Usred sve većih tenzija zbog mogućeg američkog vojnog udara na Iran, satelitski snimci pokazuju da su ulazi u nuklearna postrojenja Irana, poput kompleksa u Isfahanu, navodno zatrpani tonama zemlje. Satelitski snimak od 10. februara prikazuje ono što izgleda kao gomila zemlje koja ispunjava ulaze u tunelski kompleks u Centru za nuklearna istraživanja Isfahan, centralno područje Irana. Snimak iste lokacije iz 2024. godine prikazuje ulaze u tunele onako kako bi obično trebali izgledati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81" data-rendition-name="original" width="676" height="443" loading="lazy" alt="iran"></figure>  Posmatrači navode da je Iran donio odluku da zatrpa ulaze zemljom kao jednostavan način da oteža mogući upad specijalnih snaga u nuklearni kompleks. Nedavni satelitski snimci pokazuju i značajno gomilanje vojne opreme na bazama savezničkih snaga SAD‐a na Bliskom istoku, dok se vode pregovori o zaustavljanju iranskog nuklearnog programa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567" data-rendition-name="original" width="670" height="648" loading="lazy" alt="Iran"></figure>  Satelitski snimci pokazuju povećanje broja aviona u vazduhoplovnoj bazi Al-Udeid u Kataru 17. januara (lijevo) i 1. februara. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je 11. februara na obilježavanju 47. godišnjice Islamske revolucije rekao da Iran "ne teži posjedovanju nuklearnog oružja" i da je spreman na provjeru svojih tvrdnji. Teheran je odbio da dozvoli inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju tokom mjeseci pojačanih tenzija sa Sjedinjenim Državama oko iranskog nuklearnog programa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Iran 'zatrpava' nuklearni kompleks, satelitski snimci otkrivaju gomilanje američkih snaga

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan izvinio se danas svim građanima koji su pogođeni protestima koji su u toj zemlji izbili pred Novu godinu i njihovim nasilnim gušenjem.
Pezeškijan je tokom obilježavanja 46. godišnjice Islamske revolucije 1979. godine rekao da je svjestan "velike tuge" koju ljudi osjećaju tokom protesta i represije.
On je osudio "zapadnu propagandu" za koju smatra da okružuje proteste, bez navođenja konkretnih aktera.
- Stidimo se pred narodom i dužni smo da pomognemo svima koji su povrijeđeni u ovim incidentima. Ne tražimo sukob sa narodom - rekao je Pezeškijan.
On je dodao da Iran "ne traži nuklearno oružje" i da je Teheran spreman "na svaku vrstu promjene", imajući u vidu da zemlja o svom nuklearnom programu pregovara sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Predsjednik SAD Donald Tramp predložio je juče da Vašington pošalje još jedan nosač aviona ka Iranu kako bi pojačao višenedjeljne prijetnje toj zemlji.
Na obilježavanju godišnjice revolucije desetina hiljada ljudi je izašlo na ulice širom Irana kako bi podržali vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, prenijela je državna televizija.
Okupljeni su mahali slikama Hamneija i skandirali "Smrt Americi!" i "Smrt Izraelu!".
O pregovorima sa Vašingtonom, ministar spoljnih poslova Abas Arakči je izjavio da Teheran još "nema puno povjerenje u Amerikance".
On je za Raša Tudej (RT) rekao da su SAD napale Iran tokom posljednje runde pregovora u junu prošle godine.
- Moramo da se pobrinemo da se taj scenario ne ponovi i to je uglavnom na Americi - naveo je Arakči.
Vašington je nedavno premjestio nosač aviona "USS Abraham Linkoln", brodove i nekoliko aviona na Bliski istok kako bi izvršio pritisak na Iran da dvije strane postignu sporazum.

500x500

1250x600

1084x550

Pezeškijan se izvinio svim građanima koji su pogođeni protestima i represijom

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u intervjuu za portal Axios da razmatra slanje druge udarne skupine nosača aviona na Bliski istok kako bi se Sjedinjene Američke Države pripremile za moguću vojnu akciju ukoliko pregovori s Iranom propadnu.
Izjava dolazi u trenutku kada su SAD i Iran prošlog petka u Omanu obnovili pregovore, prvi put nakon 12-dnevnog rata u junu, dok Vašington istovremeno gomila vojne snage u Persijskom zalivu. Tramp je poručio da su opcije jasne.
- Ili ćemo postići dogovor, ili ćemo morati učiniti nešto vrlo oštro, kao i prošli put- &nbsp;Druga runda pregovora očekuje se naredne sedmice.
Tramp je naveo da se u regionu već nalazi velika američka pomorska skupina te da razmatra slanje dodatne.
&nbsp;- Imamo armadu koja ide tamo, a možda će krenuti i još jedna- rekao je, aludirajući na udarne skupine nosača aviona i ratne brodove već prisutne u regionu.
Ipak, predsjednik SAD-a izrazio je optimizam da Iran sada pregovorima pristupa ozbiljnije zbog prijetnje vojnom akcijom. Podsjetio je na junsku odluku da napadne iranska nuklearna postrojenja i istakao da su ovi pregovori „vrlo drukčiji“.
Ključni spor između SAD-a i Irana ostaje pitanje nuklearnog programa, pri čemu Iran odbija odustati od prava na obogaćivanje urana. Tramp je naglasio da bi sveobuhvatni dogovor trebao obuhvatiti i iranske zalihe balističkih projektila.
U Vašington sutra stiže izraelski premijer Benjamin Netanjahu, koji je izrazio skepsu prema postizanju „sjajnog dogovora“. Tramp tvrdi da Netanjahu takođe želi dobar dogovor, a njegov posjet je pomjeren kako bi se uklopio u predsjednikov raspored.
Istovremeno, pojačava se diplomatska aktivnost Irana. Visoki savjetnik iranskog vrhovnog vođe Ali Larijani posjetio je Oman i Katar, ključne posrednike između SAD-a i Irana, i prenosi stajališta Teherana pred drugu rundu pregovora. Larijani je putem društvenih mreža upozorio SAD na „destruktivnu ulogu cionista“ i pozvao na oprez.

Tramp razmatra slanje dodatne armade ukoliko mirovni pregovori sa Iranom propadnu

Cijene nafte prekoračile su u ponedjeljak 69 dolara, uz zabrinutost ulagača za snabdijevanje nakon otvorenog ishoda američko-iranskih pregovora i indijskih signala koji bi mogli rezultirati smanjenom ruskom proizvodnjom.
Na londonskom tržištu barelom se nakon podna trgovalo po 1,27 dolara višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine na kraju prošle sedmice, od 69,32 dolara. Na američkom tržištu barel je bio skuplji 1,21 dolara i koštao je 64,76 dolara.
Na početku sedmice tržišta i dalje pokušavaju da procijene šanse za uspješan završetak iransko-američkih nuklearnih pregovora, prenosi Hina.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi i posebni izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, razgovarali su u petak u glavnom gradu Omana Masqatu uz posredovanje šefa omanske diplomacije Badra al-Busaidija.
Araqchi je rekao da su razgovori bili "dobar početak" i biće nastavljeni.
- Teheran razgovara samo o svom nuklearnom programu i neće sa SAD-om razgovarati ni o kojem drugom pitanju - naglasio je Araqchi u izjavi za novinsku agenciju IRNA-u.
Teheran zauzvrat traži ukidanje američkih sankcija.
I američki predsjednik Donald Tramp najavio je nastavak razgovora, ali je potpisao i izvršnu uredbu koja predviđa mogućnost uvođenja carina od 25 odsto zemljama koje posluju s Iranom.
Trump je na Bliski istok već poslao "armadu" vojnih brodova, poručujući Iranu da što prije sjedne za sto.
Trgovci strahuju da bi neuspjeh pregovora mogao biti okidač za američki napad na Iran koji bi pak mogao odgovoriti blokadom tranzitom nafte kroz Hormuški moreuz.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u petak bio skuplji 49 centi i koštao je 67,49 dolara.

Cijene nafte prekoračile 69 dolara

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan pozvao je Sjedinjene Američke Države da poštuju njegovu zemlju uoči još jedne runde nuklearnih pregovora sljedeće sedmice nakon posredovanih razgovora u Omanu.
- Naše razmišljanje o nuklearnom pitanju zasniva se na pravima utvrđenim ugovorom o neširenju nuklearnog oružja. Iranska nacija je oduvijek odgovarala na poštovanje poštovanjem, ali ne može podnijeti jezik sile - napisao je u objavi na mreži Iks (X).
Pezeškijan je opisao razgovore održane u Omanu u petak kao "korak naprijed" i rekao da njegova administracija podržava dijalog.
Govoreći na forumu koji je u Teheranu organizovalo Ministarstvo vanjskih poslova, glavni diplomata zemlje Abas Arakči istakao je da je Islamska Republika oduvijek naglašavala nezavisnost.
Arakči je tokom događaja u glavnom gradu rekao da Iran nije voljan odustati od obogaćivanja urana za civilnu upotrebu čak i ako to dovede do novih vojnih napada SAD-a i Izraela, "jer niko nema pravo da nam govori šta moramo imati, a šta ne smijemo imati".
Vrhovni iranski vojni komandant u nedjelju je izdao novo upozorenje da će cijela regija biti zahvaćena sukobom ako Iran bude napadnut.
- Iako se pripremamo, iskreno nemamo želju da vidimo izbijanje regionalnog rata - rekao je general-major Abdolrahim Musavi okupljenima na skupu zapovjednika i osoblja vazdušnih snaga i protivvazdušne odbrane.

Pezeškijan: Iran na poštovanje odgovara poštovanjem, ne možemo podnijeti jezik sile

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi osuđena je u Iranu na sedam i po godina zatvora, saopštile su danas njene pristalice i advokat.
Oni su dodali i da je u štrajku glađu od 2. februara.
To je potvrdio i njen advokat Mostafa Nili u objavi na Iksu.
- Osuđena je na šest godina zatvora zbog "udruživanja i zavjere", godinu i po zbog propagande, kao i na dvogodišnju zabranu putovanja - napisao je on.
Iran se nije oglasio povodom ove presude.
Ona je uhapšena početkom decembra prošle godine na komemoraciji jednom advokatu za ljudska prava koji je nađen mrtav.
Puštena je iz zatvora u decembru 2024. godine iz medicinskih razloga.
Iako je na slobodi trebalo da bude samo tri nedjelje, ostala je duže vjerovatno zato što su aktivisti i države Zapada vršili pritisak na Iran da ona ostane na slobodi.
Mohamadi je i dalje nastavila svoj aktivizam javnim protestima i gostovanjima u stranim medijima, uključujući demonstracije ispred teheranskog zatvora Evin, gdje je bila držana.
Aktivistkinja (52) je više puta osuđivana i zatvarana u posljednjih 25 godina zbog svog angažovanja protiv obaveznog nošenja vela za žene u Iranu i protiv smrtne kazne. Provela je najveći dio posljednje decenije u zatvoru.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi osuđena u Iranu na sedam godina zatvora

Hiljade ljudi protestovalo je u Berlinu u znak podrške iranskom nacionalnom ustanku povodom godišnjice iranske antimonarhijske revolucije iz 1979. godine.
Skup je uslijedio nakon protesta širom Irana, koji su počeli u decembru zbog ekonomskih teškoća, a brzo su poprimili politički karakter te su ugušeni.
Prema procjenama, otprilike 8.000 ljudi okupilo se kod Brandenburške kapije u Berlinu u 13:00 sati, izjavila je berlinska policija za Rojters dodajući da je 20.000 ljudi bilo prijavljeno za učešće.
Šahin Gobadi, član odbora za vanjske poslove Nacionalnog vijeća otpora Irana (NCRI), tvrdio je da je broj učesnika iznosio 100.000, navodeći da hiljade ljudi nisu mogle doputovati u Berlin jer su letovi otkazani zbog vremenskih neprilika.
Bivši američki državni sekretar Majk Pompeo obratio se skupu putem interneta, nakon što je njegov let otkazan.
- Iako me je vrijeme u Berlinu spriječilo, kao i hiljade drugih ljudi, da vam se lično pridružim na demonstracijama, radujem se što vam se mogu priključiti virtualno na godišnjicu Iranske revolucije iz 1979. godine. Iranski narod želi demokratski i slobodan Iran i svijet bi trebalo stati uz njega - poručio je on.
Prema navodima organizatora, događaj su podržale 344 organizacije i političke ličnosti, uključujući parlamentarne grupe prijateljstva s Iranom, sindikate i aktere civilnog društva na nacionalnom i lokalnom nivou iz nekoliko evropskih zemalja, kao i 312 iranskih udruženja u Evropi.
- Poruka iranskog naroda i njegovog otpora bila je i ostaje ova: nema politike popuštanja, nema rata niti stranog uplitanja, promjena režima i suverenitet republike naroda, od naroda i putem njihovog organizovanog otpora - rekla je Marjam Rajavi, izabrana predsjednica Nacionalnog vijeća otpora Irana, na skupu u Berlinu.

Hiljade ljudi izašlo na ulice Berlina: "Želimo demokratski i slobodan Iran"

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči kaže da će se nova runda razgovora s Vašingtonom održati uskoro i da će izgradnja povjerenja potrajati.
Arakči kaže da je prva runda pregovora u Omanu koja je juče održana bila dobar početak.
Dodaje da je razvijanje nuklearnog programa neotuđivo pravo Irana koje se mora nastaviti.
- Čak ni bombardovanjem ne bi mogli uništiti naše kapacitete - kazao je Arakči.
Dodaje da je Iran spreman da postigne uvjerljiv sporazum.
Međutim, on kaže da je "suvereni stav Irana protivljenje transferu uranijuma u inostranstvo".
- Iranski nuklearni slučaj će se riješiti samo pregovorima - dodaje Arakči.
Gooreći o održanim razgovorima, američki predsjednik Donald Tramp je kazao da vjeruje da će dogovor biti postignut, ali je ujedno uputio prijetnju Iranu rekavši da znaju kakve će biti posljedice ukoliko dogovor ne bude postignut.

Arakči o nuklearnom programu: SAD ni bombardovanjem ne može uništiti kapacitete Irana

Iran će napasti američke baze na Bliskom istoku ukoliko ga napadnu američke snage koje su raspoređene u regionu, izjavio je danas iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči.
Naglasio je da se to ne bi smjelo tumačiti kao napad na zemlje domaćine tih baza.
Aragči je govorio za katarsku televiziju Al Jazeera, dan nakon što su Teheran i Vašington obećali da će nastaviti indirektne pregovore o iranskom nuklearnom pitanju, posle, kako su obije strane navele, pozitivnih razgovora održanih u Omanu.
Iako Aragči nije naveo datum naredne runde pregovora, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da bi oni mogli biti održani već početkom sljedeće sedmice.
- I mi i Vašington smatramo da bi razgovori trebalo da se uskoro održe - rekao je Aragči, prenosi britanska agencija Rojters na svom sajtu.
Tramp je zaprijetio napadom na Iran nakon jačanja američkog vojnog prisustva u regionu, zahtijevajući da Teheran odustane od obogaćivanja uranijuma, zbog bojazni da može napraviti nuklearno oružje, kao i od razvoja balističkih raketa i podrške naoružanim grupama širom regiona. Iran već dugo negira da ima namjeru da militarizuje svoj nuklearni program.
Iako obije strane nagovještavaju spremnost da obnove diplomatiju oko dugotrajnog nuklearnog spora Irana sa Zapadom, Aragči je odbacio mogućnost proširenja pregovora na druge teme.
- Svaki dijalog zahtijeva uzdržavanje od pretnji i pritisaka. Teheran razgovara isključivo o nuklearnom pitanju. O drugim temama ne razgovaramo sa SAD - rekao je on.
Prošlog juna SAD su bombardovale iranska nuklearna postrojenja, pridruživši se tako izraelskom napadu na tu zemlju koji je trajao 12 dana.
Teheran je potom saopštio da je obustavio obogaćivanje uranijuma.
Iranski odgovor tada je uključivao raketni napad na američku bazu u Kataru, zemlji koja održava dobre odnose i sa Teheranom i sa Vašingtonom.
U slučaju novog američkog napada, posljedice bi mogle biti slične, rekao je Aragči.
- Ne bismo mogli da napadnemo američku teritoriju, ali bismo gađali njihove baze u regionu. Nećemo napadati susedne zemlje, već američke baze koje se u njima nalaze. To je velika razlika - dodao je on.
Iran poručuje da želi da mu se prizna pravo na obogaćivanje uranijuma i da bi uključivanje raketnog programa u pregovore ostavilo zemlju ranjivom na eventualne izraelske napade.

Iran prijeti bombardovanjem američkih baza na Bliskom istoku ako bude napadnut

Oman je danas posredovao u indirektnim pregovorima između Irana i SAD-a o nuklearnom programu Teherana, nastojeći da smiri tenzije između zemalja.
Oman je izdao saopštenje u kojem je potvrđen razgovor iranskih i američkih diplomata, a razgovoru je prisustvovao i ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi.
- Konsultacije su se fokusirale na pripremu odgovarajućih okolnosti za nastavak diplomatskih i tehničkih pregovora, osiguravajući važnost ovih pregovora, s obzirom na odlučnost strana da osiguraju njihov uspjeh u postizanju održive bezbjednosti i stabilnosti - navodi se u saopštenju iz Omana.
SAD i Iran su i ranije vodili pregovore u Omanu, međutim oni su bili prekinuti kada je Izrael u junu 2026. godine bombardovao iranska nuklearna postrojenja uz pomoć Vašingtona.
Izraelski napadi su tada uništili iransku protivvazdušnu odbranu i gađali arsenal balističkih raketa.
Državni sekretar SAD-a Mark Rubio ranije je izjavio da je režim u Teheranu trenutno najslabiji od dolaska na vlast 1979. godine, zbog masovnih demonstracija širom Irana, u kojima je do sada poginulo više hiljada ljudi.
Ministarstvo spoljnih poslova Omana danas je izdalo saopštenje u kojem se navodi da se el Busaidi odvojeno sastao sa ministrom spoljnih poslova Irana Abasom Aragačijem, a nakon toga i sa specijalnim izaslanikom SAD-a za Bliski istok Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Snimci koje su kasnije objavili mediji u Omanu pokazuju da je sastanku prisustvovao i admiral američke mornarice Bred Kuper, načelnik Centralne komande američke vojske, što se ranije nije dešavalo.
Aragči je na društvenoj mreži Iks napisao da „Iran ulazi u diplomatiju otvorenih očiju i sa čvrstim sjećanjem na prošlu godinu“.
- Obaveze moraju biti poštovane. Ravnopravnost, međusobno poštovanje i obostrani interes nisu retorika — oni su obavezni i stubovi trajnog sporazuma - napisao je on.

Završeni pregovori SAD i Irana u Omanu

Američka Uprava za međunarodnu svojinu (ITA) saopštila je da je donijela preliminarnu odluku o uvođenju antidampinških carina na uvoz neobrađenog paladijuma iz Rusije.
Ova agencija Ministarstva trgovine Sjedinjenih Američkih Država (SAD) navela je da bi carina mogla da bude utvrđena na 132,83 odsto, javlja Interfaks.
Stopa carine će stupiti na snagu nakon objavljivanja u Federalnom registru, što bi moglo da se dogodi naredne sedmice, prenosi Tanjug.
- Očekuje se da će konačna odluka o antidampinškoj istrazi biti objavljena krajem aprila, osim ako ne bude odloženo - saopštila je ITA.
Ministarstvo trgovine SAD-a sprovodi paralelnu istragu o primjeni kompenzacionih carina i utvrđivanju štete.
Istraga o kompenzacionim carinama na ruski paladijum mogla bi dovesti do retroaktivne carine, a isporuke tog metala su veoma značajne za SAD.

SAD u novom carinskom obračunu s Rusijom

U Kraljevini Jugoslaviji, nakon ukidanja vjekovima autokefalne Crnogorske crkve (što se bespravno zbilo 1920. godine) objavljivani su važni istorijski spisi, izvori, monografije, udžbenici..., iz oblasti teoloških nauka, kanonistike, istoriografije i jurisprudencije, pravoslavnog crkvenog prava, istorije pomjesnih crkava itd, i to od strane referentnih naučnih ličnosti, pedagoga, prosvjetara.
Publikovana su djela, koja jasno govore o istorijskoj autokefalnosti (nezavisnosti i samostalnosti) Crnogorske crkve, odnosno, Crnogorske mitropolije, čije je vjekovno sjedište bilo na Cetinju.
U tom smislu, ovom prigodom, citiramo jednu važnu knjigu, koja je bila udžbenik u okviru zvaničnog prosvjetnog sistema ondašnje države,iz 1940. godine, a štampana je u Beogradu, te koja o tome uvjerljivo i agrumentovano svjedoči.
Naime, Jevrem Igumanović, profesor Ženske gimnazije "Kraljice Marije" u Beogradu i Dušan Petrović, profesor Devete muške gimnazije u Beogradu, koji je bio i doktor nauka, su 1940. godine u Beogradu, objavili udžbenik pod naslovom „Istorija Srpske pravoslavne crkve za više razrede srednjih i stručnih škola".
Na naslovnoj strani navedene knjige piše i sljedeće: "Po odobrenju Svetog arh. sinoda Br. 2182/3ap. 624 od 11. marta 1904 g. i preporuci Glavnog prosvetnog saveta Sbr 1473/39 od 22. juna 1940 g. gospodin Ministar prosvete, odlukom svojom IV Br. 6054 od 23. jula 1940 g. odobrio je ovaj udžbenik za više razrede srednjih i stručnih škola".
U toj knjizi navedeni autori jasno navode autokefalnost Crnogorske crkve (Crnogorske mitropolije) precizirajući, na strani 118 navedenog djela, da je, kako konstatuju... „samostalnost Cetinjske mitropolije priznao kasnije (za Petra I Petrovića), ruski Sinod, a uskoro poslije toga i Carigradska patrijaršija".

Adžić: Srpski profesori 1940. u Beogradu pisali o autokefalnosti Crnogorske crkve

Iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) saopšteno je da se u Crnoj Gori svake godine otkrije kancer kod dvadesetak mališana, najčešće hematološki maligniteti (kancer krv).
Djeca sa hematološkim oboljenjima liječe se na Odjeljenju za hematologiju i onkologiju sa dnevnom bolnicom Instituta za bolesti djece. Odjeljenje je adekvatno opremljeno za njihovo liječenje, a tri ljekarke, specijalistkinje pedijatrije sa užom specijalizacijom iz oblasti dječije hematologije, danonoćno brinu o njihovom zdravlju, ističu iz KCCG.
Podsjećamo da se svake godine 15. februara širom svijeta obilježava Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti, sa ciljem podizanje svijesti o izazovima s kojima se suočavaju mali heroji koji se bore ili su se borili sa ovom opakom bolešću. Iz KCCG ukazuju na značaj podrške koja je djeci i njihovim roditeljima potrebna i u procesu oporavka.
– Napredak savremene medicine omogućio je da sve veći broj djece koja su oboljela od malignih bolesti bude uspješno izliječen i nastavi život bez znakova bolesti. Ipak, liječenje nije uvijek završeno kada se terapija okonča. Kod određenog broja djece mogu se tokom vremena javiti tzv. kasni efekti hemioterapije – promjene u zdravstvenom stanju, koje se pojavljuju mjesecima ili godinama nakon završetka liječenja. Kasni efekti hemioterapije kod djece nakon liječenja malignih bolesti ne znače povratak bolesti, niti se javljaju kod sve djece. Njihova pojava zavisi od više faktora, uključujući vrstu malignog oboljenja, primijenjene terapije, dozu lijekova, uzrast djeteta u trenutku liječenja i specifičnosti svakog organizma. Jedan od češćih kasnih efekata je produžen osjećaj umora i smanjena fizička izdržljivost. Djeca mogu imati potrebu za dužim odmorom i sporijim povratkom uobičajenim aktivnostima, iako se uz vrijeme i adekvatnu fizičku aktivnost većina njih u potpunosti oporavi. Kod nekih pacijenata mogu se javiti promjene u rastu i razvoju, uključujući sporiji rast, kasniji ulazak u pubertet ili promjene u tjelesnoj težini. Ove promjene zahtijevaju dugoročno praćenje od strane endokrinologa, ali u mnogim slučajevima mogu se uspješno korigovati – napominju iz KCCG.
Upozoravaju da određeni oblici hemioterapije mogu imati dugoročan uticaj na rad pojedinih organa, poput srca, pluća, bubrega ili jetre. Upravo zbog toga djeca koja su liječena od malignih bolesti imaju planirane kontrolne preglede i u kasnijem životnom dobu, s ciljem očuvanja zdravlja i pravovremenog reagovanja.
– Iskustvo teške bolesti i dugotrajnog liječenja može ostaviti posljedice i na emocionalno i psihološko zdravlje djeteta. Pitanje uticaja hemioterapije na intelektualne sposobnosti još je jedna česta zabrinutost roditelja. Međutim, većina djece ima uredan kognitivni razvoj, a bilo kakve poteškoće su obično blage i mogu se prevazići uz odgovarajuću podršku – navode iz KCCG.
&nbsp;

Od kancera godišnje oboli 20 mališana

Američki predsjednik Donald Tramp podržao je potencijalnu promjenu režima u Iranu i izjavio da će se „ogromna sila“ uskoro nalaziti na Bliskom istoku, dok je Pentagon uputio drugi nosač aviona u region.
Trampovi vojni potezi i oštra retorika dolaze u trenutku kada Vašington i Teheran pokušavaju da ožive diplomatiju u vezi sa dugotrajnim nuklearnim sporom Irana sa Zapadom.
Diplomatski napori u Ženevi
Izvor upoznat sa tim pitanjem rekao je za Reuters da će američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner u utorak u Ženevi održati pregovore sa Iranom, uz posredovanje predstavnika Omana. Isti izvor naveo je da će se Vitkof i Kušner u Ženevi sastati i sa zvaničnicima Rusije i Ukrajine, u okviru američkih nastojanja da se okonča rat u Ukrajini.
Tramp o promjeni režima
Na pitanje da li želi promjenu režima u Iranu, Tramp je odgovorio da se „čini da bi to bila najbolja stvar koja se može dogoditi“. Odbio je da precizira koga bi želio da preuzme vlast u Iranu, ali je kazao da „postoje ljudi“.
„Četrdeset sedam godina pričaju i pričaju i pričaju“, rekao je Tramp nakon vojnog događaja u Fort Bragu u Sjevernoj Karolini. „U međuvremenu smo izgubili mnogo života dok su oni pričali. Noge su im raznesene, ruke su im raznesene, lica su im raznesena. Dugo to traje.“
Pregovori i prijetnje
Vašington želi da nuklearni pregovori sa Iranom obuhvate i balističke rakete te zemlje, podršku oružanim grupama u regionu i odnos prema iranskom narodu. Iran je poručio da je spreman da razgovara o ograničenjima svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija, ali je isključio povezivanje tog pitanja sa raketnim programom.
Tramp je zaprijetio napadima na Iran ukoliko ne bude postignut dogovor, dok se Teheran zakleo na odmazdu, što je podstaklo strahovanja od šireg rata dok SAD gomilaju snage na Bliskom istoku. Sjedinjene Američke Države su prošle godine u napadima gađale iranska nuklearna postrojenja.
Na pitanje šta je preostalo za gađanje nuklearnih lokacija, Tramp je odgovorio: „Prašina.“ Dodao je: „Ako to učinimo, to bi bio najmanji dio misije, ali vjerovatno ćemo uzeti ono što je ostalo.“
Vojni potezi SAD-a
Američki zvaničnici opisali su složen proces premještanja vojne imovine. Nosač aviona „Gerald R. Ford“ pridružiće se nosaču aviona „Abraham Lincoln“, kao i nekoliko razarača sa navođenim raketama, borbenim avionima i izviđačkim letjelicama koje su posljednjih sedmica premještene na Bliski istok.
„Gerald R. Ford“, najnoviji i najveći američki nosač aviona, ujedno i najveći na svijetu, djelovao je na Karibima sa pratećim brodovima i učestvovao u operacijama u Venecueli ranije ove godine.
Upitan zašto drugi nosač aviona ide ka Bliskom istoku, Tramp je kazao: „U slučaju da ne postignemo dogovor, biće nam potreban... ako nam zatreba, imaćemo ga spremnog.“
Jedan od zvaničnika, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, naveo je da će nosaču aviona biti potrebno najmanje sedam dana da stigne do Bliskog istoka.
Sjedinjene Američke Države su i prošle godine imale dva nosača aviona u tom području, kada su u junu izvele napade na iranske nuklearne lokacije.
Strateški razmještaj vojne opreme
Sa samo 11 nosača aviona u arsenalu američke vojske, oni predstavljaju rijedak resurs, a njihovi rasporedi se obično planiraju unaprijed.
Južna komanda SAD-a, koja nadgleda američke vojne operacije u Latinskoj Americi, saopštila je da će nastaviti da se fokusira na suzbijanje „nedozvoljenih aktivnosti i zlonamjernih aktera na zapadnoj hemisferi“.
„Ford“ je na moru od juna 2023. godine. Prvobitno je trebalo da djeluje u Evropi, prije nego što je u novembru iznenada premješten na Karibe.
Iako raspoređivanje nosača aviona obično traje devet mjeseci, nije neuobičajeno da se produži u periodima pojačane američke vojne aktivnosti.
„Ford“, koji ima nuklearni reaktor, može da primi više od 75 vojnih letjelica, uključujući borbene avione poput F-18 Super Hornet i E-2 Hawkeye, koji mogu služiti kao sistem ranog upozorenja.
Takođe posjeduje sofisticirani radar koji može pomoći u kontroli vazdušnog saobraćaja i navigacije.

Tag: iran