Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine prihvatilo je gotovo sve zahtjeve za planiranje vjerskih objekata koje su tokom javne rasprave na Nacrt Prostorno-urbanističkog hrama (PUP) Podgorice podnijeli Srpska pravoslavna crkva i Islamska zajednica.
Kako prenose Vijesti, SPC želi crkve i parohijske domove u Donjoj Gorici, Dajbabama, Kućama Rakića i na brdu Pardus, koje se nalazi na ulazu u Podgoricu iz pravca Cetinja.
Pored toga, SPC bi i hramove Dajbabama, ali i u Beglacima u Zeti..
Sa druge strane, Mešihat Islamske zajednice tražio je planiranje parcela za džamije u naseljima Velje Brdo, Delta City i u katastarskoj opštini Podgorica III, koja obuhvata područje Konika i Starog aerodroma.&nbsp;
Mešihat je inicirao ucrtavanje džamije u Staroj Varoši, ali to nije prihvaćeno.
Obje vjerske zajednice, kako prenosi taj list, svoje zahtjeve temelje na značaju očuvanja duhovnog, kulturnog i identitetskog prostora zajednica koje predstavljaju, uz obrazloženje da bi planiranje novih vjerskih objekata doprinijelo razvoju Podgorice, multikulturalnom skladu i većoj dostupnosti vjerskog života građanima.
Bude li to na kraju i sastavni dio PUP-a, onda će detaljnije biti razrađeno planovima nižeg reda.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SPC planira dva hrama u okolini Podgorice, IZ džamije na Veljem brdu i kod Delte

Apelacioni sud odbio je kao neosnovanu žalbu branioca optuženog i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici kojom je P.M. oglašen krivim i osuđen na pola godine zatvora zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje.
P.M. je, u periodu od 17. januara 2023.godine do 2. februara 2023.godine javno podsticao na nasilje i mržnju prema pripadnicima islamske zajednice tako što je na zvanični Fejskub profil Islamske zajednice slao više audio poruka prijeteće i uvredljive sadržine.
Time je, kako je saopšteno iz Apelacionog suda, neodređeni broj osoba podsticao na nasilje i mržnju prema pripadnicima islamske religije.
Optuženom je izrečena mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi koja će trajati dok postoji potreba za tim. Vrijeme koje će provesti u ustanovi za liječenje uračunaće se u izrečenu kaznu zatvora.
- Određeno je da ova mjera može trajati i duže od izrečene kazne zatvora - navedeno je u saopštenju.
Prema ocjeni Apelacionog suda prvostepeni sud je pravilno utvrdio i u dovoljnoj mjeri vrednovao sve okolnosti koje su od uticaja na izbor krivične sankcije i koje su od značaja da kazna bude veća ili manja. Ističe se da je Viši sud od olakšavajućih okolnosti na strani optuženog pravilno cijenio njegovo jasno i potpuno priznanje učinjenog djela što je doprinijelo efikasnosti postupka, njegovo loše imovno stanje i nezaposlenost. 
Pavilno je cijenjen, navode u Apelacionom sudu, i stepen krivice obzirom da je vještačenjem utvrđeno da je prilikom izvršenja krivičnog djela uračunljivost optuženog bila bitno smanjena, dok je od otežavajućih okolnosti pravilno cijenio njegovu raniju osuđivanost. 
Po mišljenju Apelacionog suda izrečena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci predstavlja adekvatnu kaznu težini krivičnog djela i stepenu krivice optuženog. 
- Imajući u vidu činjenicu da je optuženom izrečena zatvorska kazna i sadržinu nalaza i mišljenja vještaka psihijatra iz kojeg proizilazi da optuženi pokazuje društveno neprilagođeno ponašanje u dužem vremenskom periodu, koje proizilazi iz njegove granično organizovane, paranoidno strukturisane i emocionalno nestabilne ličnosti, Apelacioni sud je mišljenja da je izricanje mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi (a ne na slobodi kako se ukazuje žalbom branioca) opravdano, nalazeći da će se ovom mjerom ostvariti svrha mjera bezbjednosti propisana zakonom u okviru opšte svrhe krivičnih sankcija - zaključeno je u saopštenju.

1250x600

1084x550

Dobio šest mjeseci zatvora zbog prijetnji Islamskoj zajednici putem Fejsbuka

Predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Njujorku Esad Rastoder pozvao je sve Bošnjake u SAD-u da otkažu svaku poslušnost organizatorima koji su pozvali potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova i predsjednika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića u Ameriku, u organizaciji Islamske zajednice.
- Još jednom pozivamo rukovodstvo IZ da se bave poslom za koje su ih izabrali džematlije, a nikako da ne služe i ne budu servis političarima i političkim partijama. U ime svih stradalih u Šahovićima, Srebrenici, Plavu, Gusinju i Limskoj dolini tražimo da se svi oni koji su zaboravili stradanja Bošnjaka, podsjete od čije ruke su stradali njihovi preci - kazao je Rastoder.
On upozorava sve one koji će eventualno otići da dočekaju saradnike koji su na vlasti sa onim koji ne priznaju ove zločine i genocid, da dobro razmisle prije nego, kako kaže, pogriješe i preuzmu na sebe rizike odgovornosti od naših Bošnjaka u SAD-u.
Niti jedno udruženje koje okuplja iseljenike u Njujorku nije prisustvovalo prijemu u Konzulatu Crne Gore, koji je sinoć održan u Njujorku, iskazujući na taj način jasan protest zbog dolaska ministra vanjskih poslova i predsjednika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića na taj skup, saznaje Antena M iz udruženja.
Kako im je rečeno, iako je svako udruženje planiralo dolazak na koktel, odmah nakon što su saznali da će Ibrahimović biti prisutan, promijenili su odluku i odlučili se za bojkot skupa.
Tako su Fondacija Gusinje, Udruženje Euro Gusinje, Bošnjački savez Crne Gore, Društvo crnogorskih iseljenika “13. jul” i Udruženje iseljenika iz Crne Gore “21. maj”, koja okupljaju kompletnu dijasporu u Njujorku, odlučili da bojkotuju tradicionalni koktel koji se svake godine organizuje u čast crnogorske dijaspore.
Razlog za ovaj bojkot je oštro nezadovoljstvo dijaspore iz Njujorka zbog koalicije Bošnjačke stranke sa Andrijom Mandićem i nekadašnjim Demokratskim frontom, koji, kako su im rekli njihovi izvori, negiraju postojanje bošnjačkog naroda, ne priznaju Rezoluciju o Srebrenici, slave osuđene ratne zločince Ratka Mladića i Radovana Karadžića, te ugrožavaju interese bošnjačkog naroda i države Crne Gore.

Rastoder: Otkazati poslušnost onima koji su pozvali Ibrahimovića u SAD

Vršiteljka dužnosti direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković poništila je rješenje o davanju saglasnosti na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije u Radulićima, iako je ona lično odobrila ovaj projekat dvije godine ranije (2022) - kazao je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić dodajući da zahtijevaju od Ministarstva kulture i Vlade da preduzmu hitne mjere kako bi se poništila sramna odluka i prethodno rješenje vratilo na pravnu snagu.&nbsp;
Ovu odluku, vrijeme i način na koji je donešena u Upravi za zaštitu kulturnih dobara, kako dodaje na u objavi na društvenoj mreži Iks (X), doživljaju kao ozbiljan korak ka zatiranju islamskog nasljeđa u Crnoj Gori.
- Tražimo i da država obezbijedi pretpostavke i garancije za zaštitu i rekonstrukciju Hajdar pašine džamije u skladu sa relevantnim kulturno-istorijskim standardima i pravom. Islamska zajednica će o ovome obavijestiti sve relevantne subjekte i predstavnike diplomatskog kora u Crnoj Gori - naveo je Fejzić u saopštenju.
Ističe da su duboko uvrijeđeni i zatečeni odlukom Uprave za zaštitu kulturnih dobara da poništi rješenje kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije u Radulićima u Opštini Bijelo Polje, sa statusom nepokretnog kulturnog dobra.&nbsp;
- Ova odluka je pravno i moralno potpuno neprihvatljiva, te direktno ugrožava očuvanie kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države. Otvoreno sumnjamo da je odluka državnog organa posljedica pritiska određenih struktura, a ne profesionalnog pristupa i to iz više razloga. Direktorica Petra Zdravković dvije nedjelje nakon postavljanja za vršiteljku dužnosti ekspresno poništava saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, navodeći da je nezakonita, odnosno da izvršenje rješenja "nije pravno i stvarno moguće", iako je ona lično odobrila i svojeručno potpisala rješenje o davanju saglasnosti dvije godine ranije, odosno 2022. godine - ističe Fejzić.
Pri tome, prema njegovim riječima, Zdravković je donijela rješenje bez davanja mogućnosti držaocu i vlasniku kulturnog dobra da se prije toga izjasni.
- A u obrazloženju nije navela bilo kakve nove dokaze ili razloge, a koji joj nijesu bili poznati prilikom davanja saglasnosti 2022. godine. Hajdar pašina džamija nije samo mjesto molive, vec i značajan spomenik kulture koji svjedoči o bogatom istorijskom nasljeđu Crne Gore, ali i o istorijskim epizodama nasrtanja na iste. Nezakonita i diskriminatorska odluka predstavlja udar na multikulturalno i multivjersko stremljenje društva, podrivajući ga sa adresa koje su neposredno pozvane da štite kulturno-civilizacijske vrijednosti - poručio je Fejzić u objavi u okviru koje je tagovao premijera Milojka Spajića, kao i ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Turske, Velike Britanije, Francuske, Italije, Poljske i Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori, kao i njemačkog ambasadora Petera Feltena.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Frifatfejzic%2Fstatus%2F1871247607219077476%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fejzić: Poništeno rješenje o restauraciji Hajdar pašine džamije, Vlada da preduzme hitne mjere kako bi se poništila sramna odluka

Fridrih Merc je 13. februara 2026. u Minhenu održao govor koji se ne može svesti na uobičajenu evropsku retoriku o savezništvu i zajedničkim vrijednostima.
Njegovo obraćanje na otvaranju Bezbjednosne konferencije bilo je prije svega politička dijagnoza, ali i jasna poruka da se Evropa više ne može ponašati kao prostor koji istoriju posmatra sa distance. Merc nije pominjao Zapadni Balkan niti Crnu Goru, ali je govorio o promjeni međunarodnog poretka na način koji se tiče cijelog kontinenta, uključujući i region koji je tradicionalno osjetljiv na pomjeranja velikih sila. Minhen 2026. je, u tom smislu, bio trenutak kada je Njemačka pokušala da artikuliše evropski odgovor na novu eru u kojoj se svijet ponovo uređuje kroz moć, pritisak i sfere uticaja.
Merc je odmah postavio ton rečenicom koja je zvučala kao kraj jedne epohe: „Ovaj poredak, koliko god da je bio nesavršen čak i u svom najboljem izdanju, više kao takav ne postoji." To nije bila metafora, već priznanje da se pravila koja su važila nakon Hladnog rata više ne mogu uzimati kao stabilan okvir. Evropa, kako je rekao, završava „dugi odmor od svjetske istorije" i ulazi u eru koju ponovo karakterišu supersile, rivalstvo i brutalna politika interesa.
U tom kontekstu, Merc je govorio o ruskom revizionizmu i ratu protiv Ukrajine kao najočiglednijem primjeru raspada starog poretka, ali je jednako naglasio i kinesku ambiciju globalne dominacije, upozoravajući da Peking sistematski koristi zavisnosti drugih i reinterpretira međunarodni sistem prema sopstvenim ciljevima. Međutim, pravi politički nerv njegovog govora nije bio samo u odnosu prema Moskvi i Pekingu, već u načinu na koji je definisao promijenjeni odnos sa Sjedinjenim Državama.
Minhen je ove godine bio i prostor sudara dvije vizije Zapada. Dan ranije, američki državni sekretar Mark Rubio nastupio je kao glas Trampove administracije koja otvoreno zagovara zatvaranje granica, odbacivanje multilateralnih institucija i povratak nacionalnom interesu kao jedinom kriterijumu. Merc je odgovorio bez teatralnosti, ali suštinski kao protivnik tog kursa. Njegova rečenica da se „između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država otvorio raskol, duboka provalija" bila je jedna od najozbiljnijih ocjena transatlantskih odnosa u posljednjoj deceniji. To nije bio poziv na raskid, ali jeste priznanje da partnerstvo više nije samorazumljivo.
Najdirektnije razgraničenje Merc je povukao u ideološkom smislu: „Kulturni rat koji vodi MAGA-pokret u SAD nije naš." U toj rečenici sadržan je evropski otpor trampističkoj viziji Zapada kao civilizacijske tvrđave. Merc je jasno stavio do znanja da Evropa neće uvoziti američke unutrašnje političke sukobe, niti graditi svoju politiku na logici identitetske mobilizacije i permanentnog kulturnog konflikta. Još eksplicitnije, odbacio je američki impuls napuštanja globalnih institucija, naglašavajući: „Mi se držimo klimatskih sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije jer smo uvjereni da globalne izazove možemo rješavati samo zajedno." U prevodu, Amerika može rušiti postojeće okvire, ali Evropa ne želi da ide tim putem.
Istovremeno, Merc je priznao da evropska politika posljednjih decenija nije bila utemeljena na realnoj moći. Govorio je o njemačkoj spoljnoj politici koja je imala „normativni višak", koja je često kritikovala kršenja međunarodnog poretka, ali nije raspolagala sredstvima da utiče na ishod. „Ovaj jaz između težnji i mogućnosti se previše proširio. Sad ga zatvaramo", rekao je, najavljujući zaokret koji se više ne zasniva na moralnim opomenama, nego na vojnoj i industrijskoj transformaciji.
Njemačka, prema Mercu, ulazi u fazu ogromnih ulaganja u bezbjednost. NATO saveznici su se obavezali na pet odsto BDP-a, a Berlin planira „nekoliko stotina milijardi eura" u narednim godinama. Cilj je otvoreno definisan: Bundesver treba da postane „najjača konvencionalna vojska u Evropi što je prije moguće". To je dramatičan raskid sa poslijeratnom njemačkom suzdržanošću. Merc je podsjetio da Njemačka nakon 1945. nije olako shvatala državnu moć, ali je dodao i ključnu opasku: „Ne samo da previše državne moći uništava temelje naše slobode. I premalo državne moći vodi do istog rezultata, ali drugim putem."
U odnosu prema Americi, Merc je time izgovorio možda najvažniju stratešku poruku: Evropa mora jačati da bi prestala da bude zavisna. „Ovo stanje zavisnosti smo sami izazvali. Ali mi sada ostavljamo ovu situaciju iza sebe", rekao je. Rubio je tražio disciplinu saveznika, Merc nudi emancipaciju kontinenta. NATO ostaje okvir, ali Evropa mora izgraditi „samoodrživ evropski stub" unutar Alijanse. Merc je čak otvorio razgovore sa Emanuelom Makronom o evropskom nuklearnom odvraćanju, uz insistiranje da u Evropi „neće nastati zone različite bezbjednosti".
Minhen 2026. je, tako, postao trenutak kada je Njemačka pod Mercovim glasom izgovorila evropsko „ne" trampističkoj Americi, ali ne kroz antiamerikanizam, već kroz distancu i redefinisanje odnosa. Rubio je nudio Zapad kao tvrđavu i unilateralnu silu, Merc je odgovorio Evropom koja želi da ostane u pravilima, institucijama i partnerstvima, ali i da izgradi dovoljno moći da više ne bude američki dodatak. To je nova evropska politika: manje moralne retorike, više strateškog realizma, i prvi put otvoreno priznanje da se transatlantska era više ne podrazumijeva, već mora biti ponovo pregovarana.

Šta znače poruke Fridriha Merca: Njemačka prekida iluziju transatlantske epohe

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E večeras pogledajte:&nbsp;
- Tema dana: Hapšenje ministarke četiri resora
- Nekadašnja ministarka četiri resora Vesna Bratić uhapšena u akciji SDT-a
- Milatović kritikuje Zakon o Vojsci. Traži od Ustavnog suda da se izjasni jesu li ministru odbrane data prevelika ovlašćenja.
- DPS Podgorica podržao inicijativu ES, smatraju da su izbori najbolje rješenje za izlazak iz krize.
- Skupština ponovo usvojila odluku o neradnoj neđelji.
Gost večerašnje emisije je ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Informativnu emisiju 24 sata vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Mirza Mulešković

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nije formiralo predmet povodom teksta Duška Kovačevića objavljenog pod naslovom " Bolji od bjekstva".
- Nalazimo da se u njegovim radnjama ne ostvaruju bitni elementi bilo kojeg krivičnog djela - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.&nbsp;
Naime, zbog komentara koji je 1. februara, ove godine, postavio na svom Fejsbuk nalogu, pod naslovom "Bolje od bjekstva", novinar i stalni član emisije "Javna rasprava" Duško Kovačević, dao je izjavu u podgoričkom Odjeljenju bezbjednosti, prenosi <a href="https://www.antenam.net/clanak/odt-u-tekstu-kovacevica-nema-elemenata-bilo-kojeg-krivicnog-djela">Antena M.&nbsp;</a>

ODT nije formiralo predmet povodom teksta "Bolji od bjekstva" autora Duška Kovačevića

Ako neko zloupotrebljava vlast desiće se isto što se desilo onima kojisu olako stavljali drugima lisice na ruke, pa dočekali i njima da se stave lisice, kazao je predsjedni Skupštine Andrija Mandić.
On je izrazio ličnu solidarnst sa nekadašnjom ministarkom prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesnom Bratić kojoj su jutros stavljene lisice na ruke u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja, a po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
Mandić je ohrabrio da je izdrži kroz sve "nevolje koje će proći", prenosi <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/mandic-podrzao-bratic-ako-neko-zloupotrebljava-vlast-desice-se-isto-sto-se-desilo-onima-koji-su-olako-stavljali-drugima-lisice-na-ruke">Pobjeda</a>.&nbsp;
- Jedna od nevolja je i ta da je prestavljena na taj način, dok veliki broj pripadnka klanova, kamataša, ljudi koji su kršili zakone a pripadaju različitim granama vlasti, od sudstva, vlade, parlamenta, tužilastva do policije. Svi se oni danas smješkaju i razmišljaju o sudbini jedne profesorice koja je dočekala da ta fotografija treba da obilježi njen život - rekao je Mandić.
Vesna Bratić je, ocjenjuje, tretirana kao najobičniji kriminalac stavljanjem lisica na ruku.
- Vi znate, moj sinovac je 11 mjeseci u istražnom zatvoru, muško je i to pravo muško i neka izdrži, ali odvratno djeluje kada vidite, ženu, univerzitetsku profesoricu i takav odnos prema njoj - zaključo je Mandić na kraju sjednice na kojoj se raspravljalo o neradnoj nedjelji.

Tag: islamska-zajednica