Crna Gora je iznijela ambiciozni plan da bude dio EU 2028. godine i mi smo spremni da tu ambicioznu agendu podržimo, kazao je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.
On je predsatvio spoljnopolitičkom odboru Evrposkog parlamenta Paket proširenja za 2024. godinu, uključujući izvještaje Evropske komisije o zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, prenosi Portal RTCG.
Varhelji je rekao da je Crna Gora napredovala u oblasti vladavine prava. Naglasio je da će do kraja godine vjerovatno biti zatvorena četiri poglavlja u pregovorima sa EU.&nbsp;
Paket proširenja koji EK usvaja svake godine obuhvata procjenu stanja u pristupnom procesu i sprovođenju reformi u više zemalja koje žele da se pridruže EU, uključujući Crnu Goru.&nbsp;
Poslije ocjene Komisije o reformama u svakoj zemlji koja je u procesu evrointegracija, izvjestioci AFET-a će izraditi nacrte rezolucija za te države sa zaključcima i preporukama Evropskog parlamenta

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Varhelji: Spremni smo da podržimo ambiciozni plan Crne Gore da bude dio EU 2028.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da se apsolutno moraju napraviti dodatni napori da se poboljšaju odnosi sa Hrvatskom, navodeći da Crna Gora već sada mora baviti sa određenim otvorenim pitanjima koja ima sa tom zemljom.
- Hrvatska je ozbiljan partner, ne samo kada su u pitanju evropske integracije, nego i u dijelu dobrosusjedskih odnosa. Do sada smo imali sajne odnose, sigurna sam da ćemo nesuglasice rješavati. Hrvatska nam je prethodnih 12 godina slala ekspertsku pomoć u integracijama koja nam je značlila, ali moramo pokazati spremnost sa naše strane - postoje određena otvorena pitanja kojima se moramo baviti već sada - rekla je Gorčević u Centralnom dnevniku na TV Nova M, nakon predstavljanja posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore.
Ona je rekla da je Izvještaj EK najbolji do sada i u Vladi su, kako je rekla, izuzetno zadovoljni njegovim sadržajem.
- Ovo je napredak koji se ocjenjuje kao dobar. Sve ono što smo obećali prije samo godinu dana, ovaj izvještaj je pokazao i da postoje reforme, napredak i rezultati - navela je Gorčević.
Komentarišući reformu izbornog zakonodavstva na koju poziva EK, Gorčević je rekla da od strane Vlade postoji volja da zakonodavstvo i prijedlozi zakona idu u pravcu stabilizacije izbornog zakonodavstva, ali da su određene procedure u rukama Odbora za svaobuhvatnu izbornu reformu.&nbsp;
Očekuje i da će se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja ubrzo naći u proceduri.
- Ali moramo podsjetiti da je za ovu vrstu izbornog zakonodavstva potrebna dvotrećinska većina. Ozbiljne preporuke moraju doći i od Skupštine i da shvatimo zašto je bitno izborno zakopnodavstvo, ne samo zbog preporuka Evropske komisije, već rješavanja izborne krize u više opština - navela je Gorčević.
Takođe, Gorčević očekuje i da će do kraja godine Vrhovni sud izaći iz v.d. stanja, te da će biti izabran predsjednik te institucije u punom kapacitetu.
- To više nije sada u nadležnosti Vlade, već Sudskog savjeta, ali to je obaveza koju moramo da ispunimo kao država. Što je bilo do Vlade mi smo ispoštovali. Nadamo se da će se taj izbor desiti do kraja godine, na zadovoljstvo svih - naglasila je Gorčević.
Prema njenim riječima, plan da Crna Gora do 2026. godine zatvori sva poglavlja, a da do 2028. postane članica Evropske unije je ambiciozan, ali izvodljiv.
- Po prvi put imamo jasan plan kada ćemo zatvoriti koje poglavlja. Ako postoji politička stabilnost, sigurna sam da je to izvodljivo. Izvještaj predstavlja ono što je suština - a to je da su evropske integracije bile prioritet Vlade i da će to biti do kraja mandata - istakla je ministarka.
Ona je istakla da će Vlada Izvještaj EK korititi mapu puta za dalji napredak ka Evropskoj uniji.
- Jedna tačka koja nas uvijek spaja su evropske integracije. Nadam se da će nas spajati i ubuduće - zaključila je Gorčević.

Tamara Klikovac

500x500

Gorčević: Već sada se moramo baviti otvorenim pitanjima sa Hrvatskom, predsjednika Vrhovnog suda izabrati do kraja godine

Evropska budućnost svih država Zapadnog Balkana je jasna i sve one žele da žive zajedno i u miru, ocijenio je glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović, razgovarajući sa regionalnom direktoricom Istočnog odbora njemačke privrede (German Eastern Business Association) Anjom Quiring, o perspektivi evropske budućnosti Zapadnog Balkana, na Konferenciji o ekonomiji Montenegro 2024, koju je Privredna komora Crne Gore organizovala u Budvi na temu “Decenija Berlinskog procesa”.
- Kada razmišljamo o budućnosti Zapadnog Balkana možemo napraviti svojevrsnu paralelu sa životom čovjeka. Čovjek u životu želi stabilnost, ravnopravnost, zdravlje, a isto važi za države koje žele da budu prosperitetne, jednake sa ostalima i suverene. Evropske integracije imaju dvije dimenzije: horizonatalanu – proširenje na kontinetu i vertikalnu – uspostavljanje čvršćih veza između država. U proteklih 10 godina nijesmo vidjeli ovo horizonatalno proširenje. Ako je tada postojao zamor od proširenja, sada postoji zamor od njegovog izostanka - kazao je Zenović.
Odgovarajući na pitanje o budućnosti Berlinskog procesa, Zenović je, kako se navodi u saopštenju, kazao da je plan da Crna Gora do 2028. godine pristupi Evropskoj uniji, istakavši da ne može predvidjeti kako će se to odraziti na ovaj proces, koji je donio mnoge promjene u perspektivi Zapadnog Balkana, posebno u pogledu međusobne saradnje.
- Proces je bio transparentan, za razliku od mnogih drugih. U tom smislu, ova inicijativa ima prednost u odnosu na druge, jer je promijenila perspektivu, spustila dijalog s visokog političkog nivoa na svakodnevni život, što je u suštini i razlog zbog kojeg skoro 80 odsto građana Crne Gore podržava ideju o pristupanja EU - kazao je on.
Prema njegovim riječima, Zapadni Balkan je pronašao dobar način da se pripremi za članstvo u EU, naglasivši da sada postoji i Evropski plan rasta za ZB6.
- Crna Gora je otvorila sva pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila tri. Planiramo privremeno zatvoriti još četiri do kraja godine, a mnoga pitanja pokrivena ovim poglavljima vezana su za reformske agende koje su dio Plana rasta - istakao je on.
Dodao je da su mnoge ideje već prepoznate u okviru Berlinskog procesa, tako da su inicijative kompatibilne i idu u istom smjeru, a to je priprema zemalja Zapadnog Balkana za članstvo u EU.
Zenović se, kako se navodi u saopštenju, osvrnuo i na unapređenje najvažnijih oblasti u procesu EU integracija, istakavši vladavinu prava, koja, kako navodi, predstavlja samu osnovu, jer sve kreće i završava sa njom.
- Dakle, da bi dobili pristup sredstvima, bilo onim koja se daju kao bespovratna, ili u obliku određenih zajmova, vi dajete procjenu reformi na koje se obavezujete u datoj godini - poručio je on.
Zenović je istakao da je značaj Berlinskog procesa upravo u tome što je zadržao fokus zemalja Zapadnog Balkana na EU agendu.
- Mislim da je sve što vidimo u posljednjih deset godina u oblasti ekonosmke i socijalne integracije uglavnom povezano sa Berlinskim procesom. To je krovni koncept za brojne inicijative. Berlinski proces možda nema najbolji PR u svijetu biznisa, ali je dao podlogu za političku komunikaciju lidera svih zemalja Zapadnog Balkana, te je tako dao značajan doprinos daljoj integraciji. Omogućio je da zemlje Zapadnog Balkana uvježbaju sve procese na koje će naići u EU. Ako u ovom okviru nisu pokazale spremnost za dijeljenje odgovornosti, saradnju i zajedničko suočavanje sa globalnim izazovima neće to moći sprovesti ni u široj grupi od 27 država članica - naveo je on.
Kako se dodaje u saopštenju, posebno se osvrnuo i na ekonomski razvoj koji bi trebao da prati proces integracija.
- Crna Gora kao zemlja koja je u tako visokom stadiju integrisanja, u kojoj imamo pregovore i tehnički dio, želi da sagledava proces proširivanja kao konstantu, ali i da se fokusira na pojedinačne zasluge. Ljudi koji žele da budu dio projekta EU to priželjkuju zbog svega na čemu ta unija počiva. Pravila, principi i propisi bi trebali da budu tu da bi biznis napredovao, da bi tržište bilo podstaknuto i bilo motivisano da se razvija. Ukupni cilj je da se obezbijedi konvergencija ekonomija zemalja Zapadnog Balkana kako bi mogle da dostignu prosjek ekonomija EU. U krajnjem, političko i zakonsko usklađenje neće imati smisla ako ne bude uticalo na svakodnevni život i ekonomiju - naglasio je Zenović.
Govoreći o pregovaračkim poglavljima koje Crna Gora planira da zatvori do kraja godine, Zenović kaže da ona, iako tehnička, promovišu suštinske promjene u crnogorskom društvu.
- Poglavlje 7 – Intelektualna prava svojine vrlo je važno da kompanijama pokažemo da Crna Gora obezbjeđuje njihova prava u ovoj oblasti, a poglavlje 10 – Informaciono društvo i mediji pokazuje da smo uslaglasili pravni sistem sa EU koji obezbeđuje pluralitet medija i nezavisnost regulatora što je takođe podsticaj za preduzeća koja se bave ovom oblašću. Poglavlje 20 – Industrijska politika i preduzetništvo gdje kroz evropsku strategiju pokušavamo da nediversifikovanu crnogorsku privredu učinimo konkurentijom, otvorenijom, prijemčivijom za ranjive grupe. Na kraju, tu je i poglavlje 31 koje se odnosi na politiku odbrane i bezbjednost, gdje smo godinama usklađeni sa politikom EU, što pokazuje da je Crna Gora čvrsto na evroatlanskom putu i šalje dobru poruku našim partnerima - zaključio je Zenović.

1250x600

1084x550

Zenović: Zapadni Balkan pronašao dobar način da se pripremi za članstvo u EU

Crna Gora treba brzo i fokusirano da ide prema članstvu u Evropskoj uniji (EU), kako bi iskoristila postojanje političke volje u Uniji i među državama članicama, koja ne mora trajati do kraja procesa pridruživanja, ocijenio je glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović.
On je u intervjuu agenciji MINA kazao da već sada postoje indicije da politička volja koja postoji među državama članicama neće biti takva do kraja procesa crnogorskih pregovora.
Prema riječima Zenovića, rok za pristupanje Uniji do 2028. godine je ambiciozan, ali realan, a na tom putu, osim političko–diplomatskih, biće i administrativno-tehničkih izazova, zbog čega država mora uložiti maksimalne napore.
- Proces proširenja u prvom redu zavisi od inherentne volje država članica. To je njihova suverna volja da li svoj tim žele da upotpune nekim drugim državama ili ne - naveo je Zenović.
On je rekao da je važna i politika institucija EU i dodao da su na čelu Evropske komisije (EK) uglavnom bili ljudi koji su držali do značaja politike proširenja.
Kako je kazao Zenović, od 2003. godine nije bilo jasnih vremenskih okvira i pozitivnih signala za Zapadni Balkan, iako postoje pretpristupni fondovi koji su sveobuhvatni i targetiraju sve ključne izazove u tranzicionom društvu.
- Kada postoji volja za proširenje, onda sve drugo zavisi od države kandidata - naglasio je Zenović.
Osvrćući se na zamjerke da brzina promjena često ide naušrtb kvaliteta, on je naglasio da nekad nedostatak brzine oduzme bilo kakav kvalitet i postojanje bilo kakve reforme.
- Čini mi se da su se kockice poklopile, politička volja na obje strane, na strani EU u smislu država članica, ali i u Briselu, koji taj proces treba da koordinira, koji treba da stvori administrativne i druge prepostavke da se taj proces vodi, i dobili smo jedno ubrzanje - rekao je Zenović.
On je dodao da je to ubrzanje u integracijama velikim dijelom rezultat agresije Rusije na Ukrajinu i cijelokupnog geopolitičkog momenta.
- Ali on je svakako i odraz umora, ne od proširenja, nego umora od neproširenja, umora evropske ideje zbog toga što se ne ostvaruje nova dinamika - naveo je Zenović.
Podsjećajući na rokove za članstvo do 2030. godine, on je kazao da smatra da je nova ambicioznost koju definiše Vlada Crne Gore, ali i drugi politički akteri, dobra i realna, kao i da ima podršku EK.
Zenović je ocijenio da su, uz podršku i jasnu opredeljenost za članstvo u EU, definisani rokovi ostvarivi i da Crna Gora može do 2028. godine postati punopravna članica EU.
Upitan šta je ključno što će uraditi kako Crna Gora, koja je u pregovorima od 2012. godine, ne bi propustila aktuelni momentum proširenja, on je kazao da momentum koji je trenutno snažan, ne mora da traje zauvijek.
- Geopolitika je promjenljiva, politike velikih sila su promjenljive, a u svijetu stalnih promjena na jednom malom društvu i maloj državi nije baš da se oslanja na neke izvjesnosti kojih nema. Iz tog razloga, ako postoji taj momentum, to treba iskoristiti - poručio je Zenović.
On je ponovio da su opredijeljenost i brzina ključne, dodajući da iskustvo pokazuje da je kad god je nešto išlo sporo, to obično bio znak da na nekim višim instancama nije bilo komunikacije i političke volje.
- Iz tog razloga mislim da u ovoj konstelaciji zvijezda koje su se ovako dobro poklopile Crnoj Gori, treba brzo, fokusirano, jasno da idemo ka članstvu EU - rekao je Zenović.
On je, odgovarajući na pitanje šta će biti glavni izazovi na putu zatvaranja svih poglavlja do 2026. godine, ukazao na postojanje diplomatsko-političkog, ali i tehničko-administrativno-ekspertskog toka integracija.
On je istakao da politička volja mora biti jasna i u državi, među članicama Unije, ali i na nivou EU.
Zenović je kazao da je konsenzus Vlade, parlamentarne većine, političkih partija i društva o članstvu u Uniji značajan i da treba tako da ostane do kraja jer su, kako je naveo, pred Crnom Gorom dvije burne godine.
On je dodao da, kada je u pitanju crnogorsko članstvo, postoji politička volja kod Unije i država članica.
- Volja država članica postoji i ona je u ovom trenutku bila, vidjeli ste, bez ostatka kada je Crna Gora u pitanju, i mi sada već znamo da postoje indicije da to možda tako i neće biti do kraja ovog procesa - rekao je Zenović.
On je poručio da je vrlo važno da se svi diplomatski kanali, susreti na najvišem mogućem nivou dese i da se kroz diplomatski okvir identifikuju i rješavaju tačke sporenja.
Komentarišući odnose sa Hrvatskom, Zenović je naveo da je tačaka spajanja Crne Gore sa tom državom mnogo i da u pregovaračkoj strukturi imaju jasnu viziju o tome, kao i da su hrvatski eksperti jako zastupljeni u cijelom timu Crne Gore.
- Zato je vrlo važno da pokrenemo taj političko-diplomatski mehanizam, dijalog i da vidimo kako da sve ove šumove otklonimo i da prosto zajedno idemo dalje u ovom procesu evropskih integracija - kazao je Zenović.
Govoreći o tehničko-administrativnim izazovima, on je rekao da se neki od njih posebno vezuju za pojedina izazovna poglavlja, kao što je Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
Zenović je kazao da je Poglavlje 27 jedno od najsloženijih jer, između ostalog, finansije koje proizilaze kao potrebne u okviru tog poglavlja prevazilaze nekoliko puta budžet Crne Gore.
- Poglavlje 27 je skupo i zahtijeva jako puno restruktuiranja postojećih kapaciteta svih vrsta, otpada, pitanja buke, neophodnog instrumentarija, neophodnog broja izvršilaca, zatim pitanje Termoelektrane Pljevlja, plastike - rekao je Zenović.
Prema njegovim riječima, u tom poglavlju nalaze se mnoge stvari kojima se države EU bore već decenijama unazad, dok Crna Gora zaostaje.
- Međutim, imamo vrijeme pred nama, treba imati volju, niko ne traži od Crne Gore da bude klimatski neutralna do 2028. godine, već da da sve od sebe - naveo je Zenović, dodajući da postoji mogućnost da se od EU za neke oblasti traže prelazni periodi.
On je istakao problem administrativnih kapaciteta, dodajući da je važno da postoje ljudi, agencije i tijela koji mogu da primjenjuju zakone koji se donose.
Govoreći o četiri poglavlja koja bi Crna Gora trebalo da zatvori do kraja godine, Zenović je kazao da je usvajanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR) bio iskorak i „velika cenzura“ za Crnu Goru.
IBAR, kako je rekao, nije bio samo iskorak u smislu reformskih procesa u oblasti vladine prava, kao temeljnom, krucijalno važnom segmentu svake evropske politike i procesa pristupanja, već i uslov da Crna Gora nastavi sa privremenim zatvaranjem pregovaračkih pogleda.
- To je suština samog procesa. I mislim da je, u tom pogledu, IBAR bio velika cenzura - naveo je Zenović, dodajući da je segment otključavanja evropskog procesa i zatvaranja poglavlja veliki iskorak.
Zenović je kazao da bi Crna Gora, na narednoj međuvladinoj konferenciji u decembru, nakon više godina trebalo da privremeno zatvori poglavlja, i to Poglavlje 7 - Intelektualna svojina, 10 - Informatičko društvo i mediji, 20 - Industrijske politike i preduzetništvo, kao i poglavlje 31 koje se odnosi na spoljnu i bezbjednosnu politiku Crne Gore.
- Različite su teme, ali ovo su poglavlja u kojima imamo visok nivo interne spremnosti - dodao je Zenović.
Upitan da li Reformska agenda može ubrzati proces pristupanja Crne Gore Uniji, on je istakao da je ona signal EU da je proširenje važno i da mu ne treba pristupati samo kroz birokratske, legislativne momente, nego da treba tražiti reforme, ali i dati veliku podršku za one oblasti koje su od životnog značaja za ljude u Crnoj Gori.
- Vjerujem da će Reformska agenda biti zamajac cijelom pregovaračkom procesu - rekao je Zenović.
Na pitanje da li država ima dovoljno kapaciteta da isprati dinamiku koja je potrebna za zatvaranje poglavlja, on je odgovorio da je činjenica da, u smislu administrativnih kapaciteta, postoji raskorak između onoga što Crna Gora treba da ima na kraju pregovaračkog procesa i onoga što u ovom trenutku posjeduje.
On je kazao da su zbog toga, kao pregovaračka grupa, inicirali izradu horizontalne analize, koja će proći kroz sva poglavlja i kroz crnogorske kapacitete, kako bi vidjeli šta je ono što fali, u smislu kvantiteta, obuka, ali i institucija.
- Te tri dimenzije administrativnih kapaciteta ćemo mapirati i smatram da je to dokument koji je već trebalo da bude izrađen, ali mislim da je i ovo dobar trenutak da se podvuče crta i da se nakon tog dokumenta, njegove analize, Vlada odredi sa konkretnim koracima na polju administrativnog kapaciteta Crne Gore - naveo je Zenović.
On je, komentarišući predlog za sastav nove EK i činjenicu da je za komesarku za proširenje predložena predstavnica iz Slovenije Marta Kos, rekao da je slika EK sa novim sastavom refleksija političkog života unutar svih demokratija Unije.
Ukazujući na naddržavni karakter EK, Zenović je istakao da komesari ne predstavljaju države članice, već EU u cjelini.
On je kazao da Slovenija ima specifično iskustvo sa procesom pridruživanja i dodao da je siguran da će komesarka Kos reflektovati to iskustvo na države kandidate.
- U procesu evroskih integracija Slovenija je veliki prijatelj Crne Gore, to se vidi u međunarodnom kontekstu i u bilateralnim susretima - rekao je Zenović, podsjećajući na podršku koju Slovenija pruža svim državama Zapadnog Balkana, a u prvom redu Crnoj Gori.
Zenović smatra da je i to za Crnu Goru jako dobar signal.

Zenović: Rok za pristupanje EU do 2028. je ambiciozan, ali realan

Zatvaranje svih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU) do 2026. godine je ambiciozan, ali ostvariv cilj, ukoliko bude političke stabilnosti i discipline kao preduslova, ocijenio je ambasador Unije u Crnoj Gori Johan Satler.
On je rekao da u državama članicama EU postoji obnovljena podrška proširenju, da podrška građana u zemlji ostaje visoka, kao i da svi ključni politički akteri u Crnoj Gori nastavljaju da izražavaju čvrstu posvećenost pristupanju Uniji.
- Govoreći o trenutnom zamahu proširenja, nije pretjerano reći da istorija zove i da Crna Gora ne smije dopustiti da joj ova prilika izmakne - kazao je Satler u intervjuu Agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, nakon dobijanja pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja vladavine prava (IBAR) u junu, Crna Gora je u veoma dobroj poziciji da brzo napreduje, iako puno napornog rada tek predstoji.
- Crna Gora će napredovati ka članstvu u EU onom brzinom kojom bude u stanju da ispuni ključne uslove iz različitih pregovaračkih poglavlja - istakao je Satler.
Zato je, kako je rekao, sada vrijeme da svi koji imaju najbolje interese Crne Gore na umu, rade vrijedno i mudro kako bi ostvarili rezultate.
- Sada je svim nadležnim institucijama jasno šta treba da učine da Crna Gora završi pristupne pregovore - naveo je Satler.
On je kazao da je Crna Gora predstavila ambiciozan plan da zatvori sva pregovaračka poglavlja do 2026. godine.
- Mi to smatramo ambicioznim, ali ostvarivim ciljem, ukoliko bude političke stabilnosti i discipline kao preduslova - rekao je Satler.
On je poručio da vlasti i politički akteri ne bi trebalo da žrtvuju kvalitet zakona zbog brzine, da izgube fokus sa evropske agende zbog podjela oko identitetske politike, ili da urade bilo šta što bi moglo da naruši odnose sa susjedima i državama članicama EU.
Satler je naveo da će Delegacija EU pružiti punu podršku i usmjerenje na putu ka EU.
On je kazao da, kao neko ko je dugo godina radio na Balkanu, vjeruje u Crnu Goru jer je, kako je rekao, više puta vidio Crnu Goru kako pokazuje sposobnost da se nosi s teškim izazovima i nadmaši samu sebe kada se suoči sa istorijskim prilikama.
Govoreći o brzini zatvaranja pregovaračkih poglavlja, Satler je naveo da je to u potpunosti u rukama Crne Gore.
- Što prije Crna Gora završi reforme potrebne za sprovođenje pravne tekovine EU, prije će i zatvoriti pojedinačna poglavlja. Stvar je vrlo jednostavna i nema prečica - rekao je Satler.
On je dodao da Crna Gora nikada nije tražila da joj se progleda kroz prste.
- Ipak, tu nije riječ samo o nacionalnom ponosu, to je takođe i pametan i racionalan pristup. Kada pristupite EU, želite da vaša zemlja bude u potpunosti spremna da uživa sve pogodnosti i ispuni sve obaveze koje imaju punopravne članice - naveo je Satler.
On je kazao da je brutalnost ruske agresije na Ukrajinu navela EU da o proširenju razmišlja kao o geopolitičkom imperativu.
- Za predsjednicu Evropske komisije (EK) Ursulu fon der Lajen i novo rukovodstvo EU proširenje predstavlja ključno ulaganje u veću bezbjednost EU, ali i pomoć da se demokratija, stabilnost i vladavina prava učvrste širom Evrope - rekao je Satler.
On je podsjetio da je Fon der Lajen protekle sedmice predstavila kandidate za komesare, uključujući i komesarku namjenski zaduženu isključivo za resor proširenja – Martu Kos.
- Sve ovo govori da će posvećenost EU proširenju ne samo ostati na visokom nivou, već i da će dodatno jačati sa novim mandatom briselske administracije“, rekao je Satler.
Kako je dodao, EU je, kako bi svoju posvećenost podržala konkretnim djelima, predstavila Plan rasta za Zapadni Balkan.
Plan rasta je, naveo je Satler, izdašna investicija vrijedna šest milijardi EUR namijenjena podršci ključnim reformama na Zapadnom Balkanu i stvaranju mogućnosti da region brže napreduje ka članstvu u EU i ostvari koristi čak i prije samog članstva.
- Šta to znači za Crnu Goru? Recimo to ovako – ako je ikada bilo vrijeme da Crna Gora krene snažno naprijed i ispuni svoje ključne evropske obaveze, dobijajući pri tom odmah priznanje i opipljive koristi za svoj napredak, to vrijeme je upravo sada - rekao je Satler.
Kada je riječ o modelu pristupanja, on je istakao da će pristupanje EU uvijek biti proces zasnovan na zaslugama, odnosno da će svaka država kandidatkinja biti ocjenjivana na osnovu sopstvenog napretka u ispunjavanju svih kriterijuma.
Na pitanje kako gleda na to što je crnogorski parlament nedavno usvojio neke zakone bez javne rasprave i konsultacije EK, Satler je rekao da je usaglašavanje nacionalnog zakonodavstva sa standardima EU u samoj srži procesa evropskih integracija.
- To zapravo znači uspostavljanje niza pravnih normi koje će pomoći Crnoj Gori da izgradi bezbjednije, pravičnije i prosperitetnije društvo. Društvo u kojem crnogorski građani mogu da uživaju ista prava i imaju iste odgovornosti kao ostali Evropljani, od Portugala do Estonije, od Grčke do Finske - naveo je Satler.
Bliske konsultacije i saradnja sa EK je, kako je istakao, ključna kako bi se osigurala puna usaglašenost nacionalnih pravila sa uhodanim i oprobanim standardima koji se primjenjuju širom EU.
- Sprovođenje transparentnog i inkluzivnog zakonodavnog procesa na nacionalnom nivou je jednako važno, kako bi se osiguralo da ta pravila zapravo budu od koristi građanima i da služe konkretnim potrebama lokalnih zajednica - dodao je Satler.
Crna Gora je, prema ocjenama stručne javnosti, nekim potezima narušila dobrosusjedske odnose sa Hrvatskom, koja je članica EU.
Na pitanje da li se to može odraziti na evropski put Crne Gore i da li očekuje da će Hrvatska blokirati zvaničnu Podgoricu na putu ka EU, Satler je kazao da je pomirenje sa susjedima i očuvanje dobrosusjedskih odnosa jedan od temelja na kojima je izgrađena Unija.
- Da li je to lak zadatak u regionima sa bremenitom istorijom? Svakako da ne. Potreban je naporan rad, uz konstantnu pažnju, racionalne odluke i, što je najvažnije, liderstvo - rekao je Satler.
Što se tiče država kandidatkinja, Satler je kazao da je od presudne važnosti da afirmišu atmosferu dijaloga i međusobnog poštovanja sa svojim susjedima, kao i da izbjegavaju tenzije.
On je naveo da je EU vjerovatno najprisniji vid međusobnog partnerstva koje dvije suverene zemlje mogu ikad imati.
Prema riječima Satlera, prihvatanjem Crne Gore kao nove članice, svaka od 27 država EU treba da prihvati da sa Crnom Gorom dijeli široki raspon važnih odluka koje će uticati na prava i dobrobit njihovih sopstvenih građana.
- Sa druge strane, za države kandidatkinje pristupanje EU je kao kada pristupate sportskom timu: ukoliko želite da uđete u prvi tim, od vas se očekuje da podržavate članove svog tima, kako na terenu, tako i izvan njega - istakao je Satler.

Satler: Stvar je jednostavna - što prije Crna Gora završi reforme prije će i zatvoriti poglavlja, nema prečica

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede potvrdili su informaciju da je u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas kod Skupštine Crne Gore učestvovalo službeno vozilo kabineta ministra Vladimira Jokovića.
Kako su rekli u tom resoru, oštećeno je službeno vozilo marke Audi, registarskih oznaka PG CG 026.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-sluzbeno-vozilo-ministra-jokovica-ucestvovalo-u-udesu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- U pitanju je službeno vozilo koje se koristi za potrebe Kabineta a koje je vozio vozač ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića - ističe se u saopštenju Ministarstva.
Do nezgode je, kako kažu, došlo kada je drugo vozilo naglo skrenulo u kolovoznu traku kojom se kretalo &nbsp;službeno vozilo i tada je došlo do manjeg oštećenja.
Na lice mjesta odmah je pozvana saobraćajna policija koja je obavila uviđaj.
- Na sreću, u nezgodi nije bilo povrijeđenih - saopštili su iz Ministarstva.

Jokovićev resor: Vozilo naglo skrenulo u traku kojom se kretalo službeno, u nezgodi nema povrijeđenih

Krizu srednjih godina karakteriše neka vrsta nezadovoljstva i dosade, a može &nbsp;biti i anksioznost, depresija i sve što može da utiče na osobu i njeno okruženje - kazala je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, psihološkinja Biljana Andrijašević.
Kriza srednjih godina, kao i bilo koja kriza u životnoj dobi, objašnjava Andrijašević, jeste neki razvojni period,i, dodaje ona, to je kada se čovjek suoči sa svojom svrhom, kada su srednje godine u pitanju, i, kako kaže, smislom postojanja i svega šta je uradio.
- Ne postoji klasifikacija gdje bi se dijagnostički smjestila kriza srednjih godina, više je to na nivou priče, da smo je prepoznali kao krizu, kao problematika i dijagnostika nije prepoznata, što ne znači da se dosta ljudi ne bori sa njom. Da bi rekli da je neko u krizi srednjih godina, onda moraju da budu duži periodi nekog ponašanja koje je atipično do tog perioda - rekla je Andrijašević.
Krizu srednjih godina karakteriše neka vrsta nezadovoljstva i dosade, objašnjava Andrijašević, &nbsp;može biti i anksioznost, depresija, dodaje ona, sve što može da utiče na osobu i, kako kaže, na njeno okruženje.
- Vi kad vidite neku promjenu, koja dosta dugo traje, ako ste bili neko ko je veseo, volio da se druži, bio okružen sa različitim ljudima, onda u jednom periodu počnete da se povlačite u sebe, izbjegavate druženje i razmišljanje o tome da li je dobro to što smo da sada postigli. To je neka faza preispitivanja sebe i svega onoga nečega što smo do tog momenta ostvarili - istakla je Andrijašević.
Razlika između muškaraca i žena, objašnjava Andrijašević, u tom kriznom periodu je način, ističe ona, na koji žena posmatra sebe kroz rodnu ulogu, ili, kako kaže, kulturu koja joj je nametnuta.
- Žena je ta koja je majka, domaćica, poslovna žena i sve to nešto što jednu ženu čini. Dođe, možda, period taj kad završite te neke uloge koje imate, na primjer, &nbsp;ukoliko ste majka djeca idu. Ako kažemo da kriza nastaje od trideset pete, pa se pomjera do šezdeset pete godine, kako se mijenja naš životni vijek i kako mi dolazimo u neke godine, pa malo pomjeramo tu krizu. Ono što želim da kažem da suština nijesu godine, i ne trebaju ljudi da razmišljaju kako već od 35 godina ulaze u krizu srednjih godina, jer po nekoj statistici od 10 do 20 posto ljudi uđe u krizu srednjih godina. Ne mora da znači da ćemo svi proći kroz tu fazu. Imate ljude koji su zadovoljni svojim životom, i svim postignutim i ne ulaze tako lako u ta preispitivanja i nezadovoljstva…Ukoliko su žene ostvarene u ulogama koje su same sebi izabrale, jer mi često imamo u našem okruženju priču da ti ulaziš u 30 kako se nijesi udala, kako nemaš porodicu, kako nemaš neki posao i sve to može da bude uslov da neko uđe i da se zapita - naglasila je Andrijašević.
Kriza se može manifestovati i potpuno suprotnim ponašanjem, kaže Andrijašević, a to je potreba za druženjem, provodom, i kako kaže, ljepšim izgledom.
Muškarac bi trebalo da bude oličenje stabilnosti i snage, objašnjava Andrijašević, i u tim kriznim godinama se obično preispituje da li je dovoljno postigao, dodaje ona, u fizičkom i poslovnom smislu.
- Dobijamo taj momenat, i žene i muškarci, kad neko iz okruženja nije više sa nama. Javlja se taj momenat smrtnosti. To nekad može da bude okidači za jedno i za drugo, zato što u tom momentu postajete svjesni možda sam ja tu negdje na sredini, možda me brzo neće biti - istakla je Andrijašević.
Često se u terapijskom radu susretala sa osobama, prisjeća se Andrijašević, o kojima su ljudi govorili da im ništa ne fali, da sve imaju, a u suštini, ističe ona, ta osoba bi bila nezadovoljnija, kako navodi, nego ikad u svom životu.
- Nekad radite stvari koje su nametnute, zato što živite u sredini gdje se to očekuje od vas, i teško je to breme iz perspektive čovjeka koji to osjeća u tom momentu. Svaki čovjek za sebe shvata svoj život, i poenta je kad neko stvarno osjeća da bi, da ima mogućnost ispočetka, živio život na isti način. Kad neko stvarno to osjeća, taj čovjek neće doći u krizu, jer je bio u svemu tome što je živio… Važni su realni ciljevi i dobri životni izbori, koji su naši izbori, a ne izbori naše okoline, naših roditelja, što je često slučaj - zaključila je Andrijašević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7mXQVJpjE4Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Andrijašević: Važni su realni ciljevi i naši dobri životni izbori

Premijer Kosova Aljbin Kurti saopštio je u ponedjeljak da je u selu Izvor na teritoriji opštine Zvečan na sjeveru zemlje položio kamen temeljac za izgradnju policijske podstanice.
- Granična policija će opsluživati novi objekat za koji očekujemo da će uskoro biti izgrađen. Dobar posao - napisao je Kurti na svom Fejsbuk nalogu.
Polaganju kamena temeljca za izgradnju ove podstanice prisustvovali su ministar unutrašnjih poslova Kosova Dželjalj Svečlja i generalni direktor Policije Kosova, Gazmend Hodža.
Kurti je podsjetio da je krajem prošle nedjelje kamen temeljac za podstanicu postavljen i na mostu na rijeci Bistrica, koji se nalazi na magistralnom putu koji vodi prema graničnom prelazu Jarinje. Tu se već nalazi punkt na kome su pripadnici specijalne i redovne policije Kosova.
Ministar Svečlja je 23. novembra, tokom polaganja kamena temeljca za izgradnju podstanice na Bistričkom punktu, rekao da će taj “novi savremeni objekat koristicti pripadnici policije koji dvije godine služe u borbi protiv kriminala, zaštiti naše granice i opštoj bezbjednosti naše Republike”.
- Neumorno ćemo nastaviti da gradimo i jačamo svoje kapacitete kako bismo se uspješno suočili sa svakim izazovom koji se može naći pred nama - naveo je Svečlja.
S druge strane, pripadnici srpske zajednice - koji čine većinsko srpsko stanovništvo na sjeveru Kosova, protive se izgradnji policijskih stanica ili baza uz obrazloženje da su izloženi “pritiscima i diskriminaciji” od strane pripadnika policije.
Takođe, srpski civilni sektor u posljednje vrijeme traži od međunarodne zajednice da obrati pažnju na žalbe građana na ponašanje policije Kosova uz ocjenu da je ona “neprofesionalna” i “ostrašćena”.
Direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije, Petar Petković, je ocijenio da je izgradnja novih podstanica “dodatni instrument za ugnjetavanje i protjerivanje srpskog naroda”.
Dodao je da su kosovske vlasti “nasilno promijenile etničku strukturu policije” na sjeveru Kosova, te dodao da je Briselskim sporazumom predviđeno da u tom dijelu budu raspoređeni policajci iz redova srpske zajednice.
Početkom novembra 2022. više od 500 policajaca iz redova srpske zajednice na sjeveru Kosova je podnijelo ostavke u okviru kolektivnog istupanja Srba iz kosovskih institucija zbog nastojanja Vlade Kosova da ukine srpske registarske oznake.
Od tada su se na sjeveru Kosova nizale krize, koja je kulminirala u septembru 2023. oružanim napadom Srba na Policiju Kosova, kada je ubijen jedan policajac. U međuvremenu, na sjeveru su raspoređeni policajci uglavnom iz redova albanske zajednice, kao i pripadnici specijalne policije Kosova.
Takođe, Vlada Kosova je krajem maja ove godine donijela konačnu odluku o ekproprijaciji preko 100 parcela u opštinama sa srpskom većinom, Leposaviću i Zubinom Potoku, radi izgradnje policijskih stanica i baza.
Zemlje Kvinte – SAD, Francuska, Njemačka, Italija i Velika Britanija – zajedno s Kancelarijom EU na Kosovu i Misijom Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju na Kosovu (OEBS), tada su izrazile žaljenje zbog ove odluke Vlade Kosova, dodajući da eksproprijaciju treba ocjenjivati u smislu zakonitosti, ljudskih prava i javnog interesa, a ne u smislu etničke pripadnosti građana.
Pitanje eksproprijacije na sjeveru zarad izgradnje policijskih stanica ili baza, našlo i u izvještaju izvjestiteljke Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope za Kosovo Dore Bakojanis, gdje se opisuje kao važno za vladavinu prava i da ima "široke političke posljedice".

Kosovo gradi nove policijske podstanice na sjeveru

Iz Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” danas su reagovali na saopštenje Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) povodom promocije knjige o Blagoju Jovoviću u biblioteci glavnog grada. U DANU-u su ocijenili da je paradoksalno da se knjiga o Blagoju Jovoviću promoviše u biblioteci koja nosi ime znamenitog Crnogorca, revolucionara i komuniste.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fparadoksalno-da-se-knjiga-o-blagoju-jovovicu-promovise-u-biblioteci-koja-nosi-ime-znamenitog-crnogorca-revolucionara-i-komuniste&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Sa druge strane, iz Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” kažu da u DANU-u nijesu pročitali knjigu Jovovića, a sude o njoj.
<h2>Njihovo reagovanje prenosimo integralno:</h2>
Da ne pada snijeg da prekrije brijeg, već da svaka zvjerka da pokaže svoj trag, još jednom se dokazalo u praksi. Saopštenje DANU od 25. 11. 2024. godine, konačno je pokazalo pravo lice pisca navedenog saopštenja.
Čitajući nismo mogli da utvrdimo da li je ovo saopštenje reakcija na promociju knjige o čovjeku koji je imao hrabrosti da presudi jednom od najvećih demona naše ionako krvave istorije, ili pamflet ideološki bliskih krugova neoustaške politike. Zaslijepljeni u svojoj mržnji i ideološkom sljepilu, autori ovog sramnog pamfleta negiraju osnovne istorijske istine i činjenice.
Da, gospodo, Blagoje Jovović je organizator i čovjek koji je ispalio kuršume u Anta Pavelića i tu istinu ne možete pobiti.
Njegovi su pucnji u ovu krvožednu zvijer, koja je jame i vrtače Hercegovine, Bosne i Hrvatske napunila leševima djece, žena i staraca; zvjeri koja je osnovala sistem logora. Treba li istaći da je u Staroj Gradišci formiran jedini logor za djecu na prostoru Evrope?! Nije zaslužio bolju sudbinu od one koju mu je namijenio Blagoje Jovović.
Gospodo, treba li vas podsjetiti da je isti taj demon u logorima pored Srba, ubijao i Rome, Jevreje, komuniste i nepodobne Hrvate? Možda su za vas i ove činjenice lažne.
Možda, gospodo, u svom ideloškom sljepilu i mržnji prema jednom narodu ne čujete vapaje više od 700.000 nedužnih ljudi koji su poklani jedino zato što ih je izopštio Zakon o rasama, koji su Pavelić i njegov režim donijeli odmah po dolasku na vlast 10. aprila 1941.
Knjiga “Blagoje Jovović, srpski heroj u vučijoj jazbini”, jeste prisjećanje na čovjeka koji je htio i morao da kazni zločinca i zločin, a ne veličanje bilo kog pokreta na prostoru bivše Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Ovakav vas narativ nedvosmisleno stavlja na pogrešnu stranu istorije. Napad na Biblioteku zbog promocije knige i negiranje istorijskih činjenica vezanih za Blagoja Jovovića, predstavlja bijedan pokušaj da se revidiraju zločini tzv. Nezavisne države Hrvatske i samozvanog Poglavnika.
A vi, gospodo, možete i dalje svoj antifašizam pokazivati perfidnom odbranom fašista. U svom pamfletu nijeste ni riječ kritike uputili na račun Pavelića i ustaša. Niste pomenuli čak ni temu knjige. Niste je čitali, a sudite o njoj. Vi ste kritičari koji pojma nemaju o onome što kritikuju, tako da je svaka dalja polemika o DANU nesvrsishodna i besmislena.

Biblioteka "Radosav Ljumović" odgovorila DANU: Niste čitali knjigu, a sudite o njoj

Guru Demokrata, predsjednik njihovog Kluba poslanika, Boris Bogdanović oglasio se saopštenjem za javnost, „uskačući“ da pomogne i pojača poruke koje je sa vanredne konferencije za novinare uputio neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji se u pokušaju da opravda zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju u zemlji, obrušio, neprihvatljivo sa pozicije koju obnaša, na pravosudne vlasti. Bogdanović je dodatno zaprijetio svima koji ne podržavaju 44. Vladu, od predsjednika države, političara do sudija da će biti izloženi progonu. „Objasnio“ je kako je prezentacija rezultata Sektora za borbu protiv kriminala, kojim rukovodi njihov kadrovik Šćepanović, „otkrila dvije nesporne činjenice: prvo, da dio sudija ne radi u interesu pravde, već kao saveznik kriminala, i drugo, da pojedini političari, zajedno s tim destruktivnim elementima, rade na podrivanju stabilnosti Crne Gore i rušenju 44. Vlade“. Nije Bogdanović pojasnio zašto njihov neformalni direktor policije Šćepanović ne podnosi krivične prijave protiv tih sudija, iako je u zoni krivične odgovornosti ako ne postupa u slučaju kada raspolaže informacijama da neko pomaže kriminalcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  Nije pojasnio ni zašto Šćepanović ne procesuira političare koji „podrivaju stabilnost Crne Gore“. To je, takođe, teško krivično djelo. Retorički je Bogdanović lamentirao u saopštenju – „kako objasniti da je sud puštio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje?“... Kako razumjeti, kaže Bogdanović, da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora"> <figcaption>Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora</figcaption> </figure>  Ni neformalni direktor policije, ni Bogdanović nijesu pojasnili ko je odgovoran što je Lalatović, iako je sud naložio mjeru nadzora, pobjegao i iz bjekstva, kako oni sumnjaju, počinio zločin na kružnom toku u Podgorici. Koja je uloga policije u tome i čija je odgovornost za njegovo bjesktvo? - Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjedosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima – ogorčeno je saopštio crnogorskoj javnosti Bogdanović. Naravno, o mogućoj „izdaji“ policije, ni riječi. A onda je plasirao opasnu konstrukciju – „ovo je dio šireg plana u kojem su pojedini političari i sudije spregnuti sa mafijom“?! - Njihov cilj je politička destabilizacija i rušenje 44. Vlade Crne Gore. Njihov cilj je da se narod ponovo vrati u strah, da kriminal ponovo zavlada institucijama, a pravda ostane daleka i nedostižna – tvrdi Bogdanović. Potom je „nacrtao“ ko su ti političari – oni „koji danas sprječavaju reforme unutar bezbjednosnog sektora, a spregnuti su sa bivšim režimom“, zatim „oni koji štite 'generale prve familije', koji vraćaju zakone i blokiraju popunjavanje Uprave policije novim, nekompromitovanim kadrovima“. - To su političari koji su se Bogu molili da Bajilagić ne bude uhapšen. Oni koji su, o trošku države, ljetovali u luksuznim vilama i po 40 dana tokom samo jedne turističke sezone, zahtijevali da ih čak 53 puta prate ronioci dok su se brčkali u plićacima, i tražili vozila sa sedam sjedišta da bi udobno vozili cijele porodice na ljetovanja i zimovanja, baš onako kako su to radili predstavnici bivšeg režima sa kojima danas pokušavaju destabilizovati vlast i sa kojima su srušili vlast u Podgorici – poručio je Bogdanović, jasno etiketirajući predsjednika države Jakova Milatovića, obračunavajući se sa njim što ne podržava 44. Vladu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića(Photo: Tanjug/Strahinja Aćimović)</figcaption> </figure>  Požalio se i kako su to političari koji su ćutali za vrijeme bivšeg režima. - Oni sada brane Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Vesnu Medenicu, Blaža Jovanića, Veselina Veljovića i mnoge druge, ne zbog pravde, već zbog svojih interesa. Oni su ti koji pokušavaju zaustaviti svaki korak ka reformi i žele vratiti staro vrijeme, vrijeme kada su kriminalci krojili zakone, a narod trpio nepravdu – „poentirao“ je Bogdanović. Poslao je nedvosmislenu poruku sudijama koji postupaju u ovim predmetima da ih čeka odmazda za slučaj da ne osude ove optužene. Prezumpcija nevinosti i dokazi za gurua Demokrata ne znače ništa. - Ali, baš njima poručujemo da niko neće biti iznad zakona, bez obzira na političku, finansijsku ili klanovsku zaštitu. Oni koji pokušavaju zaustaviti napredak suočiće se sa narodom koji zna šta hoće – pravdu, bezbjednost i državu koja radi za građane, a ne protiv njih – zaključio je Bogdanović, najavljujući da će aktuelna većina nastaviti sa tužilačko-policijskom represijom i sijanjem straha, odvratnim etiketiranjem, ali i stalnim prijetnjama krivičnim progonom svakom ko se ne bude povinovao njihovom viđenju Crne Gore. Demokrate i Pokret Evropa sad, partije koje čine „kičmu“ 44. Vlade, ali i čuvaju „fotelju“ vođi parlamentarne većine, proruskom i prosrpskom političaru Andriji Mandiću i njegovim koalicionim partnerima, od izbora do izbora gube podršku. Tako su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi, sa šest, spali na svega tri mandata, a u Podgorici sa 19, na 13...

Bogdanović zaprijetio pravosudnim vlastima da se moraju potčiniti policiji

Vojni dron, koji je oštećen prilikom potrage za osumnjičenim za dvostruko ubistvo Alijom Balijagićem, oštećen je nakon što je pomoćnik direktora policije za posebne namjene Miloš Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se u njega ukrcao.
To proizilazi iz službene zabilješke, koju je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević danas objavio nakon višednevnih rasprava sa službenikom Ministarstva odbrane Markom Markovićem i zamolnica da taj resor objavi službenu zabilješku o ovom događaju.
- Dana 30.10.2024. godine u vremenskom intervalu od 12.00 do 13.30, prilikom izvršavanja osmatranja zadatog rejona Sokolac - opština Bijelo Polje, došlo je do pada letilice „Belin 5“. Način na koji se desilo pomenuti događaj je taj da je letilica pod serijskim brojem 40082 bila u normalnom režimu leta povratka na početnu tačku. U tom trenutku, helikopter VCG Bell 412 izvršio je prelet iznad tačke spuštanja bespilotne letilice i zatim, helikopter se prizemljio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje. Prilikom preleta helikoptera, vlk A.D. je bio na radio vezi na frekvenciji 133 000 sa pilotom Bell 412 i davao mu upozorenja o prisustvu blp u vazdušnom prostoru. Pilot Bell 412 je razumio upozorenja da je narušio zonu leta blp i da nije moguće tu da sleti - piše u službenoj zabilješci koju je objavio Zirojević.&nbsp;
Međutim, kako se dodaje, pomoćnik direktora policije za specijalne namjene - Miloš Rakonjac naredio je pilotu preko mobilnog telefona da sleti - da bi se on ukrcao.
- Zatim, helikopter Bell 412 se spustio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje sa blp. Prilikom slijetanja blp u početnu tačku, došlo je do gubitka konekcije između upravljačke stanice sa blp i letilica je krenula u slobodno propadanje ka zemlji sa visine od oko 20 metara i tada smo pokušali preuzimanje ručno upravljanje letilicom (blp nije reagovala na komande) - pojašnjava se u zabilješci.
Kako se dalje navodi, u prilikom pada blp, motori su i dalje radili jer letilica, zbog nekog razloga, nije očitala podatke o njenoj trenutnoj visini.
- Tada je došlo do oštećenja sve četiri nožice za slijetanje i naprsnuća gornjeg dijela desnog krila. Kamera blp, pogonski motor, četiri VTOL motora i ostali djelovi letilice nijesu pretrpjeli nikakva oštećenja. Kad smo ustanovili da glavni sklopovi letilice su u ispravnom stanju, izvršili smo još jedan let sa ciljem izviđanja zadatog rejona. Tokom tog leta nije bilo problema sa motorima i aerodinamikom letilice i prilikom slijetanja blp koristili smo metodu ručnog hvatanja iste - piše u zabilješci.
Rakonjac, koji je naredio pilotu da sleti, inače je rukovodio policijom tokom nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra 2021. godine.
On je bio i vođa takozvanog ,,A tima“ specijalaca prilikom obuzdavanja demonstracija Demokratskog fronta (DF) kada je, septembra 2015. godine, pokušan nasilni upad u Skupštinu Crne Gore i kada je bačen ,,molotovljev kotel“ na odred policije ispred zgrade parlamenta.
Objavi ove zabilješke prethodilo je višednevno raspravljanje na relaciji Zirojević - Ministarstvo odbrane, čiji je službenik Marko Marković poslaniku SD-a poručivao da zahtjevom da se ovi detalji objave ,,miješa časne pripadnike VCG u politički brlog“.

Vojni dron oštećen nakon što je Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se ukrcao

Kadrovi iz ,,postavgustovske“ većina, posebno iz redova Demokrata Alekse Bečića, uživaju poštovanje i podršku evropskih prijatelja: dr Ana Tripković Marković, direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore izabrana je na Generalnoj skupštini Evropske komisije za putovanja (ETC) za izabrana za potpredsjednicu te organizacije – ističe se u saopštenju iz crnogorske NTO od prije dva dana.&nbsp; Bila je to, kaže se u saopštenju, velika, do sada nezabilježena počast za Crnu Goru.&nbsp; - Ovo je ujedno i prvi put da predstavnik Crne Gore bude izabran za poziciju u okviru Predsjedništva ETC. Protivkandidat u izboru bio je direktor Nacionalne turističke organizacije Švajcarske, Martin Nydegger – ističe se u objavi koju je, očigledno, baš iz Luksemburga nadgledala direktorica NTO. Koja je, inače, članica Demokrata Crne Gore Alekse Bečića, pa je promtno izbacila samohvalisavu objavu za medije i društvene mreže.&nbsp; Bilo bi razloga za slavlje da je tačna informacija da je predsjednica NTO Crne Gore i funkcionerka Demokrata zaista prva crnogorska predstavnica u vrhu Evropske komisije za putovanja (ETC).&nbsp; Ali, nije prvi, već – drugi put!&nbsp; Još 2014. godine tadašnji direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Saša Radović, imenovan je u sam vrh ETC-a: izabran je za člana novog Borda direktora Evropske komisije za putovanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391" data-rendition-name="original" width="618" height="420" loading="lazy" alt="Vijest iz 2014. godine o izboru Saše Radovića"> </figure>  I tada je bilo samohvale u prigodnom saopštenju: ,,Imenovanje Radovića za člana novog Borda direktora značajno je priznanje za jednu zemlju koja još nije punopravni član Evropske unije. Radović predstavlja grupu jugoistočne Evrope u kojoj su, pored Crne Gore, Turska, Kipar i Malta”.&nbsp; No, ova informacija bila je – tačna, za razliku od objave NTO od prije dva dana. Samo, ne treba da se iko čudi, objava funkcionerke Demokrata savršeno se uklapa u sistem koji ta stranka praktikuje i koji ima za cilj medijsku i političku glorifikaciju čelnika Demokrata.&nbsp; I sve se to događa, samo dan nakon hvatanja Alije Balijagića u Srbiji, kada je svim crnogorskim građanima postala očita totalna nesposobnost čelnika Demokrata Alekse Bečića i Danila Šaranovića koji kontrolišu sektor bezbjednosti.&nbsp; I nije samo ,,slučaj Balijagić“: čelnici Demokrata bezočno pokušavaju da vlastitu nesposobnost prikriju napadima na stari, nenarodni režim prije avgusta 2020. godine, ali i atacima na medije koji se drznu da saopšte istinu o njima. &nbsp;&nbsp; Tako valja tumačiti i ovaj neuspjeli spin: kao pokušaj da se, nakon neslavnih rezultata u sektoru bezbjednosti, partija Aleksa Bečića podigne rejting preko drugih oblasti koje kontrolišu.&nbsp; Sad su uhvaćeni u obmani, ali svakako ih to neće demoralisati. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

NEUSPJEŠNO SAMOHVALISANJE DEMOKRATA: Prvi put je ipak - drugi put?!

Nakon jučerašnje konferencije za medije Uprave policije, a naročito povodom navoda šefa poslaničkog kluba Demokrata Borisa Bogdanovića, danas je reagovao Viši sud u Podgorici iz kojeg su ocijenili da su tvrdnje poslanika neprimjerene i neutemeljene, te da je za Vukom Lalatovićem, osumnjičenim da je direktni počinilac ubistva Petra Lipovine i Žarka Pejakovića, potjernica raspisana još u junu ove godine, ali da policija nije uspjela da ga uhapsi
Iz Višeg suda su istakli i da je nužno ukazati na krajnje neprimjerene, ni na čemu zasnovane, tvrdnje Bogdanovića, te da je i krajnje vrijeme da sve institucije, kojima je u nadležnosti zaštita nezavisnosti pravosuđa, dignu svoj glas zbog neprimjerenih pritisaka i optužbi na račun sudija koje putem medija vrše izvršna i zakonodavna vlast, a koje su, kako kažu, zaista zabrinjavajuće i kao takve urušavaju dignitet sudske grane vlasti, dok na osnovu iznijetih i lako provjerljivih činjenica javnost, a naročito stručna, može procijeniti da li se radilo o predmetu koji je bilo lako presuditi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.2477%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-zaprijetio-pravosudnim-vlastima-da-se-moraju-potciniti-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Povodom javnog obraćanja rukovodstva Uprave policije Crne Gore dana 23.11.2024. godine, a naročito povodom sljedećih navoda šefa poslaničkog kluba Demokrata Borisa Bogdanovića: “Kako objasniti da je sud pustio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje? Kako razumjeti da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici? Ovo nije samo tragedija za porodice žrtava, već i za cijelo društvo koje gubi povjerenje u pravosudne institucije. Ovo nije samo propust. Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjednosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima”, u cilju objektivnog informisanja javnosti, ovim putem dajemo sledeće saopštenje – navodi se u reagovanju Višeg suda koje u nastavku prenosimo integralno.
U krivičnom postupku koji se pred ovim sudom vodi protiv V.L., zbog krivičnog djela teško ubistvo iz člana 144 stav 1 tačka 4 KZ CG i krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja iz člana 403 stav 1 KZ CG, okrivljenog M.A., zbog krivičnog djela teško ubistvo putem podstrekavanja iz člana 144 stav 1 tačka 4 u vezi člana 24 KZ CG i L.M. zbog krivičnog djela teško ubistvo putem podstrekavanja i pomaganja iz člana 144 stav 1 tačka 4 u vezi člana 24 i 25 KZ CG, izvršenog na štetu pokojnog oštećenog R.V., prvostepena presuda nije donijeta u roku od tri godine od dana podizanja otužnice, iz razloga što se radi o složenom predmetu sa kompleksnom dokaznom građom.
Naime, okrivljeni V.L. je priznao da je bio neposredni izvršilac radnje lišenja života oštećenog, ali je negirao bilo kakvo učešće ostale dvojice okrivljenih u tom krivičnom djelu, a dokazi predloženi optužnicom u odnosu na okrivljene A.M. i M.B. su bili posredni (iskaz svjedoka P.Đ. koji je saznanja o predmetnom krivičnom djelu, po sopstvenom kazivanju, dobio od prvookrivljenog L.V. za vrijeme dok su, nakon predmetnog događaja, zajedno boravili u pritvoru, koji svjedok je zbog posljedica teške bolesti preminuo u UIKS-u, zbog čega nikada nije mogao biti saslušan na glavnom pretresu i listice koje su, po navodima optužnice, ispisane od strane prvookrivljenog L.V. i dostavljene svjedoku P.Đ., za vrijeme njihovog zajedničkog boravka u pritvoru, koje listice su bile predmet grafološkog vještačenja).
Zbog prethodno navedenih razloga ovaj sud je u toku glavnog pretresa, a u cilju poptupnog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, pored dokaza predloženih optužnicom, po službenoj dužnosti odredio saslušanje većeg broja svjedoka, dodatna grafološka vještačenja i u konačnom pribavljanje komunikacije ostvarene prije kritičnog događaja preko SKY Ecc aplikacije, koja komunikacija je, po navodima optužnice, preko kriptovanih telefona, a u vezi sa izvršenjem predmetnog krivičnog djela, ostvarivana između prvookrivljenog L.V. i drugookrivljenog A.M, pri čemu ovaj sud smatra da je ta komunikacija, ukoliko postoji, ključni dokaz za donošenje pravilne i zakonite presude u ovom krivičnom postupku.
Nakon što je od Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije Crne Gore dobio službenu informaciju da ti državni organi ne raspolažu predmetnom komunikacijom, ovaj sud je pokrenuo postupak za pružanje međunarodne pravne pomoći, u kojem se zamolnicom od 24.05.2023. godine za dostavljanje te kriptovane komunikacije, upućenom preko Ministarstva pravde Crne Gore, obratio nadležnim državnim organima Republike Francuske, po kojoj zamolnici tražena komunikacjija do današnjeg dana, dakle nakon godinu i skoro šest mjeseci od upućivanja zamolnice, nije dostavljena.
Takođe, ovim putem obavještavamo javnost da je prvookrivljenom V.L., nakon što je isti dana 22.05.2024. godine pušten na slobodu, odlukom ovog suda, bila određena mjera nadzora iz člana 166 stav 2 tačka 1 ZKP-a, zabrana napuštanja stana i pripadajućih prostorija i mjera iz člana 166 stav 2 tačka 4 ZKP-a, obaveza povremenog javljanja Upravi policije CG – Odjeljenju bezbjednosti Nikšić dva puta mjesečno, i to svakog 1. i 15. u mjesecu.
Nakon što je od Uprave policije CG OB Nikšić dobio službenu informaciju da je prvookrivljeni V.L. prekršio izrečene mjere nadzora i da se nalazi na nepoznatoj adresi, ovaj sud je dana 12.06.2024. godine donio naredbu o raspisivanju potjernice prema prvookrivljenom V.L., a zatim je istom, zbog nedolaska na glavne pretrese koji su bili zakazani za dane 05.06.2024., 12.06.2024. i 19.06.2024. godine, o kojima je prvookrivljeni bio uredno obaviješten, rješenjem od 19.06.2024. godine, odredio pritvor po pritvorskom osnovu iz člana 175 stav 1 tačka 5 Zakonika o krivičnom postupku, kao jedinom mogućem pritvorskom osnovu u ovoj fazi postupka.
Po navedenoj potjernici i rješenju o određivanju pritvora okrivljeni V.L. do današnjeg dana nije lišen slobode i stavljen u pritvor, jer službenici Uprave policije nijesu uspjeli da ga lociraju i liše slobode.
Nakon iscrpnog obavještenja javnosti o stanju u spisima predmeta koji se vodi protiv okrivljenih V.L., M.A. i L.M., i postupanja ovog suda u istom, nužno je ukazati na krajnje neprimjerene, ni na čemu zasnovane, tvrdnje poslanika Bogdanovića, te da je i krajnje vrijeme da sve institucije, kojima je u nadležnosti zaštita nezavisnosti pravosuđa, dignu svoj glas zbog neprimjerenih pritisaka i optužbi na račun sudija koje putem medija vrše izvršna i zakonodavna vlast, a koje su zaista zabrinjavajuće, i kao takve, urušavaju dignitet sudske grane vlasti, dok na osnovu iznijetih i lako provjerljivih činjenica ostavljamo javnosti, a naročito stručnoj, da procijeni da li se radilo o predmetu koji je lako bilo presuditi.

Tag: integracije