Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se u nedavno Njujorku sa predstavnicima crnogorske dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama – uspješnim privrednicima, ljekarima, advokatima, profesorima i predstavnicima udruženja koja njeguju i promovišu našu kulturu. Tom prilikom predstavio je inicijativu „Obveznica za dijasporu“ – novi finansijski instrument kojim bi država prvi put institucionalno uključila svoje iseljenike u razvojne projekte od javnog značaja.
U razgovoru za Bankar, Milatović je detaljno objasnio model, način emisije i očekivane koristi za državu i dijasporu.
- Obveznica za dijasporu“ mehanizam koji sam predložio Vladi Crne Gore kao jasan, siguran i transparentan model ulaganja naših iseljenika u razvoj Crne Gore. Ideja je vrlo jednostavna: prvi put stvaramo institucionalni okvir kroz koji naša dijaspora može ulagati u konkretne projekte od javnog značaja, uz garantovan povrat sredstava i potpunu transparentnost - kazao je Milatović za naš portal.
U osnovi, ovaj instrument bi funkcionisao kao državna obveznica sa jasno definisanim rokom i prinosom, ali uz posebnu prilagođenost potrebama dijaspore. To znači jednostavniju proceduru kupovine iz inostranstva, manji minimalni iznos ulaganja, dostupnost preko digitalnih platformi i, što je najvažnije, tačno određenu namjenu sredstava.
- Do sada je dijaspora decenijama ulagala u Crnu Goru isključivo kroz individualne napore – bilo kroz donacije, bilo kroz pomoć lokalnim zajednicama, školama, klubovima i humanitarnim udruženjima. „Obveznica za dijasporu“ te individualne napore pretvara u sistemski, održiv i fer model koji povezuje ljubav prema domovini sa njenim razvojnim potrebama - navodi Milatović.
Prema njegovim riječima, izdavalac obveznice bi, u skladu sa nadležnostima i najboljom međunarodnom praksom, bila država Crna Gora, konkretno Ministarstvo finansija. Oni bi detaljno definisali pravni okvir, emisiju, distribuciju i finansijske parametre obveznice.
- Ono što je meni važno jeste da obveznica bude dostupna našim iseljenicima bez obzira na to gdje žive. Zato je važno razraditi model distribucije, uključujući preko bankarskog sektora i kroz digitalne platforme, a takođe uz podršku diplomatsko-konzularnih predstavništava i u saradnji sa udruženjima dijaspore, koja već imaju organizovanu bazu i komunikacione kanale - kaže Milatović i dodaje da je cilj da instrument bude jednostavan za korišćenje i da nijedan naš građanin u inostranstvu ne bude isključen zbog administrativnih barijera.
<h2>Povrat ulaganja</h2>
Prema riječima predsjednika Crne Gore, finansijski parametri, uključujući kamatnu stopu, bili bi definisani od strane Ministarstva finansija i zavisili od trenutnih tržišnih okolnosti.
- Važno je da jasno naglasim dvije stvari. Prvo: kamatna stopa bi morala biti konkurentna i usklađena sa međunarodnim standardima. i drugo: ulaganja moraju biti predvidiva i garantovana državnim budžetom, što našim iseljenicima daje maksimalnu sigurnost. Ali pored finansijskog povrata, koji je naravno važan, ovdje postoji i dimenzija koju ne možemo zanemariti – riječ je o ulaganju koje ima emotivnu i društvenu komponentu. Ulažući u razvoj Crne Gore, naša dijaspora ulaže u budućnost generacija koje dolaze. To je način da naše ljude u inostranstvu još snažnije vežemo za državu iz koje potiču i u koju želimo da se jednog dana vrate - kazao je Milatović.&nbsp;
Na pitanje na koji način će se garantovati sigurnost uloženog kapitala, predsjednik kaže da bi obveznica bila garantovana državnim budžetom Crne Gore što je najviši nivo garancije koji država može pružiti i čini ovaj instrument jednako sigurnim kao i svaki drugi oblik državnog zaduženja.
“Pored toga, predlazemo uspostavljanje jasnog pravnog i institucionalnog okvira koji podrazumijeva:stroge mehanizme nadzora i potpunu transparentnost svakog projekta koji se finansira, Želimo da dijaspora ima potpuno povjerenje – da zna gdje ide svaki euro i kakav učinak ima njihova investicija”, naveo je Milatović.
On je kazao da bi sredstva prikupljena emisijom obveznica bila manjenski usmjerena, te da je upravo je namjenska upotreba ključna razlika ovog instrumenta u odnosu na klasično zaduživanje. Sredstva bi se ulagala isključivo u konkretne projekte od lokalnog i državnog značaja kao što su izgradnja i obnova vrtića, modernizacija osnovnih i srednjih škola, rekonstrukcija i digitalizacija zdravstvenih ustanova, lokalna infrastruktura – putevi, vodovod, kanalizacija, komunalna infrastruktura i javne površine, projekti zaštite životne sredine, projekti održivog razvoja posebno na sjeveru zemlje.
“Dijaspora će znati tačno u šta je uložila, u kojoj opštini, u kojem projektu, sa kojim rezultatima. To je suština povjerenja , a povjerenje je temelj ove inicijative”, zaključuje Milatović.
<h2>Konkretne mjere</h2>
Konkretan plan u vezi sa ovom obveznicom već postoji. Tokom nedavne posjete Sjedinjenim Američkim Državama predsjednik je detaljno predstavio inicijativu nasoj dijaspori. Reakcije su, navodi, bile izuzetno pozitivne – ne samo zbog mogućnosti ulaganja, već zato što su naši ljudi prepoznali da je obveznica za dijasporu instrument koji ih vidi kao partnera.
Što se tiče konkretnih koraka, oni su već predloženi Vladi: Uspostavljanje pravnog i institucionalnog okvira za emisiju obveznice; Definisanje liste prioritetnih projekata u saradnji sa lokalnim samoupravama; Formiranje transparentnog sistema izvještavanja o utrošku sredstava; Informativna i promotivna kampanja preko DKP mreže, udruženja dijaspore i digitalnih kanala;Pilot-program za nekoliko opština, kao prvi testni korak.
- Kabinet predsjednika je više nego spreman da aktivno učestvuje u svim fazama realizacije. Na kraju, želim naglasiti da potencijali naše dijaspore nijesu ni blizu iskorišćeni. Ovo je prilika da Crna Gora pošalje jasnu poruku da cijeni svoje iseljenike, njihov trud, znanje i uspjeh – i da oni mogu biti ključni partneri u razvoju zemlje - zaključio je Milatović

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Milatović: „Obveznica za dijasporu“ biće novi most između iseljenika i razvoja Crne Gore

U današnjem broju jednog uglednog hrvatskog dnevnog lista izašao je servilni intervju s jednim crnogorskim dužnosnikom, osobom koja je istovremeno u Hrvatskoj persona non grata. Ne može u Hrvatsku fizički, no može medijski i to bez ijednog istinski važnog/opasnog pitanja - ukazao je politički analitičar Aleksandar Musić povodom intervjua lidera Demokrata i potpredsjednika crnogorske Vlade Alekse Bečića za hrvatski Večernji list.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsokol-o-becicevom-intervjuu-osoba-proglasena-nepozeljnom-u-hrvatskoj-ne-odstupa-milimetra-od-dosadasnje-politike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je ocijenio da stvar tek postaje interesantnija s obzirom na to da ovako odigrana situacija višestruko nadilazi sposobnosti osobe/stranke u pitanju ili dnevnu medijsku politiku.
- U proteklih nekoliko godina bilo je nekoliko televizijskih serijala, gostovanja, priloga i komentara koji su, niotkuda, iz neba u rebra, iz 0 u 100 - pričali režimsku, a u biti netačnu priču o situaciji u Crnoj Gori. Kao što se do avgusta 2020. o Crnoj Gori u Hrvatskoj pričalo u priglupim 2D kategorijama zelenaša/bjelaša, Crnogoraca/Srba i time promašivalo adresirati stvarne odnose, probleme i opasnosti, primjećujem da se sada sve više gura 2D priča o Mafiji na jednoj i Vitezovima Svjetla na drugoj strani. Ko god zna nešto o mafiji u Crnoj Gori, klanovima, podzemnim potocima i rijekama, odnosu mafije/a i države/a, početnim i rezervnim pozicijama, novom miješanju karata - zna koliko je ovo sadržajem fejk, no učinkom inteligentno diskvalifikujuća priča koja se na mala vrata servira hrvatskoj javnosti - istakao je Musić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Falexlexmusic%2Fstatus%2F1987484637480817136&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sve ovo je, cijeni on, živi primjer svima onima koji žele dobro Crnoj Gori, bili oni u vlasti ili u opoziciji - da se boj za Crnu Goru ne bije samo unutar nje, već da je odavno prešao crnogorske granice.
- U tom boju medijska politika i saveznici igraju izrazito bitnu ulogu. Pošto ne volim kuknjavu, nego proaktivu, iskreni savjet: možda je vrijeme škartati potrošene i potrošeno u medijskim istupima u zemlji i izvan nje, a saveznike tražiti u ozbiljnim ljudima, umjesto biti ubožnicom za razne beskorisne i nerijetko štetne bezveznjake iz zemlje ili 'regiona - zaključio je Musić.

Musić: Servilni intervju s Bečićem priča režimsku, a u biti netačnu priču o situaciji u Crnoj Gori

Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj docira o bilateralnim odnosima i ne odstupa ni milimetra od dosadašnje politike - poručio je hrvatski europoslanik Tomislav Sokol reagujući na intervju potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i lidera Demokrata Alekse Bečića Večernjem listu.
Bečić je, između ostalog, poručio da je Crnu Goru mafija okupirala, ali da je čisti, te da ćemo postati članica Evropske unije 2028. godine.
- Crna Gora neće postati bastion velikosrpstva na Jadranu, shvatiće to prije ili kasnije - poručio je Sokol u objavi na mreži Iks (bivši Tivter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1987492986821677380%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1987492986821677380%7Ctwgr%5Eb5207d34f92ce22d8a1600d95bc081c0df1e39bd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Za Antenu M komentar je dao i Andro Krstulović Opara, HDZ-ov zastupnik i predsjednik Odbora za vanjsku politiku u hrvatskom Saboru.
- Današnji Večernji list je uredno objavio plaćeni intervju s potpredsjednikom Vlade Crne Gore u kojoj promiče četničku, dominantnu politiku u balkanskoj Bjelorusiji. Pa nije ga GGR slučajno proglasio persona non grata. Aleksa danas pegla svoj imidž i soli nam pamet. Naravno, ne priznaje razgraničenje, stoji čvrsto uz Deklaraciju o Jasenovcu, ima proputinovska i provučićeva stajališta o ruskoj agresiji na Ukrajinu - komentar je Andra Krstulovića Opare.
Bečić u intervju, između ostalog, dovodi u pitanje i to što mu je zabranjen ulazak u Hrvatsku.
- Građanski sam, evropski i zapadno orijentisan, a uvijek sam dobrodošao i u Brisel i u Vašington, što se moglo vidjeti i proteklih mjeseci. Zašto su pojedinci u Hrvatskoj donijeli odluku o zabrani mog ulaska, a nikada, na primjer, prema bivšim crnogorskim funkcionerima koji su učestvovali u ratovima devedesetih - naveo je Bečić.

1250x600

Sokol o Bečićevom intervjuu: Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj ne odstupa milimetra od dosadašnje politike

Crna Gora želi da 2028. postane 28. država članica Evropske unije, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za francuski list La Croix.
Izjavili ste da želite da Crna Gora postane 28. članica EU do 2028. Koje su glavne nacionalne reforme koje još treba sprovesti da bi se taj cilj postigao?
Milatović: Crna Gora je sada u završnoj fazi procesa pristupanja EU. Ostalo nam je približno 20 pregovaračkih poglavlja za zatvaranje, što očekujemo u naredne dvije godine. Cilj je ambiciozan, ali vjerujemo da je veoma realan. Najzahtjevnija su poglavlja o vladavini prava i životnoj sredini.
Najveći izazov je vjerovatno vladavina prava. Uprkos svim mjerama koje smo preduzeli, moramo da se borimo protiv organizovanog kriminala i korupcije, te da obezbijedimo nezavisnost sudova i tužilaštava oslobođenih svakog političkog uticaja. U Crnoj Gori sam poznat kao političar koji se zalaže za te vrijednosti. Navedimo primjer: kada sam izabran 2023, shvatili smo da su pojedinci koji su, u vrijeme prethodne vlasti, bili dio aparata organizovanog kriminala zapravo bili njegov sastavni dio. Do tog saznanja došli smo nakon što su francuske i holandske vlasti razbile jednu šifrovanu komunikacionu mrežu i podijelile dokaze s našim organima. Danas, zahvaljujući tim dokazima, naše tužilaštvo procesuira bivše direktore policije, bivše čelnike Specijalnog državnog tužilaštva, pa čak i bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore. Zahvaljujući saradnji s Francuskom i drugim međunarodnim partnerima, kao i političkoj volji koja sada postoji u Crnoj Gori, u stanju smo ozbiljno da se borimo protiv korupcije povezane s organizovanim kriminalom. To je ključno za vladavinu prava.
Sa tehničkog stanovišta, teška su i poglavlja iz oblasti ekologije, posebno u vezi s otpadom i otpadnim vodama, ali iz drugih razloga: potrebna su nam dodatna finansijska sredstva da bismo dostigli evropske standarde.
Da li ste dobili konkretne garancije da će Francuska aktivno podržati pristupni proces Crne Gore EU?
Milatović: Želim snažno da istaknem da je predsjednik Emanuel Makron mnogo učinio na jačanju veza između Crne Gore i Francuske. Zahvaljujući, na primjer, otvaranju Francuske razvojne agencije (AFD) u Crnoj Gori, Francuska danas podržava više projekata u našoj zemlji. Potpisali smo i značajan sporazum u sektoru odbrambene industrije. Nedavno smo potpisali i bilateralni sporazum s ciljem da Crna Gora postane preferirana destinacija za francuske investicije.
Godine 2026, prvi put u istoriji, francuski predsjednik će boraviti u zvaničnoj posjeti našoj zemlji. Ta godina biće vrlo važna i za nas, jer obilježavamo 20. godišnjicu obnove nezavisnosti Crne Gore.
Brine li Vas da bi prijem mogao biti odložen zbog rata u Ukrajini?
Milatović: Već više od decenije u potpunosti usklađujemo našu spoljnu i bezbjednosnu politiku s EU, iako još nijesmo članica. Kakvu god odluku Savjet EU donese u tim oblastima, Crna Gora je odmah podržava. Isto tako, naš stav o ruskoj agresiji na Ukrajinu u potpunosti je usklađen sa stavom EU. Ako mogu reći da je ruska agresija donijela jednu važnu promjenu za nas, onda je to novi pristup EU proširenju.
Godine 2022. u Briselu i drugim prijestonim gradovima država članica, uključujući Pariz, zaista se shvatilo da proširenje podrazumijeva i bezbjednost evropskog kontinenta. Vjerujem da je u tom trenutku i predsjednik Makron promijenio stav prema proširenju. Do tada se na proširenje gledalo kao na tehnički, a ne geopolitički proces — iako je ono uvijek bilo geopolitičko. Danas postoji novi zamajac koji Crna Gora želi da iskoristi. Vidimo da je EU otvorena za proširenje. Uvijek ponavljam predsjedniku Makronu, ali i ostalim liderima EU, da pristupanje Crne Gore prevazilazi samu Crnu Goru. To je i najbolja moguća strategija u suočavanju s uticajem trećih strana, uključujući Rusiju. Naš bezbjednosni kišobran je NATO. Naš cilj je članstvo u EU.
Crna Gora je 2022. bila meta niza sajber napada koji su paralizovali zemlju, a crnogorske vlasti su ukazale na Rusiju. Kako ste reagovali?
Milatović: Tada smo shvatili da naš sistem nije dovoljno otporan. Odlučili smo da, uz snažnu podršku francuske i slovenačke vlade, osnujemo regionalni centar za izgradnju kapaciteta u oblasti sajber bezbjednosti.
&nbsp;Posljednjih dana u Podgorici su se pojavile poruke mržnje i održani protesti usmjereni protiv turskih državljana. Mogu li te teškoće u društvenoj koheziji ugroziti pristupni proces?
Milatović: Javna podrška članstvu u EU vrlo je široka — oko 80 odsto, što je mnogo čak i u poređenju s drugim evropskim zemljama. Kada je riječ o društvenoj koheziji, vjerujem da nas čeka još posla. Crna Gora je multietničko društvo. Ja sam centristički političar koji podstiče jedinstvo — a ono je ključno za suočavanje s spoljnim prijetnjama o kojima smo govorili.

Milatović za ''La Croix'': U Crnoj Gori sam poznat kao političar koji se zalaže za borbu protiv organizovanog kriminala i nezavisno sudstvo

Ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori, Don Meken (Dawn McKen) u ekskluzivnom intervjuu za Portal ETV govori o ključnim aspektima regionalne saradnje kroz Berlinski proces, podršci UK evropskim integracijama Zapadnog Balkana, borbi protiv organizovanog kriminala, kao i značajnim zajedničkim inicijativama u oblasti izborne reforme i reagovanja u kriznim situacijama. Ambasadorica ističe predanost Velike Britanije jačanju demokratskih institucija i bezbjednosti regiona, naglašavajući važnost konstruktivnog dijaloga i partnerstva u ostvarivanju stabilne i prosperitetne budućnosti Portal ETV: Kako vidite ulogu Crne Gore u okviru Berlinskog procesa i na koji način Ujedinjeno Kraljevstvo doprinosi regionalnoj saradnji i evropskim integracijama Zapadnog Balkana? DON MEKEN: Ujedinjeno Kraljevstvo snažno podržava regionalnu saradnju i evropski put Zapadnog Balkana i igra ključnu ulogu u jačanju stabilnosti i bezbjednosti regiona kroz svoje aktivnosti i partnerstva. Blisko sarađujemo u suočavanju sa zajedničkim prijetnjama, uključujući iregularne migracije, korupciju i ozbiljan organizovani kriminal, i posvećeni smo podršci svim zemljama u regionu u njihovim naporima da izgrade prosperitetnu, sigurnu i inkluzivnu budućnost. Crna Gora ima aktivnu i važnu ulogu u Berlinskom procesu. Učešćem u regionalnom dijalogu i naporima za poboljšanje saradnje u regionu, Crna Gora doprinosi jačanju te saradnje, demokratskih reformi i stabilnosti i bezbjednosti regiona. Kao domaćin Berlinskog procesa ove godine, UK veoma cijeni angažman i doprinos Crne Gore u osiguravanju da Berlinskim procesom budu postignuti konkretni rezultati potrebni za evropsku budućnost regiona. <h2>IZBORNA REFORMA JE KLJUČNI DIO CRNOGORSKOG EVROPSKOG PUTA</h2> Portal ETV: Ujedinjeno Kraljevstvo je podržalo proces izborne reforme u Crnoj Gori. Kako ocjenjujete dosadašnji napredak i šta smatrate ključnim koracima za obezbjeđenje pravičnih i transparentnih izbora? DON MEKEN: Izborna reforma je ključni dio crnogorskog evropskog puta, i UK pozdravlja konstruktivne korake preduzete do sada. Ambasada podržava napore u izgradnji transparentnijeg i otpornijeg izbornog sistema. Sa organizacijama civilnog društva, uključujući CeMi i CDT imamo tijesnu saradnju, kao i sa međunarodnim partnerima poput IFES i NDI, te institucijama kao što je OEBS. Kroz ovu saradnju UK je pružilo podršku u unapređenju izbornog zakonodavstva, osnaživanju institucionalnih kapaciteta i povećanju otpornosti na negativne uticaje. To uključuje tehničku pomoć Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, podršku Državnoj izbornoj komisiji, inicijative za edukaciju birača i napore u borbi protiv dezinformacija i promociji transparentnosti u finansiranju političkih subjekata. Očekujemo da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu i radne grupe nastave svoj rad na ostvarivanju svih aspekata reforme, a UK će ostati posvećeno podršci Crnoj Gori u postizanju ovih ciljeva. Kontinuirana međustranačka saradnja i potpuno sprovođenje preporuka OEBS/ODIHR ključni su za izgradnju povjerenja javnosti i osiguranje integriteta budućih izbora. Portal ETV: Nedavno ste, u saradnji s crnogorskim institucijama, pomogli uništavanje velike količine ilegalnih cigareta. Kakva je saradnja sa CG na planu sprečavanja krijumčarenja cigareta i koliko su ovakve akcije važne u borbi protiv organizovanog kriminala i planirate li nastavak podrške u ovoj oblasti? DON MEKEN: Crnogorske vlasti odlučno su uništile zaplijenjeni duvan na organizovan, transparentan i kredibilan način, a UK je bila zadovoljna pružanjem podrške. Službenici britanske Uprave poreza i carina (HMRC) sarađivali su sa crnogorskim i EU partnerima na planiranju i sprovođenju ove akcije, te su svakodnevno su pratili proces uništavanja. Tokom protekla četiri mjeseca, carinski i policijski službenici, zajedno sa timom iz Deponije, uništili su više od milijardu cigareta, u vrijednosti od oko 200 miliona eura, uklanjajući ih iz potencijalne cirkulacije i upućujući jasnu poruku da šverc cigareta kroz Luku Bar neće biti tolerisan. Ova operacija predstavlja značajan korak za Crnu Goru u okončanju šverca cigareta i jačanju naplate prihoda od duvana. Takođe je primjer zajedničke akcije UK i Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala, i UK će ostati posvećeno nastavku ove saradnje. Portal ETV: Tokom sezone požara, Ujedinjeno Kraljevstvo je pružilo podršku lokalnim i vojnim strukturama kroz opremu i obuke za potrage i spašavanja. Možemo li očekivati nastavak te vrste podrške i proširenje kapaciteta za reagovanje u kriznim situacijama? DON MEKEN: Ponosni smo što smo podržali helikopterske i spasilačke jedinice Vojske i Ministarstva unutrašnjih poslova donacijom opreme i obukom njihovih posada u posljednjih nekoliko godina. Ovi napori bili su značajni tokom proteklih i skorašnjih sezona gašenja požara i spasilačkih akcija, i nastavićemo da osnažujemo ovo značajno partnerstvo kako bismo podržali crnogorske timove u njihovim jako važnim misijama zaštite života i životne sredine. Operacija Florian, podržana od strane UK, igrala je ključnu ulogu u jačanju kapaciteta Crne Gore za gašenje požara. U maju 2025. godine, vatrogasci iz deset sjevernih opština učestvovali su u intenzivnim obukama u Bijelom Polju i Šavniku, fokusirajući se na moderne tehnike i koordinaciju među opštinama. Ova inicijativa je primjer neprestane posvećenosti UK jačanju kapaciteta za odgovor na krize u Crnoj Gori. Planiramo da nastavimo sa budućim donacijama opreme i međunarodnim treninzima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101007104_0b988125107c63e774c6664766f9a43036a64885ee857dcdf69e301302be3430.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101007104_0b988125107c63e774c6664766f9a43036a64885ee857dcdf69e301302be3430" data-rendition-name="original" width="3000" height="2001" loading="lazy" alt="Don Meken"> <figcaption>Don Meken</figcaption> </figure>  <h2>SAVEZNICI</h2> Portal ETV: U prethodnim godinama UK je realizovalo niz donacija i programa tehničke pomoći u Crnoj Gori. Koji su vaši prioriteti za naredni period, i koje oblasti vidite kao najvažnije za dalji razvoj partnerstva? DON MEKEN: UK ostaje posvećena podršci demokratskoj otpornosti Crne Gore i njenim demokratskim težnjama. Kroz jačanje saradnje između Državne revizorske institucije i Skupštine, te korišćenje stručnosti britanskih institucija kao što su britanski parlament i britanska Nacionalna revizorska kancelarija, jačamo parlamentarnu kontrolu i nadzor. Naša kontinuirana saradnja sa organizacijama civilnog društva ključna je za jačanje kapaciteta, transparentnost i konstruktivno učešće u političkom procesu. Rodna ravnopravnost ostaje ključna za naš rad, a podržavamo inicijative usmjerene na ljudska prava, uključujući zagovaranje rodne ravnopravnosti, prevenciju nasilja nad ženama i prava LGBT+ lica. Crna Gora i UK se suočavaju sa zajedničkim bezbjednosnim izazovima kao saveznici u NATO-u. Pružamo podršku za jačanje otpornosti informacionog okruženja, odgovore na sajber prijetnje i suzbijanje ilegalnih finansijskih tokova, što sve smanjuje prostor za neprijateljsko uplitanje. Britanske službe za sprovođenje zakona sarađuju sa Crnom Gorom u borbi protiv organizovanog kriminala i upravljanju ilegalnim migracijama, kroz donacije opreme, obuke, operativnu saradnju i stručne savjete. Jedan primjer je donacija osam visoko obučenih pasa sa vodičima obučenim u Crnoj Gori i UK, što je postavilo snažne temelje za razvoj crnogorskih kapaciteta. UK takođe pomaže jačanje vladavine prava kroz obuke, tehničku pomoć i razmjenu najbolje prakse sa tužilaštvom i pravosudnim institucijama. Višestruki pristup kombinuje operativnu podršku i praktične savjete, sa ciljem jačanja institucionalnih kapaciteta Crne Gore i doprinosa njenom evropskom putu i obavezama iz Plana rasta. Naše partnerstvo odražava zajedničke prioritete i predstavlja kontinuiranu posvećenost UK budućnosti Crne Gore. <h2>UK JE FORMALNO PRIZNALO PALESTINU</h2> Portal ETV: Kako komentarišete trenutne međunarodne diskusije o priznanju Palestine? Kakav je stav UK po ovom pitanju? Da li Ujedinjeno Kraljevstvo vidi prostor za dijalog i balansiran pristup koji bi vodio ka trajnom miru na Bliskom istoku? DON MEKEN: UK je formalno priznala Palestinu kako bi zaštitila održivost dvodržavnog rješenja i stvorila put ka trajnom miru za Izraelce i Palestince. Ova istorijska odluka, najavljena zajedno sa bliskim saveznicima poput Kanade i Australije, potvrđuje neotuđivo pravo palestinskog naroda na samoodređenje i dio je šire međunarodne inicijative za mir i pravično rješenje za obje strane. Jasno je da Hamas nema ulogu u budućnosti Palestine i mora odmah osloboditi sve taoce, razoružati se i prepustiti kontrolu nad Gazom, dok Izrael mora omogućiti pristup humanitarnoj pomoći onima kojima je potrebna. Priznavanje Palestine je korak unutar šireg okvira za mir. UK će nastaviti pružati tehničku i finansijsku podršku Palestinskoj upravi, u saradnji sa međunarodnim partnerima, kako bi ojačala upravljanje, bezbjednost i izgradila temelje trajnog dvodržavnog rješenja. <h2>UK JE OD RUSKE INVAZIJE OBEZBIJEDILO PREKO 10 MILIJARDI FUNTI VOJNE POMOĆI UKRAJINI I NASTAVIĆE SA 3 MILIJARDE FUNTI GODIŠNJE DO 2030/31, I KOLIKO GOD DUGO BUDE POTREBNO</h2> Portal ETV: Kakvu ulogu trenutno ima Ujedinjeno Kraljevstvo u podršci Ukrajini - kako vojno, tako i diplomatski - i kako ta podrška utiče na odnose sa zemljama Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru? DON MEKEN: Ilegalna invazija Rusije na Ukrajinu nanijela je teška razaranja i gubitke života i predstavlja ozbiljnu prijetnju prosperitetu i bezbjednosti Evrope. UK je ponosno što je vodeći partner u pružanju vitalne podrške Ukrajini. Ranije ove godine, britanski premijer Starmer i ukrajinski predsjednik Zelenski dogovorili su istorijsko 100-godišnje partnerstvo, produbljujući odnose u oblasti odbrane i vanvojnih pitanja. Zajedno sa Francuskom, UK predvodi Koaliciju voljnih, koaliciju država u podršci budućoj bezbjednosti Ukrajine. UK je od invazije obezbijedilo preko 10 milijardi funti vojne pomoći Ukrajini i nastaviće sa 3 milijarde funti godišnje do 2030/31, i koliko god dugo bude potrebno. Najskorija podrška uključuje gotovo 5 miliona komada malokalibarskog streljačkog oružja, 60 hiljada artiljerijskih granata, raketa i projektila, više od 2.500 dronova, kao i dodatnu opremu za antidronski sistem i i protivvazdušnu odbranu.&nbsp; Takođe sarađujemo sa NATO saveznicima, uključujući Crnu Goru, kako bismo podržali Ukrajinu. Najoštrije osuđujemo brutalni i ničim izazvanu ratnu agresiju Rusije i, zajedno sa NATO partnerima, nastavićemo podršku Ukrajini i jačanje njenog osnovnog prava na samoodbranu. <h2>DOBRA SARADNJA MEĐU SUSJEDIMA JE TEMELJ EVROPSKE INTEGRACIJE</h2> Portal ETV: Kako Ujedinjeno Kraljevstvo vidi aktuelni napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, posebno u svijetlu unutrašnjih političkih izazova i regionalnih odnosa, poput onih sa susjedima – prije svega Hrvatskom? DON MEKEN: UK i dalje snažno podržava odabrani evropski put Crne Gore. Prepoznajemo značajan napredak Crne Gore u usklađivanju sa standardima EU, uključujući zatvaranje nekoliko pregovaračkih poglavlja. Cijenimo aktivnu ulogu Crne Gore u Berlinskom procesu. Ovi napori pokazuju posvećenost Crne Gore demokratskim reformama, regionalnoj saradnji, jačanju institucija i dugoročnoj stabilnosti u regionu. Dobra saradnja među susjedima je temelj evropske integracije. UK pozdravlja trenutne napore da se riješe preostala bilateralna pitanja, uključujući sa Hrvatskom, i podstiče sve strane da vode konstruktivan dijalog uz međusobno poštovanje, transparentnost i duh evropske solidarnosti. Samo jačanjem regionalnih odnosa i efektivnom saradnjom možemo osigurati uspješan i održiv evropski put.

Miraš Dušević

Don Meken za Portal ETV: Sa Crnom Gorom se zajedno borimo protiv međunarodnog kriminala, za evropsku budućnost i stabilnost regiona

Razvoj i izražavanje kreativnosti često je zanemareno u igri i naših klubova i reprezentacija. O taktičkoj kreativnosti u fudbalu ali i drugim sportovima razgovarao sam sa svjetskim stručnjakom broj jedan za ovu oblast, profesorom Danijelom Memertom sa Njemačkog univerziteta za sportske nauke u Kelnu. Trenutno radi u Filadelfija Unionu, a prethodno je bio angažovan u Bajer Leverkuzenu, Hofenhajmu i njemačkoj reprezentaciji. Gospodine Memert, šta je kreativnost? Kreativnost u sportu možemo definisati kao stvaranje novih, iznenađujućih i učinkovitih rješenja u zahtjevnim situacijama. Odlikuje se originalnošću, fleksibilnošću, tečnošću i efikasnošću. Ne radi se samo o estetici, već i o praktičnim rješenjima od uticaja na događaje na terenu. Kako biste definisali taktičku kreativnost u fudbalu? Riječ je o donošenju iznenađujućih, a opet funkcionalnih odluka u uslovima igre. U fudbalu ovo znači opcije za dodavanje, kretanja i odluke koje protivnik ne očekuje, a koje služe timskim ciljevima. Manje se radi o isticanju, a više o inteligentnim i neočekivanim rješenjima koje mijenjaju dinamiku igre. Na ovu temu sam napisao knjigu koja je izašla 2015. g., a u pripremi je i novo izdanje za sljedeću godinu. Kako razviti taktičku kreativnost u fudbalu? Treneri treba da stvore uslove za trening u kojima će igrači doživjeti raznovrsnost, nepredvidivost i mogućnost eksperimentisanja. Dozvoljavanje grešaka je ključno jer samo kroz pokušaje i greške javljaju se nove solucije. Igra na malom prostoru sa promjenljivim pravilima, različitim partnerima i slobodnim formama potvrdila se efikasnom u razvoju kreativnog mišljenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091014090_de41277748f5faaacacd286b9ca3773be70ae7de1f2059ac02b9c984a15c8189.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091014090_de41277748f5faaacacd286b9ca3773be70ae7de1f2059ac02b9c984a15c8189" data-rendition-name="original" width="775" height="576" loading="lazy" alt="Memert "> <figcaption>Memert u razgovoru sa Jirgenom Klopom (Photo: Instagram/Screenshot)(Photo: Instagram/screenshot)</figcaption> </figure>  Na koji način se može doći toga da trener, nenamjerno i nesvjesno, usporava ili ograničava razvoj kreativnosti kod svojih igrača? Najveći rizik je prenaglašavanje rigidnih taktičkih šema i kažnjavanje riskantnih odluka. Kad se igrači plaše da pogriješe, drže se očiglednih i sigurnih izbora. Ovo limitira traženje novih obrazaca i suzbija upravo kvalitete koje fudbal čine nepredvidljivim i uzbudljivim. Postoje li možda načini na koje sami igrači mogu razviti svoju kreativnost? Da, stičući nova iskustva unutar i izvan fudbalske igre. Učestvovanje u različitim sportovima, slobodna igra – ili kako mi kažemo „svrsishodna“ igra – i svjesno treniranje percepcije i vještine predviđanja širi kreativni repertoar. Igrači koji vide više mogućnosti takođe reaguju kreativnije pod pritiskom. Podstičete kod igrača što širi fokus i sposobnost uočavanja! Čini se da je danas fudbal postao previše statičan. Da li je kretanje bez lopte možda zanemareno kao izraz kreativnosti u igri? Apsolutno. Kreativnost nije samo ono što radimo kad imamo loptu u nogama već i inteligentno kretanje bez nje. Postavljanje na nove pozicije, „odvlačenje“ bekova ili otvaranje linija za dodavanje mogu biti krajnje kreativni potezi. Moderni fudbal nekad ovo svodi na mehanička kretanja, ali prava kreativnost leži u dinamičnom i neočekivanom pozicioniranju. Često kažemo da igrač nije „vidio“ protivnika ili priliku za dodavanje. Šta ograničava, a šta sa druge strane podstiče sposobnost igrača da vizuelno pokrije što je moguće više prostora na terenu? Pažnja se razvija. Vizuelna pažnja i tzv. skeniranje prostora određuju koliko terena igrač može obraditi i „pokriti“. Igrači koji aktivno pretražuju pogledom, koji šire svoje vidno polje i predviđaju kretanja mogu lakše uočiti neuobičajene prilike. Kreativnost počinje pažnjom i percepcijom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091014090_69db3fa72598163867aadeeba60cd621b03fbd4b6796c5eb4fb1649054f1b6d1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091014090_69db3fa72598163867aadeeba60cd621b03fbd4b6796c5eb4fb1649054f1b6d1" data-rendition-name="original" width="759" height="513" loading="lazy" alt="Danijel Memert "> <figcaption>Danijel Memert (desno) autor je više knjiga na temu fudbalske kreativnosti i analize igre(Photo: Instagram/Screenshot)</figcaption> </figure>  Kako iskoristiti kreativnost ne samo za razvoj fudbala već i društva u cjelini? Kreativnost je univerzalan kvalitet. U fudbalu nam pomaže da dođemo do novih taktičkih rješenja. U društvu - da riješimo socijalne i kulturološke izazove. Ohrabrivanje mladih ljudi da razmišljaju raznovrsno i divergentno, da prihvataju greške, da ispituju različite mogućnosti, stvara ne samo bolje igrače već i inovativnije građane. Za kraj, koju poruku biste poslali trenerima u Crnoj Gori? Vjerujte u sposobnost igrača da vas iznenade. Dajite im slobodu, podržavajte preuzimanje rizika i ne kažnjavajte greške previše strogo. Taktička kreativnost cvjeta đe ima otvorenosti i povjerenja, a vaša uloga kao trenera je da stvorite upravo takve uslove.

Memert: Vjerujte u sposobnost igrača da vas iznenade

Ekskluzivno za TV E: legendarni trener Crvene zvezde Dejan Radonjić otvoreno jee govorio o pritisku, rivalstvu i emotivnoj vezi sa klubom u kojem je ponikao. Navijači Balkana: motivacija i pritisak Radonjić je govorio o posebnoj energiji navijača na Balkanu – podršci koja stvara jedinstvenu atmosferu, ali i pritisku koji svaki trener osjeća. - Ja sam se pripremao za sve te situacije tako što sam svu koncentraciju usmjerio na to da tim koji predvodim pruži maksimum i bude bolji od protivnika. Bitno je da rezultat bude dobar, jer tada su i navijači zadovoljni - rekao je Radonjić. Rivalstvo i fer-plej: principi koji ne prolaze Poseban trenutak u intervjuu bio je kada je trener govorio o rivalstvu i odnosu prema drugim stručnjacima: - Kada su prozivali Željka Obradovića, opet bih reagovao isto. Smatram da je to ljudski i sportski – važno je održati poštovanje i fer igru - kazao je Radonjić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082814080_08a0784731ea90c091e225b74d092e3ec7597592b309e6835119fbcf0014443c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082814080_08a0784731ea90c091e225b74d092e3ec7597592b309e6835119fbcf0014443c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Radonjić"> </figure>  Povratak u ABA ligu: još uvijek neizvjesno Pitanje o povratku u ABA ligu i dalje je otvoreno. Radonjić je iskreno odgovorio: - U ovom trenutku ne mogu da dam odgovor. Kada dođe vrijeme da razmatram opcije sa mojim agentom Miškom Ražnatovićem, tada ću razmišljati o tome - ističe Radonjić. Budućnost: klub koji oblikuje karijeru Najviše emocija izazvalo je prisjećanje na Budućnost, klub u kojem je ponikao i kao igrač i kao trener. - To je period mog života koji se ne može izbrisati. Bilo je lijepih dana, ali i teških, ali mnogo toga lijepog ostaje u mom sjećanju. Momcima Budućnosti čestitam na sjajnoj sezoni“, rekao je, ne krijući emotivnu vezu sa crnogorskim klubom- navodi Radonjić. Legenda koja ostaje fokusirana Dejan Radonjić kroz cijelu karijeru pokazuje zašto je ostao jedan od najcjenjenijih trenera Balkana. Njegova filozofija – fokus na rezultat, poštovanje rivala i emotivna povezanost sa klubom u kojem je ponikao – čini ga legendom regionalne košarke. Pritisak navijača, iako snažan, za njega je uvijek bio motivacija, a ne prepreka. <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDN5Wlj_jCtU%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Radonjić: Pritisak navijača me nije slomio već oblikovao

Radio Antena M je protekla dva dana, u dva nastavka, objavio intervju urađen putem e-maila sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, što je bio njegov prvi razgovor za jedan od medija koji ga otvoreno kritikuju.
Uz odgovore koje je poslao uredniku Antene M Draku Šukoviću, predsjednik Crne Gore obratio mu se i „ličnim zaključkom“ o pitanjima.&nbsp;
- Pošto se u karijeri nijesam sreo sa ovakvim fenomenom, pitao sam da li je i taj svojevrsni post scriptum napisan da bi bio objavljen – naveo je Šuković.&nbsp;
Nakon potvrdnog odgovora, danas je portal Anetna M objavio i neuobičajeni „lični zaključak“ predjednika Milatovića, kao i Šukovićev odgovor na tu poruku.
<h2>Milatović: Lični zaključak o pitanjima Darka Šukovića</h2>
Ako ste željeli intervju, Vaša pitanja trebalo je da vode razgovoru, a ne etiketiranju. Ako ste željeli ispitivanje iz “pravog patriotizma”, mogli ste to odmah reći, pa da donesem svesku i pišem sastav. Jer ovakva forma, u kojoj svako pitanje unaprijed određuje ko su “dobri”, a ko “loši”, više govori o Vašim podjelama nego o mojoj politici.
Ja sam predsjednik Crne Gore, ali nijesam jedan od vaših favorita, niti igrač bilo koje strane. Građani su me neposredno izabrali da budem korektiv i garant ustavnosti. Ne navijam, ne kalkulišem i ne ćutim. Zato me jedni optužuju da sam previše crnogorski i šalju vesele propagandiste iz Srbije da me napadaju, a drugi da sam premalo Crnogorac. Svi bi najradije da me svedu na ono što im odgovara, da budem ili izdajnik ili poslušnik.
Ne pristajem da mi patriotizam mjere stihovima koje recitujem, saborima koje ne posjećujem ili partijama koje ne podržavam. Moja lojalnost se ne mjeri kafanskim pričama ni ideološkim etiketama, nego samo jednim kriterijumom, lojalnošću prema građanima. Onima koji rade, pokušavaju da ostanu ovdje i čekaju da se ova država konačno okrene njima.
Ako je cijena toga da me napadaju i lijepe etikete sa obje strane, prihvatam to bez žaljenja. Bolje i to, nego da me tapšu po ramenu oni zbog kojih su ljudi godinama napuštali ovu zemlju.
I zato, pošto ste me u svih dvadeset pitanja pokušavali ugurati u tuđe podjele, odgovor je jasan: nijesam lojalan ni Vašim, ni njihovim taborima. Lojalan sam samo Crnoj Gori. I takvu je gradim. Svakoga dana.&nbsp;
<h2>Šuković: Lični zaključak o odgovorima predsjednika Jakova Milatovića</h2>
Vodeći se načelom reciprociteta i dobroga odgoja, na Vaše "lične zaključke" o mojim pitanjima, odgovaram "ličnim zaključcima" o Vašim odgovorima.
Prvo o odgovorima na nepostavljena pitanja.
Nijesam Vas pitao ništa o sebi jer bi to bilo skroz neumjesno, a i zato što me ič ne zanima šta mislite o meni. Ne znamo se osim preko televizora i ovo je trebalo/moralo da ostane poslovna relacija iz standardnog obrasca: novinar pita-političar odgovara. Avaj, kako sam bacio oko na odgovore, tako ste mi se ukazali kako jednom rukom tipkate po tastaturi, a u drugoj držite iglu i, kao da ste predsjednik Haitija, bodete vudu lutku sa mojim likom.
Malo ko bi objavio te opservacije i pomalo komična začikivanja mene bez mene, mnogi bi zbog njih bacili i komplet intervju. Ja nijesam jer mogu pomoći da javnost zaokruži sliku o čovjeku koji je dobio rekordan broj glasova na izborima. Uz to, do onih na čije mišljenje o meni možete da utičete Vi, držim koliko i do jučerašnjeg molebana za kišu. &nbsp;
Drugo - o odgovorima na postavljena pitanja.
Ovaj dio mogao bi biti duži od intervjua. Ali - neće. Nema potrebe, čitaocima Antene M ne treba tumač očiglednog. A očigledno je da u državi čiji ste Vi predsjednik rehabilituju fašizam i revidiraju istoriju - drsko i brutalno, institucionalno i vaninstitucionalno. Zato je Vaš kliktaj da toga neće biti dok ste tu đe jeste, ne samo prazno junačenje, nego kičeljavo pozerstvo opasno po državu i društvo.
Očigledno je da Vi nemate hrabrosti da označite glavnog nosioca tih aktivnosti - Crkvu Srbije. I da, nedržavnički i nekorektno, kritiku te agresivnog antidržavnog i antiantifašističkog djelovanja te crkve, pokušavate da podvalite kao zabranu vjernicima da posjećuju bogomolje.&nbsp;
Naivno vjerujete da zazor od crkve (ili je, možda, ono najgore- intimna saglasnost sa njenom politikom?) možete sakriti osuđujućim stavom o Pavlu Đurišiću i četništvu, a ćutanjem o Metodijevom i Joanikijevom raspojasanom pljuvanju po partizanima i veličanju četnika i "nepobjedivog junaka" kojem podižu i otkrivaju spomenik.
Potcjenjujete čitaoce Antene M i kad "slobodom govora" opravdavate govor mržnje predsjednika opština i kampanju poslanika i članova Vlade za otcjepljenje djelova Crne Gore. Ni glasa da pustite o himni Srbije u Gornjem Zaostru. Pa Vi ste predsjednik i na onoj livadi, i pod onom šatrom, i onoj rulji koja misli da je dočekala svoj istorijski trenutak.
U Ustavu Crne Gore piše nešto o tim Vašim obavezama. I to na početku. Sve ostalo je ispod.
Za kraj, savjet koji nijeste tražili ali vidim da Vam je prijeko potreban: okanite se "nepristrasnosti" kao vrhunskog kriterija u onome što smatrate mudrom politikom! Nepristrasnost između onih koji služe drugoj državi i onih koji služe Crnoj Gori ima ružno ime koje neću napisati jer nijeste u prilici da odgovorite.
I još nešto - pitanja sa kojima ste se infantilno svađali, počivaju na čemernoj crnogorskoj zbilji. Jesu bila ozbiljna i teška, ali su izvukla iz Vas, valjda, najbolje što u ovom trenutku možete da date. Kad toga postanete svjesni, radovaćete se narednom intervjuu sa mnom. Političko sazrijevanje je bolan proces ali, dok je u toku, ne moraju samo građani da trpe.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ko-misli-da-je-cetnistvo-vrijednost-ne-postuje-ovu-zemlju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nastavicu-da-gradim-modernu-i-evropsku-crnu-goru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Intervju Milatovića završen neobičom razmjenom „ličnih zaključaka“ s urednikom Antene M

Kaćuša Krsmanović

Smetnja srpskom režimu u Crnoj Gori su svi suverenisti, NATO im je prepreka za potpuno preuzimanje kontrole

Danas život u Crnoj Gori dobija na značaju

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su prekršajno procesuirali 35 osoba zbog, kako navode, narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.
Tada je, kako navode u saopštenju, održan neprijavljeni skup građana u organizaciji nevladine organizacije Stega. Podsjećamo, povod okupljanja bilo je nezadovoljstvo građana zbog dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću, negatoru Crne Gore, zbog spornog CIP zapisa njegove knjige "Kuća beskućnika".
- Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici se, nakon uvida u cjelokupne spise predmeta, izjasnio da se u radnjama identifikovanih ne stiču elementi bića krivičnog djela čije se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, te da policijski službenici cijene postojanje prekršajne odgovornosti identifikovanih učesnika događaja. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti ocijenili da se u radnjama 35 osoba stiču elementi bića prekršaja zbog čega su Sudu za prekršaje u Podgorici podnijeli zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupaka protiv 35 lica zbog sumnje da su počinili prekršaje iz člana 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru (ometanje, omalovažavanje i nepostupanje po naređenju policijskih službenika) - navodi se u saopštenju.
Među procesuiranima je, kako dodaju, i poslanik u Skupštini Crne Gore O. H, članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije A. P, kao i jedna žena I. N. koja je, kako su rekli, gasila žar cigarete na zaštitnoj opremi policijskih službenika, a što je zabilježeno na video snimku i objavljeno na društvenim mrežama.
- Uprava policije će u skladu sa zakonom neselektivno i objektivno postupati i raditi na identifikaciji svake osobe koja izvrši prekršaj ili krivično djelo bez obzira o kojim osobama i o kakvom se javnom okupljanju radi, te zaštititi javni red i mir i ustavni poredak Crne Gore - poručili su u saopštenju.
Policijski službenici će, kako dodaju, i dalje kontinuirano raditi na održavanju stabilnog javnog reda i mira, sprečavanju vršenja krivičnih dela i prekršaja, zaštiti sigurnosti i imovine svih građana Crne Gore i osiguranju vladavine prava te otkrivanju i procesuiranju osoba koje svojim postupanjem narušavaju javni red i mir, izazivaju ili podstiču na nasilje i nezakonito ponašanje.
- Uprava policije će zvaničnim dopisom obavijestiti Savjet za građansku kontrolu rada policije o razlozima pokretanja prekršajnog postupka protiv članice Savjeta A. P. radi preduzimanja mjera i radnji iz nadležnosti Savjeta - dodaju u saopštenju.

Procesuirano 35 osoba zbog narušavanja javnog reda i mira početkom jula ispred Vile Gorica

Tim arheologa otkrio je kod obala Aleksandrije raskošni brod iz doba drevnog Egipta, koji odgovara opisu grčkog istoričara iz prvog vijeka, prenosi danas Gardijan.
Otkriveni brod dug je 35 metara, a bio je konstruisan tako da može da nosi centralni paviljon sa luksuzno ukrašenom kabinom.
Tim arheologa iz Evropskog instituta za podvodnu arheologiju (IEASM), pod vođstvom profesora sa Univerziteta Oksford, Frenka Godija, pronašao je brod u vodama kod potopljenog ostrva Antirodos, koje je bilo dio drevne luke u Aleksandriji.
Grčki istoričar Strabo posjetio je taj grad i opisao luksuzne brodove poput ovog, navodeći da su bili namijenjeni za izlete pripadnika dvora, kao i za grupe ljudi koji su iz Aleksandrije putovali na razne festivale i svetkovine. Kako je istoričar opisao, ovi brodovi su bili puni ljudi i danju i noću, a na njima se svirala muzika i neograničeno se plesalo.
- Ovo je izuzetno uzbudljivo pošto je takav brod prvi put otkriven u Egiptu. Ova plovila pominju razni antički autori, predstavljena su i na nekim mozaicima, ali su najčešće bili mnogo manji - kazao je Godio.
Zvaničnik Instituta, Demijen Robinson, kazao je takođe da ovakva vrsta broda nikada pre nije pronađena.
Olupina broda ostaće na dnu mora, a kako je Godio kazao, poštovaće se propisi UNESCO-a, jer ta organizacija smatra da je ovakve ostatke bolje ostaviti pod vodom.
Do sada je samo veoma mali dio ovog područja istražen, a podvodna iskopavanja bi trebalo da budu nastavljena, navodi Gardijan.

Arheolozi otkrili raskošni brod iz doba drevnog Egipta

Ulicama Damaska defilovali su danas na vojnoj paradi ešaloni nove sirijske vojske i sigurnosnih snaga sa novim zastavama i uniformama vojske koja je zbacila režim Bašara al Asada.
Nova sirijska država predvođena Ahmedom al Šarom provela je temeljite promjene kako u političkom tako i u sigurnosnom kontekstu modernizirajući novu sirijsku armiju na temeljima iskustava građanskog rata.
Na održanoj paradi prikazana je mnogobrojna vojna tehnika i naoružanje nabavljeno iz Turske koja je novim sirijskim vlastima strateški partner u nabavci naoružanja.
Tom prilikom demonstrirane su nove uniforme sirijske vojske zajedno sa pratećom opremom uz nalete helikoptera i vojne tehnike koja je zarobljena ili naslijeđena od Sirijske narodne armije Bašara al Asada.
Posebno značajan segment modernizacije jesu i prikazani dronovi i veće bespilotne letilice koje Sirijci samostalno proizvode iako još u poluindustrijskim uslovima.
S druge strane, snimci sa parade pokazuju i stepen uništenja infrastrukture u Damasku koji je pretrpio teška granatiranja i bombardovanja tokom građanskog rata.

U Siriji organizovana vojna parada povodom prve godišnjice pada režima Bašara al Asada

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Tag: intervju

Milatović: „Obveznica za dijasporu“ biće novi most između iseljenika i razvoja Crne Gore

Musić: Servilni intervju s Bečićem priča režimsku, a u biti netačnu priču o situaciji u Crnoj Gori

Sokol o Bečićevom intervjuu: Osoba proglašena nepoželjnom u Hrvatskoj ne odstupa milimetra od dosadašnje politike

Milatović za ''La Croix'': U Crnoj Gori sam poznat kao političar koji se zalaže za borbu protiv organizovanog kriminala i nezavisno sudstvo

Don Meken za Portal ETV: Sa Crnom Gorom se zajedno borimo protiv međunarodnog kriminala, za evropsku budućnost i stabilnost regiona

Memert: Vjerujte u sposobnost igrača da vas iznenade

Radonjić: Pritisak navijača me nije slomio već oblikovao

Intervju Milatovića završen neobičom razmjenom „ličnih zaključaka“ s urednikom Antene M

Smetnja srpskom režimu u Crnoj Gori su svi suverenisti, NATO im je prepreka za potpuno preuzimanje kontrole

Danas život u Crnoj Gori dobija na značaju

Milatović: „Obveznica za dijasporu“ biće novi most između iseljenika i razvoja Crne Gore

Procesuirano 35 osoba zbog narušavanja javnog reda i mira početkom jula ispred Vile Gorica

Arheolozi otkrili raskošni brod iz doba drevnog Egipta

U Siriji organizovana vojna parada povodom prve godišnjice pada režima Bašara al Asada

PRATITE TVe UŽIVO