Službenici NCB Interpol-a Podgorica u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje su juče u Bijelom Polju uhapsili osobu sa međunarodne potjernice Republike Srbije, koju u toj zemlji potražuju zbog više krivičnih djela.
- Lišen je slobode Strahinja Savić (37) državljanin Republike Srbije, za kojim je od strane NCB Interpol-a Beograd raspisana crvena međunarodna potjernica, radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi radi postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela i teško ubistvo putem pomaganja i podstrekavanja- navodi se u saopštenju.
Savić važi za pripadnika jedne organizovane kriminalne grupe iz regiona.
- S. S. je 25.4.2025. godine rješenjem Višeg suda u Podgorici otpušten iz Zatvora u Bijelom Polju nakon izdržane zatvorske kazne u trajanju od četiri godine, na koju je osuđen zbog izvršenog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije te je blagovremenom razmjenom informacija između policijskih službenika NCB Interpol-a Podgorica i Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje isti lišen slobode po osnovu postojanja međunarodne potjernice- navodi se u saopštenju Uprave policije.&nbsp;
Policija podsjeća da je Savić početkom 2021. uhapšen u Budvi zbog postojanja osnovane sumnje da je član organizovane kriminalne grupe koja je planirala ubistvo Ljubiše Marka, zvanog Kan iz Budve.
- Imenovanom je od strane sudije za istragu Višeg suda u Bijelom Polju određen ekstradicioni pritvor. Slijedi dalja komunikacija između NCB Interpol-a Podgorica i NCB Interpol-a Beograd- navode iz UP.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Bijelo Polje: Uhapšen državljanin Srbije sa crvene Interpolove potjernice

Suđenje optuženima za ubistvo Stefana Šarovića, Dušanu Šilju i Nikoli Ivoviću, odgođeno je za 28. oktobar u 11 sati.
Advokat Damir Lekić kazao je da je Odjeljenje bezbjednosti Herceg Novi dostavilo je dopis policiji da je za Šiljem raspisala nacionalnu potjernicu i da su se obratili zahtjevom Ministarstvu pravde za dobijanje saglasnosti da raspiše Interpolovu crvenu međunarodnu potjernicu.
- Do danas iz ovog resora nisu dobili odgovor da li daju tu saglasnost ili ne - dodao je Lekić.
Ministarstvo pravde je, kako dodajae, sutkinji Višeg suda u Podgorici Mileni Matović 1. oktobra dostavilo dopis kako bi se upoznali, odnosno informisali da li su ispunjeni uslovi da se u odnosu na Dušana Šilja odredi pritvor.
Ivović uhapšen je u julu 2020. na teritoriji bh. entiteta Republika Srpska, dok je Šilj uhapšen godinu ranije, ali je 2020. izručen Crnoj Gori iz Bosne i Hercegovine. Prema nezvaničnim informacijama, njih dvojica su bliski pripadnicima “škaljarskog” klana iz Kotora.
Novljanin Stefan Šarović je ubijen 6. juna 2019, oko 15.20 sati, kod vile “Akacija” u Đenovićima. U njega je tada ispaljeno šest projektila.
Brojni lokalni mediji su nakon likvidacije prenijeli da se Šarović u policijskim evidencijama vodi kao bezbednosno interesantna osoba, te da je u bliskim odnosima sa kavačkim klanom iz Kotora.
Prema saznanjima policije, Šarović i osumnjičeni bili su povezivani sa prodajom narkotika.
Šilj i Ivović su negirali optužbe da su isplanirali likvidaciju Šarovića koji je, kako tvrde okrivljeni, iz nepoznatih razloga inicirao sukob u kome je stradao.

500x500

1250x600

1084x550

Suđenju Šilju i Ivoviću odloženo za 28. oktobar

Namjeru vladajuće većine da poveća porez na dobit sa 12 na 15 odsto kritikovali su poslanici Demokratske partije socijalista i Ure koji upozoravaju da će ova mjera dodatno ugroziti crnogorsku privredu i destabilizovati poslovni ambijent.
Poslanik DPS-a, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Nikola Milović, ocijenio je da je riječ o još jednom nametu koji crnogorskim privrednicima se uvodi bez ozbiljne analize i obrazloženja, čime se suštinski priznaje potpuni fijasko fiskalne strategije.
- Potrošačko-populistički model bacio je privredu na koljena. Ova loša namjera će nas skupo koštati - upozorio je Milović.
Šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar, samtra da će namjera parlamentarne većine da poveća porez na dobit destabilizovati poslovni ambijent, dodatno ugroziti privredu i uticati na rast cijena, što će na kraju platiti građani.
On je upozorio da su pogrešna fiskalna strategija, deficit državnog fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, koji je već u minusu 232 miliona eura, i smanjeni ekonomski rast sa 4,8 na ispod tri odsto, uticali na pogrešnu odluku Vlade da poveća porez na dodatu vrijednost na usluge u turizmu.
- To je dovelo do rasta cijena i negativno uticalo na turističku sezonu, a sada se ponavlja ista greška sa povećanjem poreza na dobit - dodao je Konatar.
I on je naveo da se sve ovo radi na brzinu, bez analiza, bez ikakve javne rasprave i konsultacija sa Privrednom komorom i udruženjima poslodavaca.
- Crnoj Gori je potreban stabilan poslovni ambijent, poreska politika koja privlači i stimuliše ulaganja i investicije, a ne povećanje poreza preko noći zbog pogrešne ekonomske politike, koji će napraviti još veći problem, a sve preko leđa građana Crne Gore - zaključio je Konatar.

Opozicija o najavljenom povećanju poreza na dobit: Fijasko fiskalne strategije, privreda na koljenima

Nedavna presuda Vrhovnog suda Španije mogla bi imati dalekosežan uticaj na regulaciju oglašavanja igara na sreću u cijeloj Evropskoj uniji, ali i u zemljama kandidatima za članstvo, uključujući Crnu Goru. Španski sud poništio je odluku kojom je 2020. uvedena potpuna zabrana reklamiranja priređivača igara na sreću, ocjenjujući je kao neustavnu i protivnu osnovnim principima prava EU, saopšteno je iz Montenegro Bet-a.
Kako navode u saopštenju, presuda jasno naglašava da:
- Komercijalno oglašavanje spada pod slobodu izražavanja, te zabrana direktno narušava ovo pravo.
- Potpuna zabrana je prekomjerna i ne predstavlja proporcionalnu mjeru u odnosu na ciljeve zaštite građana.
- Zabrane narušavaju konkurenciju, jer ograničavaju fer tržišnu utakmicu, koja je jedan od temelja funkcionisanja EU.
Ova odluka, kako navode, &nbsp;nosi značajnu pravnu i političku poruku za sve države koje teže članstvu u EU. Crna Gora, kao kandidat, dužna je da svoje zakonodavstvo uskladi sa evropskim vrijednostima i praksom.&nbsp;
To, kako kažu, &nbsp;konkretno znači:
-Zabrane poput španske iz 2020. godine ne mogu biti model, jer su sada i formalno proglašene nespojivim sa pravom EU.
-Regulacija mora biti uravnotežena, usmjerena na zaštitu ranjivih grupa, ali bez kršenja prava na oglašavanje i slobodu pružanja usluga.
- Fokus treba biti na odgovornom oglašavanju i edukaciji, ne na opštoj zabrani.
Dodaju da Evropska unija jasno poručuje da zaštita potrošača i ranjivih grupa ne smije ići nauštrb osnovnih demokratskih prava, kao što su sloboda izražavanja, pravo na informisanje i fer tržišno takmičenje. Za Crnu Goru to znači obavezu da kreira regulatorni okvir koji istovremeno poštuje evropske standarde i štiti građane.
Posebno je važno istaći da ova presuda ima i širi značaj za medijsku zajednicu: potvrđuje da oglašavanje i komercijalne informacije predstavljaju sastavni dio prava na slobodno informisanje u demokratskom društvu.
- Ukoliko Crna Gora želi da bude dio evropske zajednice do 2028. godine, kako je zacrtano, mora pokazati spremnost da primjenjuje upravo ovakve pravne standarde – koji štite građane, ali ne guše tržište i osnovna ljudska prava- zaključuju u saopštenju.

Presuda iz Španije važna i za Crnu Goru – sloboda izražavanja ispred zabrana

Porodica Ognjena Tukića (31) prijavila je njegov nestanak i moli sve koji imaju bilo kakvu informaciju o njemu da se jave na broj njegovog oca - 067/378-402.
On je, kako prenosi Primorski portal, posljednji put viđen prije 14 dana, odnosno 17. jula oko 18 sati, kada je krenuo od svoje kuće u naselju Rena prema magistrali.
- Na sebi je imao tamnu majicu, farmerice i bijele patike. Nestanak je prijavljen i policiji - prenosi Primorski portal.

Nestao Ognjen Tukić, posljednji put viđen prije 14 dana u barskom naselju Rena

Prijedlog zakona o privrednim društvima, o kojem je danas raspravljala Skupština, je od suštinskog značaja za cjelokupno privredno okruženje, saopštili su predstavnici predlagača, dok su iz opozicije ulkazali na i dalje prisutan problem partijskog zapošljavanja.
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj industrije i zanatstva u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Renata Milutinović, kazala je u uvodnom izlaganju da taj pravni akt predstavja temeljni sistemski zakon iz oblasti privrednog prava u Crnoj Gori.
- Njime se detaljno uređuju svi ključni aspekti poslovanja preduzeća – njihovo osnivanje, organizacija, način upravljanja, restrukturiranje i prestanak rada - rekla je Milutinović.
Pored toga, kako je dodala, zakon reguliše i preduzetnike i djelove stranog društva koji posluju u Crnoj Gori.
- Ovaj zakon je od suštinskog značaja za cjelokupno privredno okruženje, jer postavlja pravila koja omogućavaju funkcionisanje tržišne ekonomije i garantuju zaštitu ekonomskih sloboda u skladu sa ustavnim opredjeljenjem države - poručila je Milutinović.
Važeći zakon je donesen 2020. godine i on je stavio van snage zakon iz 2002. godine, koji je bio zasnovan na anglo-američkoj pravnoj tradiciji.
Jedan od glavnih razloga donošenja novog zakona je, kako tvrde predlagači, potreba usklađivanja crnogorskog sistema sa evropskom legislativom.
- Kako Crna Gora teži EU, naše kompanijsko pravo treba da je u potpunosti usaglašeno sa direktivama EU, što predstavlja i preduslov za zatvaranje Poglavlja 6 – Privredno pravo - objasnila je Milutinović.
Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, kazao je da su poslanici ove zakone dobili prije par dana.
- Ovaj zakon ima 600 i nešto članova i ja sam to na Odboru rekao. Ne želim da svoj profesionalni integritet na taj način tretiram kad ne mogu do kraja da pročitam zakonski tekst, ne želim ni da govorim površno - rekao je Mugoša.
On je naveo da zna koliko je teško bilo to napisati, da je u pitanju dugotrajan proces, gdje je trebalo toliko uredbi i direktiva implementirati.
- Suština primjedbi je – dajte još našim partijskim ljudima da budu u odborima direktora. S druge stane, ista ta većina drastično atakuje na privatne kompanije. To smo vidjeli kroz izmjene Zakona o porezu na dobit preduzeća - kazao je Mugoša.
Prema njegovim riječima, s jedne strane štite se politički partijski feudi, po cijenu da se neke direktive krše samo da bi ostali još na pozicijama, a s druge stane se maksimalno urušava privatni sektor da bi finansirali glomazni državni aparat.
- U prvih pola godine nikad drastičnija situacija, jer je pokrivenost uvoza izvozom 13 odsto. Mi kad treba da jačamo našu privredu, da im pomognemo, da podstičemo izvoz, mi atakujemo na te kompanije - ocijenio je Mugoša.
Poslanica Pokreta Evropa sad, Nađa Laković, rekla je da želi da se bavi društvima sa ograničenom odgovornošću, koja se popularno nazivaju jedan EUR firme.
- Situacija na terenu nije sjajna, prema dostupnim informacijama. Broj ovakvih firmi premašuje 15 hiljada, a moguće i više, koje su osnovali strani državljani - navela je Laković.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava odnos prema državi i zakonima.
- Svi smo svjesni da je veliki broj osnovan ne zbog stvarnog poslovanja, nego zbog povoljnosti koju naš zakon omogućava, minimalnog osnivačkog kapitala od jednog EUR. To se često koristi kao pravni mehanizam za dobijanje boravišne radne dozvole, a poslovanje se svodi na formalnost - precizirala je Laković.
Ona smatra da treba preispitati tu praksu kako bi razlikovali one koji žele da doprinose privredi od onih koji zloupotrebljavaju sistem.
- Država mora zaštititi javne finansije i građane - dodala je Laković.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Mihailo Anđušić, kazao je da će se jedan dio poslanika, kojima su, kako je rekao, puna usta meritokratije i poštenja, potruditi da iskroje ovo zakonsko rješenje tako da će sve suštinske izmjene, koje treba da dovedu do profesionalizacije funkcionisanja preduzeća, u državnom vlasništvu prije svega, biti obrisane, ako se to prihvati.
- Sad je na vama predlagačima, Vladi i na predstavnicima parlamentarne većine, da nam kažete da li vam je prihvatljivo da usvojimo ovo zakonsko rješenje, ali da stanje u ovoj oblasti ostane isto - rekao je Anđušić.
On smatra da je neke norme u zakonu trebalo malo testirati, a ne ući prebrzo u ovako ozbiljne izmjene.
- U praksi će biti teško sprovesti određene norme - tvrdi Anđušić.
Poslanik Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar, kazao je da je u Crnoj Gori i dalje prisutan problem partijskog zapošljavanja.
- Umjesto da pravimo nešto što je veća konkurentnost crnogorske privrede i umjesto da se borimo da državna preduzeća imaju profesionalne i stručne menadžmente, neko se dosjetio da je bolje da mi sačuvamo upravne odbore i da tu ostane stručni partijski kadar, a da zaboravimo na profesionalni menadžment - zaključio je Konatar.

Zakon o privrednim društvima: Temelj za tržište ili zaklon za partijska uhljebljenja

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice i vlasnica firme „GP Contour“, ponovo je u žiži javnosti, i to zbog poslovanja njene firme. Na društvenim mrežama ovih dana bukti rasprava nakon što su se pojavili podaci o poslovanju njene firme, ali i cijeni modnih detalja koje nosi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Sve je počelo kada je Mujović podnijela prijavu protiv novinarke TV E, Vesne Rajković Nenadić, zbog Facebook objave u kojoj se pominju papuče brenda Dior, koje ona nosi. Korisnici društvenih mreža tvrde da one koštaju oko 750 eura – što je, ispostavlja se, znatno više od prosječne mjesečne plate u firmi čija je vlasnica Danijela Mujović. &nbsp; Prema javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, a objavili su ih i korisnici na X-u, zaposleni u GP Contour tokom prošle godine primali su prosječnu neto platu od oko 470 eura. To je značajno ispod trenutnog zakonskog minimalca u Crnoj Gori, koji iznosi 600 eura. &nbsp; U firmi su, prema tim podacima, prošle godine radila četiri zaposlena, a prijavljeni dnevni pazar, kako navode na mreži X, a pozivajući se na podatke sa sajta CompanyWall, iznosio je svega 200 eura. Ovi brojevi dodatno podstiču sumnje javnosti i sve češće pozive nadležnim institucijama da ispitaju zakonitost poslovanja. &nbsp; - Kako je moguće da radnike plaća ispod svakog zakonskog minimuma i kako je uopšte našla četvoro ljudi koji su pristali da rade za tu platu?“ – pita se jedan od korisnika mreže X, čije su objave izazvale lavinu komentara. &nbsp; Pitanja se nižu: Da li se izdaju fiskalni računi? Da li su radnici prijavljeni na puni iznos zarade? Koliki je stvarni promet firme? &nbsp; Posebnu pažnju javnosti privukla je i informacija da je stalna imovina kompanije Danijele Mujović u 2024. godini porasla za 44.000 eura u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, plate zaposlenih su – smanjene. Sve to dolazi u trenutku kada životni troškovi rastu, a prosječne plate na državnom nivou bilježe uzlazni trend. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250729070716_9ba76c05e6060f9109b8fa37f513368c0e3db3d315af7b7640a5a66001fc438e" data-rendition-name="original" width="1206" height="1299" loading="lazy" alt="Company Wall Mujović"> </figure>  Na društvenim mrežama se nižu komentari da finansijski pokazatelji firme ne ulivaju povjerenje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250729070716_165d9872b4b390d0489b9bd8210c48029022168e54ef65cbc2d32da99ce402f4" data-rendition-name="original" width="1206" height="1842" loading="lazy" alt="Company Wall Danijela Mujović"> </figure>  Na sajtu CompanyWall, kompanija Danijele Mujović nalazi se u kategoriji kompanija koje najgore posluju u okviru djelatnosti kojom se bave.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmimformer1%2Fstatus%2F1948978685307982329%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dior na nogama, minimalac za radnike: Finansijska bajka Danijele Mujović

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje izvršni direktor, funkcioner Demokrata Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora, funkcioner Demokratske narodne partije Zoran Lakušić nastavljaju sa čistkom, pa je juče uručen otkaz bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću. Na društvenoj mreži Fejsbuk Ognjenović je juče napisao da mu je uručen otkaz, optuživši menadžment kompanije da djeluje kao organizovana kriminalna grupa. Tvrdi i da lider DNP Milan Knežević stoji uz njih. OKG „Sestre“ Ponovio je da Radović „ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor“ i da je „zbog toga pokrenuo odmazdu prema kolegi Vladimiru Ružičiću“ i njemu. Optužio je troje kolega da godinama „izvlače“ novac iz Regionalnog vodovoda „kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. - Lakušiću smo smetali jer smo ukazivali na nezakonite radnje koje je preduzimao od kojih je najsvježije otkrivena nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (do sada otkriveno oko 55.000 eura)... – napisao je on, pored ostalog. Ognjenović skupinu koju je okrivio za otkaze njemu i Ružičiću naziva „OKG 'Sestre'“ (po vodoizvorištu Bolje sestre) i ističe da su im otkaze dali nezakonito. - ...na mjesto šefa Pravne službe dovela Bojanu Rajković Demokrate Budva koja je politikolog, a lažno se predstavlja da je dipl. pravnik, nezakonito u Revizorski odbor imenovala lica koja nemaju odgovarajuću struku (na čelo postavila Marka Milačića - Prava Crna Gora koji je politikolog) itd. Za sve ovo i još mnogo toga, podnijete su krivične prijave, pa će gospoda imati priliku da pokažu svoje pravničko znanje pred nadležnim organima – napisao je Ognjenović, između ostalog.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072907078_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje"> <figcaption>PROBLEMI SE GOMILAJU: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Portal ETV objavio je 27. juna da je nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu Vladimiru Ružičiću uručen otkaz. Radović ga je, prethodno smijenio 10. marta i onda pokrenuo disciplinski postupak, kao i protiv Ognjenovića. - Problemi su počeli od momenta kada je konstatovano da Krsto Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora s obzirom na to da nema potrebno radno iskustvo na rukovodećim pozicajama sa sedmim stepenom stručne spreme, a što je potvrđeno i inspekcijskim nadzorom – kazao je tada za Portal ETV Ružičić. Uvjeren je da mu se Radović osvetio zbog ocjene da nije ispunjavao uslove za poziciju izvršnog direktora.&nbsp; I on je tada upozorio da je Radović na mjesto Ognjenovića, sporazumom o preuzimanju, na poziciju šefa Službe za pravne i administrativne poslove preuzeo iz Monetengrobonusa Bojanu Rajković.&nbsp; - Angažovao je kao pravnicu, a ispostavilo se, nakon inspekcijskog nadzora da nema završen pravni, nego fakultet političkih nauka – kazao je Ružičić. &nbsp;Vlada ne reaguje U Regionalnom vodovodu bura se ne stišava od novembra prošle godine kada je Lakušić, odnosno Odbor direktora, nezakonito smijenio tadašnjeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića i za vršioca dužnosti imenovali Krsta Radovića, iako nije ispunjavao uslove predviđene kompanijskim aktima. Ubrzo potom, 16. decembra Lakušić je podnio ostvaku koju Vlada do danas nije konstatovala, a Odbor direktora radi u punom kapacitetu. Grupa zapošljenih, ali i Ružičić i Ognjenović su se u više navrata obraćali otvorenim pismima premijeru Milojku Spajiću, te ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću (Demokrate) ali oni ignorišu i njih i probleme koji se gomilaju u ovom državnom preduzeću. Pisali smo u više navrata da je u partijskoj raspodjeli državnih preduzeća nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite Regionalni vodovod „pripao“ DNP-u Milana Kneževića. Ta partija je na čelo Odbora direktora delegirala Lakušića u maju 2021. godine od kada je nezakonito smijenio čak tri direktora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072907078_f1d0af403d175951aafc85c58f9bb4deea4be882ddfcd8db7f35ffa230622b33" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević"> <figcaption>UHLJEBLJAVANJE: Marko Milačić i Milan Knežević(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Vlada ga, međutim, bez obzira na ozbiljne probleme s kojima se suočava Regionalni vodvod zbog njegovih nezakonitih odluka, ne dira, pa čak ni pošto je podnio ostvaku 16. decembra prošle godine.&nbsp; Zakon o privrednim društvima je decidiran u članu 171, koji precizira prestanak članstva u odboru direktora – pa u stavu jedan, tačka tri piše da mandat člana odbora direktora prestaje podnošenjem ostavke, a tačka sedam glasi da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava jedan ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. Sudeći prema činjenici da Odbor direktora Regionalnog vodovoda finkcioniše u punom kapacitetu, bez obzira na to što je predsjednik ovog tijela ostavku podnio prije sedam i po mjeseci, a to potvrdio i ministar Ćulafić u Skupštini Crne Gore 16. aprila, jasno je da Vlada iz nekog razloga još ne želi da konstatuje faktičko stanje i imenuje novi odbor. Prema saznanjima Portala ETV i premijer i njegov PES još ne reaguju, jer je Milan Knežević zahtijevao da mu se da vrijeme da nađe novo uhljebljenje za Lakušića. To mu, međutim, baš i ne ide lagano, jer je, kako saznajemo, odbijen na više adresa.&nbsp; Ne bune se ni Ćulafić i njegove Demokrate, jer im je Lakušić uposlio Radovića. A i Knežević preko Lakušića nastavlja da upošljava, pa je tako uspio da obezbijedi apanažu, kako smo pisali početkom jula, za saborca, bivšeg poslanika u Skupštini Crne Gore, politički propalog Marka Milačića, lidera proruske i prosrpske političke partije Prava Crne Gore. Milačić je imenovan, iako nema znanje i kvalifikacije, u Revizorski odbor Regionalnog vodovoda, đe će primati naknadu 500 eura mjesečno.&nbsp; I dok se ministar Ćulafić ne glaska na dešavanja u Regionalnom vodovodu žestoko je reagovao na skandalozne događaje u Eko fondu, naravno, braneći partijske interese i partijskog druga, direktora ove institucije Draška Boljevića. Pa tako Ćulafić u oštrom saopštenju medijima poručuje kako Odbor direktora nije mogao smijeniti Boljevića, jer je mandat toga tijela prestao podnošenjem ostavke članice Odbora. Istina, ne poziva se na Zakon o privrednim društvima, već na Statut Eko fonda. I kategoričan je da je njenom ostavkom po sili zakona prestao mandat Odboru direktora koji se sada, kako je upozorio, lažno predstavlja kao organ upravljanja u ovoj instituciji. &nbsp; „Sila zakona“ tako se primjenjuje po potrebi i partijskim interesima. Pa će Lakušić u ostavci, izvjesno je, upravljati Regionalnim vodovodom dok mu Knežević ne nađe novi posao.

Uručen otkaz i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću

Kad cilj političke akcije nije moguće ostvariti poštujući zakon, onda – mijenjaj zakone. &nbsp; Upravo je to pozadina plana Demokrata Alekse Bečića koji su, u direktnom dogovoru sa Andrijom Mandićem, pripremili i brzinski predložili na usvajanje u parlamentu Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; I sve je to urađeno bez najave, bez javne rasprave, bez poštovanja procedura u Vladi, mimo bilo kakvog učešća nevladinih organizacija... Ali i bez ikakvih konsultacija sa međunarodnim partnerima. A sve pod plaštom ,,vetinga“ koji Demokrate zagovaraju u policiji. Ispada da su upravo izmjene zakona neophodne da se dovrši politički motivisan progon neistomišljenika i profesionalaca iz Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072914070_771644c184ba7935c39da072c5b6aff8ca40b5ace281fcc023a46b7610ca8a78" data-rendition-name="original" width="1131" height="895" loading="lazy" alt="PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepovića "> <figcaption>PO DOGOVORU: Dopis Andriji Mandiću poslanika Demokrata Duška Stijepović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  DOBRE NAMJERE... U dopisu koji potpisuje poslanik Demokrata Duško Stijepović predlaže se da izmjene zakona budu usvojene po hitnom postupku, navodno radi dobrobiti društva u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;- Donošenje ovog zakona zasniva se na strateškoj potrebi da se u temelje policijske službe ugradi princip lične i profesionalne odgovornosti kroz mehanizam sveobuhvatnog vetinga. Veting u policiji nije pitanje forme, već dubokog sadržinskog preokreta u načinu na koji država štiti javni interes, zakonitost i bezbjednost građana – piše, između ostalog, u obrazloženju za usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp;&nbsp; Reklo bi se na prvi pogled, da Demokrate imaju dobre namjere. Međutim, čak i površna analiza predloženih izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima pokazuje da Bečićeva i Bogdanovićeva stranka predlaže – gaženje i zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp; ...ILI ZLONAMJERA Tako se u prijedlogu za dodatak članu 214 navodi da će se, citiramo, ,,obustaviti svi disciplinski postupci protiv policijskih službenika koji donošenjem izmjena &nbsp;zakona nijesu pravosnažno okončani“. A onda se navodi da će se i na te disciplinske postupke - koji nijesu okončani – retroaktivno primijeniti odrebe novog zakona koje je će post festum biti usvojene. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025072914070_0d01589aab60e78b665ec140d5685725b203e48309f17b67f5f95832011a9a1a" data-rendition-name="original" width="737" height="905" loading="lazy" alt="KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima "> <figcaption>KLJUČNI MOTIV: Dopuna člana 214 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zlonamjera ove odredbe je jasna: retoaktivnost je Ustavom zabranjena i to znaju i pravni laici. &nbsp; Ali, ovdje se ne radi o neznanju ljudi sa kupljenim diplomama, već je riječ o &nbsp;pokušaju da se u zakon, pošto-poto, ubaci neustavna odredba koja Demokratama omogućava efikasnije čišćenje politički nepodobnih u policiji. Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima negativne bezbjednosne provjere se uvode kao jedan od ključnih osnova za otkaz policijskom službeniku. Čak i onima kojima nije u disciplinskom postupku dokazana krivica, pa čak i onima kojima je do sada Disciplinska komisija Vlade usvojila žalbe zbog nezakonitih psotupaka Lazara Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića. Upravo je neuspješnost dosadašnjeg vetinga jedan od motiva za Bečića i Demokrate da pokrenu akciju izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; SKANDALOZNI UPLIV POLICIJE U POLITIKU - Ako je nekome do sada bilo upitno šta znači vetig u režiji Demokratske Crne Gore, sada je ovim izmjenama i dopunama koje je predložio Duško Stijepović, poslanik Demokrata - sve jasno: dozvoljava se jedan neprimjeren i skandalozan upliv politike u policijske redove – ističe poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025072914078_d872dc0612e7b75dafa645fcd42d0d654f342b6139b46a77939c77aa1a308991" data-rendition-name="original" width="1080" height="724" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza "> <figcaption>IZMJENE ZAKONA KAO MASKA ZA ZLOUPOTREBE: Nikola Zirojević, poslanik Evropskog saveza(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Napominje da se izmjenama i dopunama dozvoljava ministru unutrašnjih poslova da odlučuje bez bilo kakvih relevantnih dokaza da li neko može ili ne može ostati u redovima Uprave policije. Istovremeno, zaobilaze se izvještaji ANB, koji su do sada bili apsolutno neophodni. &nbsp; &nbsp;Zirojević navodi da, po izvorima te stranke, direktor ANB Janović nije prihvatio da za potrebe političke partije koje kontrološe bezbjednosni sektor ,,štanca bezbjednosne provjere”. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Ovo je u potpunosti skandalozno rješenje koje će, vjerujem, izazvati još gore reakcije i naših međunarodnih partnera. Uz izmjene Zakona o javnim okupljanjima i kada na sve to dodamo prijedlog izvjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, sasvim je jasno da se pokušava, pred kraj ovog zasijedanja, da se stavi šapa na bezbjednosni sektor – zaključio je Zirojević za Televiziju E. &nbsp; KAD ZNAČKA ,,NE DJELUJE” &nbsp; – Akcija ,,Značka“ kojom su još 2024. godine Šćepanović i Šaranović zamislili čišćenje nepodobnih u policiji odavno ne ide po planu. &nbsp; Naprotiv, do sada je Komisija za žalbe Vlade Crrne Gore osporila više od 40 rješenja, što znači da je skoro svaki treći postupak vođen mimo zakona. Pokazalo se da je &nbsp;policijskim službenicima presuđivano bez dokaza, na osnovu proizvoljnih ocjena. Često i nakon fabrikovanih, lažnih bezbjednosnih ocjena, kao u slučaju bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića ili nekadašnjeg komandira beranske policije Marjana Račića. &nbsp; U strahu da će se uskoro suočiti sa brojnim krivičnim prijava koje najavljuju advokati oštećenih policijskih službenika, Demokrate su smislile plan da kroz izmjene zakona urade ono što u zakonitoj proceduri desciplinskih postupaka nijesu mogli – da uruče otkaze svima koji su politički nepodobni. &nbsp; STRATEGIJA DEMOKRATA Plan Demokrata je da obustave sve disciplinske postupke koje su pokrenuli na osnovu bezbjednosnih provjera jer im ne ide kako su zamislili. Nakon usvajanja izmjena i dopuna zakona, da bez novih disciplinskih postupaka i na osnovu novih ovlašćenja za sve koje policijska Komisija da negativnu ocjenu – ostave bez posla. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025072914078_eb8dba9186afb056ef1f59789a9b3f240b56a384b644ede8a5ec680e7308578b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NOVE MOGUĆNOSTI ZA ČIŠĆENJE POLICIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kad su policijski službenici sa integritetom i iskustvom krenuli da ukazuju na bezakonje, da njihovi advokati, ali i mediji, ukazuju na brutalno kršenje procedura i oduzimanja prava na odbranu i izjašnjenje ti disciplinski postupci su krenuli da se odlažu. Zato je bilo potrebno hitno uvesti izmjene zakona, kako bi se omogućilo da čelnici policije upravljaju sudbinama policijskih službenika. &nbsp; Tako se iz jednog pravnog nasilja ulazi u još veće: do sad su pokretali disciplinske postupke, suspendovali policijske službenike bez krivičnog postupka. &nbsp; BOGDANOVIĆEVO PRIZNANJE To je danas u parlamentu nesvjesno priznao i Boris Bogdanović kada je otkrio da je samo protiv 42 policisjka službenika, od ukupno 150 procesuiranih, pokrenut disciplinski postupak zbog krivičnih prijava. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250729140712_1aeb39565aee62bec92faf7692367c4bfcebe59c98ca7bdd32e4cd104ed15d74" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović"> <figcaption>NESVJESNO OTRIVANJE TAJNI: Boris Bogdanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sljedstveno tome, ostalih 110 policijskih službenika je na meti – političke odmazde partije koja kontroliše bezbjednosni sektor. &nbsp; Sada su Demokrate otišle korak dalje: ukoliko se usvoje ,,njihove“ izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, Bečićeva stranka koja upravlja bezbjednosnim sektorom moći će i bez disciplinskog postupka da ostvare ključni cilj - stvaranje partijski kontrolisane policije. &nbsp; - Veting, ovako kako je najavljen da se sprovodi u Crnoj Gori, bez promjene Ustava, zakona i bez pripreme Komisije koja će se baviti time – predstavlja direktno vršenje vlasti od strane partija. Demokrate to stvarno rade: postavljaju svoje ideološki bliske ljude u sektor bezbjednosti. To nije veting, to je direktan uticaj politike, odnosno stranaka na izvršnu vlast – ocijenio je za Televiziju E Aleksandar Olenik, advokat i građanski aktivista. &nbsp; PARTIJSKA SVEKONTROLA Uzaludna su upozorenja stručne javnosti. Uzaludne su i ocjene da ovakvo zakonsko rješenje ne poznaje uporedna praksa ni u okruženju, niti sličnog primjera ima u državama Evropske unije. &nbsp; I nije slučajno što se za ova protivzakonita i protivustavna rješenja Demokrate nije tražila saglasnost evropskih partnera iako je Crna Gora na evropskom putu. &nbsp; Demokrate su se, uz podršku Mandićeve Nove srpske demokratije, odlučile za skandaloznu partijsku zloupotrebu vlasti, da bi partijski ovladali policijom. Sad izmjenama zakona namjeravaju da legalizuju obustavljanje disciplinskih postupaka, da marginalizuju ulogu Agencije za nacionalnu bezbjednosti u pravljenju bezbjednosnih provjera i da, na kraju, ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović imaju pravo da određuju ko je bio vrijedan policijske značke, a ko ne zaslužuje da rad u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250729140712_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"'> <figcaption>POLITIČKI MOTIVISANO: Akcija ,,značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Tako se uvodi - mimo zakona, mimo Ustava - kontrola jedne partije nad policijom, čak se ostvaruje i partijska kontrola nad sudbinama zaposlenih u Upravi policije i donose se presude o podobnosti mimo suda i mimo Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; Ukoliko se usvoje u crnogorskom parlamentu predložene izmjene i dopune Zakone o unutrašnjim poslovima Crna Gora će svoju policiju i bezbjednosni sektor podrediti jednoj partiji, odnosnu maloj ekipi u vrhu Demokrata. &nbsp; To bi bio povratak na vrijeme jednopartizma, a progon bez suda podsjeća na ono vrijeme iz ‘48. godine. Jedino što Crna Gora nema svoj Goli otok, makar za sada.

Srećna nova 1948!

U Crnoj Gori se, po svemu sudeći, rađa novi oblik cenzure — onaj koji ne dolazi iz institucija, već putem masovnih prijava i manipulacija algoritmima društvenih mreža. Meta: svi koji se usude da postave javno pitanja o postupcima i poslovanju Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Saše Mujovića. Posljednji u nizu primjera jeste suspenzija naloga na mreži Iks (X) nakon što je Portal ETV, navodeći i taj profil kao izvor informacije, objavio informacije o firmi kojom upravlja Danijela Mujović. Iako su navodi u potpunosti zasnovani na javno dostupnim podacima sa platforme CompanyWall, profil m je suspendovan bez obrazloženja. I nije prvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250729070716_cacf091960abad4af4e80768e18d3b34435a20a3beb28cea40e0ff0f93148dc9" data-rendition-name="original" width="1206" height="1786" loading="lazy" alt="Danijela Mujović Mimformer"> </figure>  Društvene mreže, koje bi trebale biti platforme za slobodu izražavanja, postaju oružje za uklanjanje sadržaja koji je javno dostupan, precizan i ne vrijeđa nikog. Šokirani korisnici nazivaju ovakvo ponašanje “privatnom diktaturom” i “digitalnim progonima”, u kojima se bilo kakva kritika supruge gradonačelnika tretira kao prijetnja koja se mora ućutkati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025073010074_e5ae010d2f4aa85a96f8a1ae1cc3a2c2812b39174fcae8fc88b4047015f2c642" data-rendition-name="original" width="1206" height="1590" loading="lazy" alt="Danijela"> </figure>  Još drastičniji je slučaj poslanika Socijaldemokrata i funkcionera Evropskog saveza, Nikole Zirojevića. Njegovi privatni profili na Facebooku i Instagramu misteriozno su nedavno suspendovani neposredno nakon, kako sam navodi, “korektne komunikacije” sa Danijelom Mujović. Zirojević otvoreno sumnja na organizovanu kampanju digitalnog progona. – Gospođa koja je ozbiljno osilila treba da zna da mene ućutkati ne može. U narednom periodu, zbog ovakvih mučkih pokušaja da mi se stavi brnjica, udariću još jače. Njene i aktivnosti njenog supruga biće pod posebnom pažnjom – poručio je Zirojević. Ovo više nije izolovan incident, već uzorak. Opravdano se postavlja pitanje: da li se Crna Gora kreće ka modelu u kojem su gradonačelnik i njegova supruga izvan svakog oblika javne kritike? Ako je istina zabranjena, a pitanja kažnjiva — onda je riječ o sistemskoj cenzuri, a ne o “slučajnim suspenzijama”. I svi koji vjeruju u slobodu izražavanja treba da budu zabrinuti.