Od Banjaluke do Beograda, od Beograda do Tel Aviva i međunarodne konferencije o antisemitizmu i na kraju Moskve - to je ruta kojom se potpuno slobodno posljednjih nekoliko dana kretao predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, za kojim je Sud Bosne i Hercegovine raspisao centralnu potjernicu, piše Dojče vele.&nbsp;
I pored granice i Granične službe, Dodik se sinoć javio iz Moskve dužom porukom u odnosu na onu misterioznu od prije dva dana kada je poručio samo: „Stigao sam“.
- Stigao sam u Moskvu. Svaki moj boravak ovdje počinjem posjetom spomeniku Neznanom junaku kako bih odao poštu 28 miliona stradalih Rusa u Drugom svjetskom ratu - napisao je Dodik na mreži Iks i tako prekinuo spekulacije koje su danima punile medijske naslove, od toga da se i dalje nalazi u Izraelu, da je u Beogradu ili Banjaluci.
<h2>Sastanak sa Putinom?</h2>
- Ovdje ću biti ponovo 9. maja na poziv predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina na obilježavanju 80. godišnjice pobjede nad fašizmom - rekao je Dodik, napominjući da je na sceni pokušaj revizije istorije kada je riječ o stradanju ruskog, srpskog i jevrejskog naroda tokom Drugog svjetskog rata, iskoristivši upravo taj kontekst da iskaže podršku Rusiji i naglasi, kako je rekao, njenu „sposobnost da brani svoju samostalnost i nezavisnost“.
- I zato je predsjednik Putin nesumnjivo označen kao istorijski lider ruskog naroda. Čovjek koji nije samo onaj koji je podario slobodu ruskom narodu, nego je prvi krenuo u borbu protiv globalističke elite, koja je nastojala da razdrobi samu Rusiju, a u tome svemu nije uspjela - rekao je Dodik, koji bi danas trebalo da se sastane s Putinom.
Pripreme za taj sastanak traju dugo, a analitičari su u tom pokušaju vidjeli namjeru Dodika da dobije podršku za političke poteze koje trenutno povlači u BiH, ali i da preko Putina pokuša da omekša američku politiku prema Republici Srpskoj.
Dodik se upravo u poruci iz Moskve dotakao i Amerike, hvaleći politiku Vladimira Putina: „Istrpio sve i došao u situaciju da dočeka još jednog pandana koji mu je važan u borbi protiv globalističke elite, a to je predsjednik SAD Donald Tramp“.&nbsp;
<h2>Institucije (ne) funkcionišu</h2>
Iako su te rasprave trajale i prethodnih dana, sada se u BiH ozbiljno pitaju da li institucije zemlje funkcionišu, odnosno, da li granica „radi“ i da li bilo koja policijska agencija u BiH može da izvrši naloge Suda Bosne i Hercegovine.
U tom kontekstu stigao je i komentar bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, koji traži od institucija da rade svoj posao. Ukoliko se to ne desi, poziva na odgovornost.
- Sistem i organi vlasti moraju da odgovaraju, svako za svoj dio nadležnosti. Tako da i oni koji su odgovorni za takve stvari, a primaju platu da rade svoj dio posla, moraju državi da daju precizne odgovore ili da podnesu ostavku, da neko drugi radi umjesto njih - izričit je Bećirović.
Istovremeno, nema nikakvih informacija iz pravosudnih institucija, a ne oglašava se ni Granična policija o prelasku granice Milorada Dodika, kao što nije bilo konkretnih informacija o ranijem prelasku granice predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića, za kim je takođe raspisana potjernica, kao i za premijerom RS Radovanom Viškovićem.
Za Dodikom i Stevandićem, u međuvremenu je raspisana međunarodna potjernica čiju aktivaciju treba da potvrdi centrala Interpola u Lionu. Nakon raspisivanja međunarodne potjernice, žalbu Interpolu uložile su i Srbija i Mađarska, navodeći da se radi o politički motivisanom potezu, a zvaničnici u Banjaluci kao i advokatski tim Milorada Dodika očekuju da će potjernica biti odbačena upravo zbog političke konotacije.
<h2>Još jedna potjernica?</h2>
Kako bi preduhitrio takvu odluku Interpola, Sud BiH aktivirao je još jedan predmet u vezi s Miloradom Dodikom, ovoga puta o malverzacijama prilikom kupovine vile u Beogradu 2007. godine, u šta je bila uključena tadašnja Pavlović banka.
Dodik, kojeg je Sud pozvao na saslušanje 2. aprila, sumnjiči se za krivično djelo pranje novca u vezi s krivičnim djelima primanje poklona i drugih oblika koristi i zloupotreba položaja. Ukoliko se ne pojavi, pretpostavlja se da će ponovo biti raspisana međunarodna potjernica, u kojoj se Interpol neće moći da se pozove na političke razloge.
Dodik je tvrdio da je vila plaćena novcem od kredita Pavlović banke, a mediji prenose da je novac podignut tek godinu nakon kupovine. Zahtjev za kredit ovjeren je pečatom vlade Republike Srpske na čijem čelu je tada bio Dodik. Zanimljivo, Tužilaštvo Srbije takođe je formiralo predmet u vezi s kupovinom vile na Dedinju, kako bi se, smatraju stručnjaci, izbio adut Sudu BiH ukoliko proces bude vođen pred pravosuđem Srbije.
Dodik se sumnjiči za napad na ustavni poredak BiH zbog odluka koje su uslijedile nakon što je pred Sudom BiH prvostepeno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Nedostupan je institucijama BiH za sprovođenje zakona koje nisu postupili po nalogu Suda BiH za privođenjem, zbog potencijalnog rizika u konfrontaciji pripadnika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i pripadnika MUP-a RS.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dodik u Moskvi - sprema se još jedna potjernica

Sud Bosne i Hercegovine zatražio je raspisivanje međunarodne potjernice za predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem nakon što su prešli državnu granicu, a za njima postoji raspisana unutrašnja potjernica, piše Klix.ba.
Sud BiH je zahtjev za međunarodnom potjernicom dostavio kancelariji Interpola u Sarajevu, a da bi međunarodna potjernica bila na snazi mora je odobriti centrala u Lionu, potvrđeno je za Klix.ba.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdojce-vele-potjernica-interpola-za-miloradom-dodikom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodik je u ponedjeljak prešao državnu granicu prvi put otkako je izdat nalog za njegovo privođenje, čime se otvorila mogućnost za raspisivanjem međunarodne potjernice. Nakon kratkog boravka u Srbiji odmah je otišao za Izrael, gdje još boravi.
Granična policija BiH sprovodi istragu o tome kako je Dodik prešao granicu s obzirom na to da postoje izvještaji da je delegacija pod rotacijama prešla granični prijelaz Rača, bez obaveznog zaustavljanja.
Ranije je državnu granicu prelazio i Nenad Stevandić, odlazeći u Srbiju na dan velikih studentskih blokada 15. marta. U BiH se vratio nakon nekoliko dana, a javnosti je ostalo nepoznato na koji način se vratio u državu.
Njih dvojica su, zajedno s predsjednikom Vlade RS-a Radovanom Viškovićem, osumnjičeni u predmetu Tužilaštva BiH, koji se odnosi na krivično djelo napad na ustavni poredak.&nbsp;
Nedavno je izdat nalog za njihovo hapšenje, ali je ocijenjeno da je preveliki sigurnosni rizik za uobičajeni postupak realizacije privođenja.

Sud BiH zatražio raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom i Stevandićem, Interpol mora odlučiti

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, nepravosnažno presuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika i osumnjičen za napad na ustavni poredak, napustio je teritoriju te države i otputovao u Srbiju, a potom u Izrael. Njegov odlazak otvorio je niz pravnih i političkih pitanja, uključujući i potencijalno raspisivanje međunarodne potjernice, piše Dojče vele.
Dodik se u ponedjeljak (24. mart) pojavio u Batajnici (Srbija) na obilježavanju godišnjice NATO-bombardovanja, nakon čega je otputovao u Izrael, gdje učestvuje na jednoj konferenciji o borbi protiv antisemitizma. Prema dostupnim informacijama, Granična policija BiH nije ga zaustavila prilikom izlaska iz zemlje, iako je za njim raspisana centralna potjernica, što ukazuje na ozbiljne propuste u radu nadležnih organa.
Kako prenosi sarajevski list „Oslobođenje“, centralna potjernica za Dodikom, predsjednikom Narodne Skupštine RS Nenadom Stevandićem i premijerom RS Radovanom Viškovićem, raspisana je nakon što se nisu odazvali na poziv Tužilaštva BiH na saslušanje kao osumnjičeni za napad na ustavni poredak BiH.
<h2>Jasne procedure</h2>
Prema Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, ako osoba za kojom je raspisana centralna potjernica napusti zemlju, pravosudni organi mogu da zatraže raspisivanje međunarodne (Interpolove) potjernice. 
Međunarodnu potjernicu raspisuje Sud BiH na prijedlog Tužilaštva, a zatim se ona dostavlja Interpolu, koji odlučuje o njenoj daljoj distribuciji. Procedura može da traje od jednog do tri dana, ali se postavlja pitanje da li će pravosudne institucije pravovremeno reagovati kako bi spriječile Dodikov eventualni povratak bez hapšenja.
Kada je sam Interpol u pitanju, procedura je veoma jednostavna, objašnjava za Dojče vele pravni stručnjak i ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut.
- Kada Generalni sekretarijat Interpola dobije zahtjev za raspisivanje međunarodne, tzv. crvene potjernice od Nacionalnog centralnog biroa (NCB) u Sarajevu, oni provere da li je zahtjev usaglašen sa Statutom i Pravilima Interpola. Ako utvrde da jeste, raspisuju potjernicu - kaže Arnaut.
<h2>Nadležne institucije u BiH kasne?</h2>
On napominje da zahtjevi iz Bosne i Hercegovine „gotovo bez izuzetka“ zadovolje te uslove. 
- No, kako i sam Interpol navodi, "trajanje postupka umnogome zavisi od države-tražiteljke". Ja ne znam da li su već pokrenute te procedure unutar BiH, konkretno Tužilaštva BiH i NCB Sarajevo, ali uzimajući u obzir navode da su u javnosti cirkulisale najave o Dodikovom putovanju, da je još prije toga Stevandić dva puta prešao granicu BiH, bilo bi zaista začuđujuće ako već nisu imali pripremljenu dokumentaciju za slanje prema Interpolu - kaže Arnaut.
I advokatkinja Vasvija Vidović ističe da je međunarodna potjernica trebalo da bude raspisana čim su pravosudni organi saznali za Dodikove planove napuštanja BiH.
- Međunarodna potjernica dostavlja se Interpolu i ona ostaje aktivna čak i po povratku tražene osobe u zemlju - objasnila je Vidović za sarajevski list „Dnevni Avaz“.
<h2>Istraga o Dodikovom prelasku granice</h2>
Granična policija BiH je, u međuvremenu, pokrenula internu istragu o tome kako je Dodik prešao granicu BiH-Srbija. Slučaj se istražuje po nalogu direktora Granične policije Mirka Kuprešakovića, o čemu su obaviješteni Tužilaštvo BiH i nadležne agencije.
Medijski izvještaji ukazuju na to da su policijski službenici propustili da izvrše kontrolu vozila, što je izazvalo sumnju u sistemsku opstrukciju sprovođenja zakona. 
Prema nezvaničnim informacijama koje prenose mediji u BiH, pet neoznačenih vozila s rotacijom bez zaustavljanja je prošlo kroz granični prelaz Rača, koristeći VIP-traku. 
Granična rampa navodno je bila podignuta, a policajci nisu imali informacije o prolasku kolone. Vjeruje se da je među putnicima bio Dodik.
Srbija, kako prenose mediji, tvrdi da nema podatke o koloni, što u BiH dodatno pojačava sumnje u moguće zaobilaženje pravila.
<h2>Podijeljene reakcije</h2>
Političke reakcije na Dodikov odlazak su podijeljene. Predsjedavajuća Predsjedništvu BiH, članica Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Željka Cvijanović reakcije političara i navode medija iz Federacije BiH naziva „histerijom političkog Sarajeva“. U pojedinim federalnim medijima Dodika nazivaju „bjeguncem“.
S druge strane, iz Stranke demokratske akcije (SDA) ističu da Dodikov i Stevandićev prelazak granice, „uprkos nalozima za hapšenje“, ukazuje na ozbiljne propuste. Pozivaju Graničnu policiju i Tužilaštvo BiH da sankcionišu odgovorne i uklone „Dodikove pomagače“ iz sistema, zamjenjujući ih profesionalcima koji će striktno poštovati zakon.
Pravni eksperti upozoravaju da bi eventualni neuspjeh u sprovođenju potjernice mogao dodatno da naruši kredibilitet pravosudnih institucija BiH i ohrabri slične slučajeve izbjegavanja pravde. 
Ostaje da se vidi hoće li Sud BiH uputiti zahtjev za međunarodnu potjernicu i kako će na to odgovoriti Interpol. Takođe, otvoreno je pitanje kako će vlasti postupiti u slučaju Dodikovog povratka u zemlju i da li će se nadležni organi odvažiti da ga privedu u skladu s važećim pravnim procedurama.

Dojče vele: Potjernica Interpola za Miloradom Dodikom?

Službenici Sektora granične policije su na zajedničkom Graničnom prelazu Sukobin-Murićani oduzeli vozilo za kojim je raspisana međunarodna potraga.
- Sprovodeći aktivnosti pojačane kontrole lica i vozila na graničnim prelazima, policijski službenici granične policije u Ulcinju, su pri izlazu iz Crne Gore državljanina Albanije E.T, koji je upravljao vozilom marke Fiat, italijanskih registarskih oznaka. Provjerom kroz evidencije policije ustanovljeno je da je za vozilom 29. januara 2025. godine raspisana međunarodna potraga od strane NCB Interpol-a Italije - saopšteno je iz Uprave policije.
Po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, od E.T. je prikupljeno obavještenje na okolnosti događaja a vozilo je oduzeto radi daljih provjera.
- Službenici Sektora granične policije nastavljaju sa prioritetnim aktivnostima na suzbijanju i prevenciji prekograničnog kriminala, podizanju nivoa bezbjednosti i pojačanim kontrolama na graničnim prelazima - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Ulcinj: Oduzet Fiat koji se potražuje na međunarodnom nivou

Crnogorska policija uhapsila je juče državljanina Bosne i Hercegovine Ž. M. (41) kog traži Interpol Beograd zbog sumnje da je na teritoriji Srbije izvršio tešku krađu, dok je u Diseldorfu uhapšen crnogorski državljanin U. S. (26) koji je osumnjičen da je u Budvi teško tjelesno ranio jednu osobu u tuči 2022. godine.
Kako je precizirano u saopštenju, Ž. M. je uhapšen na graničnom prelazu Vraćenovići prilikom pokušaja ulaska u Crnu Goru iz BiH.
Njega traži NCB Interpol Beograd radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Šapcu, zbog sumnje da je izvršio tešku krađu.
- On će biti sproveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici, radi određivanja ekstradicionog pritvora - kazali su iz Uprave policije.
U Njemačkoj je uhapšen U. S. po potjernici NCB Interpol Podgorica, koji je traži radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi pred Višim sudom u Podgorici, zbog sumnje da je počinio krivično djelo učestvovanje u tuči 2022.
Tada je, kako je precizirano, u jednom ugostiteljskom objektu u Budvi došlo do grupne tuče, gdje je jedna osoba zadobila teške tjelesne povrede opasne po život, nanijete nožem.
- Svi su uhapšeni osim U. S. koji se nalazio u bjekstvu do juče. Njemu su nadležni organi u Njemačkoj određen ekstradicioni pritvor, radi izručenja Crnoj Gori - naveli su iz Uprave policije.

Po potjernicama Interpola uhapšene dvije osobe u Crnoj Gori i Njemačkoj

Službenici Sektora granične policije su na graničnom prelazu Božaj, oduzeli vozilo visoke klase - Porše kojim je upravljala albanska državljanka E.P.
- Od E.P. je radi daljih provjera, oduzeto vozilo marke Porše Panamera, za kojim je od strane Interpola Albanija raspisana međunarodna potraga, a što je utvrđeno provjerom kroz policijske evidencije - saopšteno je iz Uprave policije.
Poručuju da službenici Sektora granične policije nastavljaju sa prioritetnim aktivnostima na suzbijanju i prevenciji prekograničnog kriminala, podizanju nivoa bezbjednosti i pojačanim kontrolama na graničnim prelazima, u cilju sigurnosti crnogorskih granica.

1084x550

Na Božaju oduzet Porše koji je međunarodno potraživan

S.W, za kojim je Interpol Pekinga raspisao međunarodnu potjernicu, uhapšen je danas na tivatskom aerodromu - gdje je doletio privatnim avionom.
On je doletio sa Maldiva, a kako naglašavaju u policiji, kod sebe je imao putne isprave države Republike Vanuatu.
- Uhapšen je zbog prisustva krivičnom postupku koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je u cilju sticanja nezakonite dobiti organizovao ilegalno klađenje putem online platformi, te da je tom prilikom ostvario nezakonitu dobit - veća novčana sredstva na štetu državljana Kine koji su putem mobilnih aplikacija i online platformi učestvovali u sportskim i drugim online igrama - istakli su u policiji.
Oni su dodali da je Crna Gora prepoznata kao destinacija koja vrši detaljne kontrole inostranih građana na graničnim prelazima.
- Ovakvim kontrolama i efikasnom međunarodnom saradnjom i ovo lice je lišeno slobode i on će u zakonskom roku biti spoveden sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici na dalju nadležnost - zaključili su u policiji.

Na tivatskom aerodromu uhapšen muškarac kojeg traži Interpol Peking, u Crnu Goru doletio privatnim avionom

U nastavku realizacije zajedničkih aktivnosti službenika Sektora granične policije i službenika Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, juče je u Podgorici oduzeto vozilo koje se potražuje na međunarodnom nivou.
- Postupajući shodno operativnim informacijama, službenici Sektora granične policije su locirali putničko motorno vozilo marke Toyota CHR Hybrid, crnogorskih registarskih oznaka, koje se potražuje na međunarodnom nivou, od strane Interpol-a Francuska - saopšteno je iz Uprave policije.
Nakon izvršenog pregleda, službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su oduzeli vozilo od turskog državljanina S.D, vlasnika vozila, zbog sumnje da je na njemu manipulisan broj šasije.
Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici preduzimaju se dalje provjere u odnosu na ovo vozilo.
- Službenici Uprave policije, intenzivnom i efikasnom saradnjom i koordinacijom organizacionih jedinica &nbsp;&nbsp;policije, nastavljaju sa aktivnostima na pronalasku putničkih motornih vozila koja potiču iz krivičnih djela na domaćem i međunarodnom planu - zaključeno je u saopštenju.

U Podgorici oduzeto još jedno vozilo koje se potražuje na međunarodnom nivou

Srpska policija identifikovala je i uhapsila crnogorskog državljanina D.M.(48) za kojim je NCB Interpol Podgorica raspisao međunarodnu potjernicu.
Protiv D.M. se pred Osnovnim sudom u Bijelom Polju vodi postupak zbog sumnje da je počinio krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje u pokušaju.
- D.M. je u Srbiji određen ekstradicioni pritvor, a u toku je i komunikacija između organa za sprovođenje zakona Crne Gore i Srbije u cilju realizacije ekstradicije - saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije poručuju da nastavljaju sa intenzivnom međunarodnom obavještajnom saradnjom, razmjenom operativnih podataka i informacija u cilju lociranja i hapšenja međunarodno traženih lica.

Crnogorski državljanin uhapšen u Srbiji po Interpolovoj potjernici, dogovara se ekstardicija

U Podgorici je danas uhapšen turski državljanin A. K. (49) kog traži NCB Interpol Ankari radi izdržavanja kazne zbog zloupotrebe bankovnih ili kreditnih kartica, saopšteno je iz Uprave policije.
Turskom državljaninu je Osnvovni sud u Samsunu zbog ovog krivičnog djelo odredio zatvor u trajanju od tri godine i četiri mjeseca.
On je, kako dodaju iz Uprave policije, u martu 2024. bio uhapšen u našoj državi na osnovu međunarodne potjernice raspisane NCB Interpol-a Brazilija, radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi zbog krivičnog djela međunarodna trgovina drogom.&nbsp;
- Kako nadležni pravosudni organi Brazila nisu dostavili molbu za izručenje, on je oslobođen - ističu u saopštenju.
Republika Turska je 27. decembra 2024. raspisala međunarodnu potjernicu za njim, te imajući u vidu da njegova lokacija u Crnoj Gori nije bila poznata, službenici NCB Interpol-a Podgorica su ga ciljanim traganjem locirali i uhapsili, ovog puta po potrazi njegove matične zemlje.
- U zakonom predviđenom roku biće sproveden sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici - naveli su iz Uprave policije.

1250x600

Uhapšen turski državljanin u Podgorici: Osuđen na zatvorsku kaznu zbog zloupotrebe bankovnih kartica

U jeku afere koju je premijer Milojko Spajić otvorio potpisivanjem sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i planovima za izdavanje ulcinjske Velike plaže arapskom investitoru na 99 godina, u drugi plan je pala afera o tenderima JP „Morsko dobro“ za zakup plaža na teritoriji Opštine Budva. Od milionskih iznosa koji su nuđeni na tenderima, do prenamjene plaža u skladu sa političkim potrebama vladajućih partija, budvanska obala je postala prostor za otvorenu političku zloupotrebu i potkusurivanje obećanja datih uoči lokalnih izbora u zamjenu za glasove, piše M porta.
To je jasno iz samog toka procedure raspisivanja tendera, dinamike donošenja odluka, rješenja, izmjena i dopuna ranijih planova i svega onoga što je prethodilo konačnom raspisivanju tendera.
Prema informacijama do kojih je M portal došao iz više izvora, plan direktora JP „Morsko dobro“ Mladena Mikijelja i ministra urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slavena Radunovića, odnosno vladajuće koalicije „Za budućnost Crne Gore“, bio je da se čitav niz javnih kupališta u Budvi od rijeke Grđevice skoro do same Zavale dodijele HTP „Budvanska rivijera“, odnosno turisitčkom naselju „Slovenska plaža“, kao prioritetnim zakupcima.&nbsp;
Nakon toga bi, prema prvobitnom planu, „Slovenska plaža“ mogla te iste plaže da dodijeli na korišćenje trećim licima i firmama putem tendera ili direktnih pogodbi, u zavisnosti od toga po kojoj cijeni bi plaže bile izdate.&nbsp;
Podzakupci su trebali biti ljudi koji su u kampanji na različite načine „pomagali“ Mikijelju i koaliciji „Za budućnost Budve“ da dođe do što većeg broja glasova, čime bi bila ispunjena obećanja koja su im data uoči izbora, ali i vraćeni svojevrsni dugovi.
Međutim, ispostavilo se da u sistemu „Budvanske rivijere“ i „Slovenske plaže“ nije baš svako spreman da radi protivzakonite poslove u korist vladajućih partija, pa je od početnog plana moralo da se odustane, odnosno da mu se smanji obim. Ovo turističko naselje je već ranije objavilo oglase za izdavanje lokala i zemljišta koji su u njihovom vlasništvu.
Zbog odbijanja ljudi koji su nadležni za te poslove da potpišu bilo šta u vezi sa takvim tenderima „Morskog dobra“, Mikijelj i Radunović su odlučili da „Slovenskoj plaži“ brzinskom izmjenom niza dokumenata namijene dvije najatraktivnije lokacije na budvanskoj rivijeri, koje su ranije decenijama zakupljivale privatne kompanije, a koje nesporno mogu pripasti „Slovenskoj plaži“ kao hotelska kupališta zbog njihovog položaja u odnosu na hotelsko naselje, kako je propisano pravilnicima i tenderskim dokumentacijama.
M portal je 18. marta uputio pitanja HTP „Budvanska rivijera“ u vezi sa ovom temom, ali i pored obećanja da će odgovori biti poslati, do danas nijesu stigli.
A kako je tekla čitava priča?
<h2>IZBORI I KOMPLIKACIJE</h2>
Ponovljeni lokalni izbori u Budvi održani su 17. novembra 2024. godine, što je bio drugi po redu „okršaj“ nekada jedinstvene vladajuće koalicije okupljene oko Nove srpske demokratije Andrije Mandića.&nbsp;
Stvari su se značajno promijenile nakon hapšenja bivšeg predsjednika Opštine Mila Božovića, pa se vladajuća partija podijelila na one koji su ostali lojalni Božoviću, okupljeni oko aktuelnog predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića, i drugu struju koja je ostala vezana za Mandića.&nbsp;
Kampanja je proticala u veoma napetoj atmosferi, a građani Budve su svjedočili do tada neviđenim ucjenama, zastrašivanjima, obećanjima, pa čak i miješanju organizovanih kriminalnih grupa u predizborne aktivnosti. Nakon što je izborni rezultat između ove dvije grupacije bio gotovo izjednačen, do formiranja vlasti je moralo doći kroz pregovore.&nbsp;
U trenutku dok je još, makar formalno, postojala mogućnost da izborna lista Nikole Jovanovića uđe u koaliciju sa listom koju je predvodio direktor „Morskog dobra“ Mladen Mikijelj, Upravni odbor „Morskog dobra“ 12. decembra održava sjednicu na kojoj donosi Predlog Odluke o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra broj 0203-4581/9. Ova Odluka nije objavljena na sajtu „Morskog dobra“, kao i još neke koje su donijete u periodu nakon toga. Predsjednica Upravnog odbora JP „Morsko dobro“ je Zvezdana Janović, supruga direktora Agencije na nacionalnu bezbjednost Ivice Janovića, kuma Branka Krvavca, šefa kabineta premijera Milojka Spajića.
U međuvremenu, stvari se komplikuju za Mikijelja i Novu srpsku demokratiju. Trećeg februara, nakon ranije burno prekinute sjednice Skupštine Opštine i uz prisustvo policije, održana je sjednica na kojoj je izborom Petra Odžića iz Evropskog saveza za predsjednika Skupštine Opštine formirana nova budvanska vlast. Nedugo potom za predsjednika Opštine izabran je Nikola Jovanović, a Mikijelj i Nova srpska demokratija su time nakon gotovo deset godina izgubili vlast u najbogatijoj crnogorskoj opštini.
Sada je trebalo brzo djelovati, povući poluge moći sa državnog nivoa i sačuvati Mikijeljovu poziciju u „Morskom dobru“, jer mu je i tu uskoro isticao mandat, a predizborna obećanja i svojevrsni dugovi su se morali vraćati.
<h2>BRZINSKO USVAJANJE DOKUMENATA</h2>
Upravni odbor „Morskog dobra“ ponovo zasijeda 10. februara 2025. godine, svega sedam dana nakon formiranja vlasti u Budvi i usvaja Izmjene i dopune Predloga Odluke o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra broj 0203-725/3 kao i Predlog Odluke o davanju u zakup/na korišćenje djelova morskog dobra broj 0203-725/4. Ni ovih odluka nema na sajtu „Morskog dobra“.
Već sjutra, 11. februara 2025, Vlada Crne Gore daje saglasnost na ovaj dokument zaključkom broj 10-339/25-433/2 i nakon toga je moglo da se uđe u proceduru za raspisivanje tendera za zakup plaža. &nbsp;
Da se radilo „tajno i organizovano“, govori i podatak da je istog dana Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine donijelo, a Vlada usvojila na elektronskoj sjednici, Izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024-2028. godine.
Ovaj dokument je usvojen bez obavezne prethodne sjednice Vladine Komisije za ekonomska pitanja (KEP), zbog čega dio ministara nije glasao za njega.
U ovakvu dinamiku se, prema riječima više izbora M portala, ušlo samo zbog jedne stvari – kako niko iz „Budvanske rivijere“ i „Slovenske plaže“ nije htio da učestvuje svojim potpisom u ranije zamišljenoj igranci vraćanja predizbornih dugova Radunovića i Mikijelja, pristupilo se izmjenama i dopunama Programa koji je već usvojen prošle godine.
Naime, u aprilu 2024. godine Program privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024- 2028. već je usvojen dok je na čelu Ministarstva bio Janko Odović i nije bilo potrebe za tako brzinskim promjenama.
Ključna stvar izmijenjenog dokumenta kada je Budva u pitanju – do tada javna kupališta 10B i 10F, dvije najatraktivnije lokacije na budvanskoj rivijeri koje su do sada decenijama zakupljivali privatnici, pretvorena su u hotelska kupališta, čime je pravo prvenstva na tenderima dato „Slovenskoj plaži“. Ujedno je povšina obje plaža povećana obuhvatom okolnih privatnih parcela.
Potom slijedi još jedna odluka Upravnog odbora „Morskog dobra“ od 14. februara koje nema na sajtu pod brojem 0203-824/3, a na koju Vlada opet ekspresno sjutra daje saglasnost Zaključkom broj 10-332/25-511/2 od 15.02.2025. godine.33
Samo četiri dana kasnije ministar Radunović je napadnut baš u Budvi, kada je na njega nasrnuo jedan od lokalnih ugostitelja. Radunović je u tom trenutku bio u društvu Branka Ćupića, jednog od budvanskih hotelijera i, samim tim, potencijalnih zakupaca hotelskih plaža.
Prenamijenjene i proširene plaže 10B i 10F date su na tender kroz oglas koji je Morsko dobro objavilo 20. februara. &nbsp;
Brza akcija koju su sproveli Radunović, Mikijelj i Vlada Crne Gore neminovno ostavlja posljedice – JP „Morsko dobro“ još uvijek nije revidiralo „Atlas crnogorskih plaža i kupališta“, odnosno u njega nijesu unijete sve promjene koje su sproveli i brzinski usvojili ministarstvo i Vlada. Tim dokumentom se JP „Morsko dobro“ i zakupci upravljaju prilikom raspisivanja tendera, pa se tamo budvanske plaže 10B i 10F još uvijek vode kao javna kupališta i sa starom površinom.
<h2>POLITIČKA TRGOVINA KAO EPILOG</h2>
Čitava situacija oko tendera za zakup crnogorskih plaža dodatno je zakomplikovana kada je 7. marta premijer Spajić na sjednici Vlade odbio prijedlog ministra Radunovića da Mladen Mikijelj ponovo bude imenovan za direktora JP „Morsko dobro“. Iz Spajićevog kabineta je uslijedilo banalno obrazloženje da će imenovanje direktora uslijediti kada bude ispoštovana procedura za usvajanje takvog prijedloga. U igri je ipak, kako tvrde izvori M portala, bilo neporedivo više od puke funkcije.
Priča o zakupu plaža u Ulcinju se već ozbiljno zatalasala, protiv novih rješenja su se pobunili Privredna komora, Zajednica opština i raniji zakupci, a postojala je mogućnost da se nezadovoljstvo proširi na ostale primorske opštine. Takav scenario nije pogodovao Spajiću, čiji bi dogovor sa arapskim investitorom za Veliku plažu mogao da propadne bez podrške „Morskog dobra“ i Radunovićevog ministarstva. Sa druge strane, NSD, Radunović i Mikijelj su htjeli da po svaku cijenu sačuvaju Mikijeljevu fotelju, prvenstveno kako bi zbrinuli svoj kadar, a potom i zbog toga što je JP „Morsko dobro“ idealan resurs za političku zloupotrebu, bilo da je riječ o partijskom zapošljavanju ili o crpljenju finansijskih resursa iz tog javnog preduzeća.
Podsjećaju da je Specijalnom državnom tužilaštvu tokom kampanje za lokalne izbore u Budvi upućena anonimna prijava o pretvaranju „Morskog dobra“ u izborni štab Mladena Mikijelja, kao i o boravku pripadnika određenih organizovanih kriminalnih grupa u prostorijama preduzeća.
Zbog takvog odnosa snaga u Vladi svima je bilo u interesu da Mikijelj ponovo bude imenovan za direktora „Morskog dobra“, kako bi partijski apetiti i PES i NSD bili zadovoljeni, a svačiji projekat mogao da se odvija nesmetano.
U „kontrolu snaga“ u Vladi na kraju je morao da se uključi i Spajićev najjači neformalni adut – ujak Sreten Kankaraš, koji važi za čovjeka sa neograničenim uticajem na dešavanja u Vladi. Kankaraš se 14. marta sastao sa Radunovićem i Mandićem u jednom podgoričkom lokalu, o čemu je M portal izvijestio. Da je sastanak završen dogovorom u korist i PES i NSD bilo je jasno već na narednoj sjednici Vlade, kada je Mikijelj ponovo imenovan za direktora JP „Morsko dobro“.
Time su širom otvorena vrata za zadovoljavanje političkih apetita ključnih partija vlasti na državnom nivo, kao i za „valorizacije“ plaža u skladu sa političkim dogovorima i trgovinama koji nijesu u interesu građana Crne Gore i inače veoma posrnule turističke privrede.&nbsp;

Za dva dana plaže pretvorene iz javnih u hotelska kupališta

Ujedinjeno Kraljevstvo je važan partner Crne Gore, s kojim naša zemlja kontinuirano gradi snažne bilateralne odnose - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa specijalnom izaslanicom Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan, damom Karen Pirs.
Milatović je, kako se navodi u saopštenju, naveo da su njegove posjete Velikoj Britaniji u oktobru 2023, julu 2024. i februaru ove godine dodatno osnažile međudržavne veze.
- Izrazio je zahvalnost na kontinuiranoj podršci Ujedinjenog Kraljevstva evropskom putu Crne Gore, dodajući da evroatlantsko savezništvo predstavlja ključnu dimenziju za razvoj naše saradnje na svim nivoima - navodi se u saopštenju.
Milatović je istakao i značaj predstojećeg Samita Berlinskog procesa, koji će se ove jeseni održati u Londonu, te da Crna Gora ovaj događaj vidi kao izraz snažne podrške našim reformskim naporima na putu ka punopravnom članstvu u EU.
Pirs je, kako se navodi u saopštenju, izrazila zadovoljstvo zbog sastanka sa Milatovićem tokom kojeg је potvrđeno snažno dugogodišnje partnerstvo između Ujedinjenog Kraljevstva i Crne Gore.
- Pozdravljamo našu blisku saradnju u oblasti regionalne bezbjednosti, obrazovanja, kao i podršku evropskim aspiracijama Crne Gore. jedinjeno Kraljevstvo obnavlja svoju posvećenost stabilnosti i prosperitetu Zapadnog Balkana, što potvrđuje i naša odluka da budemo domaćin Berlinskog procesa kasnije ove godine. Radujemo se produbljivanju saradnje sa Crnom Gorom u oblastima od zajedničkog interesa - poručila je Pirs.

Milatović sa Pirs: Posvećeni daljem unapređenju odnosa Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva

Inflacija u Njemačkoj u martu je pala više nego što se očekivalo, pokazali su objavljeni podaci.
Prema preliminarnim podacima Saveznog zavoda za statistiku, stopa inflacije smanjena je na 2,3 odsto. To je podstaklo pozive Evropskoj centralnoj banci (ECB) da dodatno smanji referentne kamatne stope.
- Inflacija u Njemačkoj postepeno se približava nivou koji znači stabilnost cijena, koji je definisan na dva odsto - rekao je ekonomista kopmanije ZEV Fridrih Hajneman.
On je dodao da su pad cijena nafte i letargična ekonomija pokretači slabljenja inflacije, prenose Nezavisne novine.
ECB je smanjila kamatne stope šest puta od juna prošle godine, ali je na sastanku u martu signalizirala da će tempo umanjenja ubuduće biti sporiji.
Naredni sastanak na kojem se odlučuje o kamatnim stopama biće održan 17. aprila.

U Njemačkoj pad inflacije u martu

Iran bi morao nabaviti nuklearno oružje ako ga napadnu Sjedinjene Američke Države ili njihovi saveznici, upozorio je savjetnik vrhovnog vođe zemlje, nakon prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa.
Komentari su uslijedili nakon što je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, obećao da će uzvratiti udarac ako Tramp izvrši prijetnju da će bombardovati Islamsku Republiku ako ne sklopi dogovor o obuzdavanju nuklearnog programa.
- Ne idemo prema (nuklearnom) oružju, ali ako učinite nešto loše u iranskom nuklearnom pitanju, prisilićete Iran da krene prema tome jer se mora braniti - rekao je Hameneijev savjetnik Ali Larijani za državnu televiziju.
Dodao je da Iran ne želi to učiniti, ali da neće imati drugog izbora.
- Ako u nekom trenutku vi (SAD) krenete prema bombardovanju sami ili preko Izraela, prisilićete Iran da donese drugačiju odluku - poručio je Larijani.
Tramp je u subotu rekao da će "biti bombardovanja" ako Iran ne pristane na nuklearni sporazum, prema EnBiSi njuzu, koji je rekao da je takođe zaprijetio da će kazniti Teheran onim što je nazvao "sekundarnim carinama".
Uprkos oštrim Trampovim komentarima, nije bilo jasno prijeti li on američkim bombardovanjem ili operacijom koordiniranom s drugom zemljom, vjerovatno neprijateljem Irana Izraelom.
- Oni prijete da će učiniti zlo. Ako se to izvede, sigurno će dobiti snažan protivnapad - rekao je Hamenei o izjavama tokom govora za praznik kojim se obilježava kraj muslimanskog mjeseca posta Ramazana.
Poruka je poslana Savjetu bezbjednosti UN-a u pismu iranskog ambasadora u UN-u Amira Saeida Iravania koji je osudio ono što je nazvao "ratnohuškačkim provokacijama".
- Iran će odgovoriti brzo i odlučno na svaki čin agresije ili napada od strane Sjedinjenih Američkih Država ili njihovih opunomoćenika, izraelskog režima - dodao je izaslanik.
Iransko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je otpravnika poslova švajcarske ambasade, koje zastupa američke interese u Iranu, "nakon prijetnji američkog predsjednika".
- Amerikanci imaju najmanje 10 baza u regiji oko Irana i imaju 50.000 vojnika. Neko ko je u staklenoj sobi ne bi trebalo bacati kamenje ni na koga - upozorio je general Amir Ali Hajizadeh, viši zapovjednik u iranskoj Islamskoj revolucionarnoj gardi.

Iz Irana zaprijetili da će u slučaju američkog napada napraviti atomsku bombu

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: interpol