj način treba djelovati - istakao je Jovanović.&nbsp;
Ako predsjednik Višeg suda u Podgorici ne može, kako je naveo, da isključi mogućnost uticaja medija na sudove, to neće činiti ni on, pogotovu, kako dodaje, u predmetima koji su u fokusu te iste javnosti.
<h2>Stav Radovića i Božovića da je previše pritvora - potvrda svega na što advokati ukazuju&nbsp;</h2>
Stav predsjednika Višeg suda Zorana Radovića i ministra pravde Bojana Božovića da je previše pritvora Jovanović smatra za potvrdu svega na što advokati odbrane ukazuju. Jer je, ističe on, pritvor postao kazna.&nbsp;
- Pritvor je samo jedna od mjera Zakonika o krivičnom postupku, čiji cilj da se obezbjedi aktivno učešće okrivljenog u postupku u smislu nesmetanog vođenja postupka. Nažalost taj pritvor je postao, kao što sam već rekao, kazna, i gotovo je pravilo da ga nadležna tužilaštva predlažu, odnosno da ga sudovi određuju, iako postoji niz drugih, takozvanih alternativnih mjera - rekao je Jovanović.
&nbsp;Politici nije mjesto u sudskim postupcima&nbsp;
Politika nastoji da izvrši određeni uticaj, smatra on, naročito u predmetima koji su od javnog interesa, i to na način, dodaje on, da političari utiču na birače, hvatajući se za neki sudski predmet koji je, kako kaže, u toku.&nbsp;
- Davanjem komentara, sugestija, pozdravljanjem akcija hapšenja, definitivno političari stvaraju određeni vid pritiska na sud, upravo postupajući na taj način - istakao je Jovanović.&nbsp;
Karakteristika izvršne vlasti u posljednje vrijeme je, smatra on, da stvaraju određeni vid pritiska na sudije u bilo kojoj fazi postupka.&nbsp;
&nbsp;- Stvaraju pritisak na sud u bilo kojoj fazi, i to od sudije za istragu u onoj fazi kad on treba da odluči da li će neko lice ići u pritvor ili ne, tako i u svim kasnijim fazama postupka kada se odlučuje o optužbi da li će se potvrditi, odnosno u krajnjem o krivici onog lica koje sjedi na optuženičkoj klupi - naglasio je Jovanović.&nbsp;
Da je kršenje pretpostavke nevinosti normirano kao krivično djelo, kaže on, tada političari ne bi pribjegavali onome čemu, kako kaže, danas pribjegavaju.&nbsp;
- Potreba javnosti jeste da zna, ali je vlast u Crnoj Gori, shodno Ustavu, vrlo jasno podijeljena i smatram da politici apsolutno nije mjesto u sudskim postupcima koji su aktivni, koji traju na način na koji se to danas, nažalost, dešava - poručio je Jovanović.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtDqu4gYik18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Jovanović: Vrhovni sud odbrani nikada nije dostavio ispravljeno rješenje za Lazovića

Na miting novoosnovanog Pokreta za narod i državu 12. aprila u Beogradu, slično kao na dosadašnje proteste studenata u blokadi, krenulo se i pješke, ali donekle- u jednom trenutku nastavili su put organizovanim autobusima, prenosi N1.
Više desetina Srba sa Kosova pošlo je 7. aprila ka Beogradu, međutim dva dana kasnije na večeru i prenoćište u Ljigu, stigli su organizovano autobusima, javlja reporter Grujica Andrić.
Večera im je pripremljena u Osnovnoj školi „Sava Kerković“, gdje novinarima nije bio dozvoljen ulaz, a niko od pristiglih uglavnom mladića nije bio spreman za razgovor.
Miloš Vučević, lider SNS, na Instagramu ih je nazvao „herojima“ koje ni kiša ni mećava ne mogu da zaustave.
U utorak je jedna grupa krenula i iz Novog Sada ka Beogradu, gdje se za vikend održava trodnevni sabor u organizaciji vladajuće Srpske napredne stranke.
S Kosova na put ka prijestonici Srbije krenuli su iz Rudnice, u Raškom okrugu u Srbiji, nadomak administrativnog prelaza Jarinje, izvijestila je televizija N1.
- Krenuli smo put Beograda da podržimo našeg predsjednika Aleksandra Vučića i našu Srbiju. Put nije baš lak. Mnogo je loše vrijeme, ali držimo se, uz sav ovaj narod koji je uz nas i koji nas cijelim putem podržava. Sviraju, pokazuju tri prsta i daju nam vjetar u leđa“, kazao je ranije jedan od pješaka.
Kako su rekli, u grupi su ljudi iz Gračanice, Leposavića, Zubinog Potoka, Kosovske Mitrovice, Zvečana i „sa cijelog Kosova“.
Dok su ih kamere snimale u šetnji uzvikivali su „Kosovo je srce Srbije“ i „živio Aleksandar Vučić“, a nosili su i brojne zastave Srbije, prenosi N1.
Na putu Ibarskom magistralom pratila su ih vozila policije, ali i autobusi i automobili.
U Kraljevu su dočekani uz muziku, baklje i posluženje, a dobrodošlicu im je poželio i gradonačelnik Predrag Terzić, koji je tokom antivladinih protesta prethodnih nedjelja više puta kritikovan i gađan jajima.

Srbija: Krenuli na Vučićev miting pješke sa Kosova, u Ljig stigli autobusima

Nakon što su se građani više beogradskih opština okupili večeras kod Vukovog spomenika u akciji "Malo večernje dinstanje" u znak podrške studentskim zahtjevima dogodio se incident kada se jedan vozač u crnom automobilu zaletio u okupljene.
Prema riječima reportera N1 do incidenta je došlo nešto poslije 19 časova na početku Ruzveltove ulice, pored jednog restorana. Kako nezvanično saznaje N1 jedno vozilo je prošlo kroz masu, a potom je zaustavljeno.&nbsp;
Jedan od građana preko megafona je obavestio okupljene da je jedna osoba lakše povrijeđena, a, kako navodi, riječ je policijskom inspektoru.
Na skup kod Vukovog spomenika došli su građani iz nekoliko beogradskih opština.

Beograd: Zaletio se automobilom u okupljene, jedna osoba lakše povrijeđena

Nakon jutrošnje odluke da novi set carina stupi na snagu za 60 zemalja svijeta, Donald Tramp je večeras iznenada promijenio odluku i carine svim zemljama pauzirao na 90 dana. Jedini izuzetak je Kina, kojoj je podigao carine na 125 odsto.
Tramp je rekao da je "odobrio pauzu od 90 dana i znatno sniženu recipročnu carinu tokom tog razdoblja, od 10 odsto, koja takođe stupa na snagu odmah".
Nije odmah bilo jasno na koje će se zemlje pauza odnositi. CNN se obratio Bijeloj kući za dodatna pojašnjenja.
U istoj poruci Tramp je rekao da podiže američke carine na Kinu dok radi na tome da dovede Peking za pregovarački sto.
Novi set carina američkog predsjednika Donalda Trampa jutros je stupio na snagu za oko 60 zemalja na svijetu.
Kina se od šest ujutro po našem vremenu sada suočava s ukupnom stopom 104 odsto carina na uvoz.
Neki proizvodi, poput automobila, čipova, čelika i aluminijuma i dalje će biti podložni nižim carinskim stopama, ali većina ostalih uvoznih kategorija iz Kine biće obuhvaćena punom carinom.
Vijetnamu je uvedena carina 46 odsto, Tajlandu 36, Japanu 24 i Evropskoj uniji 20 odsto.
<h2> </h2>

Tramp pauzirao carine cijelom svijetu na 90 dana- Kini ih povećao

U ''Budilniku'' na Televiziji E bavimo se problemom koji se odnosi na govor mržnje – zbog čega je u društvu izražen i do kada će pripadnici LGBTIQ zajednice biti na meti?&nbsp;
Provjerićemo na što se najviše odnose kritike građana Podgorice kada je riječ o funkcionisanju gradskih autobusa.&nbsp;
Analiziramo kakve kazne mogu očekivati građani koji odbiju nalog za testiranje na alkohol i drogu.&nbsp;
Biće riječi i o oštećenoj mreži, zbog koje se sakuplja otpad na Sastavcima.
U ''Srećnom danu'', od devet do 11 sati, govorićemo o Nedjelji mode na kojoj će se novom kolekcijom „Adrenalin“ predstaviti dizajnerka Irena Grahovac.&nbsp;
Više detalja o kolekciji i modnom stvaralaštvu poznata dizajnerka otkriće gledaocima TV E.&nbsp;
Saznajte i što donosi Druga smotra folklornih ansambala za djecu "Maleni čuvari tradicije".&nbsp;
Kako treba da izgleda pravilna i uravnotežena ishrana u djetinjstvu pitaćemo nutricionistkinju Jelenu Jovanović.&nbsp;
Novi duet i spot "Ne želim da nestaneš" predstaviće pjevačica Teodora Šćepanović.&nbsp;
Govorićemo i o izložbi “Beyond the Looking Glass”, francuske arhitektice i umjetnice Odile Decq.

U ''Budilniku'' o sve izraženijem govoru mržnje, u ''Srećnom danu'' o modi, folkloru, arhitekturi i nutricionizmu

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: ispravljeno-rjesenje

Jovanović: Vrhovni sud odbrani nikada nije dostavio ispravljeno rješenje za Lazovića

Srbija: Krenuli na Vučićev miting pješke sa Kosova, u Ljig stigli autobusima

Beograd: Zaletio se automobilom u okupljene, jedna osoba lakše povrijeđena

Tramp pauzirao carine cijelom svijetu na 90 dana- Kini ih povećao

U ''Budilniku'' o sve izraženijem govoru mržnje, u ''Srećnom danu'' o modi, folkloru, arhitekturi i nutricionizmu

PRATITE TVe UŽIVO