Protestnom pismu novinara povodom otkaza dugogodišnjoj novinarki Javnog servisa (RTCG) Nevenki Macan - koji joj je uručen poštom, tokom bolovanja i pred neposredni odlazak u penziju - pridružili su se brojni crnogorski intelektualci i građanski aktivisti.
U pismu koje su potpisale njene kolege se ističe da odluka da joj se pred kraj karijere, na ovaj način uruši dostojanstvo i radni status, nije samo lični udarac - već nedvosmislena poruka svim novinarima da profesionalizam i lojalnost više nijesu vrijednosti koje se cijene u Javnom servisu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3477%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fslucaj-nevenke-macan-zloupotreba-javnog-servisa-za-obracun-sa-nepodobnim-novinarima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Intelektualci i građanski aktivisti koji su se pridružili protestnom pismu:
Aleksandra Radoman Kovačević,
Ivan Ivanović,
Nela Savković Vukčević,
Nikoleta Đukanović,
Marko Špadijer,
Jadranka Selhanović,
Janko Ljumović,
Đorđe Šćepović,
Boban Batrićević,
Marko Savić,
Miodrag Strugar,
Snežana Burzan Vuksanović,
Vukota Vukotić,
Nebojša Mrvaljević,
Božidar Proročić,
Dragan Mitov Đurović,
Olivera Komar,
Aleksandar Radoman,
Adnan Čirgić,
Nemanja Batrićević,
Dragana Sekulić,
Jelena Šušanj,
Anka Burić,
Aida Petrović,
Vesna Vičević,
Dina Bajramspahić,
Svetlana Pajović Musić,
Sanja Orlandić,
Rade Bojović,
Jovana Marović,
Anđe Backović,
Vesna Vukčević,
Slobodan Jovanović,
Julija Milačić Petrović-Njegoš,
Jasna Tatar Anđelić,
Jelena Marković,
Nevena Kovačević,
Zoja Đurović,
Žarko Đuranović,
Jelena Nikolić,
Sava Kovačević
I Sindikalna organizacija RTCG juče je uputila reagovanje ovim povodom uz poruku da će preduzeti sve kako bi zaštitila interes koleginice, a samim tim, kako su kazali, i ugnjetavane profesije. Oni su Savjetu RTCG tražili da poništi odluku o otkazu Nevenki Macan i da u penziju bude ispraćena kako zaslužuje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsindikalna-organizacija-rtcg-trazili-smo-savjetu-da-ponisti-odluku-o-otkazu-nevenki-macan-i-da-u-penziju-bude-ispraceno-kako-zasluzuje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Brojni intelektualci i građanski aktivisti se pridružili protestnom pismu povodom otkaza novinarki RTCG Nevenki Macan

Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića formiran je juče u Podgorici kako bi uvjerljivim analizama i dokazima razotkrio ideološku i političku pozadinu slučaja i obavijestio domaću i međunarodnu javnost o političkom progonu bivšeg glavnog specijalnog tužioca i ostalih inkriminisanih dužnosnika.
Forum čini 132 intelektualca iz Crne Gore i inostranstva, a na njegovom čelu je pisac Milorad Mijo Popović.&nbsp;
- Veliki teror što ga država Crna Gora danas sprovodi nad Milivojem Katnićem uporediv je samo sa fašističkim i staljinističkim procesima, u kojima su, tridesetih godina 20. vijeka, zbog svoje političke ili nacionalne pripadnosti, stradali nevini ljudi - saopšteno je iz Foruma.
Deklaracijom upućenom domaćoj, regionalnoj i međunarodnoj javnosti, Forum želi da upozori da državni "teror crnogorskih Višinskih Crnu Goru polako pretvara u Arhipelag Gulag".
Deklaraciju Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića prenosimo u cjelosti:
U Crnoj Gori se danas masovno krše ljudska prava i slobode. Crna Gora je jedina evropska država, uz autokratske države Rusiju i Bjelorusiju, u kojoj se politički protivnici u zatvoru. Sprovodi se politički revanšizam, hapse se politički i ideološki protivnici, funkcioneri bivše vlade, ministri, sudije, tužioci, direktori javnih preduzeća i agencija za sprečavanje korupcije, profesori univerziteta i akademici, sa izmišljenim i montiranim optužbama za zloupotrebu položaja, korupciju i tobožnju pripadnost kriminalnim organizacijama. Zbog slobode govora procesuiraju se i optužuju pisci, novinari i intelektualci, a brojni javni djelatnici, intelektualci, novinari i građanski aktivisti stavljeni su pod mjere tajnog nadzora.
Progonu i zatvaranju srednjovječnih i penzionisanih bivših funkcionera, u sedmoj i osmoj deceniji života, prethodio je javni linč režimskih glasila, a njihova privođenja u tužilaštvo sprovođena su uz brutalno kršenje ljudskih prava, međunarodnih standarda i konvencija: uz prisustvo kamera, vezane osumnjičenike sprovode maskirani policajci sa dugim cijevima. Uz kršenje zakona i Ustava, odugovlače se istrage i bez suđenja, podnesenih optužnica i presuda optuženi se mjesecima i u nekim slučajevima godinama zadržavaju u pritvoru.
O ukupnom političkom ambijentu u Crnoj Gori, stanju demokratije u njoj, svjedoči i činjenica da je u obrazloženju za produženje pritvora Milivoju Katniću kao otežavajuća okolnost navedena njegova privatna telefonska komunikacija sa poznatim crnogorskim novinarima i piscima, samo zato što su, profesionalno obavljajući svoj posao, branili pravo i slobodu, štitili ljudska prava i prezumpciju nevinosti.
Politički progon Milivoja Katnića presedan je čak i za režime hibridnog fašizma. Jer u krivičnopravnom smislu, optužbe kojima Specijalno tužilaštvo tereti svog bivšeg šefa – da je navodno štitio pojedine članove kriminalne organizacije, iako ih je baš Katnić na desetine uhapsio i procesuirao, te za učešće u navodnom ratnom zločinu – po svojoj neargumentovanosti i besmislenosti neobično podsjećaju na procese u vrijeme italijanskog fašizma, frankizma i staljinizma, gdje su tužioci bili iznad sudija i zakona.&nbsp;
U političkom kontekstu progon Milivoja Katnića, po svojoj pozadini, nacionalističkoj netrpeljivosti i bezobzirnosti nalik je aferi Drajfus. Istina, društvena i politička uloga Katnića u odnosu na francuskog kapetana jevrejskog porijekla koji je, ni kriv ni dužan, bio optužen za špijunažu neuporedivo je značajnija. Jer bivši glavni specijalni tužilac imao je najznačajniju ulogu u sprečavanju pokušaja državnog udara 2016. godine, koji bi u Crnoj Gori neminovno izazvao građanski rat nesagledivih posljedica, a u kojem su jasnu ulogu imali i nosioci današnje državne vlasti.
Naime, Milivoje Katnić je vodio tužilačko-policijski tim koji je razotkrio pripreme državnog udara i uhapsio zavjerenike, što je spriječilo građanske sukobe u Crnoj Gori i, uz ispunjenje drugih uslova za prijem u članstvo, presudno uticalo da Crna Gora 2017. godine postane članica NATO saveza. Samo zbog toga u svakoj suverenoj državi Milivoje Katnić bi bio persona grata, uvažen i poštovan. Međutim, u današnjoj Crnoj Gori Milivoju Katniću je borba za građanski mir, zaštitu ustavnog poretka i suverenitet države magnum crimen, veliki zločin. Nad Katnićem se uz primjenu političke zloupotrebe krivičnog progona i grube manipulacije tužioca primjenjuje revanšizam i osveta najgore vrste.&nbsp;
Nosioci pučističke rusko-srpske osovine koji su osvojili vlast na izborima 30. avgusta 2020. godine, kako je i karakteristično za klasične ideološko-političke prevrate, Milivoja Katnića su pretvorili u najomraženiju osobu – uz bivšeg predsjednika Mila Đukanovića. Politički progon Milivoja Katnića ne svjedoči samo o surovoj sudbini jednog revnosnog, sposobnog i hrabrog državnog funkcionera nego umnogome određuje blisku i dalju budućnost crnogorskog društva.&nbsp;
Hapšenje Milivoja Katnića, kao i drugih optuženih i pritvorenih, a još neosuđenih bivših funkcionera, pored osvetoljubivosti tipične za pripadnike autoritarnih režima, prvenstveno ima zadatak da zaplaši građane. Od toga da li će crnogorska tužilaštva i sudovi funkcionisati u skladu s propisima demokratske pravne države ili će ostati instrument u rukama političkih i kriminalnih klanova, presudno će zavisiti hoće li se Crna Gora konačno stabilizovati kao država i društvo koje će baštiniti vrijednosti liberalne demokratije - vladavine prava, ljudskih prava, prezumpcije nevinosti i slobode medija.
Glavni zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića je da uvjerljivim analizama i dokazima razotkrije ideološku i političku pozadinu slučaja i obavijesti domaću i međunarodnu javnost o političkom progonu bivšeg specijalnog tužioca i ostalih inkriminisanih dužnosnika.
Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, između ostaloga, organizovaće međunarodnu konferenciju o političkim zatvorenicima, kršenju individualnih i kolektivnih ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, zahtijevaće međunarodne arbitraže povodom produženja pritvora bolesnom šezdeset sedmogodišnjem pritvoreniku, kojega tužilac Miloš Šoškić proglašava i homicidnim – smrtonosnim za društvenu sredinu – premda u dosadašnjem životu nikad nije bio osuđivan. Tražićemo da suđenju Milivoju Katniću prisustvuju inostrani pravni eksperti i predstavnici demokratskih medija, kako bi se raskrinkala ova nezapamćena sudsko-političko-kriminalna farsa.
Zaštita ljudskih prava bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i ostalih bespravno uhapšenih političkih ličnosti, kao i targetiranih i diskriminisanih pisaca i novinara, građanskih aktivista i profesora, od presudnog je značaja za odbranu temeljnih demokratskih vrijednosti. Jer bezakonje, etnički i klerikalni nacionalizam i šovinizam, sprega politike, crkve i kriminalno-paravojnih struktura stvara pravnu i ekonomsku nesigurnost, apatičnost i strah, provincijalizam i predrasude, koje neminovno ubrzavaju svakovrsno propadanje Crne Gore.
Zato je zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića da ukaže na grubo kršenje ljudskih prava u slučaju Milivoja Katnića, kao i da uz pomoć domaćih i međunarodnih eksperata, aktivista za ljudska prava, ukaže na političku i kriminalnu pozadinu progona bivšeg glavnog specijalnog tužioca i ostalih visokih činovnika bivšeg režima. U širem kontekstu, zadatak Foruma je zaštita Ustava i zakona, zaštita ljudskih prava i građanskih sloboda.
Članovi Foruma za zaštitu ljudskih prava i potpisnici Deklaracije:
1. Mijo Adžić, akademski slikar;
2. Ante Armanini, pisac, Hrvatska;
3. Miodrag Miško Bajković, arhitekta;
4. Dino Bajramović, novinar, Bosna i Hercegovina;
5. Tomica Bajsić, predsjednik Hrvatskog centra PEN-a, Hrvatska;
6. Snježana Banović, spisateljica, Hrvatska;
7. Alek Barović, crnogorski politikolog i kolumnista, doktorand na Univerzitetu u Padovi;
8. Đorđe Begović, građanski aktivista;
9. Žarko Begović, građanski aktivista;
10. Nikola Belada, advokat;
11. Nermin Bijedić, građanski aktivista, Bosna i Hercegovina;
12. Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava, Srbija;
13. Vlado Bogdanić, aktivista za ljudska prava, Hrvatska;
14. Valentina Tina Boljević, građanska aktivistkinja;
15. Žarko Božović, građanski aktivista;
16. Ahmed Burić, pisac, Bosna i Hercegovina;
17. Mihailo Burić, red. prof. dr;
18. Aleksandra Burzan, građanska aktivistkinja;
19. Nenad Čanak, političar, Srbija;
20. Adnan Čirgić, prof. dr, predsjednik Crnogorskog PEN centra;&nbsp;
21. Ranko Ćetković, magistar političkih nauka, Hrvatska;
22. Ana Đukanović, advokatica;
23. Bojan Đuranović, politikolog;
24. Branislav Brano Đuranović, mašinski inženjer;
25. Roman Đuranović, slikar;
26. Vladimir Đuranović, slikar, redovni profesor;
27. Slavko Đurđić, novinar;
28. Branka Đuričković, dipl. ecc.;
29. Milovan Đuričković, dipl. ecc.;
30. Mia Evans Kesselman, dr, Njemačka
31. Davor Gjenero, politikolog, Hrvatska;
32. Jason Gold, Chief International Foreign Policy Advisor, Institute for the Protection of Democratic Values, Velika Britanija;&nbsp;
33. Irena Ilić, građanska aktivistkinja;
34. Azur Imširović, politikolog, Bosna i Hercegovina;
35. Darko Ivanović, novinar, reditelj i NVO aktivista;
36. Ervin Jahić, pisac, Hrvatska;
37. Luka Jovanović, advokat, Srbija;
38. Milan Jovanović, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju, Srbija;
39. Slobodan Jovanović, publicista;
40. Vido Jovanović, građanski aktivista;
41. Danilo Kalezić, politički analitičar, saradnik na UCG;
42. Milorad Katnić, prof. dr;
43. Radan Katnić, dip. ecc.;
44. Radomir Katnić, ppukovnik u penziji;
45. Katnić Slavko, službenik;
46. Dražen Katunarić, pisac, Hrvatska;
47. Željko Kavaja, građanski aktivista;
48. Enver Kazaz, prof. dr, Bosna i Hercegovina;
49. Nena Keselmann, predsjednica udruženja Montenegro, Njemačka;
50. Slavko Kljajić, građanski aktivista;
51. Aleksandar Konatar, mr ek. nauka;
52. Boro Kontić, novinar, Bosna i Hercegovina;
53. Proročić Božidar, pisac;
54. Elifa Kriještorac, aktivistica Amnesty International, Njemačka;
55. Hajdana Lompar Huter, Centar za građanska prava;
56. Marko Ljubić, novinar, Hrvatska;
57. Marjan Marković, advokat;
58. Zoran Zonjo Marković, The Books of Knjige;
59. Nikola Martinović, advokat;
60. Veljko K. Martinović, građanski aktivista, predsjednik MEDYART, Španija;
61. Danilo Marunović, reditelj i producent;
62. Dragica Milić, pravnica;
63. Saša Mrduljaš, prof. dr politikologije, Hrvatska;
64. Nebojša Mrvaljević, građanski aktivista, Forum slobodnih građana Luča;
65. Marina Mugoša, pravnica;
66. Jasmina Muminović, novinarka, vlasnica i glavna i odgovorna urednica portala Standard;
67. Sonja Nedović, građanska aktivistkinja;
68. Jašo Nikač, dipl. inž. maš.;
69. Tamara Nikčević, novinarka;
70. Anto Nobilo, advokat, Hrvatska;
71. Boris A. Novak, prof. dr, ppredsjednik Međunarodnog PEN-a, Slovenija;
72. Aleksandar Olenik, advokat, Srbija;
73. Žaklina Oštir, glumica;
74. Dijana Pajković, predsjednica Crnogorskog kulturnog društva Montenegro, Slovenija;
75. Ivana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;
76. Lazar Pajović, kapetan duge plovidbe;
77. Musić Svetlana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;
78. Neven Pajović, predsjednik Društva Montenegro-UK Society, Velika Britanija;
79. Antun Pavešković, pisac, Hrvatska;
80. Senad Pećanin, advokat, Bosna i Hercegovina;
81. Ana Pejović, doktorandica i magistrica književnosti;
82. Željko Perović, ambasador;
83. Ljiljana Pešić, građanska aktivistkinja;
84. Danijela Popović, grafička dizajnerka;
85. Milorad Popović, književnik, predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika;
86. Nenad Popović, pisac, Hrvatska;
87. Ivica Prtenjača, pisac, Hrvatska;
88. Vukić Pulević, akademik CANU;
89. Vesna Pusić, prof. dr, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Hrvatska;
90. Aleksandar Radoman, doc. dr, dekan FCJK;
91. Aleksandra Radoman-Kovačević, građanska aktivistkinja;
92. Šeki Radončić, novinar, pisac, antiratni aktivista i borac za ljudska prava, direktor NVO „Dokument“;&nbsp;
93. Dragan Radović, građanski aktivista;
94. Ljubo Radović, predsjednik Saveza Crnogoraca Hrvatske, Hrvatska;
95. Vedran Radović, građanski aktivista;
96. Ana Radulović, pravnica;
97. Branislav Radulović, prof. dr, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore;
98. Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori;
99. Biljana Radusinović, dip. ecc.;
100. Maja Raković, građanska aktivistkinja;
101. Aleksandar Sekulović, dr, pravnik i politikolog, Srbija;
102. Violeta Senić, građanska aktivistkinja;
103. Nada Sineštaj, građanska aktivistkinja;
104. Čedomir Stojković, advokat, Srbija;
105. Dušan Šarotar, pisac, Slovenija;
106. Darko Šuković, novinar, vlasnik i glavni urednik Antene M;
107. Tanja Šuković, novinarka;
108. Marina Šur Puhlovski, spisateljica, Hrvatska;
109. Marijana Šutić, spisateljica, Hrvatska;
110. Rajko Todorović Todor, slikar, profesor;
111. Kosara Tošković, građanska aktivistkinja;
112. Ratko Tošković, građanski aktivista;
113. Rada Trajković, prof. dr, Evropski pokret, Srbija;
114. Nick Trefs, dr, bankar, Frankfurt;
115. Ivan Valek, akademik, Hrvatska;
116. Ivan Videnović, prof. dr, Srbija;
117. Miodrag Vlahović, dipomata, predsjednik CHO;
118. Azem Vlasi, advokat, Kosovo;
119. Nebojša Vučinić, prof. dr, bivši sudija Evropskog suda;
120. Čedomila Vujošević Đurđić, pjesnikinja i novinarka;
121. Sreten Vujović, akademik DANU, potpredsjednik Crnogorskog PEN centra;
122. Branka Vukašinović, dipl. kulturolog;
123. Danica Vukašinović, mr psihologije;
124. Ljubica Vukašinović, diplomirani ekonomista;
125. Slavoljub Vukašinović, diplomirani ekonomista;
126. Vesna Vukčević, građanska aktivistkinja;
127. Srđan Vukmirović, građanski aktivista iz dijaspore, Kanada;
128. Dragana Vuković, pravnica;
129. Zoran Vuković, pravnik;
130. Zoran Vuletić, političar, Srbija;
131. Zoran Vulević, književnik, pisac;
132. Predrag Peđa Vušurović, građanski aktivista.
&nbsp;

Formiran Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića: Politički progon bivšeg GST presedan i za režime hibridnog fašizma

Ekološki i građanski aktivista Aleksandar Dragićević saopštio je da se u Nišu, u okviru postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, gradi regionalna spalionica.
Dragićević je to objavio na društvenoj mreži Fejsbuk, podsjećajući na izjavu predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića da će podnijeti ostavku ukoliko se ispostavi da je tačno da će se u Nišu graditi spalionica otpadnog mulja.
– Uvijek sam spreman da debatujem i da iznesem konstruktivnu kritiku. Dok ne naučim i istražim neku temu, ne oglašavam se niti istupam po tom pitanju. Svakoj inicijativi prethode sedmice, a nekada i mjeseci učenja, čitanja i konsultacija. Nekada smislena rasprava nije moguća jer sa druge strane postoji buka, vika, vrijeđanje, spinovi i dezinformacije – naveo je Dragićević.
On je dodao da je Asanović, prema njegovim riječima, sinoć poručio da će podnijeti ostavku ukoliko je istina da će se u Nišu graditi spalionica.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.8945%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fphoto.php%3Ffbid%3D10241998179719199&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dragićević: U Nišu se gradi spalionica a Asanović je najavio ostavku ako se to potvrdi

Nakon tri godine kontinuiranog urušavanja lokalne samouprave, neizvršavanja budžetskih obaveza, narušavanja ugleda lokalnih ustanova i preduzeća, rasipanja novca građana i kompromitacije ranije uspješno započetih projekata, predstavnici lokalne vlasti u Pljevljima – čiji su konstituenti Pokret Evropa sad i Demokrate – javno konstatuju da je ovakav način upravljanja gradom neodrživ.
Umjesto preuzimanja odgovornosti za stanje u kojem se Pljevlja danas nalaze, ove partije, kako ocjenjujemo, pokušavaju da otkriju „toplu vodu“, iako je svakom građaninu odavno jasno da je lokalna vlast ušla u svoju završnu fazu.
Građani danas svjedoče ne samo bahatosti i neodgovornosti lokalnih vlastodržaca, već i međusobnim optužbama koalicionih partnera, koji se takmiče ko će prvi svaliti krivicu za katastrofalno stanje u Opštini Pljevlja, njenim finansijama, ustanovama i preduzećima.
Iz posljednjih saopštenja PES-a i Demokrata jasno se može zaključiti da pokušavaju da se operu od odgovornosti, pronalazeći krivca za potpunu nefunkcionalnost sistema u drugim političkim subjektima, prije svega u DF-u, odnosno NSD-u. Ostaje da se vidi dokle će trajati takav narativ, posebno imajući u vidu „pomirljive poruke“ koje su im u međuvremenu upućene iz njihovih koalicionih redova.
Dodatno, javnost s pravom očekuje odgovor na pitanje šta će biti sa najavljivanim razgovorima koji bi, navodno, trebalo da poprave odnose unutar vladajuće većine, a koje predsjednik Opštine uporno ignoriše.
Sve više se stiče utisak da se ti pregovori vode daleko od očiju javnosti, u partijskim centralama, pod simboličnim nazivom „toplifikacija vlasti u Pljevljima“. Kao valuta u tim dogovorima, kako se može zaključiti, pominju se funkcije, fotelje i pozicije sa izdašnim budžetskim raspolaganjima, dok će sve to, pretpostavljamo, biti precizirano nekim novim koalicionim sporazumom.
Da sumiramo – nakon tri godine zajedničkog vršenja vlasti, tokom kojih Pljevlja bilježe kontinuirano nazadovanje, PES i Demokrate su došli do zaključka koji su građani prepoznali još nakon prvih kadrovskih rješenja i imenovanja u lokalnoj upravi, sekretarijatima, upravnim odborima i na mjestu predsjednika Opštine.
Dok je fokus tzv. „oslobodilaca“ od samog početka bio usmjeren na ideološke obračune, populizam i dnevnopolitičke teme, grad je tri godine guran u provaliju iz koje će se teško izvući. Tekuća potrošnja odavno je premašila realne budžetske prihode, razvojni projekti praktično ne postoje, a ni najavljene investicije, uključujući i one bombastično predstavljane, nijesu se materijalizovale.
Pljevlja danas plaćaju cijenu neodgovornog upravljanja, a odgovornost za to ne može se sakriti međusobnim optužbama i zakašnjelim saopštenjima.

DPS Pljevlja: Nakon tri godine propadanja grada, vlast se nadmeće ko će koga prije optužiti za katastrofu

Prisustvo oca na porođaju od nemjerljive je važnosti, jer dovodi do stabilizacije hormona, a kod porodilje stvara osjećaj sigurnosti i bezbjednosti, što se prenosi i na bebu. Prisustvo oca, osim osjećaja bezbjednosti, putem kontakta kože roditelja reguliše tjelesnu temperaturu i usporava rad srca – rekla je, gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E, visoka strukovna babica mr Marijana Bogavac.
Prema UNICEF-ovom istraživanju, uloga oca je od nemjerljive važnosti za zdrav razvoj mozga bebe, a Bogavac kaže da je uloga oca na samom porođaju višestruka, ali da je najvažniji osjećaj sigurnosti majke.
- Da bi svi hormoni radili onako kako treba i da bi porođaj funkcionisao, najbitnije je da se žena osjeća sigurno i bezbjedno. Ona se u najvećem broju slučajeva nalazi u situaciji gdje je gola i sama, najčešće leži, dok pored nje stoje ljudi koji su obučeni i startno su u jačoj poziciji i prednosti. Zbog toga je važno da pored sebe ima osobu koju voli - rekla je Bogavac.
Podsjeća da se svi različito ponašamo u situacijama kada nas nešto boli – neko želi da se osami, a neko dijeli osjećanja s drugima, jer mu to donosi olakšanje – i da je slično i sa ženama na porođaju.
- Važno je za bebe, a i sociologija kaže da su takvi brakovi stabilniji. Od suštinske važnosti je sigurnost žene na porođaju - istakla je Bogavac.
Mikrobiom se nalazi na koži, objašnjava Bogavac, a bebe se najčešće rađaju u bolnicama gdje su prisutne bolničke bakterije, pa je značajno da svojim tijelom i rukama dodirnu kožu roditelja.
- Osim mikrobioma, važna je i tjelesna toplota, koja umiruje bebin rad srca. Beba zna da je sigurna, jer bebe vole sve one koje majka voli. Svi oni koji prijaju majci, prijaju i bebi. Taj momenat je važan, jer tada beba ima osjećaj sigurnosti, usporava se rad srca, reguliše tjelesna temperatura i beba je slobodna i opuštena - zaključila je Bogavac.

Bogavac: Prisustvo oca na porođaju ključno za osjećaj sigurnosti majke i bebe

Opština Bar saopštila je da je raspisan Javni konkurs za sufinansiranje programa sportskih organizacija za 2026. godinu, kojim je opredijeljeno ukupno 350 hiljada eura za rad onih sportskih klubova i društva kojima Opština Bar nije osnivač odnosno suosnivač.
- Ovo je tradicionalni vid podrške koju Opština Bar svake godine pruža sportskim organizacijama sa namjerom unapređenja uslova za bavljenje sportom, a kontinuirano uvećanje budžetskih sredstava koji se izdvajaju za ovu namjenu, uz infrastrukturne projekte u oblasti sporta, potvrđuje činjenicu da lokalna uprava aktivno radi na sveukupnom razvoju sporta u Baru - navodi se u saopštenju.
Pravo učešća na konkursu, kako kažu, imaju sportski klubovi, koji su registrovani na teritoriji opštine Bar, nakon godine dana od dana osnivanja tog sportskog kluba, a takmiče se u sportu koji je regulisan jedinstvenim sistemom takmičenja u okviru nadležnog nacionalnog saveza, kao i sportsko rekreativna društva, sportske organizacije lica sa invaliditetom, školska i studentska sportska društva sa teritorije opštine Bar, nakon godine dana od dana osnivanja u skladu sa Zakonom o sportu.
- Pored ovih uslova, pravo na sufinasiranje programa rada sportska organizacija može ostvariti ukoliko je upisana u Registar sportskih organizacija nadležnog Ministarstva, ima sjedište kluba na teritoriji opštine Bar najmanje godinu dana od dana osnivanja, učestvuje u redovnom sistemu takmičenja koja organizuje nacionalni sportski savez Crne Gore u određenoj sportskoj disciplini (ne odnosi se na sportsko rekreativna društva i školska i studentska sportska društva), ima angažovanog stručnjaka koji ima zakonom predviđene kvalifikacije za rad u sportu, ima obezbjeđen prostor za obavljanje svoje djelatnosti, nema blokadu poslovnog računa i poreske dugove, te ukoliko je do kraja tekuće kalendarske godine, organu lokalne uprave nadležnom za sport dostavio finansijski izvještaj o utrošku dodjeljenih sredstava iz budžeta opštine Bar za kalendarsku godinu koja prethodi godini u kojoj se vrši raspodjela sredstava - ističe se u saopštenju.
Konkurs je, navode, otvoren 15 dana od dana objavljivanja, a prijavu na isti podnosi ovlašćeno lice sportske organizacije na propisanom obrascu koji je dostupan na zvaničnoj web stranici Opštine Bar www.bar.me, kao i na šalteru Građanskog biroa.
Sve dodatne infromacije od značaja za prijavljivanje na Konkurs mogu se dobiti u Sekretarijatu za sport i mlade, kancelarija broj 203, svakog radnog dana od 11 do 13 časova, ili pozivom na broj telefona 030/301-483.​

Tag: intelektualci

Brojni intelektualci i građanski aktivisti se pridružili protestnom pismu povodom otkaza novinarki RTCG Nevenki Macan

Formiran Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića: Politički progon bivšeg GST presedan i za režime hibridnog fašizma

Dragićević: U Nišu se gradi spalionica a Asanović je najavio ostavku ako se to potvrdi

DPS Pljevlja: Nakon tri godine propadanja grada, vlast se nadmeće ko će koga prije optužiti za katastrofu

Bogavac: Prisustvo oca na porođaju ključno za osjećaj sigurnosti majke i bebe

Opština Bar izdvaja 350 hiljada eura za sufinansiranje rada sportskih organizacija

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO