Fond za aktivno građanstvo (fAKT) sinoć je po 16. put uručio godišnje nagrade i priznanja za filantropiju „Iskra“. U „Zetskom domu“ na Cetinju tradicionalno su zasijali svijetli primjeri koji su tokom protekle godine nesebično doprinijeli opštem dobru i razvoju građanskog društva. Četiri nagrade i osam specijalnih priznanja uručeno je pojedincima, predstavnicima kompanija i udruženjima koji bude iskru dobrote i inspirišu druge da slijede njihov primjer. Govoreći o značaju priznanja, Anica - Maja Boljević, izvršna direktorica Fonda za aktivno građanstvo, istakla je da je Iskra simbol koji nadilazi pojedinačne uspjehe, služeći kao podsjetnik na našu kolektivnu odgovornost da budemo osjetljiviji na potrebe drugih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090140_1154eb24e87c60e6f5e5f00e6abcb97469e78523131bd50af08b4f6d664a310a.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125090140_1154eb24e87c60e6f5e5f00e6abcb97469e78523131bd50af08b4f6d664a310a" data-rendition-name="original" width="1297" height="862" loading="lazy" alt="Dodjela nagrade ISKRA"> </figure>  - Iskra je i upaljena da primjerima dobročinstva zaustavlja neosjetljivost za tuđu patnju, etiku grabeži i duhovnu pustoš - najstrašnije čovjekovo ropstvo. Jer na takvo ropstvo niko nikoga ne može osuditi ako na njega sam ne pristane. A Iskra primjerima poučava kako da iz sebe, kap po kap, istiskujemo roba i gradimo slobodnog čovjeka - poručila je Boljević. Dodala je da smo, kao društvo, na pravom putu tek onda kada shvatimo da smo svi odgovorni, te da jedino zajedničkim snagama možemo da doprinesemo opštem dobru. - Ali ne zaboravljamo da su, na prvom mjestu, odgovorni oni koji predvode, koji imaju najveću moć i uticaj. Odgovorna je i država da promišljenijom politikom ojača čovjekoljublje i humanizuje zajednicu. Da razumije da se pravedno i prosperitetno društvo, ne temelji na bogatstvu malobrojnih, već na dostojanstvenom životu svih njenih članova. Mi odavno već ne živimo u društvenom sistemu u kojem se filantropija ideološki podrazumijevala, a suštinski je u izvornom smislu nestajala, stoga je krajnje vrijeme da se sistemski počnu podsticati vrijednosti dobročinstva, koje svako društvo čine zdravom i sigurnom kućom za sve - istakla je Boljević. Podsjetila je i na nedavnu tragediju koja se dogodila na Cetinju, zaključujući da nas sada, više nego ikad, praznina koja je ostala u srcima poziva i obavezuje da dijelimo sa drugima što više brižnosti, dobrote i plemenitosti, kako bi se srca iscijelila i nada vratila među ljude. Ove godine nagradu za doprinos na nacionalnom nivou dobila je kompanija One Crna Gora. Društvena odgovornost ugrađena je u temelje korporativne kulture i identitet ove kompanije, koja je u toku 2024. realizovala niz sopstvenih društveno-odgovornih projekata i kampanja, kao što su „Jedan mijenja svijet" i „Djevojčice u ICT-ju", istovremeno podržavajući pažljivo odabrane projekta u oblastima kulture, sporta, edukacije i zaštite životne sredine, u vrijednosti od preko 200.000 eura. Nagrada za doprinos lokalnoj zajednici pripala je NLB Banci, čija se korporativna filantropija ogledala u brojnim pokroviteljstvima i donacijama, prvenstveno ustanovama od društvenog značaja - obrazovnim, zdravstvenim, domovima za stare, dnevnim centrima za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju, ali i organizacijama koje pružaju pomoć zajednici ili se neposredno bave humanitarnim radom. Vrijednost podrške lokalnim zajednicama u Crnoj Gori iznosila je više od 200.000 eura, a pomoć je upućena i Crvenom krstu BiH u iznosu od 50.000 eura za saniranje posljedica izazvanih poplavama. Porodica Hajdari, porijeklom iz Ulcinja, dobitnik je nagrade za doprinos dijaspore. Dugi niz godina, ova porodica doprinosi razvoju ruralnih područja Opštine Ulcinj. Jedan od najvećih projekata je javni park koji se nalazi u blizini Vladimira, čija je izgradnja završena 2019, a za koji je porodica Hajdari donirala oko 300,000 dolara. Na prostoru od preko 6500 m2, pored zelene površine, džoging i biciklističke staze, nalaze se i sportski tereni za tenis, košarku i fudbal. U kontinuitetu pomažu ugroženim porodicama, starim osobama, studentima, kao i organizaciju raznih aktivnosti za djecu i mlade. Preko humanitarnog fonda „Trojet tona“, ova porodica je od 2020. godine među glavnim donatorima odbojkaškog kluba za djevojčice, karate kluba u Anamalskom području, kao i redovna podrška edukativnom centru za djecu „Bright Minds“. Samo u godini za nama, porodica Hajdari donirala je 50,000 eura.&nbsp; Iskra za doprinos opštem dobru posthumno je dodijeljena Petru Sinanoviću Nagibu. Prvoborac koji je odbio da primi „Patrizansku spomenicu“ smatrajući da je njegovo učešće u Trinaestojulskom ustanku bilo obična patriotska dužnost, takav je bio i kao privredni genije ondašnje Crne Gore i Jugoslavije. Razvoj privrede zemlje i Cetinja bili su za njega novi „ustanak“ i obična patriotska dužnost. O tome svjedoče fabrika na Rijeci Crnojevića, „Obod“, „Radoje Dakić“ i brojne druge fabrike i postrojenja širom zemlje pa i svijeta. Iako je socijalizam bio sinonim za čovjekoljublje, malo je bilo ljudi koji su poput Sinanovića razumjeli suštinski značaj tog zahtjeva. On je, kao istinski filantrop i društveno odgovoran privrednik, podržavao školovanje radnika u zemlji i inostranstvu. Pomagao da steknu i poboljšaju svoje živote. Uveo je zdravstvenu zaštitu radnika, kupio zemljište na crnogorskoj obali i omogućio im obavezno ljetovanje. Razvijao je ideju proizvodnje organske hrane, podržavao sportske i kulturne aktivnosti, sve jednako za žene i muškarce. Iako su mu radnici podigli bistu u krugu „Radoja Dakića“, socijalističke vođe su ga isključivale iz Saveza komunista jer nije podržavao ideju samoupravljanja. Iako su radnici i stranci bili inspirisani njegovom harizmom i bezuslovno mu vjerovali, Petar je morao da bude sklonjen iz „Oboda“. Iako su završni udarac ovom crnogorskom ekonomskom geniju dali ratovi i tranzicija, on ostaje iskra nadahnuća potrebna u svim vremenima. Dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru je Vuk Vujisić. Novinar i građanski aktivista od svoje 15. godine. Svojim pričama i aktivizmom pokrenuo je osvjetljavanje i rješavanje nekoliko izuzetno važnih pitanja i problema za crnogorsko društvo poput ilegalne eksploatacije šljunka u koritu Morače, krivolova na Skadarskom jezeru, uništavanja šuma Crne Gore. Neumorno radi na ozelenjavanju Crne Gore, okupljajući sve veći broj pojedinaca i institucija. Sanja o ekološkoj Crnoj Gori, zemlji socijalne pravde i za ostvarenje vizije jedne takve održive zajednice, spreman je da da sve.Vuk je svojim djelovanjem postao paradigma mladima u borbi za zdraviju i zeleniju Crnu Goru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090140_b0e70820e04c728e25d183e94269de8d623cfaa42a8b7e5d25ead43f62ec569e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125090140_b0e70820e04c728e25d183e94269de8d623cfaa42a8b7e5d25ead43f62ec569e" data-rendition-name="original" width="598" height="882" loading="lazy" alt="Dodjela nagrade ISKRA"> </figure>  Dobitnik specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru je i Pavle Pajo Pepđonović, idejni tvorac i glavni organizator Mundijala prijateljstva u Ulcinju. Ugledni ulcinjski privrednik, bivši košarkaš i sportski radnik uz svesrdnu pomoć svih građana Ulcinja, ove godine je po treći put organizovao Mundijal prijateljstva, koji je okupio brojne sportske legende iz svih krajeva bivše Jugoslavije. Na ovoj jedinstvenoj regionalnoj manifestaciji okupili su se i družili osvajači više od stotinu medalja na svjetskim, olimpijskim i evropskim takmičenjima. Snažna poruka prijateljstva i zajedništva, poslata je sa Mundijala prijateljstva koji je Ulcinj i Crnu Goru predstavio u najljepšem svijetlu, a sa kojeg je izvještavalo oko 100 novinara.&nbsp; Dobrovoljni davaoci krvi „Fap Mašina“ su takođe dobitnici specijalnog priznanja za građanski doprinos opštem dobru.Udruženje koje je formirala grupa mladih humanista entuzijasta iz Nikšića. U vrijeme pandemije korona virusa iskoristili su mogućnosti društvenih mreža da organizuju akcije dobrovoljnog davanja krvi i postali su jedno od najaktivnijih udruženja u Crnoj Gori. Od 2020. godine organizuju akcije više puta godišnje, a poznati su i po humanitarnim akcijama prikupljanja sredstava za socijalno ugrožene porodice ili poklona za djecu koja se nalaze na bolničkom liječenju. Naziv udruženja potiče od imena navijačke grupe fudbalskog kluba „Čelik“ koji je bio duže vremena ugašen. Ovi mladi entuzijasti su svoj omiljeni klub obnovili isključivo svojim zalaganjem i prikupljenim sredstvima, tako da se FK „Čelik“ ponovo takmiči u trećoj crnogorsko ligi.&nbsp; Isto priznanje dobio je i Centar za prava djeteta Crne Gore. Za gotovo dvije i po decenije djelovanja, ostvario je značajan napredak u unapređenju kvaliteta života djece i mladih, naročito ranjivih grupa kao što su djeca i mladi sa problemima u ponašanju, i djeca i mladi kojima je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite. Dobrom saradnjom sa institucijama sistema, lokalnom zajednicom, lokalnim i međunarodnim organizacijama i posebno kroz direktan rad sa djecom, Centar je postao prepoznatljiv kao kredibilna organizacija kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou.Istovremeno, nizom humanitarnih akcija, posebno tokom kriznih situacija i elementarnih nepogoda, Centar je uvijek nalazio načine da hitno interveniše i pruži pomoć onima kojima je to najpotrebnije.&nbsp; Klub mladih volontera Crvenog krsta Cetinje, dobitnik je specijalnog priznanja za mlade filantrope. Klub je formiran je prije dvije godine, u cilju postizanja što većeg društvenog angažmana mladih, naročito u radu sa najranjivijim grupama. U zajednici su prepoznati po aktivnostima koje realizuju u saradnji sa Domom zdravlja, Dnevnim boravkom za stare, vaspitno-obrazovnim ustanovama, Centrom za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i sportskim kolektivima. Redovne aktivnosti Kluba, koji u svom sastavu ima 35 članova, su održavanje predavanja, treninga, radionica sa vršnjacima, rad s djecom iz socijalno ugroženih porodica i romske zajednice, pohađanje obuka i učešće na međunarodnim kampovima. Kako sami ističu, posebno su ponosni na činjenicu da u današnjem svijetu u kojem vrijednosti nameću društvene mreže, Crveni krst Prijestonice uspijeva da okupi mlade ljude koji su spremni da svoje slobodno vrijeme ispune pomaganjem drugima i radom za dobrobit čitave zajednice. Specijalno priznanje za doprinos opštem dobru pripalo je Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom, Nikšić. Kao &nbsp;koncept podrške životu u zajednici, djelatnost Dnevnog centra predstavlja sveobuhvatan servis socijalne brige i zaštite djece sa smetnjama u razvoju i osobama sa invaliditetom. Predani rad ovog kolektiva, čija se posvećenost ogleda u mnogobrojnim aktivnostima van redovnog posla u samom Centru, svakim danom iznova pokazuje da osobe sa smetnjama u razvoju mogu mnogo ukoliko im pružite ljubav, empatiju, ukoliko radite s njima, vjerujete u njih i doživljavate ih kao ravnopravne članove zajednice, što oni i jesu. Brojni su sadržaji koje organizuju uz podršku zajednice: predstave, izložbe, proslave, modne revije, kampovi, snimanje spotova. Nedavno su u saradnji sa Radio-televizijom Nikšić pokrenuli i emisiju „Iskorak“ – prvu TV emisiju u regionu gdje su se u ulozi novinara/voditelja našli i mladi sa smetnjama u razvoju, sa ciljem da doprinesu promjeni pristupa društvene zajednice u načinu razmišljanja, naročito u shvatanju, “šta je to što djeca i mladi sa smetnjama u razvoju mogu, a ne šta je to što ne mogu“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125090140_5b7a43052211199ffbd1456d28051d364dbc2b79374c6d7600a49f8f53f70073.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125090140_5b7a43052211199ffbd1456d28051d364dbc2b79374c6d7600a49f8f53f70073" data-rendition-name="original" width="1312" height="877" loading="lazy" alt="Dodjela nagrade ISKRA"> </figure>  Željka Mirković, novinarka TV Nova, dobitnica je specijalnog priznanja za medijski doprinos. Sa osjećajem za potrebe drugih, prepoznajući značaj tema koje se tiču „običnog čovjeka“, svojim prilozima redovno uspijeva da osvijetli male/velike ljude na poseban način: da skrene pažnju na osobe sa invaliditetom, predstavljajući njihove talente, da nam približi kulturu Romske zajednice, da iz Doma za stare prenese priču o ljubavi i prijateljstvu koje se rađa u poznim godinama. Mnogo je i priloga kojima je inicirala pomoć drugima, ali jedna akcija je posebna. Radi se o njenoj borbi, zajedno sa pacijentima koji su na dijalizi, da država odobri transplantaciju u Bjelorusiji o svom trošku. Željka je dala sve od sebe da u toj namjeri uspije – njene priče dirnule su mnoge, a onda je pozvala kolege iz drugih medija da svi zajedno pokušaju da se izbore da pacijenti iz „čekaonice za život“ uđu u život. Uslijedili su mnogi prilozi, tekstovi, i stigla je i pobjeda – trošak transplantacije bubrega je sada o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje. Isto priznanje pripalo je i Tijani Perović, novinarki televizije TV7. Kroz desetine intervjua i emisija, kontinuirano i posvećeno radi na podizanju svijesti o temama od društvenog značaja, poput vršnjačkog i nasilja nad ženama, potrebama i položaju starijih, romske populacije i onih koji žive u siromaštvu. Sa temeljnim i empatičnim pristupom, posebnu pažnju posvećuje podizanju svijesti zajednice o vrijednostima starijih kao ravnopravnih članova društva i pozivanju donosioca odluka na kreiranje politika koje će unaprijediti položaj starijih. Aktivna je učesnica brojnih humanitarnih akcija, o kojima je i izvještavala. Istovremeno, otvarajući medijski prostor za organizacije i projekte koji su za cilj imali pomaganje ugroženim i ranjivim grupama građana, ukazuje na značaj humanosti i solidarnosti.&nbsp; Dodjelu nagrade „Iskra” organizovali su Fond za aktivno građanstvo (fAKT) u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore i uz podršku Fondacije „Ćano Koprivica“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Boljević: Sistemski podsticati vrijednosti dobročinstva, koje društvo čine zdravom i sigurnom kućom za sve

U podgoričkom Višem sudu sjutra počinje suđenje bivšem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću, penzionisanom glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću. Pravni zastupnik Lazovića, advokat Zoran Piperović ponovio je za Televiziju E da ova optužnica nikada nije smjela da bude potvrđena i da nije trebalo da dođe do suđenja.
S obzirom na sve medijske spinove i hajku koji su povodom ovog predmeta nastali u Crnoj Gori, Piperović je imao zanimljiv prijedlog za partije vlasti.
- Predlažem da sve partije većine delegiraju svoje najbolje pravnike iz partija koje se pomalo razumiju u krivicu i, s obzirom da je suđenje javno, dođu i budu nazočni i da ono što čuju, ako pravo razumiju, prenesu svojim šefovima koji su vrlo zainteresovani za ovaj predmet koji su i kumovali potvrđivanju optužnice. Ovdje nema naivnih i biće zanimljivo čuti što će se sve reći - kazao je Piperović.
Kako je rekao, pojedini mediji počeli su da spinuju i pumpaju javno mnjenje, ali ističe da ovoj optužnici nema spasa.
- Ovo je jedina optužnica koja je potvrđena a da u njoj ne piše zbog čega je to tako. Samo je rečeno da se sve raspravlja na glavnom pretresu. Znate zašto nije rečeno zašto nije potvrđena optužnica? Jer se ne može ništa reći. Da su ušli u pravnu raspravu ne bi imali što da napišu. Mi ćemo ispoštovati taj red, tu nema ništa pravno da se dokazuje. Nijesu u pitanju krivična djela, jer svako krivično djelo mora da ima posljedicu a to nije slučaj ovdje. To je jasno i studentu prve godine Pravnog fakulteta. ali, bićemo strpljivi - poručuje Piperović.
<h2>Ispunjavanje želja partija na vlasti</h2>
Prema njegovim riječima, jedini problem o kom bi Vijeće sudije Veljka Radovanovića trebalo da vodi računa je to što je Zoran Lazović godinu dana u pritvoru, a da niko ne zna zašto.
- Ovo je jedini pritvor koji je određen tako što je na pravosnažno rješenje dodata tačka 4 Apelacionom sudu. I niko ne progovara nijednu riječ. Ja sam pozivao i Udruženje sudija i Sudski savjet i Vrhovni, Apelacioni i viši sud i svi se prave mrtvi. Niko nema skoposti da kaže: "Dosta više, ovo ne može. Ne možemo da ispunjavamo želje pojedinih partija na vlasti". A ovdje je ispunjena želja određene partije na vlasti. Ako neko misli da pričam drsko, samo neka me zove na javnu debatu, ili gdje treba da im obrazložim čisto pravno zašto ovo govorim. Nema silovanja pravde. A ovdje je bilo i silovanja pravde i zakona, i to dobro znaju - tvrdi Piperović.
<h2>Dehumanizacija ličnosti</h2>
Pritvor je, kako kaže, za Lazovića kazna od prvoga dana. U fazi određivanja i produženja pritvora imamo, navodi Piperović, klasičnu dehumanizaciju ličnosti.&nbsp;
- Dehumanizuje se ličnost, predstavi se kao zadnja biganga i uličar i zbog toga mu, između ostalog, treba produžeti pritvor jer će on pobjeći jer je takav karakter. Ne mogu da shvatim da se neko bavi odgovornim poslom, a da se plaši nečega. To mi je nepojmljivo. Imaš papire i zakon pred sobom i imaš jednu istinu. A to je ono što je u papirima. I ti sve prenebregneš ili da bi nekome napravio ćef, ili zato što se plašiš. Onda ne možeš da radiš taj posao - rekao je Piperović, dodajući da neće reći o kome govori jer je to svima jasno.&nbsp;
Piperović je rekao da se može desiti da će tražiti ukidanje pritvora, a najavio je i da će predložiti jemstvo za slobodu Lazovića.
- Ukazaćemo sudiji Radovanoviću kako je određena tačka 4... On je detaljno pregledao spise i to sigurno utvrdio, a hoće li to Vijeće da trpi - to ćemo da vidimo. Već danas bi trebalo ukinuti pretvor jer je postao nehuman, bespotreban, nezakonit - rekao je Piperović.
Sva priča, navodi Piperović, svoji se na skaj prepisku koja sa Zoranom Lazovićem nema nikakve veze jer je, kako tvdi, netačna.
- Čuće se sjutra u njegovoj odbrani što je istina. Biće saslušani svjedoci policajci, pa da vidite što se dešavalo oko toga. Ja sam insistirao i govorio Lazoviću da na moju odgovornost da prizna da je skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću jer se ništa nije desilo u realnom životu nakon toga što je krivično-pravno relevantno. On je to odbio i rekao: "Ja nisam" - kazao je Piperović.
Poručuje da ne strijepi nimalo, već smatra da je ovo dobra prilika da ljudi "mnogo toga čuju".
- Ne možete neutvrđene fakte promovisati samo zarad politike - poručio je Piperović.
<h2>U planu knjiga</h2>
Piperović je najavio i da će napisati knjigu o ovom predmetu.
- Konkretno o optužnici i istrazi, te kako je određivan, produžavan pritvor i na Vrhovnom sudu, kako je potvrđena optužnica. Ovo mora da ostane zapisano - &nbsp;zaključio je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8mOEbohOZLU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Piperović uoči sjutrašnjeg suđenja: Svi znaju da je ovdje bilo silovanja pravde i zakona, čuće se što je istina

U "Budilniku" na Televiziji E javljamo se uživo iz Višeg suda gdje počinje suđenje bivšem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću, penzionisanom glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću. 
Razgovaramo o Danu Evrope i postavljamo pitanje da li borba protiv fašizma još traje? 
Analiziramo šta je sve potrebno znati i pripremiti kada odlučite da pođete na planinarenje, a provjeravamo i kada će biti ispunjena obećanja koja se tiču Robne kuće u Glavnom gradu poznatije kao "Podgoričanka".
U "Srećnom danu", od 9 do 11 sati, gosti su treneri i igrači Mlade kadetske fudbalske reprezentacije Crne Gore, koje očekuju utakmice na međunarodnom turniru koji se održava u Crnoj Gori. A o novim make-up trendovima razgovaramo sa Snežanom Karović Ćorić. 
Takođe, tema emisije je i koji su to najbolji momenti sa Met gala 2025, koja su najupečatljivija izdanja koja su viđena te večeri, a koja su pak razočarala. O ovim i drugim zanimljivim temama iz svijeta poznatih, ali i svakodnevnog života razgovaramo u "Srećnom danu".

U "Budilniku" uživo iz Višeg suda i o Danu Evrope, u "Srećnom danu" o fudbalu, Met gali...

Vjerovali ili ne, „ Izvještaj o radu gradonačelnika, organa uprave Galvnog grada i službi za 2024. godinu“ počinje sljedećim riječima, citiram: “Izvještajna godina za Glavni grad Podgoricu bila je prava simfonija napora, ulaganja i postignuća, koja je doprinijela daljem usponu ovog grada, stvarajući prostor za rast, harmoniju i kvalitetan život svih njegovih građana””, saopštio je Miloš Đuričković, odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada.
Kako je kazao, to je godina u kojoj je ista ova družina upravljala gradom, samo s Oliverom Injac kao gradonačelnicom. 
- To je godina harmonije u kojoj su se hvatali za guše i pričali jedni o drugima, u političkom i svakom drugom smislu — sve i svašta. Autor ove uvodne rečenice, mora se priznati, ima nevjerovatan smisao za humor ili nevjerovatan deficit inteligencije - istakao je Đuričković.
On je u objavi na mreži X podsjetio na naslove koji su bili aktuelni u medijima.
- Kako je izgledala „simfonija napora“ i „harmonija svih građana Glavnog grada“, prisjetimo se samo nekih naslova iz medija - naveo je Đuričković.

Đuričković: Uvodna rečenica Izvještaja o radu gradonačelnika za 2024. godinu za rubriku vjerovali ili ne

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poželio je papi Lavu XIV uspjeh, mudrost i snagu u odgovornoj misiji vođenja Rimokatoličke crkve, te da njegovo služenje bude nadahnuto vrijednostima ljubavi, dijaloga i solidarnosti, na dobrobit cijelog čovječanstva.
- U ime građana Crne Gore i u svoje lično ime upućujem iskrene čestitke novoizabranom papi Lavu XIV, Svetoj Stolici i svim vjernicima katoličke vjeroispovijesti. Izbor poglavara Rimokatoličke crkve važan je trenutak za vjernike širom svijeta, koji su dobili novog duhovnog lidera - naveo je Milatović na mreži X.
Kako je dodao, Crna Gora, kao država utemeljena na međuvjerskom skladu, toleranciji i poštovanju različitosti, s uvažavanjem gleda na ulogu Svete Stolice u savremenom svijetu.
- Radujem se nastavku saradnje i daljem produbljivanju naših prijateljskih odnosa - poručio je Milatović.

Milatović čestitao papi Lavu XIV: Radujem se nastavku saradnje i daljem produbljivanju prijateljskih odnosa

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Nakon jučerašnjeg teatralnog nastupa dotičnog (ministara unutrašnjih poslova Danila Šaranovića) ostali smo svi duboko potrešeni. Nema granica u gaženju porodica koje su izgubile najmilije 12. avgusta 2022. i 1. januara 2025, kazala je sestra ubijenog na Medovini, Maja Ljiljanić-Popović.
Podsjetimo, Šaranović je juče u Skupštini odgovarao na pitanja poslanika, a neka od njih ticala su se i dvije tragedije na Cetinju.
Šaranović je, smatra ona, možda najjadnija osoba koja je sjedjela u jednoj od fotelja, a dodaje „konkurencija je velika“.
- Ne zanima nas konkurencija za foteljama, za nas su svi jednaki, nismo se ostrvili na lično njegovu partiju, vrednujemo ljude onako kako su radili - rekla je Ljiljanić-Popović.&nbsp;
Često se pita, navodi ona, kako te ljude nije sramota.
- Onda shvatim da oni nemaju osjećanja, integritet, ljudskost, oni nemaju osjećaj sramote i odgovornosti - kazala je Ljiljanić-Popović.

Sestra ubijenog u Medovini: Potrešeni smo nakon Šaranovićevog nastupa, granica u gaženju porodica očigledno nema

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

Tag: iskra

Boljević: Sistemski podsticati vrijednosti dobročinstva, koje društvo čine zdravom i sigurnom kućom za sve

Piperović uoči sjutrašnjeg suđenja: Svi znaju da je ovdje bilo silovanja pravde i zakona, čuće se što je istina

U "Budilniku" uživo iz Višeg suda i o Danu Evrope, u "Srećnom danu" o fudbalu, Met gali...

Đuričković: Uvodna rečenica Izvještaja o radu gradonačelnika za 2024. godinu za rubriku vjerovali ili ne

Milatović čestitao papi Lavu XIV: Radujem se nastavku saradnje i daljem produbljivanju prijateljskih odnosa

PRATITE TVe UŽIVO