Američki predsjednik Donald Tramp uputio je oštro upozorenje Bagdadu, istakavši da će Sjedinjene Američke Države potpuno obustaviti podršku Iraku ukoliko Nuri al-Maliki ponovo postane premijer.
Ova reakcija uslijedila je nakon što je Koordinacijski okvir, najveći šiitski blok u iračkom parlamentu, nominovao al-Malikija za mandatara. Al-Maliki, koji je bio na čelu vlade od 2006. do 2014. godine, poznat je po bliskim vezama s Iranom, što Vašington vidi kao direktnu prijetnju svojim interesima u regionu.
Tramp je putem svoje platforme Truth Social poručio da bi izbor al-Malikija bio "veoma loš potez" za Irak.
- Posljednji put kada je Maliki bio na vlasti, zemlja je potonula u siromaštvo i totalni haos. To se ne smije ponoviti. Zbog njegove sulude politike i ideologije, ako bude izabran, SAD više neće pomagati Iraku - napisao je Tramp.
Dodao je da bez američke podrške Irak ima "nula šansi za uspjeh, prosperitet ili slobodu", završivši objavu sloganom: "Učinimo Irak ponovo velikim!" (MAKE IRAQ GREAT AGAIN!).
Ova izjava predstavlja najdirektniji pokušaj Trampove administracije da suzbije utjecaj grupa povezanih s Teheranom u Iraku. Američki zvaničnici su u pismu naglasili da, iako je izbor premijera unutrašnja stvar Iraka, SAD će donositi "suverene odluke o budućoj saradnji u skladu s američkim interesima".
Osim prekida pomoći, Vašington je zaprijetio i uvođenjem sankcija visokim iračkim političarima ukoliko u novu vladu budu uključene oružane grupe koje podržava Iran.
Prethodna vladavina al-Malikija bila je obilježena dubokim sektaškim podjelama i usponom ISIL-a, koji je 2014. godine zauzeo velike dijelove zemlje.
SAD drže ključnu polugu moći nad Irakom jer se prihodi od iračke nafte većinom čuvaju u Federalnim rezervama u Njujorku. Al-Maliki (75) i dalje predvodi koaliciju "Pravna država" i održava čvrste veze s frakcijama koje podržava Teheran.
Ovakav pritisak stavlja Bagdad u nezavidan položaj, s obzirom na to da Irak godinama pokušava balansirati između svoja dva najveća saveznika, Vašingtona i Teherana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp sada ucjenjuje i cijele države: Zbog izbora premijera u Iraku najavio ukidanje pomoći i "siromaštvo i totalni haos"

Irak će krivično goniti pobunjenike Islamske države (ISIS) koji se prebacuju iz zatvora i logora u Siriji u Irak, u skladu sa sporazumom postignutim uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD), saopštio je Bagdad.
U Irak bi trebalo da se prebaci oko 9.000 zatvorenika, koji su u Siriji zatvoreni od sloma te militantne grupe 2019. godine, a potreba za prebacivanjem usljedila je nakon što se Vlada u Damasku u decembru obračunala sa naoružanim grupama predvođenim Kurdima na sjeveroistoku Sirije, gdje su držani zarobljenici ISIS.
Sukobi vladine vojske i paravojnih Sirijskih demokratskih snaga (SDF) predvođenih Kurdima, izazvali su strah od aktiviranja pojedinih utihnulih ćelija ISIS i od bekstva zatvorenika, za koje je Vlada rekla da će preuzeti odgovornost.
Vrhovni sudski savjet Iraka saopštio je da će se zatvorenicima ISIS optuženim za terorizam, kada stignu u Irak, suditi pred domaćim sudovima.
Američka vojska je u petak započela proces prebacivanja prvih zatvorenika ISIS iz Sirije u Irak, a danas ih je prebačeno još 125, prema riječima zvaničnika.
I Damask i Vašington su pozdravili ponudu Bagdada da se zatvorenici prebace u Irak, a irački parlament bi trebalo da danas razgovara o aktuelnim dešavanjima u Siriji, gdje Vlada raspoređuje sve više vojnika duž granice.
Prekid vatre u sukobu vladine vojske i SDF je nedavno produžen, kako bi se, prema sirijskom Ministarstvu odbrane, podržala operacija premještanja.
Islamska država je poražena u Iraku 2017. godine, a u Siriji dvije godine kasnije, dok neke ćelije grupe i dalje izvode smrtonosne napade u obema zemljama.

Vlasti Iraka: Bagdad će krivično goniti i procesuirati pobunjenike Islamske države iz Sirije

Iračka vlada juče je objavila da su američke snage završile „potpuno povlačenje“ iz vojnih postrojenja na federalnoj teritoriji zemlje, što ne uključuje poluautonomnu regiju Kurdistan, gdje američke snage i dalje ostaju, piše CNN.
<h3>Detalji povlačenja</h3>
Prema saopštenju iračkog Ministarstva odbrane, posljednji kontingent američkih savjetnika napustio je vazdušnu bazu Al-Asad u pokrajini Anbar, na zapadu Iraka, koja je više od dvije decenije bila domaćin američkim snagama. U saopštenju se dodaje da se i koalicija za borbu protiv grupe Islamska država, predvođena SAD-om, povukla iz sjedišta Zajedničkog operativnog zapovjedništva, prepustivši objekte potpunoj kontroli iračkih bezbjednosnih snaga.
Međutim, američke snage i dalje su prisutne u vazdušnoj bazi Harir u pokrajini Erbil, koja se nalazi u regiji Kurdistan. Centralna iračka vlada nema potpunu kontrolu nad kurdskom regijom na sjeveru Iraka, budući da je riječ o autonomnom federalnom entitetu sa sopstvenom vladom, parlamentom i bezbjednosnim snagama, što je priznato i iračkim ustavom.
Centralna komanda Ministarstva odbrane SAD-a potvrdila je za CNN u nedjelju da je „ranija izjava iračkog Ministarstva odbrane, koja ukazuje na primopredaju, bila činjenično tačna“, ne navodeći dodatne detalje. Iračko ministarstvo je u subotu objavilo i video-snimak koji prikazuje visoke iračke vojne zapovjednike kako prolaze praznim dvoranama i hodnicima unutar vazdušne baze Al-Asad.
<h3>Duga istorija američkog prisustva</h3>
Smanjenje broja američkih vojnika traje već nekoliko godina, nakon što je iračka vlada to zatražila 2023. godine. Vojno prisustvo SAD-a u Iraku značajno se mijenjalo od invazije 2003. godine, a na svom vrhuncu SAD je u Iraku imao oko 170.000 vojnika.
Bivši predsjednik Barak Obama povukao je američke snage iz zemlje 2011. godine, ali je oko 5.000 vojnika ponovo raspoređeno u Irak 2014. godine, na zahtjev iračke vlade, radi pomoći u borbi protiv ISIS-a. Od decembra 2021. godine, kada je američka vojska objavila kraj svoje borbene uloge u zemlji, SAD je u Iraku imao oko 2.500 vojnika u savjetodavnoj i pomoćnoj ulozi.
<h3>Napadi i regionalne tenzije</h3>
Do povlačenja dolazi usljed regionalnih tenzija između SAD-a i Irana, dok američki predsjednik Donald Tramp razmatra da li da napadne Iran usljed smrtonosnih uličnih protesta protiv autoritarnog režima u toj zemlji. Američke snage stacionirane u bazi Al-Asad tokom godina bile su desetine puta meta napada Irana i grupa koje Teheran podržava.
U januaru 2020. godine Iran je izveo napad balističkim projektilima na američke snage u Al-Asadu kao odmazdu za napad dronom u kojem je ubijen iranski vojni zapovjednik Kasem Sulejmani.
Nakon terorističkih napada u Izraelu 7. oktobra 2023. godine, milicijske grupe povezane s Iranom pokrenule su niz raketnih napada na Al-Asad. U avgustu 2024. godine, u jednom od napada ranjeno je pet američkih vojnika i dva američka saradnika.
<h3>Budućnost saradnje i unutrašnje posljedice</h3>
Irački zvaničnici su u nedjelju izjavili da njihove oružane snage raspolažu dovoljnim kapacitetima za obezbjeđivanje zemlje, te da će buduća saradnja sa SAD-om biti usmjerena na obuku, nabavku opreme, zajedničke vježbe i operativnu koordinaciju.
Iako Irak smatra misiju koalicije na svojoj teritoriji završenom, operacije protiv ISIS-a nastavljaju se u Siriji, a Bagdad očekuje da će se logistička podrška odvijati preko koalicione vazdušne baze u Erbilu.
Povlačenje SAD-a moglo bi ojačati poziciju vlade u pregovorima o razoružavanju nedržavnih oružanih grupa, budući da su neke milicije koje podržava Iran koristile američko prisustvo kao opravdanje za zadržavanje oružja.
Milicije poput Kataib Hezbolaha i Harakat al-Nudžabe, koje je SAD označio kao „terorističke entitete“, odbile su da se razoružaju, navodeći da će to učiniti tek kada Irak ostvari puni suverenitet. Za sada nije bilo komentara ovih milicija povodom ove objave.

Američke snage se povukle iz Iraka

Pentagon je sinoć potvrdio plan da smanji svoju vojnu misiju u Iraku, a američki zvaničnik izjavio je da će Bagdad preuzeti vođenje borbe protiv ostataka Islamske države na svojoj teritoriji.
Prema planu, SAD i njihovi saveznici fokusiraće se na borbu protiv ostataka Islamske države u Siriji, dok će većina njihovog osoblja biti premještena u irački Kurdistan, rekao je za Reuters je zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.
SAD su početkom 2025. imale oko 2.500 vojnika u Iraku i više od 900 u susjednoj Siriji, kao dio koalicije formirane 2014. protiv Islamske države. Nakon tranzicije, u Iraku će ostati manje od 2.000 američkih vojnika, većinom u Erbilu. Manji broj će ostati u Bagdadu, gdje će raditi na pitanjima bezbjednosne saradnje, a ne na borbi protiv ISIS-a.
- ISIS više ne predstavlja trajnu prijetnju vladi Iraka niti teritoriji SAD. To je veliko dostignuće koje nam omogućava da odgovorno prenesemo vođstvo na Irak- izjavio je visoki zvaničnik odbrane.
Sporazum je značajan za iračku vladu, koja dugo upozorava da američke trupe privlače napade grupa povezanih s Iranom. SAD su prošle godine pristale da se povuku iz baze Ain al-Asad u provinciji Anbar i predaju je Iraku, a taj proces je i dalje u toku.
Zvaničnik nije ponudio vremenski okvir. Iako su ranije najavljeni planovi za povlačenje iz Sirije, taj proces zavisi od situacije na terenu i za sada se nije promijenio.
Vašington izražava zabrinutost zbog prisustva boraca Islamske države u Siriji i rizika da bi hiljade zarobljenih mogli biti oslobođeni.
Predsjednik Sirije Ahmed al-Šaraa, bivši lider Al Kaide, predvodio je pobunjenike koji su prošle godine srušili vladu Bašara al-Asada. Američki predsjednik Donald Tramp sastao se s njim u Rijadu u maju.
Lideri Bliskog istoka i njihovi zapadni saveznici upozoravaju da bi Islamska država mogla iskoristiti političku nestabilnost u Siriji da se ponovo učvrsti.

Pentagon planira smanjenje misije u Iraku, fokus se prebacuje na Siriju

Najmanje 60 ljudi stradalo je u velikom požaru koji je u toku noći zahvatio tržni centar u gradu Alkut u istočnom Iraku. Traga se za još 11 osoba, saopštile su iračke lokalne vlasti i policija.
Tokom noći, petospratnica se urušila a vatrogasci su se cijele noći borili sa vatrenom stihijom.
Rojtersu je potvrđeno da je identifikovano 59 žrtava, dok jednu nije bilo moguće identifikovati.
Strahuju da su mnoga tijela i dalje pod ruševinama.

Irak: U požaru u tržnom centru stradalo najmanje 60 ljudi

Iran je ispalio najmanje deset projektila na Izrael u svojoj najnovijoj salvi napada, javio je Tajms of Izrael, pozivajući se na vojne procjene.
Mediji su rekli da izraelska hitna služba nije primila "nikakve neposredne izvještaje o udarima u naseljenim područjima ili povredama", prenosi Radio Slobodna Evropa.
Izraelska vojska takođe je saopštila da ljudi mogu da napuste skloništa, signalizirajući da je napad završen.

Novi projektili iz Irana

Parlament Iraka usvojio je u utorak tri zakona, uključujući amandmane na zakon o ličnom statusu za koji kritičari kažu da zapravo legalizuje dječije brakove.
Amandmani daju islamskim sudovima povećana ovlašćenja nad porodičnim stvarima, uključujući brak, razvod i nasljeđe. Aktivisti tvrde da to podriva irački Zakon o ličnom statusu iz 1959. godine, koji je objedinio porodični zakon i uspostavio zaštitne mjere za žene.
Irački zakon trenutno postavlja 18 godina kao minimalnu dob za sklapanje braka u većini slučajeva. Promjene usvojene u utorak omogućile bi klericima da vladaju u skladu sa svojim tumačenjem islamskog zakona, koji neki tumače kao dopuštanje braka djevojkama u ranim tinejdžerskim godinama - ili već od devet godina prema Jaafari školi islamskog prava koju slijede mnoge šiitske vjerske vlasti u Iraku.
Oni koji zagovaraju ovakve promjene, prvenstveno konzervativni šiitski zakonodavci, brane ih kao sredstvo za usklađivanje zakona s islamskim principima i smanjenje uticaja Zapada na iračku kulturu.
Parlament je takođe usvojio opšti zakon o amnestiji za koji se smatra da koristi sunitskim zatočenicima, a koji se takođe smatra davanjem propusnice ljudima koji su umiješani u korupciju i pronevjeru. Dom je takođe usvojio zakon o povraćaju zemljišta koji ima za cilj rješavanje kurdskih teritorijalnih zahtjeva.
Intisar al-Mayali, aktivistkinja za ljudska prava i članica Iračke ženske lige, rekla je da će usvajanje izmjena i dopuna zakona o građanskom statusu "ostaviti pogubne posljedice na prava žena i djevojčica, kroz brak djevojaka u ranoj dobi, što krši njihovo pravo na život kao djece i poremetiće zaštitne mehanizme za razvod, starateljstvo i nasljeđivanje žena".
Sjednica je završena u haosu i optužbama za kršenje procedure.
- Polovina poslanika prisutnih na sjednici nije glasala, što je prekršilo zakonski kvorum - rekao je jedan parlamentarni zvaničnik pod uslovom da ostane anoniman jer nije bio ovlaćten da javno komentariše. On je rekao da su neki članovi glasno protestovali, a da su se drugi popeli na skupštinsku govornicu.
Nakon sjednice, jedan broj poslanika se žalio na proces glasanja, u okviru kojeg su sva tri kontroverzna zakona - od kojih su svaki podržali različiti blokovi - izglasana zajedno.
- Što se tiče zakona o građanskom statusu, mi ga snažno podržavamo i nije bilo problema s tim - rekao je Raid al Maliki, nezavisni poslanik. 
- Ali to je bilo u kombinaciji s drugim zakonima o kojima će se glasati zajedno… i to bi moglo dovesti do pravne žalbe na Saveznom sudu - dodao je.
Predsjednik parlamenta Mahmoud al-Mashhadani je u izjavi pohvalio usvajanje zakona kao "važan korak u procesu jačanja pravde i organiziranja svakodnevnog života građana".

Parlament Iraka usvojio tri kontroverzna zakona, jedan od njih mogao bi legalizovati dječije brakove

Iračke vlasti ekshumirale su posmrtne ostatke oko 100 kurdskih žena i djece iz masovne grobnice u južnom Iraku, za koje se pretpostavlja da su žrtve bivšeg lidera Sadama Huseina 1980-ih godina, saopšteno je danas u Bagdadu.
Masovna grobnica se nalazi u blizini Tal al Šaikije, u provinciji Mutana, prenio je Frans pres.
Specijalizovani timovi počeli su da ekshumiraju posmrtne ostatke sredinom decembra.
- Nakon što je uklonjen prvi sloj zemlje i posmrtni ostaci su se jasno pojavili, otkriveno je da su pripadali ženama i djeci obučeni u kurdsku odjeću - rekao je za AFP zvaničnik zadužen za masovne grobnice Dia Karim.
Žrtve su vjerovatno iz Kalara, u provinciji Sulejmanija, u autonomnoj oblasti Irački Kurdistan na sjeveru Iraka, dodao je on, uz ocjenu da ih u grobnici ima najmanje 100.
Mnoge žrtve su „pogubljene mecima ispaljenim iz blizine u glavu“, rekao je Karim, dodajući da su operacije ekshumacije još u toku.
Sadam Husein, koji je svrgnut 2003. godine poslije američke invazije na Irak, obješen je prije nego što mu se sudilo po optužbi za „genocid“ za smrt oko 180.000 Kurda u nasilnoj kampanji protiv Kurda koji je vodio njegov režim 1987. i 1988. godine.

U Iraku posmrtni ostaci stotinu kurdskih žena i djece ekshumirani iz masovne grobnice

Kad je ugledao tablu sa natpisom Kina, &nbsp;bio je to trenutak jakih emocija, pola njegovog bića je žalilo što je kraj putovanja, a druga polovina je bila ushićena zbog uspjeha i svega preživljenog na putu do njega - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Baranin Stevan Horvat.
Prošlog septembra je krenuo biciklom iz Bara za Kinu. Put dug 23.000 kilometara je, kako priča, zahtjevan sam po sebi zbog dužine vožnje biciklom, a kamoli, kako kaže, zbog vremenskih i drugih promjena, na koje je nailazio, svoje putovanje uspješno je završio avgusta ove godine.
U Dobrim vodama, gdje živi, mnogo ljudi prolazi vozeći bicikl, kaže Horvat, i putujući tako svijetom, te su ga ti prizori fascinirali još u ranom djetinjstvu.
- &nbsp;Spavao sam u hramovima svih vjerskih objekata, svih religija, u hostelima, hotelima, &nbsp;sve živo što sam našao. Nosio sam šator sa sobom i često sam bio uz obalu, jer mi je najljepše bilo spavati na plaži, čuti žubor mora, nekako nema stresa, jer uvijek znam da ću na plaži moći da nađem mjesta gdje ću šator da postavim. Dosta sam kampovao na plaži, mada često je to bila i šuma, često je to bilo pored puta, kad bih se umorio i ne mogu dalje, razapnem šator, prespavam i sjutra dalje - &nbsp;rekao je Horvat.
Sagovornik emisije E uživo kaže da je susretao gostoprimne ljude, te navodi da su najviše ugošćavali u Pakistanu, u Iranu bi kucao na vrata, kako kaže, a Pakistanci bi ga uzeli za ruku na ulici &nbsp;i ponudili konak.
- Kad bi neko došao tako kod nas vjerujem.da bi bilo suprotno, da ne bi obratili pažnju na njih, a oni posvećuju čitavu pažnju nama. Vjerovatno zato što nema turista, nema stranaca toliko, ima ponegdje neko prođe, isto kao ja, biciklom, ali je velika zemlja, velika populacija, da kad vas vide imaju ogroman utisak i stvarno žele da razmjene sa vama sva iskustva moguća - istakao je Horvat.
Teških trenutaka je bilo puno, prisjeća se Horvat, neka od njih su usponi na albanskim planinama, a tada je imao stariji pogon, dodaje on, koji nije pogodan penjanju, pa mu je to na samom startu palo jako teško.
- Kroz Tursku sam vozio planinskim lancem, koji je bio ogroman i u dužini, i visini, i često bih vozio na nadmorskoj visini od preko 2. 000 m, mislim da mi je najvisočije bilo preko 2 400 m. Taj izazov je bio je jako težak i naporan fizički. Peo bih od jedno do tri vrha dnevno, u jednoj vožnji, od sedamdeset do sto i nešto kilometara dužine u jednom danu - prisjetio se Horvat.
Iran je specifičan i zahtjevan, objašnjava Horvat, jer udaljenost između gradova je preko sto kilometara bez drugih naselja, prisjeća se Horvat, te je par puta ostajao bez vode.
- Pakistan je najluđa destinacija na cijelom putovanju, najraznovrsnija. I onda to ugošćavanje tamo. Kad sam ušao u Pakistan, Balučistan teritorija teroristička, dobio sam policijsku pratnju, i vozio do Karačija 700 kilometara pod policijskom pratnjom i to je bilo jako, jako opasno - istakao je Horvat.
U Karačiju je bio u bolnici, na infuziji, prisjeća se Horvat, i kaže ništa strašno i neočekivano, jer velika je nečistoća u pakistanskim mjestima.
Želja da izveze zacrtanu rutu ga je motivisala do kraja, kaže Horvat, i nije mu nikad palo na pamet da &nbsp;odustane, iako je bilo, kaže on, i teških dana, uslijed umora, kiše, loše ishrane.
- Rat je u Mijanmaru, tako da je i preteško dobiti vizu, i postojala je opcija samo avionom da se uđe, tako da bi svakako bilo jako komplikovano i skupo, jer bi moralo da se organizuje obezbjeđenje itd… Zbog toga sam dodao Maleziju, i mislim da nijesam nimalo pogriješio, bilo mi je fenomenalno. Malezija je posle Indije došla kao raj na zemlji. Prelijepe plaže, mirna zemlja, svi pričaju engleski, hrana fenomenalna a prejeftina. Malezija stvarno broj jedan kao lijepa i divna zemlja - poručuje Horvat.
Vijetnam je bio lijep, ističe Horvat, ali mu je pao jako teško, jer je hrana drugačija, patio je dosta zbog hrane i monsuna koji su krenuli već od Malezije i postalo mu je jako teško.
Kad je ugledao tablu sa natpisom Kina, prisjeća se Horvat, bio je to trenutak jakih emocija, pola njegovog bića je žalilo što je kraj putovanja, kako kaže, a druga polovina je bila ushićena zbog uspjeha i svega preživljenog na putu do njega.
- U Kini niko ne priča engleski, uvijek moraš preko aplikacije da komuniciraš, bukvalno ruka zaboli od dodavanja telefona i dopisivanja. Naporno je stvarno!...To je neka druga dimenzija i naporno je, došlo je na samom kraju putovanja i palo jako teško - zaključio je Horvat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxPaOW1JTG6M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Horvat: U Pakistanu sam sreo najgostoprimnije ljude

Premijer Milojko Spajić poručio je da je neprihvatljivo što je Miloš Medenica, danas pravosnažno osuđen kao organizator kriminalne grupe, postao nedostupan nadležnim institucijama, te najavio hitan sastanak sa vrhom policije i resornim ministrom radi utvrđivanja odgovornosti.
Spajić je na društvenoj mreži X naveo da je informacija o nedostupnosti Miloša Medenice posebno zabrinjavajuća, imajući u vidu težinu krivičnih djela za koja je danas osuđen.
– Informacija da je Miloš Medenica nedostupan nadležnim institucijama za mene je neprihvatljiva, jer je, prema današnjoj presudi, riječ o organizatoru ozbiljne kriminalne grupe koja je izvršila brojna krivična djela u Crnoj Gori – poručio je Spajić.
Premijer je najavio da će već večeras inicirati sastanak sa direktorom Uprave policije i ministrom nadležnim za bezbjednost.
– Zahtijevaću sve detalje u vezi sa ovim slučajem, kako bi se što prije utvrdilo gdje je došlo do propusta i ko za njih mora snositi odgovornost – naveo je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F2016575490710982783&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Spajić: Neprihvatljivo da je Medenica nedostupan institucijama, tražiću hitnu odgovornost od policije i ministra

U večerašnjem izdanju emisije "Građanski ugao", čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće otvorena tema koncepta takozvanog „srpskog sveta“ – ideje koja se u dijelu srpske javnosti često predstavlja kao briga za građane srpske nacionalnosti u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije, ali koja u praksi nerijetko nosi snažne političke i bezbjednosne implikacije.
U fokusu razgovora biće način na koji se ovaj koncept definiše, kako se sprovodi u praksi i kakve posljedice proizvodi u regionu i susjednim državama.
Na pitanja autorke i voditeljke Zvezdane Kovač odgovaraće: Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Šaćir Filandra, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Srđa Pavlović, istoričar iz Crne Gore, i Toma Marković, publicista iz Beograda.
Emisiju Građanski ugao možete pratiti večeras u terminima od 18 i 22 sata, na Televiziji E.

"Građanski ugao" večeras o konceptu „srpskog sveta“ i njegovim političkim i bezbjednosnim posljedicama

Premijer Grenlanda izjavio je da postoje crvene linije koje se u razgovoru sa Sjedinjenim Državama ne smiju preći, priznavši ipak da je potrebno učiniti više kako bi se povećala bezbjednost u regionu zbog sve agresivnije Rusije.
Jens-Frederik Nilsen i danska premijerka Mete Frederiksen bili su u Parizu na sastanku s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom kako bi učvrstili podršku koja im je potrebna nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da nastoji da preuzme to arktičko ostrvo koje je već vjekovima danska teritorija.
Razgovori između Grenlanda, Danske i Sjedinjenih Država trebalo bi da se održe kako bi se pokušalo pronaći rješenje krize, ali Nilsen kaže da Grenland ima određene crvene linije koje se ne mogu preći, premda se nada postizanju neke vrste dogovora. Nije iznio detalje.
- Pod pritiskom smo, ozbiljnim pritiskom. Pokušavamo da se odupremo. Pokušavamo da se nosimo sa strahom naših ljudi - rekao je na javnoj tribini s Frederiksen na Univerzitetu Sciences Po.
Ali je takođe rekao: „Moramo sprovesti više nadzora i sigurnosti u našem regionu zbog načina na koji se Rusija sada ponaša“.
Evropa mora da se drži zajedno
Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Država, čak i nakon što je Tramp prošle nedjelje povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.
Frederiksen je rekla da je kriza pokazala da je većina Evropljana na istoj strani i da su uspjeli da se ujedine kako bi se suprotstavili Trampovim zahtjevima, posebno njegovoj prijetnji dodatnim carinama evropskim državama.
Rekavši da se svjetski poredak zauvijek promijenio i propitujući šta bi se moglo dogoditi u Vašingtonu u budućnosti, rekla je da je ključno da Evropa postane jača, ali je takođe pozvala na transatlantsko jedinstvo s obzirom na to da je jasno da Rusija ne želi mir.
- Ako dopustimo Rusiji da pobijedi u Ukrajini, nastaviće. Najbolji put za Sjedinjene Države i Evropu jeste da se drže zajedno - dodala je.
Diplomatski razdor između Danske i Sjedinjenih Država, koje su obje osnivači NATO-a, posljednjih se nedjelja činio kao prijetnja budućnosti vojnog saveza, iako je sukob od tada premješten na diplomatsko bojište.
Polovina kopnene mase na Arktiku je ruska teritorija. Od 2005. Moskva je ponovo otvorila i modernizovala desetine vojnih baza iz sovjetskog doba, i na svom arktičkom kopnu i na ostrvima uz svoju sjevernu obalu.
Rusija je okarakterisala razgovore o Moskvi i Pekingu kao prijetnje Grenlandu mitom za podsticanje histerije.

Premijer Grenlanda: Potrebna jača vojna prisutnost zbog Rusije

Nije mi poznato da su se se dosad angažovali volonteri na način kako je to učinio direktor Državnog arhiva Danilo Mrvaljević.
To je, u emisiji E-uživo, kazala nekadašnja direktorica Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” Dragica Lompar komentarišući odluku Mrvaljevića da dozvoli volontiranje kadra Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu.
- I Nacionalna biblioteka je angažovala povremeno volontere za neke manje složene poslove, jednostavnije poslove, kao ispomoć ako imate neki zaostatak. Međutim, na razvrstavanju i sređivanju građe, koja jeste dio kulturne baštine, apsolutno nije dobro da se angažuju volonteru. Na toj građi treba da rade iskusni ljudi, iskusni stručnjaci, arhivisti. Građa ne smije biti dostupna tek tako, ona mora biti pod nekim režimom nadzora mnogo ozbiljnijim nego što je čitava ova priča - kazala je Lompar.
Sagovornica TV E, koja skoro 40 godina radi u Nacionalnoj biblioteci, kaže da je takav potez direktora Državnog arhiva iznenađujući.
- Što se mene tiče, ja smatram da ovo zaista nije dobar potez i da je gospodin Mrvaljević, na neki način, čak i ako je napravio neki, mogu reći, nesmotren potez, nesmotrenu odluku – trebalo je da uvaži mišljenje i svojih kolega, arhivista i da uvaži ambijent, koji se povodom toga desio u našem gradu, pa i šire u Crnoj Gori. Vidimo da su reakcije prilično različite, od nedoumice do ljutnje, i mislim da je zaista trebalo još jednom razmisliti, jer je imao vremena da, na neki način, tu situaciju riješi - kazala je Lompar.
Na pitanje da li bi, kao neko ko je čitav vijek proveo u Nacionalnoj biblioteci i bio na rukovodećoj poziciji, dozvolila kadrovima Srpske pravoslavne crkve da volontiraju na način na koji je Mrvaljević dozvolio, Lompar je kategorično odgovorila.
- Naravno da ne bih dozvolila. Svaka ustanova tog ranga ima fondove koji su namijenjeni korisnicima. Ali, ono što je dio kulturne baštine – ono mora imati poseban tretman, poseban vid zaštite i mora se koristiti u posebnim uslovima. Koliko ja znam, u Državnom arhivu ne postoje ti uslovi u kojima je taj vid nadzora moguć, a mislim da nije ni dobro - obzirom da imaju manjak stručnog kadra, kao i sve institucije kulture u CG - da vi odvojite specijalistu, arhivistu koji bi sjedio čitav dan, a ne bi mogao da radi svoj posao - kazala je ona.
Sagovornica TV E naglašava da je trebalo dobro promisliti prilikom donošenja ovakve odluke.
- Ne smijemo sticati utisak da građa koja se čuva u nacionalnim institucijama kulture može tek tako da se da bilo kome na uvid, na rukovanje tom građom - možda oštećenja ili, ne daj bože, otuđenje. Sve to dolazi nekako u pitanje i zato mislim da je ova odluka morala drugačije da se redefiniše, jer bilo je vremena, bilo je reagovanja, moglo se, naravno, i drugačije riješiti situacija - zaključila je Lompar.

Tag: irak