Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman da održi izbore u zemlji dok traje rat sa Rusijom ako Sjedinjene Američke Države (SAD) i drugi evropski partneri mogu pružiti potrebnu sigurnost za izborni proces.
Bijela kuća, kako navodi Radio Slobodna Evropa (RSE), već neko vrijeme podstiče Ukrajinu da održi izbore.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u intervjuu za Politico objavljenom 9. decembra kako je "vrijeme došlo", iako ukrajinski ustav ne dopušta izbore tokom ratnog stanja.
U odstupanju od ranijih izjava, Zelenski je rekao da će od parlamenta tražiti izradu zakona koji bi omogućio izbore tokom vanrednog stanja.
Glasanje bi se moglo održati 60 do 90 dana nakon uspostavljanja primirja kojim bi se zaustavio gotovo četverogodišnji rat s Rusijom, te nakon pružanja bezbjednosnih garancija za izborni proces.
- Sada tražim, i otvoreno to izjavljujem, da mi SAD, možda zajedno s našim evropskim partnerima, pomognu pružiti sigurnost potrebnu za održavanje izbora - rekao je Zelenski novinarima, napominjući da o tome još nije razgovarao s Trampom.
Lično, kaže, ima volju i spremnost za to.
Mogućnost održavanja izbora u Ukrajini ranije je odbacivana, uz objašnjenje da bi to bilo nemoguće zbog svakodnevnih ruskih vazdušnih napada širom države, hiljada vojnika na bojišnici i miliona raseljenih Ukrajinaca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zelenski spreman za izbore ako partneri garantuju sigurnost

U ruskom napadu dronovima najmanje jedna osoba je poginula, a 11 povrijeđeno noćas u Ukrajini, blizu Kijeva - objavile su lokalne vlasti.
Šef vojne uprave za oblast Kijeva Mikola Kalašnik osudio je preko Telegrama „neprijateljski napad na Višhorod u kome je poginula jedna osoba, a 11 je povrijeđeno od kojih je šest prebačeno u bolnicu“.
On je naveo da se radi o novoj ofanzivi ruskih dronova, kao što je bilo i tokom cijele noći od petka na subotu u više kvartova glavnog grada Ukrajine.
Rekao je da spasioci evakuišu stanovnike jedne visoke zgrade koja je pogođena, gdje su angažovani i vatrogasci. Kalašnik je upozorio da je broj povrijeđenih vjerovatno još veći.
Ovaj napad pripisan Moskvi slijedi poslije napada dronovima na veliku naftnu infrastrukturu u ruskoj luci na Crnom moru, za koji je Kijev preuzeo odgovornost.
Na diplomatskom planu Ukrajina je poslala delegaciju u SAD na nove pregovore u potrazi za rješenjem za kraj rata, u trenutku kada je zemlja pod jakim pritiskom na vojnom i političkom planu.
U ponedjeljak će francuski predsjednik Emanuel Makron primiti svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog, koji je poslije istrage o korupciji otpustio šefa kabineta Andrija Jermaka, svoju „desnu ruku“ i izuzetno uticajnu ličnost.

Jedna osoba poginula, 11 povrijeđeno u ruskom napadu dronovima blizu Kijeva

Predsjednik Francuske Emanuel Makron će u ponedjeljak, 1. decembra, ugostiti svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog na razgovorima u Parizu.
To je saopšteno iz kabineta francuskog lidera, dok Vašington nastoji da progura plan usmjeren na okončanje rata između Kijeva i Moskve.
- Dvojica lidera će razgovarati o uslovima za pravedan i trajan mir - rekao je zvaničnik u subotu, dok se visoka ukrajinska delegacija uputila u Vašington, a Zelenski se suočava s političkim turbulencijama kod kuće nakon što je smijenio svog glavnog pomoćnika Andrija Jermaka.
Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro je za novine La Tribune Dimanche rekao da će dočekati Zelenskog kako bi pokrenuli pregovore naprijed.
- Mir je nadohvat ruke, ako (ruski predsjednik) Vladimir Putin napusti svoje zablude o rekonstrukciji Sovjetskog carstva, prvo podjarmljujući Ukrajinu - dodao je on.
U upozorenju Moskvi, Baro je dodao Vladimir Putin mora prihvatiti prekid vatre ili prihvatiti izlaganje Rusije novim sankcijama koje će iscrpiti njenu ekonomiju.
Makron i Zelenski su u intenzivnom kontaktu tokom ove faze rata, koji je izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Ukrajinski lider je posljednji put posjetio Jelisejsku palatu prije dvije sedmice, 17. novembra.
Baro je dodao da uprkos političkim turbulencijama u Kijevu, Zelenski ima "puni legitimitet da vodi Ukrajinu ka miru".

Sjutra u Parizu sastanak Makrona i Zelenskog o uslovima za mir

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju će u poneđeljak u 11 sati biti otvorena mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“.
Postavka donosi reprezentativan pregled ukrajinskih lokaliteta upisanih na Listu svjetske baštine UNESCO-a, ističući njihovu kulturnu, istorijsku i civilizacijsku vrijednost, uz poseban osvrt na izazove i rizike kojima su izloženi usljed ruske oružane agresije na Ukrajinu: od materijalnih razaranja do prijetnji dugoročnoj zaštiti nasljeđa i lokalnih zajednica.
- Izložba ujedno svjedoči o važnosti očuvanja svjetske kulturne baštine u uslovima savremenih konflikata i reafirmiše međunarodne napore da se ugrožena dobra zaštite i sačuvaju - naglasili su na FCJK.
Izložba je organizovana u saradnji s Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori i otvorena je za javnost.

Mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine” na FCJK

Predsjednik Poljske Karol Navrocki poručio je danas na predavanju na Karlovom univerzitetu u Pragu da istorija uči da Rusija, koja je po njegovoj ocjeni glavni neprijatelj Evrope i država koja ne poštuje dogovorene i potpisane sporazume, ne samo da može biti obuzdana, već i pobijeđena.
- Istorija nam je pokazala da Rusija, bilo carska, boljševička ili sovjetska, može ne samo da se zaustavi, već i da bude pobijeđena. Svaki put kada je poražena to je donijelo talas političkih promjena - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik izrazio je nadu da će Ukrajina uspjeti da se izbori sa svoja dva glavna neprijatelja - Rusijom, ali i svojim unutrašnjim neprijateljem - korupcijom.
- Spoljašnji izazovi su egzistencijalni - preporođeni ruski neoimperijalizam. Unutrašnji izazovi nijesu tako očigledni - kazao je Navrocki o glavnim prijetnjama za Poljsku i Evropu.
Veći dio predavanja posvetio je nabrajanju prijetnji koje, po njegovom mišljenju, dolaze za manje zemlje iz Brisela, i optužio Evropsku uniju da pod maskom federalizacije pokušava da centralizuje Evropu, oduzimajući suverenitet svim narodima osim dvjema najjačim članicama.
Navrocki je rekao da, uprkos rasprostranjenom uvjerenju, poljski konzervativni nacionalisti u koje ubraja i sebe nijesu neprijatelji EU.
- EU je naše prirodno životno okruženje. Ali budimo iskreni, ovo nije Unija naših snova. Ulazili smo u EU da bismo dobili ekonomske šanse. I dobili smo ih. Ulazili smo da bismo mogli da koristimo šengenski prostor. I koristimo ga. Ali cilj nije bio da nam EU diktira uslove našeg društvenog poretka, šta jedemo ili da vaspitava poljsku djecu - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik iznio je i nekoliko prijedloga kako da se zaustave pokušaji dublje integracije EU i njene centralizacije, a dio nadležnosti koje su pripale EU vrati na nacionalni nivo, kao prije usvajanja Lisabonskog sporazuma.
Karol Navrocki danas boravi u posjeti Češkoj gdje je, zajedno sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom, složno ocijenio da je Rusija najveća prijetnja bezbjednosti i demokratiji u cijeloj Evropi i da je u nacionalnom interesu i Poljske i Češke da se nastavi pomoć Ukrajini kako ta zemlja ne bi podlegla agresoru.
I Pavel i Navrocki oprezno su pozdravili činjenicu da se u najnoviji američko-ruski mirovni plan za Ukrajinu unose radikalne promjene, te da se više ne ide samo na štetu Ukrajine i zemalja istočnog krila NATO, a u korist Rusije.
Obojica su na konferenciji za medije konstatovala da saradnju u Višegradskoj grupi, zbog stava Mađarske i Slovačke prema ratu u Ukrajini i njihove podrške Rusiji, nije moguće obnoviti u punoj mjeri, ali da je nužno obnoviti saradnju u oblastima gdje nema sporova, kao što su klimatski ciljevi, migracija i energetska bezbjednost.
Budući češki premijer Andrej Babiš takođe se sastao danas sa Navrockim, a jedna od tema bila je upravo obnavljanje saradnje sa Mađarskom i Slovačkom u okviru Višegradske grupe.
- Želim da se obnovi saradnja tamo gdje se slažemo. Ako neke zemlje V4 imaju različit stav prema ratu u Ukrajini, to ne znači da ne možemo zajedno da rješavamo dozvole za emitovanje gasova zagađivača ETS2, nelegalnu migraciju, prije svega energente i druge stvari koje muče Evropu - kazao je Babiš nakon sastanka s poljskim predsjednikom.

Navrocki: Istorija nas uči da se Rusija može pobijediti

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će predložiti "alternative" američkom planu za okončanje sukoba s Rusijom i poručio da neće izdati nacionalne interese svoje zemlje.
On je u video izjavi pozvao Ukrajince da ostanu ujedinjeni u onome što je opisao kao jedan od najtežih trenutaka u istoriji države, dodajući da očekuje veći politički pritisak tokom sljedeće sedmice.
Zelenski je rekao da će konstruktivno sarađivati ​​sa Sjedinjenim Američkim Državama na mirovnom planu za okončanje rata Ukrajine s Rusijom &nbsp;i da će predložiti "alternative" američkom planu za okončanje sukoba, prenosi Hina.
- Iznijeću argumente, uvjeravaću, predložiću alternative - rekao je Zelenski u video obraćanju naciji, obećavajući da neće "izdati" Ukrajinu.
On je upozorio da Ukrajina rizikuje gubitak američke podrške zbog Vašingtonskog plana za okončanje rata s Rusijom.
- Ukrajina bi se mogla suočiti s vrlo teškim izborom: gubitkom dostojanstva ili rizikom gubitka ključnog partnera - rekao je Zelenski.

Zelenski: Pred Ukrajinom najteži trenuci, neću izdati nacionalne interese

Rusija je tokom noći izvela veliki kombinovani napad dronovima i raketama na više regija Ukrajine, a, prema navodima ukrajinskih zvaničnika, energetska infrastruktura i civilni objekti bili su ključne mete.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da je lansirano više od 450 dronova i 45 raketa različitih tipova.&nbsp;
On je naveo da su napadi usmjereni na svakodnevni život, stambene zgrade, energetske objekte i infrastrukturu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Za svaki napad koji Moskva pokrene na naš energetski sistem u pokušaju da nanese štetu običnim ljudima pred zimu, mora postojati odgovor u vidu sankcija protiv cijelog ruskog energetskog sektora, bez izuzetaka - napisao je Zelenski na Telegramu.&nbsp;
On je pozvao na pojačani međunarodni pritisak na Kremlj.
Zbog napada je došlo do vanrednih isključenja struje u Poltavskoj oblasti prema posebnom rasporedu koji je naložio Ukrenergo.
Kremenčuk je, kako se navodi, prijavio potpuni nestanak struje i otvorio "Tačke nepokolebljivosti", odnosno privremene javne punktove koji nude grijanje, električnu energiju, internet, vodu i osnovnu pomoć.
U Harkovu je obustavljen rad metroa, a došlo je do prekida u snabdijevanju električnom energijom i vodom.
U tom gradu električni transport zamijenjen je autobusima, a otvoreni su centri za grijanje.
Željeznički saobraćaj u Poltavskoj oblasti navodno je značajno poremećen.
U Dnjepru su najmanje dvije osobe poginule kada je dron pogodio devetospratnu stambenu zgradu i uništio stanove na dva sprata.

Rusija intenzivira napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu

Rusija mora da okonča agresiju koju je započela i koju namjerno produžava - poručio je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski.
On je, u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), naveo da računaju na pritisak Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
- Više od dva sata ozbiljnog razgovora sa predsjednikom Sjedinjenih Država Donaldom Trampom. Razgovarali smo o svim ključnim pitanjima - našim pozicijama na bojnom polju, mogućnostima dugog dometa i protivvazdušnoj odbrani, i, naravno, diplomatskim izgledima - naveo je Zelenski.

Zelenski: Rusija mora da okonča agresiju, računamo na pritisak SAD

Prekidi struje uvedeni su u cijeloj Ukrajini drugi uzastopni dan zbog štete izazvane ruskim udarima na infrastrukturu zemlje, saopštio je večeras operater elektro mreže.
- Zbog teške situacije za energetski sistem hitni prekidi struje uvedeni su u svim oblastima Ukrajine - saopštio je Ukrenergo preko Telegrama.
Mjere ograničenja potrošnje struje za industrijske klijente već su uvedene cijeli dan u cijeloj zemlji, dodao je Ukrenergo, najavljujući da će iste mjere biti ponovo na snazi sutra.
Rusija je nedavno pojačala svoje udare na ukrajinsku elektro mrežu kako se približava zima.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je sproveo veliki udar sa preciznim oružjem dugog dometa ispaljenog sa zemlje, iz vazduha i sa mora, odnosno balističkim hipersoničnim raketama Kindžal i dronovima.
Ministarstvo kaže da su udari ciljali gasnu infrastrukturu koja podržava operacije ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa.
Ukrajinska gasna kompanija Naftogaz je saopštila da je uništeno više od polovine njenih kapaciteta, a da su ruski udari od 3. oktobra vjerovatno bili najveći napad u istoriji na gasnu infrastrukturu.
Ta infrastruktura napada se u vrijeme kada se očekuje povećanje potrošnje gasa zbog dolazeće zime.
Šef kompanije Naftogaz Sergij Korecki rekao je da je prisilno prekinut rad jednog broja neophodnih instalacija.
Prema ukrajinskim vazduhoplovnim snagama, Rusija je u noći od srijede na četvrtak, poslala 320 dronova, od kojih su 283 oborena, i ispalila 37 raketa od kojih su pet presretnute.
Napad je bio usmjeren na oblasti Harkov na sjeveroistoku i Poltava u centru zemlje, gdje je privatni operater DTEK saopštio da je jedan pogon za proizvodnju gasa zaustavljen.
Ukrenergo je sinoć objavio da je mora da uvede restrikcije struje u cijeloj Ukrajini, osim u Donjecku na istoku gdje su koncentrisane borbe.
Takvi prekidi već su se dogodili prošle nedjelje, kada je na nekoliko sati bio bez struje dio glavnog grada Kijeva.
S druge strane Ukrajina redovno gađa ruski naftni sektor sa napadima dronovima na rafinerije, a ta strategija izazvala je porast cijene goriva u Rusiji od ljetos.

Drugi dan prekidi struje u Ukrajini zbog ruskih udara

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Rusija se obraća Sjedinjenim Američkim Državama, a ne Evropi, u vezi s okončanjem rata u Ukrajini, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ocjenjujući da Evropa kao da želi da se rat nastavi.
- Evropljani igraju svoju igru i i dalje izgleda kao da žele da se rat nastavi. Ali u tom pogledu se više fokusiramo na naše kolege u Vašingtonu- rekao je Peskov, javlja agencija RIA Novosti.
Stav SAD-a o okončanju rata u Ukrajini Peskov je opisao kao pragmatičan i realističan, dodajući da Moskva ne bi bila zadovoljna ako bi Kijev potpisao mirovne sporazume, a zatim počeo da ih sabotira.
- Mora postojati određeni sistem garancija ne samo za bezbjednost, već i za ispunjenje ovih sporazuma- rekao je Peskov.
Portparol Kremlja istakao je da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski došao na vlast s mirovnim porukama, ali da je nastavio s kršenjem Sporazuma iz Minska i počeo da se „približava ratu“.
- Kada je Zelenski pobijedio na izborima protiv Petra Porošenka, došao je na vlast sa sloganima o miru. Umjesto toga, nastavio je da krši Minske sporazume, nastavio je da odugovlači s vremenom. Postalo je jasno da niko neće sprovesti Minske sporazume i, umjesto mira, počeo je da približava rat- rekao je Peskov.
On je reagovao i na komentare generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea o Drugom svjetskom ratu, ocijenivši ih kao neodgovorne.
- Nažalost, gospodin Rute, kada daje takve neodgovorne izjave, jednostavno ne razumije o čemu priča- rekao je Peskov.
Istakao je da je to izjava predstavnika generacije koja je zaboravila kakav je bio Drugi svjetski rat.
- Hvala Bogu, odrasli smo u zemlji u kojoj se pažljivo čuva sjećanje na ono što se dogodilo, na užas koji je bio i na ono što smo uspjeli da učinimo kako bismo spasili Evropu od fašizma- rekao je Peskov.
Na konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u četvrtak, Rute je pozvao evropske zemlje da povećaju izdatke za odbranu kako bi bile spremne da se „bore protiv Rusa“, predlažući „prelazak na vojni način razmišljanja“, uz tvrdnju da će NATO biti „sljedeća meta Rusije“.

Peskov: O završetku rata u Ukrajini ćemo razgovarati sa SAD, ne sa Evropom

Nakon više od pet sati, pregovori između ukrajinskih i američkih zvaničnika o prijedlozima za okončanje rata u Ukrajini prekinuti su večeras, a njihov nastavak zakazan je za ponedjeljak ujutro. Informaciju je potvrdio Dmitro Litvin, savjetnik ukrajinskog predsjednika, piše Reuters.
- Pregovori su trajali više od pet sati i završeni su za danas uz dogovor da se nastave sutra ujutro- poručio je Litvin novinarima putem aplikacije WhatsApp. Litvin je takođe naveo da zvaničnici razmatraju nacrte dokumenata te da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisati ishod pregovora u ponedjeljak, nakon što budu konačno završeni.
Podsjetimo, pregovori su počeli u popodnevnim satima, a sastanku su prisustvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa. Razgovorima je prisustvovao i njemački kancelar Fridrih Merc.

Berlin: Pregovori ukrajinske i američke delegacije bez zaključka, nastavak sjutra

Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je večeras da je u telefonskom razgovoru sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim rekao da će Francuska nastaviti da podržava Ukrajinu u cilju postizanja čvrstog i trajnog mira.
- Francuska jeste i nastaviće da stoji uz Ukrajinu kako bi izgradila čvrst i trajan mir sposoban da garantuje bezbjednost i suverenitet Ukrajine i Evrope na duži rok. Zahvaljujem se svim pregovaračima - ukrajinskim, evropskim i američkim - koji rade na ovom cilju- napisao je Makron na platformi Iks (X).
Francuski predsjednik je rekao da je upravo razgovarao sa predsjednikom Zelenskim.&nbsp;
- Amerikanci, Evropljani i Ukrajinci traže mir. Dok Rusija nastavlja svoj agresivni rat, Ukrajina ostaje čvrsta- dodao je on.
Zelenski se sa svojom delegacijom nalazi u Berlinu večeras i sjutra kako bi pokušao da ubijedi Vašington i Evropu da odbiju teritorijalne ustupke Rusiji na pregovorima za okončanje rata u Ukrajini.

Makron: Francuska će nastaviti podršku Ukrajini za čvrst i trajan mir

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: invazija-na-ukrajinu