Rusija je tokom noći nastavila „teror protiv naroda Ukrajine“ gađajući civile i civilnu infrastrukturu u više regiona zemlje, saopštila je premijerka Julija Sviridenko.
U Zaporožju je, prema njenim riječima, šest avionskih bombi pogodilo stambene ulice i civilnu infrastrukturu.
- Jedan čovjek je ubijen u svom domu, drugi su ostali zatrpani ispod ruševina, a požari su zahvatili čitave kvartove - navela je Sviridenko u objavi na mreži Iks (bivši Tviter).
Dodala je da su „u Černigovu dronovi pogodili ključni infrastrukturni objekat unutar grada“. U Odeskom regionu, prema njenim riječima, poginula je jedna žena, a najmanje troje ljudi je ranjeno kada su ruske snage gađale komercijalne kioske, hotel, Ukrpoštu, Ukrtelekom, kulturni centar, administrativni servisni centar i privatna vozila.
- U Dnjipropetrovskoj oblasti, artiljerija i dronovi zapalili su kuće i imanja: stambenu zgradu u okrugu Krivi Rig, još jednu kuću u okrugu Nikopolj i privatnu imovinu u okrugu Sinelnikovo - precizirala je Sviridenko.
Ukrajinska premijerka je naglasila da „ovo nijesu vojni ciljevi, već porodice, domovi i osnovni sistemi koji omogućavaju svakodnevni život“.
- Strategija Rusije je sistematsko uništavanje civilnog postojanja u Ukrajini. Svijet mora da prepozna šta je ovo - državno organizovani teror. Svako odlaganje jačanja ukrajinske protivvazdušne odbrane znači više izgubljenih života, više uništenih domova i više razorenih porodica. Zaštita ukrajinskog neba nije samo pitanje Ukrajine - poručila je Sviridenko.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSvyrydenko_Y%2Fstatus%2F1970371027881349151%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970371027881349151%7Ctwgr%5Ee348fb688931504a48ce72891b078d579d869b28%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sviridenko: Ruski napadi pogodili više ukrajinskih regiona, stradali civili

Intenzivni ruski napadi dronovima i navođenim bombama natjerali su stanovnike ukrajinske sjeveroistočne Sumske oblasti da bježe iz svojih domova. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, civili u panici traže sigurnost uslijed intenzivnih ruskih napada. 
 
Moskva je pojačala napade širom Ukrajine nakon što je pristala da obustavi napade na energetsku infrastrukturu u zemlji na 30 dana. 
 
Obustava napada na energetsku infrastrukturu dogovrena je u telefonskom razgovoru između ruskog i američkog predsjednika, Vladimira Putina i Donalda Trumpa, 18. marta. 
 
Radnici Crvenog krsta i Bijeli anđeli, ukrajinska policijska jedinica koja pomaže civilima, pomogli su stanovnicima Sumija da pobjegnu u grad Sumi, oblasnu prijestolnicu. 
 
Radnik Crvenog krsta Ihor Šapoval kazao je da su ih dronovi pratili, ali da su uspjeli da se izvuku. 
 
On je kazao da su evakuisali ljude iz njihovih domova nakon kontinuiranih napada koji su ciljali nekoliko sela u Sumskoj oblasti. 
 
U međuvremenu, danas je u ruskom napadu ubijena cijela tročlana porodica u jugoistočnom ukrajinskom gradu Zaporožju.

500x500

1250x600

1084x550

Intenzivni ruski napadi na Sumsku oblast

Govor predsjednice Evropske Komisije Ursule fon der Lajen u obraćanju, kako je sama rekla istorijskoj Kraljevskoj danskoj vojnoj akademiji, na EU Debates Jutjub kanalu, a u kojem je predstavila mapu puta 'Spremnost 2030' o jačanju odbrambenih kapaciteta EU, prenesen je kao „istorijski“.
Ukazujući na ponovno oživljavanje globalnih prijetnji i kraj ere, koju je nazvala "dividendom mira", predsjednica izvršnog tijela EU, nekadašnja ministrica odbrane Njemačke, danskim kadetima je juče poručila da im istinu - ma koliko nelagodna bila, mora reći otvoreno:
&nbsp;"Ako Evropa želi izbjeći rat, Evropa se mora pripremiti za rat."
Fon der Lajen je naglasila važnost ujedinjene i pripremljene Evrope za odvraćanje agresije i očuvanje suvereniteta, u trenutku kada je Rusija na „nepovratnom putu prema ratnoj ekonomiji“.
"I sada je Rusija na nepovratnom putu prema stvaranju ratne ekonomije. Masivno je proširila svoje vojno-industrijske proizvodne kapacitete: 40 posto svog federalnog budžeta troši na odbranu, što je devet posto BDP-a. Ovo ulaganje podstiče njen agresivni rat na Ukrajinu dok se priprema za buduće sukobe sa evropskim demokratijama. I baš dok se te prijetnje povećavaju, vidimo kako naš najstariji partner - Sjedinjene Države - &nbsp;pomjeraju fokus na Indo-Pacifik.
Dragi kadeti,
Mi bismo možda željeli da ove stvari nijesu istinite. Ili da ih nijesmo morali reći tako otvoreno. Ali sada je vrijeme da se govori iskreno kako bi svaki Evropljanin shvatio šta je u pitanju. Jer nelagoda slušanja ovih riječi blijedi u beznačajnost sa boli koju uzrokuje rat. Samo pitajte vojnike i narod Ukrajine. Poenta je da moramo vidjeti svijet onakvim kakav jest – i moramo djelovati odmah kako bismo se suočili s njim. Zato što će se novi međunarodni poredak formirati u drugoj polovini ove decenije i kasnije.”
Govor EU čelnice je uslijedio samo tri sedmice nakon što su posljednjeg dana februara u Ovalnoj sobi Bijele kuće, predsjednik i potpredsjednik SAD-a, Donalad Tramp (Trump) i Džej Di Vance (JD Vence) u živom prenosu brutalno napali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog toga što je njegova zemlja već tri godine žrtva pune ruske agresije - i otvoreno stali na stranu agresora, na šok Evropljana i ogromnog broja Amerikanaca.
Bio je to momenat buđenja EU i lidera ostalih država koje baštine vrijednosti zapadne demokratije, poput Kanade, Australije i drugih, nakon koga je u seriji sastanaka predvođenih britanskim premjerom Kirom Starmerom (Keir) i EU zvaničnicima, počelo ubrzano stvaranje uslova za osiguravanje odbrane Ukrajine „koliko god bude potrebno“, jer Ukrajinci, postalo je to jasno svima, a ne samo Baltičkim i Skandinavskim državama „ne brane samo svoju već i slobodu cijele Evrope" i jačanje odbrambenih kapaciteta EU „sad i odmah“. Uslijedila je odluka o evropskom odbrambenom paketu vrijednom 800 milijardi eura.
U danu kada je predsjednica EK dramatično upozorila Evopljane, prigodno izabravši obraćanje kadetima Kraljevske vojne akademije Danske, glavni headlines „udarna vijest iz svijeta“, uz onu da je Izrael kršeći „primirje“ a osokoljen podrškom SAD-a, koji ga je navodno osigurao slaveći Trampa kao „mirotvorca“ u Gazi, u jednom danu ubio još 400 Palestinica - bio je razgovor američkog i ruskog predsjednika, nakon tri godine zapadne izolacije Vladimira Putina. Poslije 2 i po sata razgovora, koji su ruski mediji, za promjenu - s pravom nazvali pobjedom, Trampova administracija je navela da se Rusija obavezala da će zaustaviti napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, dok je Rusija za nastavak pregovora o miru tražila "zaustavljenje zapadne vojne pomoći Ukrajini".
I dok su se mediji kao ključne vijesti držali razgovora Trampa sa njegovim idolom Putinom, na evropskom su tlu nastavljeni užurbani radovi na mapi puta „Spremnost 2030“. Osim što je Fon der Lajen odaslala neuvijenu poruku da se Evropa mora spremiti za rat, njemački Bundestag je odobrio paket povećanja njemačke potrošnje vrijedan 500 milijardi eura, budućeg premijera najsnažnije evropske ekonomije Fridriha Merza (Friedrich Merz). Paket koji zahtijeva i određene ustavne promjene, a za koji se posljednjih sedmica vodila žestoka politička borba, dobio je više od neophodne dvotrećinske podrške parlamenta, sa 513 glasova za, dok je protiv bilo 207 poslanika Bundestaga.
Glasanje za omogućavanje zaduživanja za vojnu potrošnju i Ukrajinu, uz ostali paket reformi, &nbsp;je "prvi veliki korak prema novoj evropskoj odbrambenoj zajednici", poručio je budući kancelar Merc, precizirajući:
„Okolnosti su prije svega određene agresorskim ratom Putina protiv Evrope.”
Istovremeno je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) rekao je da će njegova zemlja naručiti dodatne ratne avione Rafal narednih godina i uložiti gotovo 1,5 milijardi eura (1,6 milijardi dolara) u jednu od svojih vazdušnih baza, kako bi opremila svoje eskadrile najnovijom tehnologijom nuklearnih projektila. Francuski nuklerni arsenal, prema novim najavama, neće više služiti samo za zaštitu Fancuske već cijele Evrope.
Makron se susreo i sa novim kanadskim premijerom Markom Karnijem, koji je iskazao spremnost da se u potencijalnim evropskim mirovnim snagama za Ukrajinu (uz britanske) nađu i kanadski vojnici, a istu spremnost iskazala je i Australija.
Markon koji je konačno shvatio da od „bromancea“ sa Trampom nema nikakve koristi, kao što je nije bilo ni od podilaženja Putinu, na poruke iz Rusije da se moraju pitati u vezi sa raspoređivanjem mirovnih snaga u Ukrajini, Kremlju je uzvratio, da odlluku o tome čije će snage dozvoliti na svojoj teritoriji donosi - Ukrajina, te da Rusija nije tražila saglasnost kada je u agresiju na Ukrajinu uključiila i dovela vojnike Sjeverne Koreje.
Britanski premijer Starmer je još nakon prvog sastanka u Londonu, 2. marta najavio novih 1.6 milijardi za odbranu, a istovremeno je za svog glavnog savjetnika za sigurnost imenovao Džonatana Pauela, nekadašnjeg savjetnika Tonija Blera, za kojeg se smatra da je bio glavni tvorac istorijskog sporazuma sa Sjevernom Irskom "Good Friday", o prekidu decenijskog konflikta. Njega je odmah poslao u Kijev da bude savjetnik Ukrajincima u pregovorima o miru, koje navodno vode SAD-a. &nbsp;
Sve države Baltika i Skandinavije već su jedna za drugom najavile i započele povećanje vojne potrošnje za odbranu, a Turska koja ima jednu od najozbiljnih vojnih sila i odlično razvijenu vojnu industriju, takođe je najavila da će udvostručiti odbrambene kapacitete, uz jasnu poruku Kremlju da nikad neće priznati aneksiju Krima, gdje živi velika tatarska zajednica.
Navednom treba dodati niz masovnih demonstracija podrške Ukrajini širom Evrope proteklih dana, kao i - ne bi rekla slučajnu kampanju na društvenim mrežama- "Ja sam iz (ime zemlje..)i stojim uz Ukrajinu?"&nbsp;
Evropa se dakle sa naznakom hitno sprema za zaštitu od ruske agresije i pozicioniranje u novom svjetskom poretku koji će uslijediti u narednih pet godina - a šta je sa „prvom sljedećom EU članicom“, navodno upravo u tom periodu, čiji predsjednik, Jakov Milatović koliko juče, reče da ne voli što se EU miješa u naše unutrašnje poslove? Možda bi premijer Milojko Spajić, kad nađe vremena od „dubajizacije“ Ulcinja, bez upita ili miješanja Ulcinjana, mogao naći vremena i da priupita i svog ministra vojnog, Dragana Karpovića, kad ovaj pak nađe vremena od besplatnog dijeljenja vojne zemlje Crkvi Srbije (SPC) - koja je produžena ruka ruske crkve –(zvanično još)nevojnog krila Vladimira Vladimiroviča, da sjednu i vide - &nbsp;đe mi stojima u svemu ovome?
Osim toga naši NATO susjedi Hrvatska i Albanija i komšija NATO aspirant Kosovo, potpisali su sporazum o trilateralnoj vojnoj inicijativi u ponedjeljak, pa je Antenin Miljan Vešović s pravom priupitao: " A zašto Crna Gora nije ovdje?".&nbsp;
Odgovori na ova pitanja ne bih rekla da su za čekanje!

Rusija je na nepovratnom putu ka ratnoj ekonomiji, Evopa se mora spremiti za rat da bi sačuvala mir - a đe smo mi?

Države koje bi rasporedile mirovne snage u Ukrajini uključile bi se u direktan oružani sukob sa Rusijom - poručila je portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova. 
 
Ukrajina je zatražila od evropskih saveznika da po završetku trogodišnjeg sukoba rasporede vojne kontingente na njenoj teritoriji, kako bi se zaštitila od budućih napada Rusije. 
 
Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo su sugerisali da bi mogli rasporediti mirovne snage, ali Moskva je odbacila tu ideju kao dio primirja, ili kao dugoročnu bezbjednosnu garanciju za Ukrajinu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Zaharova je na brifingu kazala da je za Moskvu apsolutno neprihvatljivo da jedinice vojske drugih država budu stacionirane u Ukrajini pod bilo kojom zastavom. 
 
- Bilo da se radi o stranom kontingentu i vojnoj bazi, sve bi to značilo uključivanje ovih zemalja u direktan oružani sukob sa našom zemljom - rekla je Zaharova. 
 
Njeni komentari dolaze nakon što su američki pregovarači otputovali u Rusiju kako bi predstavili svoj plan za prekid vatre u Ukrajini na 30 dana, nakon što su ranije ove sedmice dobili podršku za plan od Kijeva.

Zaharova: Države koje bi rasporedile mirovne snage u Ukrajini uključile bi se u direktan oružani sukob sa Rusijom

Izjava Vladimira Putina je obećavajuća, ali ne i potpuna. Nadam se da će Rusija učiniti pravu stvar - poručio je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp osvrnuvši se na izjavu ruskog kolege da su saglasni sa američkim prijedlogom o prekidu vatre s Ukrajinom, ali da „postoje nijanse“, te da svaki sporazum treba da dovede do dugoročnog mira.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fputin-saglasni-smo-s-americkim-prijedlogom-o-prekidu-vatre-ali-postoje-nijanse&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tramp je ovo izjavio tokom obraćanja javnosti iz Ovalnog kabineta.
Predsjednik SAD je rekao i da je voljan da razgovora sa ruskim predsjednikom kako bi obezbijedio prekid vatre.
On se danas sastaje sa generalnim sekretarom NATO- a Markom Ruteom.

Tramp: Putinova izjava je obećavajuća, ali nepotpuna

Finski premijer Peteri Orpo izjavio je danas da Rusija predstavlja stalnu prijetnju za Evropsku uniju i naglasio potrebu da se poveća potrošnja na odbranu i nastavi podrška Ukrajini.
Orpo bio je domaćin samita o bezbjednosti i imigracije, na kojem su prisustvovali visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas i premijeri Švedske, Italije i Grčke, Ulf Kristerson, Đorđa Meloni i Kirijakos Micotakis.
Finski premijer je novinarima poslije sastanka rekao da se bezbjednosna situacija promijenila.
- Rusija predstavlja stalnu i opasnu prijetnju za EU i evropske zemlje. Odbrana Evrope mora biti ojačana svim mogućim sredstvima, moramo istražiti sve finansijske opcije - dodao je Orpo ne pominjući nikakve konkretne planove za povećanje budžeta.
Kaja Kalas je rekla da Rusija predstavlja direktnu prijetnju evropskoj bezbjednosti i dodala da bezbjednost uključuje različite elemente.
- Vidimo razne hibridne napade širom Evrope, uključujući sabotaže, sajber napade, ometanje GPS-a i oštećenje telekomunikacionih kablova (Baltičkog mora), ali i militarizaciju migracije - dodala je ona.
Finska je optužila Moskvu da je organizovala priliv migranata na svoju istočnu granicu sa Rusijom dolaskom oko 1.000 ilegalnih imigranata u jesen 2023.

Orpo: Rusija je stalna prijetnja za EU

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se sastao sa direktorom američke Centralne obaveštajne agencije Vilijamom Bernsom u Ukrajini.
- Berns je sada posljednji put posjetio Ukrajinu kao direktor CIA - rekao je Zelenski u poruci objavljenoj na Telegramu.
Dodao je da su njih dvojica imali puno sastanaka tokom rata, ali da se o većini njih nije govorilo u javnosti.
- On i ja smo imali mnogo sastanaka tokom ovog rata i zahvalan sam na njegovoj pomoći. Obično se takvi sastanci ne objavljuju, a svi naši sastanci u Ukrajini, u drugim evropskim zemljama, u Americi i u drugim djelovima svijeta, odvijali su se bez zvaničnih informacija - rekao je Zelenski.
SAD su najznačajnija finansijska i vojna podrška Ukrajine u ratu započetom prije gotovo tri godine. Vašington je takođe redovno dijelio vojne obavještajne podatke sa Ukrajinom, kako bi podržao njenu odbranu.
Očekuje se da će se Berns povući sa mjesta šefa CIA poslije dolaska republikanca Donalda Trampa na vlast, u januaru 2025.

Zelenski se sastao sa direktorom CIA u Ukrajini

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da se nada da je Zapad ozbiljno shvatio nedavnu rusku upotrebu hipersonične rakete protiv Ukrajine i upozorio da je Rusija spremna da upotrijebi sva sredstva da se odbrani.
- Sjedinjene Države i njihovi saveznici koji dugometnim oružjem snabdijevaju režim u Kijevu, moraju da shvate da smo spremni da upotrijebimo sva sredstva da im ne dozvolimo da uspiju u onome što nazivaju strateškim porazom Rusije - rekao je Lavrov u intervjuu sa američkim novinarom Takerom Karlsonom objavljenom u četvrtak u Moskvi.
Lavrov je rekao i da je za Rusiju ključno da Ukrajina ne bude u NATO-u jer taj savez „ne smije biti na granicama Rusije“.

Lavrov: Rusija spremna da se brani svim sredstvima

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj izrazio je nadu da će se članice EU saglasiti da dozvole Ukrajini da upotrijebi oružje za napad unutar Rusije, prenosi Rojters.&nbsp;
- Ukrajina treba da bude u mogućnosti da koristi oružje koje smo joj dali, ne samo da zaustavi strijele, već i da pogodi strijelce - rekao je Borelj, prenosi Gardijan.&nbsp;
I dalje, kaže, vjeruje da je to ono što mora da se uradi.
- Siguran sam da ćemo još jednom razgovarati. Nadam se da će se zemlje članice saglasiti oko toga - dodao je Borelj.

Borelj: Članice EU da dozvole Ukrajini da upotrijebi oružje za napad unutar Rusije

Evropska unija radi na 15. paketu sankcija protiv Rusije koji će pojačati mjere protiv zaobilaženja postojećih sankcija, s ciljem izolovanja ruske industrije od uvoza - saopštio je danas šef diplomatije Evropske unije (EU) Žozep Borelj.
On je razgovarao sa ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibihom u Kijevu.
- Pomenuo sam sankcije na početku našeg razgovora. Da, radimo na 15. paketu protiv Rusije, kako bismo uveli mjere protiv zaobilaženja sankcija jer Rusija ne može da proizvodi bez stranih djelova, stranih čipova i ostalih komponenti - izjavio je Borelj.
Njegova izjava je objavljena na sajtu EU.

Borelj: EU radi na 15. paketu sankcija protiv Rusije

Poslanik Demokratske Crne Gore Albin Ćeman objavio je prije dva dana na svom Fejsbuk profilu fotografiju sa ministrom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanom Ćulafićem, koji je takođe iz redova Demokrata. U opisu fotografije, Ćeman je napisao ,,Botun Botunjanima”. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
Uz poruku ,,Botun Botunjanima”, Ćeman je objavio emotikon osmijeha i znak dogovora ili podrške.
On se danas oglasio povodom, kako tvrdi, ,,pokušaja trovača po zadatku da jedan običan, drugarski komentar i sliku sa proslave pretvore u navodnu zlonamjernu akciju”.
Dodao je da se kao poslanik uvijek zalagao i uvijek će se zalagati za partnerski odnos između Vlade i građana.
- Upravo takva je i ponuda Vlade: partnerska, odgovorna i konstruktivna. Jer samo takva ponuda, zasnovana na istorijskim projektima i čvrstim garancijama, omogućava da Botun bude stvarni gospodar ovog projekta- napisao je Ćeman u današnjoj objavi.
Ćeman je inače i član Odbora za rodnu ravnopravnost, Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i član Delegacije u CEI PD.
Podsjećamo, građani Zete danas glasaju na referendumu o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.&nbsp;

Ćeman objavio ''Botun Botunjanima'', pa se predomislio i okrivio ,,trovače po zadatku”

Na referendumu u Zeti o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna do 17 sati glasalo je 48,4 odsto upisanih birača.
To je agenciji MINA rekao predsjednik Komisije za sprovođenje referenduma Pavle Cavnić.
On je kazao da do sada nije zabilježena nijedna nepravilnost.
&nbsp;Pravo glasa na referendumu ima 12.747 građana, koji glasaju na 29 biračkih mjesta.
&nbsp;Birališta će biti otvorena do 20 sati.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.

Referendum u Zeti: Do 17 sati glasalo 48,4 odsto birača

Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija je i dalje nestabilna u Bosni i Hercegovini (BiH), ali i na Kosovu, jer je BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom, dok je na Kosovu na snazi Rezolucija UN 1244 koja priznaje suverenitet Srbije nad Kosovom, koji je proglasio svoju nezavisnost, prenosi danas francuski list Figaro.
Situaciju u regionu je opisao stručnjak za Balkan Frederik Sajo, koji je mnogo putovao po zemljama bivše Jugoslavije, sarađivao je sa veb-sajtom Balkans Infos, sada je na čelu Eurasiexpress-a, a objavio je knjigu "Kraj Jugoslavije".
Sajo je za Figaro rekao da je Dejstonski sporazum okončao oružani sukob i definisao Ustav BiH, federalne države koja objedinjuje Federaciju BiH (hrvatsko-muslimansku) i Republiku Srpsku, od kojih je svaka već imala svoj ustav.
Time su institucionalizovali etničku podjelu zajednica koje su se sukobile 1992. godine. Trideset godina kasnije, BiH i dalje pod međunarodnim nadzorom. Sporazum nadgleda visoki predstavnik koga imenuje Savjet bezbjednosti UN, čija su ovlašćenja proširena Savjetom za sprovođenje mira (PIC) u Bonu 1997. godine.
- To je nedavno dovelo do sukoba između visokog predstavnika Kristijana Šmita i predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, oko vlasništva nad zemljištem koje pripada srpskom entitetu. Dodika je osudio Bosanski sud pravde, a prevremeni predsjednički izbori su raspisani 23. novembra, na kojima je pobijedio Siniša Karan, bliski Dodikov saradnik- rekao je Sajo.
Šmitov legitimitet osporava Republika Srpska jer ga je imenovao PIC, formiran nakon Dejtonskog sporazuma (u kojem se on ne pominje), a ne Savet bezbjednosti UN kako je predviđeno sporazumom.
Sajo je rekao da je poslije rata u BiH uslijedio rat na Kosovu.
Na Kosovu, Rezolucija UN 1244 ostaje na snazi, kojom se priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije. Međunarodna misija (UNMIK) je zadužena za stvaranje institucija koje omogućavaj "suštinsku autonomiju" Kosova, koje su postepeno prenijete u Prištinu, dok NATO (KFOR) nastavlja da osigurava bezbjednost, podsjetio je Figaro.
Međutim, 2008. godine kosovski parlament je jednostrano proglasio nezavisnost.
- Evropska unija, odgovorna za olakšavanje dijaloga između Beograda i Prištine u cilju integracije, ipak nije uspjela da sprovede Briselske sporazume iz 2013. godine, koji predviđaju stvaranje Zajednice opština sa većinskom srpskom populacijom na Kosovu u zamjenu za međunarodno predstavljanje Prištine- naveo je Sajo.
On je dodao da njihovo sprovođenje otežava "ultranacionalistička politika odlazećeg premijera Aljbina Kurtija, pristalice Velike Albanije".
Francuski stručnjak je rekao da su Iran, Saudijska Arabija i Turska igrali značajnu ulogu u pružanju vojne i diplomatske pomoći Bosni.
On je naveo primjer da je 1990. godine, predsjednik Alija Izetbegović ponovo objavio Islamsku deklaraciju u kojoj je proglasio šerijatski zakon nespojivim sa evropskim pravom.
Prema njegovim riječima, lojalne "nemuslimanske manjine" imaju koristi od "zaštite" unutar "Islamske države", dok se lojalne "muslimanske manjine" smatraju lojalnim unutar "neislamske zajednice" ako uživaju slobodu da praktikuju svoju religiju, jer se "islamski poredak može uspostaviti samo kada su muslimani u većini".
Ova politička strategija, inspirisana Muslimanskim bratstvom, bila je povezana sa učešćem stranih džihadista u bosanskom ratu, u okviru brigade El-Mudžahid bosansko-muslimanske vojske.
Bilo ih je oko 5.000, a potom su raspršeni u razne međunarodne terorističke mreže. Njihovo proterivanje je odlučeno u Dejtonu, ali su terorističke mreže, posebno iranske, nastavile da budu aktivne tajno u Bosni, putem muslimanskih nevladinih organizacija, dodao je Sajo, prenio je Figaro.

Figaro: Trideset godina poslije Dejtonskog sporazuma, situacija u BiH i dalje nestabilna

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić osudio je teroristički napad u Australiji i izjavio saučešće predsjednicima Predstavničkog doma i Senta Parlamenta Australije.
- Najoštrije osuđujem brutalni teroristički napad u Bondi biču, Australiji, u kojem je tokom proslave Hanuke ubijeno 12 nedužnih ljudi, a više njih ranjeno. Tim povodom uputio sam pisma saučešća predsjednicima Predstavničkog doma i Senata Parlamenta Australije - napisao je Mandić na mreži X.
Crna Gora, istakao je Mandić, stoji uz Australiju i jevrejsku zajednicu u borbi protiv terorizma, mržnje i antisemitizma.
- U ovim teškim trenucima moje misli su uz porodice žrtava, a povrijeđenima želim brz oporavak - naveo je on. 
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F2000233116430922185%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2000229377460625874%7Ctwgr%5E516933d6d053e03d0dcacacd7423f4a1b810f074%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mandić osudio napad u Sidneju: Crna Gora stoji uz Australiju i jevrejsku zajednicu u borbi protiv terorizma, mržnje i antisemitizma

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: invazija-ukrajine