Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman boravio je, na poziv predsjednika Udruženja iseljenika porijeklom iz Crne Gore Adila Özuzuna, u Turskoj, u regionu Balikesir i tom prilikom poručio da Crna Gora mora više pažnje posvetiti dijaspori. Tokom posjete opštinama Burhanija, Ajvalik i Edremit, Šahman se susreo sa stotinama iseljenika i njihovih potomaka koji su ovaj dio Turske naseljavali u više navrata - nakon Prvog balkanskog rata, zatim 1924. godine, te tokom šezdesetih i devedesetih godina prošlog vijeka. - Naše iseljeništvo ima značajnu ulogu u jačanju veza između savremenih zemalja kakve su danas Crna Gora i Turska. Prvim generacijama koje su došle iz Pljevalja, Kolašina, Bijelog Polja, Nikšića, Rožaja nije bilo lako, ali su ovdje izgradili svoje porodice, pokrenuli uspješne biznise i afirmisali se u politici, nauci, kulturi i sportu. Njihovi potomci danas predstavljaju most saradnje između naše dvije države - naglasio je Šahman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806180816_938e74621794bf5529f8811d176d914df275b9b770bb4653be5c43a9d6913f40.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250806180816_938e74621794bf5529f8811d176d914df275b9b770bb4653be5c43a9d6913f40" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Šahman sa gradonačelnikom Burhanije Ali Kemalom"> <figcaption>Šahman sa gradonačelnikom Burhanije Ali Kemalom</figcaption> </figure>  On je istakao sličnosti između regiona Balikesira i crnogorskog primorja - maslinarstvo, razvijen turizam i suživot različitih kultura - što predstavlja značajan potencijal za buduću saradnju i dodatno povezivanje. - Crna Gora i Turska imaju odlične odnose kao prijateljske zemlje i saveznice u NATO savezu, a Crna Gora teži i članstvu u Evropskoj uniji. Naše iseljeništvo u Turskoj može biti snažan pokretač ekonomske i kulturne saradnje, te dodatno osnažiti postojeće veze - dodao je Šahman. Zaključio je da je potrebna veća angažovanost Crne Gore i njenih institucija prema iseljenicima koji žele čvršću vezu sa zavičajem svojih predaka. Tokom boravka u Turskoj, Šahman je razgovarao sa zvaničnicima ovog regiona i to sa Čumali Atilom, guvernerom okruga Burhanija, te Mesutom Erginom, gradonačelnikom Ajvalika-čije je porijeklo iz Pljevalja, od prezimena Bošković.&nbsp; On se sastao i sa gradonačelnikom Edremita Mehmetom Ertašom, kao i sa prvim čovjekom Burhanije Ali Kemalom Devecilerom uz podsjećanje da Burhanija od ranije ima sporazum o saradnji sa pobratimskom opštinom Bijelo Polje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806180816_b8f8569536728f0df8e0720abb8a52a20de2e9fd6850c2e39eff95cd3941189e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250806180816_b8f8569536728f0df8e0720abb8a52a20de2e9fd6850c2e39eff95cd3941189e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Šahman sa gradonačelnikom Edremita Mehmetom Ertašom"> <figcaption>Šahman sa gradonačelnikom Edremita Mehmetom Ertašom</figcaption> </figure>  O turističkim i ekonomskim potencijalima Crne Gore, mogućnostima investiranja i razvojnim šansama naše zemlje, predsjednik BDP-a je govorio na sesiji u organizaciji Privredne komore grada Ajvalika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250806180820_bb21382f04aec21ad5cc979f3cf8c036b315539169ca5636c952a1752978e5e5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250806180820_bb21382f04aec21ad5cc979f3cf8c036b315539169ca5636c952a1752978e5e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Šahman sa gradonačelnikom Ajvalika Mesutom Erginom"> <figcaption>Šahman sa gradonačelnikom Ajvalika Mesutom Erginom</figcaption> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šahman u posjeti iseljenicima u Turskoj: Crna Gora mora više pažnje posvetiti dijaspori

Na poziv organizatora Evroazijskog ekonomskog foruma u organizaciji Marmara grupe, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković boravi u službenoj posjeti Republici Turskoj, a ovom prilikom sastao se i sa predsjednikom Privredne komore Istanbula, Šekibom Avdagićem, sa kojim je razgovarao o inteziviranju privredne saradnje.
Nurković je posjetu Turskoj započeo sastankom sa članovima udruženja „Turska Bosna Sandžak“ koje okuplja najveći broj iseljenika porijeklom iz Crne Gore, sa kojima je razgovarao o načinima bolje saradnje između dijaspore i matice.
- Nurković je u svom obraćanju istakao zahvalnost na podršci Crnoj Gori, koja je uvijek vidljiva i bezrezervna u želji da se pokaže, da i ako nakon dugog niza godina oni i njihove porodice Crnu Goru, zemlju u kojoj su rođeni nose u srcu. Posebno je naglašena uloga iseljenika u očuvanju identiteta i spremnosti da se uvijek stane uz svoj narod, bez obzira na udaljenost- navodi se u saopštenju.
Značajan segment posjete odnosio se na susret sa Šekibom Avdagićem, predsjednikom Privredne komore Istanbula, druge po veličini u svijetu, koja predstavlja snažnu poslovnu mrežu sa preko 820.000 članova, 40.000 stranih firmi, kao i 300.000 privatnih preduzetnika.&nbsp;
- Tokom prijateljskog razgovora, Nurković je predstavio aktuelnu investicionu klimu u Crnoj Gori, naglašavajući stabilne političke odnose između Crne Gore i Turske kao temelj za intenzivniju privrednu saradnju, a Avdagić je izrazio spremnost da organizuje privredni forum u Republici Turskoj, bude domaćin delegaciji iz Crne Gore i uspostavi saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore i Unijom poslodavaca- poručeno je iz Nurkovićevog kabineta.
Kako je istaknuto u saopštenju, dogovoreno je da timovi sa obje strane odmah započnu pripreme za konkretne aktivnosti koje uključuju: organizaciju foruma, radne posjete i sektorsku saradnju u oblastima energetike, poljoprivrede, građevine, turizma i obrazovanja.
Nurković se u Turskoj takođe sastao sa predsjednikom Opštine Umranije, Ismetom Jildrimom, sa kojim je dogovoreno bratimljenje opštine Umranije sa jednom crnogorskom opštinom koja bude pokazala interesovanje.&nbsp;
Razgovarano je i o saradnji u sportu, obrazovanju, razmjeni kadrova i zajedničkoj realizaciji infrastrukturnih i kulturnih projekata.
Delegaciju potpredsjednika Skupštine činili su i generalni konzul Crne Gore u Istanbulu, Branislav Karadžić, te savjetnik potpredsjednika, Zijad Halilović.

Nurković u Turskoj: Inteziviranje ekonomske saradnje kroz organizaciju privrednog foruma, sa iseljenicima o očuvanju identiteta

Nakon očekivane odluke crnogorske dijaspore iz Sjedinjenih Američkih Država da odbiju bilo kakvu saradnju sa Bošnjačkom strankom i njenim predstavnicima i mi, dijaspora iz Njemačke, na elektronskoj sjednici, donijeli smo odluku da ne sarađujemo sa ovom partijom - saopštili su Portalu ETV predstavnici dijela dijaspore iz Njemačke.
Ističu da su „zbog otvorene saradnje Bošnjačke stranke sa aktuelnom pročetničkom Vladom na čelu sa vojvodom iz 'Krnje jele', Mandićem i drugim njemu sličnim neprijateljima Crne Gore, kao i ataka na ustavnopravni sistem naše države“ odlučili da „na svim poljima prekidaju saradnju sa Bošnjačkom strankom, kao i svim njenim predstavnicima“.
- Ovom jasnom odlukom nas većinske crnogorske dijaspore iz Njemačke poručujemo Bošnjačkoj stranci da nijesu dobrodošli, kako kod nas u Njemačku, tako ni kod naših familija u Crnoj Gori - istakli su u saopštenju dostavljenom našem portalu.
Poručili su Bošnjačkoj stranci da je njihova „otvorena saradnja sa istorijskim neprijateljem Crne Gore - četnicima i njihovim komandantima Mandićem i Vučićem, uz aminovanje Srpske pravoslavne crkve, prevršila svaku mjeru i ne priliči civilizovanom društvu“.
- Zbog toga vam javno poručujemo, dok god ste dio aktuelne pročetničke vlade, za vas neće biti mjesta na bilo kojem polju saradnje sa crnogorskom dijasporom iz SR Njemačke - zaključili su u saopštenju.

Kaćuša Krsmanović

Iseljenici iz Njemačke neće više sarađivati sa Bošnjačkom strankom

Na osnovu javnog konkursa za sufinansiranje programa u oblastima saradnje sa dijasporom i iseljenicima Ministarstvo dijaspore sufinansiralo je 107 projekata u vrijednosti od 210 hiljada eura.
Ministar dijaspore Mirsad Azemović rekao je da su stigle 133 prijave koje je kandidovalo 80 organizacija dijaspore iz 15 država.
On je kazao da je sufinansiranje važan mehanizam podrške radu i aktivnostima organizacija koje okupljaju crnogorku dijasporu širom svijeta.
- Snaženjem organizacija dijaspore, jačanjem njihovih kapaciteta kroz obezbjeđivanje finansijskih sredstava za realizaciju njihovih aktivnosti, jačamo vezu dijaspore sa svojom maticom - naveo je Azemoviću saopštenju medijima.
On je kazao da će ovo biti jedan od načina na koji će Ministarstvo podsticati njihov doprinos u ostvarivanju i jačanju veza i saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom na svim poljima.

Sufinansirano 107 projekata saradnje sa dijasporom

Pripreme za novogodišnje izdanje Podgoričkog pazara ulaze u svoju završnu fazu, a praznični duh, uz jelku, ukrase i pazarske kućice, počinje da se širi Trgom nezavisnosti.
Predstavnici Turističke organizacije Podgorica uz podršku drugih gradskih preduzeća vrijedno rade kako bi sve bilo spremno za 19. decembar i svečano otvaranje Pazara uz ceremoniju paljenja novogodišnje rasvjete i nastupe grupe L'Ombelico i Nataše Bekvalac.
Direktor Turističke organizacije (TO) Podgorica Dragan Grnović istakao je da su za ovo izdanje Podgoričkog pazara uveli novitete sa ciljem da unaprijede manifestaciju.
– Podgorički pazar kao sada već tradicionalna manifestacija koja zauzima bitno mjesto u društvenom i kulturnom životu svih naših sugrađana i posjetilaca obavezuje nas da je svake godine unapređujemo i učinimo boljom. Ove godine, po uzoru na druge gradove, pokrenuli smo proces licitacija za 30 kućica i na osnovu toga prikupili dodatna novčana sredstva koja su nam omogućila da pripremimo bolji i sadržajniji program na Podgoričkom pazaru. Nama kao Turističkoj organizaciji glavni cilj je da privučemo dodatne posjetioce u Glavni grad, ali i da naši sugrađani tokom novogodišnjih praznika imaju lijep, sadržajan i bogat program – naveo je Grnović.
U periodu od 19. decembra do 7. januara na Trgu nezavisnosti će nastupati Osvajači, Jelena Tomašević, Tijana Bogićević, Alen Islamović, grupa S.A.R.S, Dženan Lončarević, Tropico Band, Knez, NeonoeN, Crveno i crno, Tina Džankić, Ivana Martinović, Bato Vujošević, Goran Stjepčević i mnogi drugi izvođači. Podgoričane i goste u najluđoj noći će zabavljati Sara Jo i Marko Louis.
Iz TO Podgorica najavljuju da su se i ove godine potrudili da organizuju kvalitetan program za cijelu porodicu, sa posebnim fokusom na najmlađe sugrađane.
– Tokom svakog vikenda tokom trajanja Pazara naši najmlađi sugrađani imaće priliku da uživaju na glavnom gradskom trgu uz muziku, predstave, animatore, Djeda Mraza i raznovrstan program. Osim vikenda, program za naše najmlađe sugrađane biće organizovan 23, 30. i 31. decembra u popodnevnim časovima, tako da molimo mame i tate da prate društvene mreže Podgoričkog pazara, Glavnog grada i Turističke organizacije i spreme se za novogodišnju avanturu zajedno sa svojim mališanima – istakao je Grnović.
Osim Podgoričkog pazara, Glavni grad će biti domaćin niza drugih atraktivnih manifestacija u narednom periodu.
– Upravo danas organizujemo manifestaciju Potraga za blagom Podgorice gdje će preko 90 ekipa u Glavnom gradu tragati za tragovima preko kulturno-istorijskih spomenika, turističkih lokaliteta, građevina od posebnog značaja, i samim tim pokušati da pronađu blago Podgorice. Takođe, danas od 13 časova, pa sve do 21 čas u Crowne Plaza hotelu u Podgorici pod pokroviteljstvom Turističke organizacije realizuje se Rakija fest, te pozivam sve sugrađane i posjetioce koji su ljubitelji „vatrene kapljice" da posjete sajam rakije i probaju neku od 150 vrsta rakija koje će tamo biti izložene. Zatim, 18. decembra organizujemo Podgoričku noć – jedu od manifestacija sa možda i najdužom tradicijom u Glavnom gradu, a 32. izdanje ove godine relizujemo na Imanju Knjaz Aqua Palata gdje svakako promovišemo podgoričku kulturu, muziku, gastronomiju – najavio je direktor TO Podgorica.
Zanimljive aktivnosti u Podgorici biće nastavljene i nakon Pazara.
– Zajedno sa Privrednom komorom i Nacionalnom turističkom organizacijom organizovaćemo Podgorički Ski Bus sa ciljem promovisanja Podgorice kao destinacije odakle je moguće organizovati jednodnevne ski izlete u ski centre, s obzirom na to da u to doba godine najveće interesovanje turista vlada upravo za zimskim sportovima. Nakon toga, &nbsp;krajem januara organizujemo manifestaciju Veče vina i koštanja gdje takođe želimo da predstavimo podgoričku kulturu gdje će svi posjetioci uživati u tradicionalnoj muzici, ukusu i mirisu pečenih koštanja i kuvanog vina – dodao je Grnović.
Iz TO Podgorica se nadaju da će uz ovako bogat manifestacioni program nastaviti da bilježe dobre rezultate kada je u pitanju posjećenost Glavnog grada.
– Prema zvaničnim statističkim podacima MONSTAT-a Podgoricu je za prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 172.342 gosta, što je za tri odsto više za isti period prethodne godine, a ostvareno je 307.877 noćenja što je jedan odsto noćenja više u odnosu na isti period prethodne godine. Najveći broj turista dolazi iz zemalja regiona – Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Albanije, a osim toga, gosti dominantno dolaze iz Kine, Izraela, Ruske Federacije, Turske, Velike Britanije, SAD, Njemačke, Austrije i ostalih evropskih država – istakao je Grnović.
Direktor TO Podgorica napominje da će dobroj posjećenosti Podgorice u narednoj godini doprinijeti dolazak niskobudžetnog avio prevoznika – Wizz Air koji će uvesti 14 novih avio-linija iz Podgorice.
– Već sada intenzivno radimo na pripremi i promociji Podgorice na svim tim destinacijama gdje Glavni grad do sada nije bio predstavljen. Vjerujemo da će nam ove nove linije dovesti nove turiste u Glavni grad, a mi smo spremni da ih dočekamo – poručio je Grnović.

Podgorički pazar - praznični provod za cijelu porodicu uz brojne muzičke nastupe i bogatu gastro ponudu

Fondacija „Čini dobro“ realizovala je Projekat „Budi Internet Genijalac” i u JU OŠ „Aleksa Đilas Bećo” u Mojkovcu, saopšteno je iz Fondacije. Kako navode, šest tematskih radionica pohađalo je 15 učenika i učenica VI razreda. Mudrost, opreznost, sigurnosti, ljubaznost i hrabrost su bile samo neke od vrlina o kojima se govorilo tokom radionica.
“U okviru projekta „Budi Internet Genijalac” imam priliku da vodim drugi i treći modul radionica, posvećenih jednim od najvažnijih tema današnjice, bezbjednosti na internetu. Kroz modul „Pazi se prevaranata – istražuj Oprezno”, sa učenicima i učenicama razgovaram o tome kako prepoznati najčešće online prevare, zašto su kritičko razmišljanje i provjera informacija važni, te kako pravovremena reakcija može spriječiti ozbiljne posljedice. Treći modul, „Čuvaj svoje tajne – istražuj Sigurno”, je fokusiran na praktične vještine: od kreiranja snažnih i jedinstvenih lozinki, do razumijevanja važnosti čuvanja ličnih podataka.
Drago mi je što učenici i učenice aktivno učestvuju, postavljaju pitanja i dijele svoja iskustva. Vjerujem da ćemo kroz ovaj projekat zajedno napraviti važan korak ka stvaranju bezbjednije online zajednice u kojoj mladi znaju kako da se zaštite i odgovorno koriste internet”, kazala je edukatorka Zorka Vojinović, iz NVO Cortex.
Za učenicu VI-3 Enu Bošković projekat „Budi internet genijalac“ bio je jako značajan, jer je zajedno sa svojim vršnjacima, naučila kako da se bezbjedno ponaša na internetu.
“Znanje koje smo stekli na radionicama je za nas, djecu, veoma važno. Naučili smo kako da prepoznamo prevarante i lažne naloge na internetu, kako da napravimo sigurnu lozinku, ali i šta je digitalni trag. Shvatili smo da ne smijemo svuda ostavljati naše lične podatke”, kazala je Bošković.
Iz Fondacije navode da projekat finansira Fond za inovacije Crne Gore kroz program za realizaciju edukativnih programa u oblastima pametne specijalizacije.
“Projekat je do sada realizovan u tri osnovne škole i to: JU OŠ “Risto Manojlović” Kolašin, JU OŠ “Aleksa Đilas Bećo”, Mojkovac i JU OŠ “Kekec” Sutomore. U narednoj godini projekat će se ralizovati u: JU OŠ “Radojica Perović”, Podgorica, JU OŠ “Njegoš” Cetinje i JU OŠ “Druga osnovna škola” Budva. Radionice sprovode edukatorke: Milica Gogić, Edukativni centar „Dvorište“, Zorka Vojinović, NVO Cortex i Marija Manja Jovović, Fondacija „Čini dobro“, navodi se u saopštenju.
Kako zaključuju, edukativni program „Budi Internet Genijalac” razvio je Google u saradnji sa The Net Safety Collaborative i The Internet Keep Safe Coalition, a u Crnoj Gori ga realizuju Fondacija „Čini dobro“.

Realizovan projekat Budi internet genijalac u školi u Mojkovcu

Pojedini od 12 milijardera, ne računajući Donalda Trampa, imali su funkcije u njegovoj administraciji ove godine, a prema analizi Vašington posta ukupno, njihovo bogatstvo iznosi 390,6 milijardi dolara zaključno sa martom, prenosi Danas.
Iako su prethodne administracije uključivale ultra-bogate ljude, bogatstvo ove grupe veće je čak i od prvog Trampovog mandata, koji je ranije bio najbogatiji u istoriji SAD.
Isključujući Elona Maska, koji je 2024. godine uložio više od 294 miliona dolara u donacije za podršku Trampu i drugim republikancima, milijarderi u Trampovoj administraciji, zajedno sa svojim supružnicima, dali su više od 52 miliona dolara Trampu i Republikanskom nacionalnom odboru samo u izbornoj kampanji 2024. godine.
„Članovi Trampovog tima su patriotski autsajderi“, napisala je portparolka Bijele kuće Liz Huston u saopštenju, „sa decenijama uspješnog iskustva u privatnom sektoru, koji sada s ponosom služe našoj zemlji“.
Evo ko su oni:
Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Neto vrijednost: 5,1 milijarda dolara
Kada je Donald Tramp 2017. prvi put položio zakletvu za predsjednika, Forbs je procijenio da njegova vrijednost iznosi oko 3,5 milijardi dolara, pri čemu je njegov neto imetak pao jzbog smanjenih profita od nekretnina u Midtown Menhetnu.
Od tada je njegova neto vrijednost porasla na više od 5 milijardi dolara – uglavnom zahvaljujući poduhvatima van sektora nekretnina, poput ulaganja u kriptovalute i njegovu društvenu mrežu Truth Social.
Hauard Lutnik, sekretar Ministarstva trgovine
Neto vrijednost: 3,2 milijarde dolara
Sekretar trgovine u Trampovoj administraciji dugo je bio izvršni direktor finansijske firme Cantor Fitzgerald. On i njegova supruga nisu doprinosili Trampovoj kampanji 2016, ali su dali 550.000 dolara za Trampa, pro-Tramp Političke akcione komitete i Republikanski nacionalni odbor za izbore 2020.
U izbornoj kampanji 2024. godine dao je 8,8 miliona dolara, a Tramp ga je imenovao za kopredsjednika svoje tranzicije. Ove godine, prema podacima Bijele kuće, porodica Lutnik doprinijela je projektu izgradnje bal sale u Bijeloj kući.
Linda Mekmahon, sekretarka Ministarstva obrazovanja
Neto vrijednost: tri milijarde dolara
Sekretarka obrazovanja Linda Mekmahon i njen suprug, bivši predsjednik World Wrestling Entertainment Vins Mekmahon, zaradili su milijarde transformišući WWE u gigant. Mekmahonovi su se razveli kako je nedavno advokat Linde Mekmahon rekao za Vašington post. Ona vodi Ministarstvo obrazovanja, koje je Tramp obećao da će ukinuti iako je priznala da bi za to bila potrebna akcija Kongresa.
Ipak, preduzela je korake ka rasturanju te agencije.
Mekmahon je služila oko godinu dana u školskom odboru savezne države Konektikat prije nego što je odstupila da bi neuspješno kandidovala za Senat 2010, a zatim ponovo 2012.
Njena podrška Trampu donijela joj je dodatnu medijsku pažnju. Ona i njen suprug dali su više od 47 miliona dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru od 2015. godine.
Ona je bila administrator Male Administracije za biznis u prvom mandatu Trampa, predsjedavala proTramp super Akcionim komitetom 2020. i bila kopredsjednica Trampove tranzicije prošle godine.
Stiv Vitkof, pomoćnik predsjednika i specijalni izaslanik za mirovne misije
Neto vrijednost: dvije milijarde dolara
Prije 39 godina, Donald Tramp je zaboravio novčanik u jednoj prodavnici u Njujorku, a Stiv Vitkof mu je kupio sendvič. Sada je Vitkof, advokat koji je postao milijarder i magnat nekretnina, Trampov specijalni izaslanik za mirovne misije.
Bio je uključen u dogovor o primirju između Hamasa i Izraela, pregovore oko rata u Ukrajini i bar jednu razmjenu zatvorenika.
Veći dio Vitkofovog bogatstva dolazi od njegove kompanije za razvoj nekretnina, prema Forbsu. Kada je firma za kriptovalute World Liberty Financial u oktobru 2024. objavila korporativni dokument, navela je da porodice Tramp i Vitkof imaju finansijske interese u tom poduhvatu.
Vitkof je doprinio najmanje 200.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskom nacionalnom odboru u svakoj izbornoj kampanji od 2016. Najviše je dao 2020. – 930.000 dolara. Kao znak dugotrajne veze porodice sa predsjednikom, Vitkofov sin Zak je prošle godine svog sina imenovao po Trampu.
Keli Lefler, administrator, Mala administracija za biznis
Neto vrijednost: 1,3 milijarde dolara
Keli Lefler i njen suprug Džef Sprečer radili su zajedno u Intercontinental Exchange (ICE), finansijskoj firmi koju je Sprečer osnovao i vodi. Tokom dvije decenije od kada je kompanija izašla na berzu 2005, ICE je kupio Njujoršku berzu, a Lefler je postala američka senatorka.
Kada je jedno mjesto u Senatu Džordžije ostalo upražnjeno krajem 2019, republikanski guverner Brajan Kemp imenovao je Lefler za senatorku, iako ona nije bila Trampov izbor za tu poziciju. Na toj funkciji bila je oko godinu dana.
Lefler i Sprečer dali su manje od 100.000 dolara Trampu, proTramp Akcionim komitetima i Republikanskoj stranci 2016; taj iznos je skočio na 1,9 miliona dolara 2020. i 7,1 milion 2024. Sprečer je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 2025, a par je zajedno dao pet miliona dolara proTramp Akcionom komitetu u junu. Takođe su doprinijeli projektu bal sale Bijele kuće ove godine.
Elon Mask, vodio Odsjek za efikasnost vlade (dao ostavku krajem maja)
Neto vrijednost: 342 milijarde dolara
Mask, najbogatiji čovjek na svijetu, potrošio je 294 miliona dolara da podrži Trampa i druge republikance tokom izborne kampanje 2024. Mjesecima je imao poziciju u Bijeloj kući u okviru Odsjeka za efikasnost vlade (DOGE). Njegovo vreme kao „posebnog vladinog zaposlenog“ završilo je nakon javnog sukoba sa Trampom, kada je Mask kritikovao predsjednikove velike poreze i imigracione zakone.
Mask i Tramp izgleda da su ponovo u komunikaciji, ali nije jasno da li će i dalje trošiti ogromne sume da podrži republikance.
Džo Gebia, glavni dizajner (Chief Design Officer)
Neto vrijednost: 8,3 milijarde dolara
Suosnivač Airbnba, Džo Gebia, prvi put je ušao u Trampovu administraciju kroz DOGE, gdje je radio na modernizaciji saveznog penzionog sistema. Sada je glavni dizajner američke vlade, pozicija koju je Tramp kreirao u avgustu i odmah izabrao Gebia. Kako je rekao Gebia njegov cilj je „da današnje vladine usluge učini što prijatnijim za korišćenje, poput Apple prodavnice: prelijepo dizajnirano, sa odličnim korisničkim iskustvom, vođeno modernim softverom“.
Njegova politička opredjeljenja su se mijenjala tokom godina. Na X platformi, pred Trampovu inauguraciju 2025, Gebia je napisao pismo svom „mlađem ja“ da je prvi put glasao za Ala Gora 2000, ali da „demokrate za koje si glasao cijelog života više nisu ista stranka“.
Iako je prethodno davao priloge demokratama, Gebia je rekao da je istražio i zaključio da Tramp „nije fašista odlučan da uništi demokratiju“.
Antonio Gracias, Volonter, DOGE (napustio u julu)
Neto vrijednost: 2,2 milijarde dolara
Osnivač i izvršni direktor Valor Equity Partners, Gracias je dugogodišnji saveznik Maska koji je radio sa njim u DOGE, gdje je kao „poseban vladin zaposleni“ proučavao Socijalno osiguranje. Ove godine pojavio se sa Maskom na događaju u stilu gradskog foruma u Viskonsinu, gdje su dvojica milijardera iznijeli netačne tvrdnje o Socijalnom osiguranju.
Gracias je bio rani investitor u Teslu i takođe je ulagao u SpaceX. Dao je milion dolara pro-Tramp super Akcionom komitetu nekoliko dana prije inauguracije ove godine, a takođe je dao milion dolara Maskovom America Akcionom komitetu.
Istorijski, Gracias je davao priloge demokratama, uključujući Baraka Obamu, Hilari Klinton, Džo Bajdena i senatora Adama Šifa.
Tilman Fertita, ambasador u Italiji i San Marinu
Neto vrijednost: 11,3 milijarde dolara
Restorater Tilman Fertita možda je jedina zvijezda rijaliti televizije na ovoj listi — pored Trampa. Bio je zvijezda CNBC-ove emisije „Billion Dollar Buyer“ od 2016. do 2018. Većina njegovog bogatstva dolazi iz Fertitta Entertainment, koja posjeduje Landry’s, Golden Nugget hotele i kazina, kao i NBA tim Houston Rockets.
Tokom prve Trampove administracije, Fertita je posjetio Bijelu kuću tokom pandemije koronavirusa da lobira za „dodavanje kategorije“ u Paycheck Protection Program za „veće privatne restoratore“.
Fertita i njegova supruga dali su oko milion dolara Trampu, proTramp Akcionom komitetu i Republikanskom nacionalnom komitetu za izbore 2024. Takođe je dao milion dolara za Trampovu inauguraciju 17. decembra, četiri dana prije nego što je Tramp objavio njegovu nominaciju za ambasadora.
Melinda Hildebrand, ambasadorka u Kostariki
Neto vrijednost: 7,7 milijardi dolara
Melinda „Mindi“ Hildebrand, udata za osnivača naftne kompanije Hilcorp Energy, Džefrija Hildebranda, bila je predsjednica Hildebrand Foundation, porodične fondacije sa više od 130 miliona dolara imovine krajem 2024.
Hildebrandi su uticajni u Teksasu, gdje je Džefri bio u Texas Parks and Wildlife Commission, Upravnom odboru University of Texas System i posebnom savjetodavnom tijelu guvernera Grega Abota za 2020. – Strike Force to Open Texas.
Dali su ukupno milion dolara za Trampovu inauguraciju 11. decembra dok je Tramp nominaciju objavio u februaru.
Stiv Feinberg, zamjenik sekretara, Ministarstvo odbrane
Neto vrijednost: 5 milijardi dolara
Stiv Feinberg je suosnivač Cerberus Capital Management, privatnog investicionog giganta. Njegova finansijska izjava, koju je morao podnijeti zbog etičkih pravila, bila je duga preko 1.800 strana, duža od bilo kog drugog milijardera nominovanog za funkciju u Trampovoj administraciji.
Feinberg je zamjenik sekretara odbrane, drugi najviši civilni položaj u Pentagonu. Nije davao značajne priloge Trampu pred izbore 2024, ali je on i njegova supruga ranije dali podršku predsedniku i njegovim saveznicima, ukupno 2,1 milion dolara 2016. i 1,7 miliona dolara 2020. za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju.
Voren Stivens, ambasador u Britaniji
Neto vrijednost: 3,4 milijarde dolara
Voren Stivens je vodio Stephens Inc., finansijsku firmu koju je osnovao njegov ujak, a kasnije vodio njegov otac.
Stivens je imao istoriju davanja priloga i protivnicima Trampa i pro-Tramp odborima. Tako je 2016. dao 2,5 miliona dolara za anti-Tramp odbor.
Ali 2020. on i njegova supruga dali su pet miliona dolara za Trampa, pro-Tramp odbore i Republikansku partiju, taj iznos je porastao na 8,6 miliona dolara 2024. Stivens i njegova supruga dali su 2,9 miliona dolara pro-Niki Hejli odboru od juna 2023. do januara 2024.
Donacije proTramp nastavljene su i nakon Trampove pobjede 2024. Stivens je dao četiri miliona dolara za Trampovu inauguraciju 2. decembra, istog dana kada je Tramp objavio njegov izbor za ambasadora u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tog istog dana, Stivens je dao i milion dolara Trampovom super Akcionom komitetu.
Pol Etkins, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti i berzu (SEC)
Neto vrijednost: 1,2 milijarde dolara
Advokat Pol Etkins, čija supruga Sara Hampris Etkins potiče od osnivača kompanije za krovove Tamko, sada vodi SEC, agenciju koja štiti investitore i prati tržišta.
Etkins je prethodno služio kao republikanski komesar SEC-a pod predsjednikom Džordžom Bušom. Etkins je izjavio da ubrzava Trampov predlog koji mijenja obaveznu učestalost finansijskih izvještaja kompanija sa kvartalnih na polugodišnje.
Prije nego što ga je Tramp nominovao, Etkins je savjetovao firme poput ExxonMobila i Bank of America. Smatra se prijateljskim prema industriji kriptovaluta u odnosu na svog prethodnika, Garija Genslera. Dao je 2.700 dolara za proTramp odbor 2016, a on i supruga dali su nešto više od 100.000 dolara za Trampa, proTramp odbore i Republikansku partiju 2020. i 2024. godine.

Najbogatija Bijela kuća u istoriji: Trampova administracija ima 12 milijardera

Policijski službenici Regionalnog centra granične policije „Sjever“ uhapsili su A.Z. (30) iz Novog Pazara, državljanina Republike Srbije, za kojim je bila raspisana međunarodna potjernica NCB Interpol Štokholm.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, A.Z. je kontrolisan na graničnom prelazu Dračenovac, na ulazu u Crnu Goru, prilikom upravljanja vozilom marke „Mercedes“. Provjerom identiteta kroz elektronske evidencije, kao i u saradnji sa NCB Interpolom Podgorica, utvrđeno je da se imenovani potražuje radi izdržavanja kazne zatvora u Švedskoj.
Prema navodima policije, A.Z. se tereti za više krivičnih djela, među kojima su primanje ukradene robe, krađa, teška nezakonita vožnja, vožnja u alkoholisanom stanju, prekršaji u vezi sa opojnim drogama, prijetnja javnom službeniku, nasilnički otpor i pokušaj krađe.
Osumnjičeni je lišen slobode i predat službenicima Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, a u zakonskom roku biće priveden sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju, radi odlučivanja o određivanju ekstradicionog pritvora.

Uhapšen državljanin Srbije kojeg potražuje Švedska

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: iseljenici