IRMS sistem je morao biti pušten u rad paralelno sa starim sistemom najmanje pola godine, dok se svi korisnici ne prilagode i dok sistem od strane korisnika u produkciji ne bude istestiran. Takođe, sistem je morao biti testiran od strane korisnika i prije nego što se pusti u produkciju, a mnogo je testova koji su trebali biti urađeni, rekao je magistar informatike Dejan Abazović, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
On ističe da je Informacioni sistem Poreske uprave jedan od najkritičnijih sistema u državi i predstavlja osnovni sistem za funkcionisanje finansijskog sistema Crne Gore, uz platni promet.
- Dobar dio budžeta se puni iz Poreske uprave, jedan dio iz carina i još nekih drugih službi, ali najveći dio je upravo iz poreskog sistema. Kada takav sistem ne funkcioniše, država je u problemu, jer izmirivanje potreba, kako redovnih, tako i planiranih, postaje otežano, pa smo svi u velikom problemu. Upravo zbog toga trebalo je voditi računa o svemu tome. Kad se kritični sistemi mijenjaju ili razvijaju novi, pravi se plan i program kako to treba uraditi. Mislim da je sve to u teoriji i praksi do sada rečeno i postavljeno kroz standarde na način kako treba, da ne bi dolazilo do ovakvih situacija. Prije svega, ovaj sistem je morao biti pušten u rad paralelno sa starim sistemom najmanje pola godine, dok se svi korisnici ne prilagode i dok sistem od strane korisnika u produkciji ne bude testiran - naglasio je Abazović.
Abazović smatra da, ukoliko je makar jedan korisnik nezadovoljan informacionim programom, taj program nije napravljen kako treba, jer se svi sistemi prave za korisnike, a u ovom slučaju za privredu.
- Privreda ne može da funkcioniše ako sistem ne radi, kao što ni država ne može bez sistema koji puni budžet. Ako su korisnici nezadovoljni, kakav god da je sistem, imamo problem. Mi se bavimo uslužnim djelatnostima i, iako možda možemo napraviti i napredne tehnologije poput neuronskih mreža, ako korisnik nije zadovoljan, nismo uspjeli. Zbog toga je trebalo preduzeti sve mjere i obezbijediti fallback sistem kako bi privreda mogla da ispunjava obaveze i završava sve potrebe u okviru poreskog informacionog sistema - rekao je Abazović.
Podsjeća da je 2020. godine, zajedno sa kolegama i pod pokroviteljstvom Svjetske banke, radio na projektu elektronske fiskalizacije, a paralelno i na FRD dokumentu (Functional Requirements Document), u kojem su specificirane sve potrebe Poreske uprave.
- Tada je urađen dokument koji je knjiga funkcionalnih zahtjeva Poreske uprave, Biblija za poreski informacioni sistem. Dokument su kreirali ljudi sa višegodišnjim iskustvom u Poreskoj upravi, pod nadzorom međunarodne eksterne kompanije koja je provjeravala sve urađeno. Svi zahtjevi su tada bili specificirani kako treba. Tehnički zastoji postojali su, ali su bili značajno manji u odnosu na vrijeme elektronske fiskalizacije - pojasnio je Abazović.
On dodaje da se pri dizajniranju sistema uvijek uzima u obzir maksimalan broj korisnika, što se potom testira. Podsjeća da elektronska fiskalizacija dnevno obrađuje oko 1.200.000 računa, što znači oko 2.500.000 poruka primljenih i poslatih od strane Poreske uprave.
- Svaki račun koji dođe u Poresku upravu se provjeri i elektronski potpiše. Isto tako treba da funkcioniše i IRMS, iako su XML dokumenti veći od računa. Kada dolazi nekoliko stotina ili hiljadu poruka u sekundi sa raznih strana Crne Gore, sve to mora biti obrađeno da krajnji korisnik ne čeka. S obzirom na kapacitete infrastrukture, nije postojala prepreka da se ovo realizuje - rekao je Abazović.
On napominje da idealnog softvera ili aplikativnog rješenja nema i ne postoji, te da svaki sistem zahtijeva nadogradnju i update za nove funkcionalnosti.
- Svaki sistem mora da se održava i upravlja. Ono što mi od starta nije odgovaralo jeste što se tehnologija za realizaciju sistema bira na kraju, a ne na početku. Postoje razlike između COTS rješenja (Commercial off the shelf), koja se primjenjuju sa prilagođavanjima i parametrizacijama, i custom rješenja, koja su teža za izradu. Mi smo takva rješenja koristili za sistem fiskalizacije - zaključio je Abazović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Abazović: Kada poreski sistem ne funkcioniše onda je država u problemu

Obaveze iz novog Zakona o privrednim društvima moraju se ispuniti do kraja marta, saopštili su iz Privredne komore (PKCG), i dodali da očekuju da će stabilizacija integrisanog sistema za upravljanje prihodima (IRMS) Poreske uprave (PU) omogućiti da se to nesmetano obavi.
Iz PKCG su agenciji Mina-business kazali da su u prethodnom periodu primili određeni broj primjedbi svojih članica koje se odnose na tehničko funkcionisanje IRMS-a, a koje imaju direktan uticaj na ispunjavanje obaveza propisanih Zakonom o privrednim društvima.
- Riječ je prvenstveno o pitanjima i poteškoćama u vezi sa praktičnom primjenom novih rješenja, dostupnošću pojedinih funkcionalnosti i tehničkim ograničenjima sistema u početnoj fazi njegove primjene - rekli su iz PKCG.
Komora je, prepoznajući značaj tih izazova za preduzeća, reagovala odmah po puštanju sistema u rad i već narednog dana, u saradnji sa PU, organizovala radionicu za privredu.
- Na radionici su predstavljene nove funkcionalnosti IRMS sistema, ali su razmotreni i uočeni izazovi u njegovoj primjeni, uz direktnu komunikaciju između privrednika i nadležne institucije - dodali su iz PKCG.&nbsp;
Komora će, kako su najavili, nastaviti da prikuplja povratne informacije od članica i da ih, u konstruktivnom dijalogu sa nadležnim institucijama, koristi u cilju unapređenja primjene sistema i obezbjeđivanja pravne sigurnosti za privredne subjekte.
Novi Zakon o privrednim društvima, koji je u primjeni od 1. januara, donosi temeljnu reformu kroz uvođenje novih instituta, digitalizovane procedure i preciznije mehanizme zaštite članova društava, povjerilaca i trećih lica.
- Zakon predstavlja značajan iskorak ka modernizaciji i usklađivanju crnogorskog korporativnog prava sa evropskim standardima. Donosi jasnija pravila, jaču zaštitu učesnika u privrednom životu i veću pravnu predvidivost. Istovremeno, nameće složenije administrativne zahtjeve i strože procedure, što može predstavljati izazov, naročito za mala i srednja preduzeća sa ograničenim resursima - rekli su iz PKCG.
Pojedini privrednici su ranije saopštili da otežano funkcionisanje IRMS sistema, koji je pušten u rad 12. januara, može uticati na primjenu Zakona o privrednim društvima, imajući u vidu da su preduzeća u zakonskoj obavezi da usklađivanje akata sprovode upravo putem te platforme.
Iz PKCG su kazali da ohrabruje činjenica da je PU već produžila pojedine rokove, poput onih za podnošenje PDV prijava i IOPPD obrazaca, upravo zbog objektivnih okolnosti u vezi sa funkcionisanjem sistema.
- To ukazuje na spremnost institucija da uvaže realne izazove sa kojima se privreda suočava u ovom periodu - smatraju u PKCG.
U Komori vjeruju da će se isti princip razumijevanja i proporcionalnosti primjenjivati i u narednom periodu, uz zajednički cilj da se obezbijedi pravna sigurnost privrednih subjekata, očuva stabilnost poslovnog ambijenta i istovremeno omogući puna funkcionalnost sistema koji je od strateškog značaja.
- Imajući u vidu da se radi o novom i kompleksnom informacionom sistemu, čija je primjena od izuzetnog značaja kako za PU, tako i za privredu i državu u cjelini, ne očekujemo da fokus nadzornih i inspekcijskih organa bude usmjeren ka privrednicima koji aktivno pokušavaju da ispune svoje obaveze, ali se suočavaju sa tehničkim ograničenjima sistema - naveli su iz PKCG.
Iz Komore su objasnili da Zakon o privrednim društvima istovremeno omogućava modernizaciju i harmonizaciju sa EU praksom, ali i zahtijeva pažljivo tumačenje i prilagođavanje privrednih subjekata u prelaznom periodu, s obzirom na složenost njegovih odredbi i potencijalne pravne posljedice njihovog pogrešnog razumijevanja.
U skladu sa navedenim, PKCG je sa Ministarstvom ekonomskog razvoja organizovala tri okrugla stola na kojima su predstavnici privrede imali mogućnost da od obrađivača zakona dobiju odgovore na pitanja i nedoumice oko implementacije pojedinih odredbi.
- Takođe, nakon održavanja ovih događaja, privrednici su imali mogućnost da pošalju dodatna pitanja, koje je stručna služba PKCG objedinila i poslala resornom ministarstvu za odgovore. Ministarstvo ekonomskog razvoja je na veći dio pitanja odgovorilo, dok se odgovori na pitanja koja se odnose na druge institucije očekuju u narednim danima - istakli su iz PKCG.
Kako bi se omogućila što lakša implementacija zakona i razjasnile neusklađenosti pojedinih njegovih odredbi sa zakonima koji regulišu pojedine oblasti, u narednom periodu Komora će, na zahtjev privrede, organizovati i pojedinačne sastanke sa predstavnicima nadležnog ministarstva.
- Nadamo se da će se zajedničkim radom uz potpuno razumijevanje donosilaca odluka, Zakon o privrednim društvima implementirati uz najmanje moguće administrativno i materijalno opterećenje privrede. Takođe, nadamo se i očekujemo da će zbog nefunkcionisanja neophodnih softvera/platformi za sprovođenje Zakona o privrednim društvima u početnoj fazi, nadležne institucije i inspekcijski organi imati razumijevanje za potencijalne zahtjeve privrede za produženje rokova - zaključili su iz PKCG.

Stabilizacija IRMS-a ključna za primjenu Zakona o privrednim društvima

Digitalna transformacija Poreske uprave predstavlja suštinsku promjenu načina rada i odnosa prema poreskim obveznicima, a u tranzicionom periodu, koji će biti posvećen edukaciji poreskih obveznika, Poreska uprava, privreda i računovodstvena struka će biti partneri. To je poručeno sa panela "Integrisani sistem upravljanja prohodima, IRMS nova era poreske administracije" koji je održan u okviru konferencije Poreske uprave "Digitalna osnova povjerenja IRMS". Vršiteljka dužnosti pomoćnice direktora sektora za informacione sisteme Snežana Drobnjak rekla je da „digitalna transformacija ne znači puku zamjenu sistema, već potpuno novo iskustvo za sve i za obveznike i za zaposlene“. Drobnjak je podsjetila da je Poreska uprava do sada funkcionisala kroz više nepovezanih i tehnološki zastarjelih sistema, od kojih su neki stariji i od 20 godina. - Takvo stanje je otežavalo svakodnevni rad zaposlenih, ali i saradnju i povjerenje privrede prema Poreskoj upravi, zbog čega je i donesena odluka o sveobuhvatnoj reformi - rekla je Drobnjak. Drobnjak je podsjetila da je Crna Gora donijela hrabru odluku da istovremeno zamijeni sve ključne module i uvede potpuno novi, integrisani sistem za upravljanje prihodima, iako se takvi procesi u svijetu najčešće sprovode postepeno. - Riječ je o izuzetno kompleksnom i zahtjevnom projektu, znatno manji projekti u drugim državama trajali su i po sedam godina - istakla je Drobnjak.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225151252_79b8c18f0b2ad00d1894845399ca9084caa235a0c9779b5ddfecf51f90c46878.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251225151252_79b8c18f0b2ad00d1894845399ca9084caa235a0c9779b5ddfecf51f90c46878" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Snežana Drobnjak"><figcaption>Snežana Drobnjak(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Prema njenim riječima, novi sistem donosi niz konkretnih benefita, posebno za privredu, među kojima su digitalna registracija preduzeća, digitalna prijava i odjava zaposlenih, kao i uvođenje elektronskog sandučeta. - Više neće biti čekanja u redovima sva rješenja, obavještenja i komunikacija Poreske uprave biće dostupni kroz elektronsko sanduče svakog obveznika - kazala je Drobnjak. Naglašava da će prijava ili odjava zaposlenih sada trajati svega nekoliko minuta, što je posebno važno u periodima pojačane sezonske zaposlenosti. - Očekujemo tranzicioni period i vjerujem da će privreda biti partner u tom procesu, jer će upravo ona osjetiti najveće benefite ove reforme - zaključila je Drobnjak. Načelnica Odjeljenja za pružanje usluga poreskim obveznicima u Poreskoj upravi Milica Vuletić rekla je da su proaktivna komunikacija i kvalitetne usluge Poreske uprave ključ dobrovoljne poreske discipline i povjerenja poreskih obveznika. - Poreska uprava gradi proaktivan pristup prema poreskim obveznicima, zasnovan na razumijevanju i pravovremenoj podršci - rekla je Vuletić. Prema njenim riječima, pozitivna međunarodna praksa, ali i domaće iskustvo, potvrđuju da su proaktivne i komunikacione mjere mnogo efikasnije na srednji i dugi rok od isključivo represivnog pristupa. - Zastarjeli, robusni sistemi koji ne prate potrebe privrede i savremeni tehnološki razvoj ne mogu biti osnova za izgradnju povjerenja - kazala je Vuletić, dodajući da su se ona lično, kao i sektor usluga, obradovali početku ovog projekta, još od same ideje. Vuletić je istakla da je jedan od ključnih benefita IRMS sistema potpuna digitalizacija usluga za poreske obveznike. - „Sve funkcionalnosti koje se obavljaju unutar Poreske uprave biće dostupne kroz elektronski portal, a obveznici će, nakon puštanja sistema u produkciju, moći da koriste usluge na savremen način, direktno iz svojih kancelarija - navela je Vuletić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225151256_52ba14e7ab972accb92ed409725887421bda928864cf2a7cda1b1829e37b8595.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251225151256_52ba14e7ab972accb92ed409725887421bda928864cf2a7cda1b1829e37b8595" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Milica Vuletić"><figcaption>Milica Vuletić(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Dodaje da usluge koje su do sada postojale isključivo u papirnoj formi biće dostupne u elektronskom obliku, čime će se administrativno opterećenje svesti na minimum. Posebno je istakla značaj elektronske registracije, kao i digitalne prijave i odjave zaposlenih, koje će donijeti koristi ne samo poreskim obveznicima, već i drugim institucijama u sistemu, poput fondova, koji će imati direktne i indirektne benefite od digitalizacije procesa. - Edukacija poreskih obveznika je izuzetno važna tema za nas. Želimo da budu blagovremeno informisani o svim novinama u sistemu. Svjesni smo da su rokovi kratki i zato kroz kontinuiranu edukaciju tražimo razumijevanje i strpljenje, jer je riječ o novom procesu kroz koji moramo zajedno proći - kazala je Vuletić. Govoreći o međunarodnom aspektu projekta, Vuletić je istakla da on ima dvostruki značaj "ispunjavanje obaveza u procesu evropskih integracija i jačanje konkurentnosti Crne Gore na jedinstvenom, digitalizovanom tržištu Evropske unije". - Posebno je važno Poglavlje 16, koje se odnosi na poreze i kojim se intenzivno bave Ministarstvo finansija i Poreska uprava. Crna Gora je preuzela obaveze koje se odnose na usklađivanje zakonodavnog okvira, ali i na jačanje administrativnih kapaciteta, gdje IRMS ima ključnu ulogu - zaključila je Vuletić. Generalna sekretarka Instituta sertifikovanih računovođa Crne Gore Anastasija Boljević rekla je da se "konkurentnost crnogorske ekonomije mora graditi upravo na saradnji između privrede i države, računovođa i Poreske uprave". Boljević je podsjetila da su računovodstvo i revizija horizontalni stub povjerenja u ekonomiji, ali i da odnos između računovodstvene struke i Poreske uprave u prethodnom periodu nije uvijek bio zasnovan na povjerenju. Boljević je istakla da računovođe i revizori okupljeni u Institutu danas opslužuju oko 70 odsto mikro i malih preduzeća u Crnoj Gori, zbog čega je njihova uloga u reformi poreskog sistema izuzetno važna. - Ovo ne treba posmatrati kao IT projekat, već kao širi projekat digitalizacije i promjene svijesti. Stare navike se ne smiju preslikavati u novi sistem, jer je otpor prema promjenama često veći izazov od same tehnologije - upozorila je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225151256_49d2226f6ad6b7f0e2d53e122b7b1e8f51fb0cfeeebf99db1db7f2980a44a45b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251225151256_49d2226f6ad6b7f0e2d53e122b7b1e8f51fb0cfeeebf99db1db7f2980a44a45b" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Anastasija Boljević"><figcaption>Anastasija Boljević(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Govoreći o sivoj ekonomiji, Boljević je naglasila da računovodstvena i revizorska profesija svakodnevno balansira između sive i zdrave ekonomije. - Moramo raditi na inkluziji, na svim nivoima. Ako gasimo poluformalne biznise, gubimo i poreske prihode. Mikro i malim preduzećima treba omogućiti da svoje poluformalne djelatnosti prevedu u formalne, da imaju fer i konkurentne uslove i da svi postanemo vidljivi - poručila je ona. Direktor Sektora za istraživanje i analize Privredne komore Crne Gore Miljan Šestović rekao je da je "Poreska uprava zbog učestale, intenzivne i sveobuhvatne komunikacije sa privredom i građanima, jedan od nosilaca digitalne transformacije društva". - Vjerujem da će i privreda u ovom trenutku moći da isprati ove promjene, jer se ne očekuju dodatni finansijski tereti, već naprotiv uštede, prije svega u vremenu - rekao je Šeštović. Dodaje da otkad je najavljen ovaj projekat, pratili su ga i već tada shvatili šta će on značiti ne samo za Poresku upravu, već i za privredu. - I koliko je važno da se što prije realizuje - kazao je Šestović. On je naglasio da danas cjelokupna crnogorska privreda, "posebno oni koji dosljedno poštuju zakonske i poreske obaveze, raduje ovom iskoraku". - A Poreska uprava ovim dobija znatno efikasniji alat za borbu protiv sive ekonomije, što predstavlja jedan od ključnih benefita za zdravo poslovno okruženje - jasan je Šestović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251225151256_70948ede35823d17e526c82f486e80ef2d3e5e80ba5a3b01851481d1a49a2560.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251225151256_70948ede35823d17e526c82f486e80ef2d3e5e80ba5a3b01851481d1a49a2560" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="Miljan Šestović"><figcaption>Miljan Šestović(Photo: PR Centar)</figcaption></figure>  Prema njegovim riječoma "živimo u eri ubrzane digitalizacije i sve veće primjene vještačke inteligencije, koje mijenjaju i privredu i institucije državnih organa, te da je uticaj ovog projekta izuzetno značajan". - Privreda želi da prati te promjene i u Crnoj Gori već postoje subjekti koji prave ozbiljne iskorake u tom pravcu - naveo je Šestović.

1084x550

Poreska uprava, privreda i računovodstvena struka partneri u procesu prelaska na IRMS

Integrisani sistem za upravljanje prihodima (IRMS) je jedan od najznačajnijih projekta oblasti finansija i postavlja temelje za dalju modernizaciju, snažniju borbu protiv neformalne ekonomije i za izgradnju poreske administracije koja je istinski servis građana i privrede, ali i pouzdan čuvar fiskalne stabilnosti države.
To su poručili ministar finansija Novica Vuković i v.d. direktora Poreske uprave Sava Laketić u uvodnim obraćanjima na događaju Digitalna osnova povjerenja - Novi informacioni sistem Poreske uprave IRMS, koji je organizovala ta institucija.
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da se Crna Gora danas nalazi u važnoj fazi svog evropskog puta, u kojoj reformski procesi dobijaju konkretne i mjerljive rezultate.
- Zatvaranje Poglavlja 6 potvrđuje da smo uspješno uskladili ključne segmente zakonodavnog i institucionalnog okvira sa standardima Evropske unije, posebno u dijelu koji se odnosi na pravnu sigurnost, poslovno okruženje i funkcionisanje tržišta - naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, ekonomski rast i rast bruto društvenog proizvoda ne stvaraju se administrativnim odlukama.
- Oni nastaju zahvaljujući povjerenju u crnogorsku privredu, spremnosti da se ulaže i razvija poslovanje u Crnoj Gori. Zato želim jasno da iskažem poštovanje prema naporima privrede i svih onih koji doprinose stvaranju nove vrijednosti i jačanju ekonomske osnove države - rekao je Vuković.
Kazao je da digitalna Poreska uprava, koju će od januara funkcionisati kroz novi sistem, nije samo tehnička promjena, već novo iskustvo u kojem su procedure jednostavnije, komunikacija brža, pravila jasnija, a odnos između države i poreskih obveznika zasnovan na povjerenju, transparentnosti i međusobnom uvažavanju.
- Digitalizacijom poreske administracije država pokazuje da poštuje vrijeme i resurse privrede, da želi da bude servis, a ne prepreka, i da stvara uslove u kojima se poslovna energija usmjerava na razvoj, investicije i nova radna mjesta, a ne na administrativne barijere - poručio je Vuković.
Ukazao je da je jedan od najznačajnijih stubova ovog procesa reforma poreske administracije.
- Bez snažne, moderne i efikasne poreske uprave nema ni stabilnih javnih finansija, ni fer tržišne konkurencije, niti održivog ekonomskog rasta. Evropska unija jasno ističe da efikasne poreske administracije imaju ključnu ulogu u obezbjeđivanju ravnopravnih uslova na tržištu, jačanju konkurentnosti privrede i stvaranju predvidivog ambijenta za investicije - naveo je Vuković.
U tom kontekstu, kako smatra, uvođenje Integrisanog sistema za upravljanje prihodima IRMS predstavlja jedan od najvažnijih reformskih iskoraka u modernizaciji države.
- Riječ je o projektu čija je priprema započela još 2021. i 2022. godine, kroz temeljnu analizu postojećih sistema, poslovnih procesa i institucionalnih kapaciteta, dok je puna implementacija započeta 2023. godine. Ukupna vrijednost ove investicije iznosi oko 12 miliona eura, što jasno pokazuje da je riječ o strateškom i dugoročnom projektu - istakao je Vuković.
Pojasnio je da ta sredstva nijesu uložena samo u softversko rješenje, već u cjelokupnu transformaciju poreske administracije &nbsp;od unapređenja poslovnih procesa i kvaliteta podataka, preko obuka zaposlenih, do jačanja analitičkih i kontrolnih kapaciteta sistema.
- Upravo takav sveobuhvatan pristup u potpunosti je usklađen sa evropskim principima reforme javne uprave - rekao je Vuković.
Podsjetio je da Evropska komisija u svojim politikama i izvještajima naglašava da digitalizacija poreskih sistema doprinosi smanjenju poreskih gubitaka, većoj transparentnosti i jačanju povjerenja javnosti u institucije &nbsp;što je od suštinskog značaja za zdravu i otpornu ekonomiju.
- Implementacija IRMS-a jasno pokazuje da Crna Gora reformske obaveze prema Evropskoj uniji ne doživljava kao formalnost, već kao priliku da izgradi efikasniju državu i konkurentniju privredu. To su reforme koje stvaraju stabilan okvir za razvoj, podstiču investicije i obezbjeđuju da pravila važe jednako za sve, bez privilegija i selektivne primjene - zaključio je Vuković.
V.d. direktora Poreske uprave Sava Laketić je kazao je da se Poreska uprava nalazi na početku primjene Integrisanog sistema za upravljanje prihodima, IRMS-a.
- Ovo je trenutak koji je i simboličan i suštinski važan ne samo za Poresku upravu, već za način na koji država komunicira sa građanima i privredom i kako upravlja najvažnijim stubom javnih finansija, povjerenjem - naveo je Laketić.
Prema njegovim riječima, IRMS nije klasična digitalizacija postojećih procedura, navodeći da je to dubinska reforma poreske administracije.
- Po prvi put uspostavljamo jedinstven, integrisan i potpuno digitalizovan sistem za registraciju, prijavu, obračun i naplatu poreza, sistem koji je jednostavniji za korisnike, predvidiviji za privredu i snažniji za državu. Za privredu to znači manje administracije, jasnija pravila i brže procedure. Za građane više dostupnih digitalnih usluga i sigurniju komunikaciju sa Poreskom upravom. Za državu stabilniju naplatu prihoda, kvalitetniju analitiku i čvrstu osnovu za pravičnu i održivu poresku politiku - rekao je Laketić.
Ocijenio je da je IRMS prije svega institucionalni iskorak, pojašnjavajući da se njegova vrijednost ne mjeri samo tehnologijom, već promjenom poslovne kulture, jačanjem povjerenja poreskih obveznika i izgradnjom sistema u kojem su pravila jasna, predvidiva, stroga i pravična.
- Posebno želim da naglasim značaj ovog projekta u borbi protiv neformalne ekonomije. Digitalizacijom procesa, povezivanjem podataka i primjenom naprednijih modela za analizu rizika, borba protiv sive zone više se ne oslanja isključivo na broj ljudi, već na snagu sistema. Tamo gdje su kadrovski kapaciteti ograničeni, sistem ih nadomješta kroz automatizovane procese, upravljanje rizicima i precizno usmjeravanje nadzornih aktivnosti - istakao je Laketić.
Kazao je da ovaj iskorak ne bi bio moguć bez jasne podrške Vlade Crne Gore i Ministarstva finansija, bez povjerenja međunarodnih partnera, prije svega Svjetske banke, ali ni bez izuzetnog profesionalnog doprinosa zaposlenih u Poreskoj upravi.
- Oni su nosioci ove promjene, ljudi koji su prihvatili nove načine rada i pokazali da institucija jača onoliko koliko su jaki njeni ljudi - rekao je Laketić.
Poručio je da je IRMS tek početak, ističući da taj sistem postavlja temelje za dalju modernizaciju, snažniju borbu protiv neformalne ekonomije i za izgradnju poreske administracije koja je istinski servis građana i privrede, ali i pouzdan čuvar fiskalne stabilnosti države.
- Naš zajednički cilj je da za tri godine govorimo o poreskom sistemu koji je potpuno digitalan, transparentan, stabilan i u potpunosti usklađen sa najboljim evropskim praksama, sistemu koji je oslonac ekonomskog rasta i dugoročne stabilnosti Crne Gore - kazao je Laketić.
Dodao je da je uvjeren sam da će taj cilj biti ostvaren kroz partnerstvo institucija, privrede i međunarodnih partnera.

IRMS je jedan od najznačajnijih realizovanih projekata u finansijskom sektoru

Francuska i Norveška će Ukrajini osigurati navođene avionske bombe francuske proizvodnje kao dio novog odbrambenog sporazuma.
Ukrajinska strana već koristi takvo oružje i prethodno je tražila dodatne isporuke, prema norveškom Ministarstvu odbrane.
To se vjerovatno odnosi na AASM Hammer, koji ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo aktivno koristi na prvim linijama, prenose Nezavisne.
Norveška će izdvojiti otprilike 365 miliona evra za sprovođenje ove podrške. Ova sredstva biće prvi doprinos zemlje u okviru novih sporazuma između država.
Francuska će dodatno garantovati zajam od otprilike 260 miliona evra, navodi <a href="https://militarnyi.com/en/news/norway-to-purchase-french-bombs-for-ukraine/" target="_blank">"militarnyi".</a>

Norveška će finansirati kupovinu francuskih avionskih bombi za Ukrajinu

Policija je večeras pozvala novinara Petra Komnenića da u njihovim prostorijama u svojstvu građanina da izjavu, javile su Vijesti.
Policija je sačekala urednika emisije "Načisto" ispred zgrade Televizije Vijesti.
- Policija me sačekala na izlazu. Pozvali su me da dam izjavu, što ću ja i uraditi - rekao je Vijestima Komnenić.
Komnenić je večeras tokom emitovanja reklama u sklopu njegove autoreske emisije obavio razgovor sa virtuelnim ili pravim Milošem Medenicom, koji je odgovarao na njegova pitanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvideo-pogledajte-snimak-razgovora-komnenica-sa-navodnim-medenicom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Komnenić pozvan u policiju da da izjavu: Sačekali su me na izlazu iz TV

Nije Miloš Medenica AI, Crna Gora je AI, kazao je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, komentarišući večerašnje uključenjenavodnog bjegunca Miloša Medenica u emisiju "Bačisto" na TV Vijesti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvideo-pogledajte-snimak-razgovora-komnenica-sa-navodnim-medenicom&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Knežević je ocijenio da je država "umrla" u pauzi emisije "Načisto“.
- Sahrana će biti u krugu porodice. P. S. Milojko, nemoj mnogo plakati, ti vazda možeš u Singapur - napisao je Knežević na mreži X.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvideo-pogledajte-snimak-razgovora-komnenica-sa-navodnim-medenicom&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević: Nije Medenica, već je Crna Gora AI, država umrla u pauzi emisije "Načisto"

Velika kriminalna grupa, za koju se pretpostavlja da je povezana sa srpskom narko-mafijom, razbijena je zahvaljujući istrajnosti bečkih istražioca, što je dovelo do hapšenja devet osumnjičenih u proteklom periodu, saopštila je danas bečka policija.
Oni se terete da su švercovali kokain i čak jednu tonu kanabisa sa velike plantaže u Španiji, a čije je kranje odredište bila Austrija, tačnije Beč. Droga je kamionima dopremana preko Francuske, Italije i Slovenije pa sve do Beča.
Kako prenosi Heute, kamionski transporti vršeni su vozilima marke Scania i bili su organizovani na izuzetno profesionalan način.
Kamioni su bili legalno registrovani na slovenačke firme i zvanično su prevozili dozvoljenu robu, kako policija pri kontrolama ne bi posumnjala. Ispod voća, povrća ili drugih proizvoda, u tovarnom prostoru bila je sakrivena prava pošiljka – droga.
U Beču i Donjoj Austriji, narkotici su zatim, uglavnom noću, isporučivani na parking prostorima ili u industrijskim zonama, a potom skladišteni u više stanova. Policija je sedmicama pratila bandu. Tokom hapšenja zaplijenjeno je nekoliko stotina kilograma kanabisa i desetine hiljada eura u gotovini.
Ukupno devet osumnjičenih (starosti 28, 28, 36, 37, 45, 46, 48 i 53 godine) nalazi se u istražnom zatvoru u Beču. Njima će sjutra biti održano zajednički saslušanje u zatvoru „Landl“. Prijete im visoke zatvorske kazne.
Inače, osumnjičeni su angažovali najpoznatije bečke advokate poput Nika Rasta i Mirsada Muslijua koji brane jednog od optuženih Srba.

Tag: irms