Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kazao je da je Crna Gora u završnoj fazi u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU) i apelovao je da sve institucije, ali i NVO i pojedinci koji tome mogu da doprinesu budu jedinstveni. Razgovori sa Hrvatskom se nastavljaju, i očekuje pomoć od te države u integracijskom procesu kao i do sada.
Ibrahimović je, gostujući u Dnevniku 2 TVCG, podsjetio da je 27. juna zatvoreno još jedno poglavlje, poglavlje pet, koje je izuzetno važno.
- Posvećeni smo tom putu, ali ovde treba jasno reći da smo u završnoj fazi i sada treba cijelo naše društvo zajednički da krene u tom pravcu, ne smijemo biti nejedinstveni. Dakle, evropska priča mora biti jedinstvena. Mi smo stvorili sve tehničke uslove, ali nije evropski integracijski put samo poglavlje 31. Pored toga, što imamo ambiciozan plan do 2026. da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja, slijedi još jedna dio a to je da nam svaka država članica da zeleno svjetlo za ulazak u EU. Ja računam na Hrvatsku, kao i do sada. Hrvatska je prijatelj Crnoj Gori, pomaže Crnoj Gori na evropskom putu, pa bez saglasnosti Hrvatske ne bismo mogli da zatvorimo ni poglavlje pet. Na nama je da radimo. Ja ne sumnjam, kao kada smo ulazili u NATO, da će Hrvatska biti snažan promoter našeg evropskog puta - naglasio je Ibrahimović.
Dodao je da je izvjesna budućnost u EU, ali rad mora biti cijelog društva.
- Više puta sam ponovio, nije to pitanje samo političara, to je pitanje NVO sektora i svih onih ljudi koji mogu da doprinesu našoj demokratizaciji, usvajanju evropskih vrijednosti, kako bismo ušli u EU sa što manje tereta, odnosno kako smo bili spremni da budemo punopravna članica EU - kazao je ministar.&nbsp;
On je najavio da je Vlada uradila sve što je do nje po pitanju otvaranja nuncijature u Crnoj Gori.
- Idemo u dobrom pravcu, stvaramo uslove za to i zadovoljni smo odlukom Svete stolice. Vlada je uradila sve što je do nas i nakon odluke parlamenta Glavnog grada očekujemo da ćemo imati tu instituciju u Podgorici - kazao je Ibrahimović.
<h2>Poslata jasna poruka</h2>
Poslije jučerašnjeg kongresaBošnjačka stranka je, navodi on, poslala je još jednu vrlo jasnu poruku.&nbsp;
- Poruku da se radi o jednoj snažnoj, jedinstvenoj partiji koja ima viziju i koja nudi svoj potencijal u pravcu da kreiramo bolji ambijent u Crnoj Gori, da dođemo do političke stabilizacije, da svaki građanin osjeća sigurnost u svojoj državi i da, kao što je i naš moto, Bošnjačka stranka zna put, vidimo se u EU, bude sve više, odnosno bliže i bliže tom cilju - kazao je Ibrahimović.
Podrška Bošnjačkoj stranci, kako je dodao, je stigla od Martina Vebera, predsjednika najjače evropske političke partije u Briselu - EPP, Munire Subašić majke Srebrenice, prisutni su bili i goste iz Turske koji su prenijeli podršku predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
- Bošnjačka stranka ima široki krug prijatelja, da oni prepoznaju ono što radimo i još jednom da kažem, sa Bošnjačkom strankom ćemo ući u Evropsku uniju, sa Bošnjačkom strankom kreiramo bolji ambijent u Crnoj Gori i sa juče izabranim glavnim odborom, s jednom snažnom reprezentacijom, još jače ćemo donijeti bolji kvalitet Crnoj Gori. Donijeli toliko dobrih stvari, ne samo Bošnjacima, nego svim građanima Crne Gore. Ja moram biti ponosan posebno na to da smo ostavili, usmjerili smo pažnju svakog građanina Crne Gore prema Evropskoj uniji - zaključio je Ibrahimović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ibrahimović: Očekujem samo pomoć Hrvatske integracionom putu Crne Gore

Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo, danas ima realnu priliku da iskoristi ovaj trenutak i da se izdvoji kao država spremna da kapitalizuje godine reformi i političkih odluka koje nas vode ka punopravnom članstvu u EU, kazao je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. Ibrahimović i izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević otvorili su danas konferenciju "13 godina evropskog puta: pravci, raskrsnice i skretanja", koju je organizovao CGO.&nbsp; Ministar se, u svom uvodnom izlaganju, osvrnuo na dosadašnje rezultate u procesu integracije i podsjetio da je Crna Gora prva zemlja regiona koja je od 2012. godine otvorila sva pregovaračka poglavlja, od kojih je sedam do sada zatvoreno, te posebno naglasio nedavno zatvaranje Poglavlja 5 – Javne nabavke.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250630120644_38f6d96d57806030fbe2d8b4197abe09718ce1468fa27328f247322354fe13de.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250630120644_38f6d96d57806030fbe2d8b4197abe09718ce1468fa27328f247322354fe13de" data-rendition-name="original" width="2500" height="1661" loading="lazy" alt="Ibrahimović i Uljarević"> <figcaption>Ibrahimović i Uljarević(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - IBAR nas sada vodi ka ispunjenju uslova za privremeno zatvaranje preostalih poglavlja do kraja 2026. godine, a potom i do konačne političke i tehničke pripreme za članstvo - poručio je Ibrahimović, dodajući da je, u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom, pripremljen Plan puta za zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja. Govoreći o aktuelnim izazovima na međunarodnoj sceni i ruskoj agresiji na Ukrajinu, istakao je da je proširenje postalo geopolitička nužnost. Ibrahimović je naglasio da EU integracija nije samo proces ispunjavanja mjerila i donošenja zakona, već test spremnosti Crne Gore da živi evropske vrijednosti.&nbsp; - Evropska unija od nas ne traži savršenstvo, već dosljednost. Ne traži brzinu, već kontinuiranu posvećenost - zaključio je ministar, uz poruku da Crna Gora svojim vrijednostima pripada Evropi, kao partner koji je stopostotno usaglašen sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije.

1250x600

1084x550

Ibrahimović: Proširenje je geopolitička nužnost, Crna Gora spremna da kapitalizuje godine reformi

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec rekao je da pred Crnom Gorom na evropskom putu stoji veliki broj pitanja i problema, ali da želi da povjeruje da vladajuća većina zna što radi i da će nastaviti proces. Povodom sporazuma koji je država potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) kazao je da se još jednom moraju razmotriti sva otvorena pitanja, uz postojanje jasnog stava Evropske komisije.
Komentarišući odgovor Marte Kos, komesarske za proširenje, te upitan da li misli da crnogorske vlasti ozbiljno shvataju upozorenja iz Brisela, Šarec je rekao da je pismo Marte Kos shvatio tako da ona nije apriori rekla da sporazum ne valja u cijelini, kao što to, kaže, nije rekao ni on.
- Komesarka i ja smo iznijeli svoju zabrinutost da bi neke stvari u sporazumu mogle biti problematične ako ne bude dovoljno pažnje. Čitao sam objave u različitim medijima u Crnoj Gori, odnosno interpretacije koje su bile različite. Ako će se ko obradovati pozitivnim rezultatima po ekonomiju Crne Gore biću to ja. A, ubijeđen sam, i komesarka Marta Kos. Što se tiče reakcija na upozorenje, lično sam bio u kontaktu sa predstavnicima Vlade, rekavši isto to - da samo želim da bude sve kako treba, da ne bi bilo nekih poteškoća ubuduće. Stekao sam utisak da je i njima stalo do toga da ne zaobilaze standarde - ocijenio je Šarec za Pobjedu.
<h2>EK mora imati jasan stav o sporazumu</h2>
Na pitanje da li očekuje da će, nakon što je predsjednik države Jakov Milatović vratio sporazum na ponovno usvajanje doći do revidiranja, Šarec je naglasio da je njegov stav za vrijeme usvajanja bio da se još jednom razmotre sva otvorena pitanja da bi se, kako navodi, otklonila svaka sumnja.
- Ali tu mora postojati i jasno stajalište Evropske komisije kojim pravcem treba ići, da će na kraju biti pozitivnog ishoda. Ali dobro bi bilo i da se ne politizuje previše to pitanje i da ostaje na stručnom nivou. Ipak mislim, da premijer kao ekonomista želi to da postigne - stav je Šareca.
Kada su u pitanju poteškoće na evropskom putu i izgledi za zatvaranje određenog broja poglavlja do kraja godine, Šarec ocjenjuje da postoji dosta pitanja i problema pred Crnom
Gorom, ali da je ključno fokusirati se na traženje rješenja korak po korak.
- Vrijeme je faktor koji je jači svakog dana. Sad smo već u maju mjesecu. Ali kao čovjek koji je obavljao izvršne funkcije moram isto da naglasim da je lako kritikovati iz domaće fotelje. Ja želim povjerovati da vladajuća većina zna što radi i da će nastaviti proces. Istina je da nije sve obavljeno odlično, da se moglo nešto drugačije, ali nema te sredine, gdje bi sve bilo bez greške. Kao uvijek ću reći - da pobjedu možemo proglasiti tek kada Crna Gora bude ušla u EU - istakao je Šarec.
Napominje i da je teško davati prognoze o tome da li bi, kako vlasti tvrde, do kraja 2026. godine mogla biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja.
- Uvijek može da se desi nešto nepredviđeno kao u slučaju poglavlja o dobrosusjedskim odnosima i sigurnosti prošle godine. Ali što se mene tiče, sigurno će dosta napora biti potrebno po pitanju kriminala i korupcije, životne sredine i izbornog zakonodavstva - poruka je Šareca.
<h2>Nije dobar trenutak za reformu EU</h2>
Govoreći o koalicionom sporazumu njemačke vlade, u kojem jedna od klauzula sugeriše da proces proširenja treba zaustaviti dok se ne reformira sistem donošenja odluka, Šarec kaže da, iako nije čitao ugovor, dijeli stav da nije sve samo na Crnoj Gori.
- Što se tiče ideja da treba prvo reformisati sistem pa onda primiti nove članice, meni se to ne čini dobrim, jer bi to moglo potrajati. Ako ne zbog drugog, onda zbog dešavanja u svijetu. To je kao da mijenjaš krov u oluji. Sistem odlučivanja jeste spor i ja sam prvi koji bi želio da odluke krenu brže. Ali ova medalja ima dvije strane. Male zemlje bi mogle kod odlučivanja sa kvalifikovanom većinom izgubiti uticaj. Ubijeđen sam da je ovaj sistem u tekućem mandatu u stanju primiti „front runnere“, što Crna Gora sigurno jeste - naveo je Šarec.
EU će, kaže on, konačno trebati da pokaže i neku aktivnost pa da ispuni neka obećanja.
- To bi bilo pošteno zbog Crne Gore pa i drugih. Ako neko pravi korake, zatvara poglavlja, ima snažnu intenciju, na kraju treba za to biti i nagrađen. A ne kao u slučaju Sjeverne Makedonije koja je radila sve što se od nje tražilo, mijenjala ustav nekoliko puta, a napretka nije bilo. To je bila vrlo loša poruka sa strane EU - naglasio je Šarec.
<h2>Napredak Albanije može biti motivacija za Crnu Goru</h2>
Upitan o tome da li Albanija može „preteći“ Crnu Goru u pregovorima, kao što se već neko vrijeme spekuliše, Šarec je stava da je konkurencija uvijek dobra za ispitivanje vlastitog rada.
- Bez konkurencije možeš zaspati na prošlim uspjesima. Napredak Albanije ocjenjujem kao motivaciju za Crnu Goru da nastavi putem kojim je išla do sada. Realno, kako sada stvari stoje, Crna Gora i Albanija su zemlje s kojima se najviše računa- zaključio je Šarec.

Šarec: Pred Crnom Gorom veliki broj pitanja i problema, želim da vjerujem da vladajuća većina zna što radi

Koalicioni sporazum nove njemačke vlade, koji je potpisan prošle sedmice, po prvi put decidno navodi da ne bi trebalo biti daljeg širenja Evropske unije sve dok se ona sama ne reformiše i ne smanji broj oblasti gdje je neophodna jednoglasnost, piše Pobjeda. Sve to moglo bi da se reflektuje na put Crne Gore ka članstvu, a prema riječima predsjednice Crnogorske panevropske unije Gordane Đurović, čak i u nekom optimističnom scenariju mogla bi vrlo lako izostati ratifikacija pristupnog ugovora naše zemlje od strane parlamenata država članica EU u finalnoj fazi pristupanja. - Zbog dužeg perioda izostanka reformi EU, a rastuće potrebe za njima, mnoge politike postale su još osjetljivije, posebno usvajanje budžeta EU, ali i politika proširenja. Tako da se može reći da postoji realna „opasnost“ da se neka zemlja kandidat približi okončanju pristupnih pregovora, ali da u nekoj od finalnih faza ne uspije dobiti jednoglasnu podršku - navodi Đurović za Pobjedu. Ona podsjeća na dio koalicionog sporazuma, koji su potpisale konzervativna desnocentristička Hršćansko-demokratska unija (CDU), zajedno sa svojom bavarskom sestrinskom strankom Hršćansko-socijalnom unijom (CSU) i Socijaldemokratskom partijom (SPD), a u kojem se navodi da proširenje EU i njen kapacitet da apsorbuje nove članice moraju ići ,,ruku pod ruku“. Konzervativni lider Fridrih Merc (69) je u drugom krugu glasanja izabran za njemačkog kancelara. Samo nekoliko sati ranije 6. maja neočekivano je ostao bez potrebne većine u Bundestagu, koji broji 630 mjesta, zbog čega je glasanje ponovljeno. U sporazumu, u dijelu koji se tiče EU, piše i da je potrebna unutrašnja konsolidacija i reforma bloka, koja će je institucionalno ojačati, najkasnije do sljedećeg proširenja. - Iako ovo do sada nije privuklo mnogo pažnje, očito je riječ o oblikovanju vanjske politike Berlina u godinama koje dolaze - ocijenila je za &nbsp;Đurović. Ovo, kako kaže, označava promjenu u stavu Njemačke prema proširenju EU i javno priznanje da je nemogućnost donošenja odluka glavna prepreka u prihvatanju novih zemalja. Dodaje da bi, u situaciji kad svaka nova država članica dobije pravo veta, jednoglasno donošenje odluka postalo nemoguće. Ona podsjeća da je na ovo ukazao i njemački novinar, pisac i stručnjak za dešavanja na Balkanu Mihael Martens. On je u svom članku podsjetio da drugi evropski lideri, poput Makrona, već dugo upozoravaju da bi dalje širenje EU otežalo donošenje odluka više nego što već jeste sa 27 članica. Dodaje i da je teško zamisliti kako bi blok funkcionisao ako bi se pridružile sve trenutne države kandidatkinje, čime bi se broj povećao na 35. U koalicionom sporazumu se navodi da je prijem šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), kao i Ukrajine i Moldavije, „važan“ i „u obostranom interesu“ tih zemalja i EU. Ipak, u jednom dijelu ističe se da na zemlje kandidate, koje još nijesu ispunile sve uslove za pridruživanje, treba primijeniti postepeni pristup integraciji. - To uključuje njihovo postepeno učešće u programima EU i dodjelu pridruženog članstva bez prava glasa u oblastima kao što su zajednička vanjska i sigurnosna politika - piše u sporazumu nove njemačke vlade. U analizi sporazuma, njemački novinar Martens predlaže rješenje prema kojem bi se zemljama koje žele pristupiti EU dao pristup zajedničkom tržištu bez statusa punopravnog članstva, što bi im omogućilo da izbjegnu probleme koji proizlaze iz toga što više zemalja ima pravo veta. Đurović smatra da Crnoj Gori, kao i drugim budućim neto korisnicama strukturnih fondova EU, a koje nijesu ni velike, ni konkurentne, ovo ne odgovara. - Uslovi konkurencije na jedinstvenom tržištu postali bi još oštriji, posebno državna pomoć, a niska konkurentnost nas inače i danas sprečava da više iskoristimo pozitivne strane i već postignute evropske ekonomske integracije - navela je ona. <h2>U prilog nam ne idu prilike u zemlji, ali ni u EU</h2> Odgovarajući na pitanje kakvi su, uzimajući u obzir sve okolnosti, kako one na unutrašnjem, tako i spoljašnjem planu, izgledi za skorije članstvo Crne Gore u EU, Đurović ističe da je važno da se na evropskoj sceni stabilizuju političke prilike u ključnim državama članicama. - Važno je bilo da najjača evropska ekonomija dobije stabilnu vladu i ojača poziciju EU u današnjim brojnim izazovima na globalnoj sceni, kao i unutar samih država članica. Politiku proširenja prati taj izraženi geopolitički kontekst, koji eventualno pristupanje u ovom mandatu Parlamenta i Komisije vidi kao političku odluku, a ne kao uspješno okončan put usvajanja neophodnih demokratskih i ekonomskih reformi u zemlji - navela je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405070456_639be3d25914a33c17acc2a512b8acbd22f2b48d4e2a53e40993d759d64d9a99.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405070456_639be3d25914a33c17acc2a512b8acbd22f2b48d4e2a53e40993d759d64d9a99" data-rendition-name="original" width="568" height="313" loading="lazy" alt="Gordana Đurović"> <figcaption>Gordana Đurović(Photo: Televizija E)</figcaption> </figure>  Govoreći o unutrašnjim prilikama i političkoj klimi u Crnoj Gori, Đurović ističe da smo svjedoci svakodnevnih potvrda urušavanja, inače krhke, društvene kohezije. Kako dodaje, danas u Crnoj Gori možemo vidjeti da ni EU agenda nije konsolidacioni faktor. - Parlament postaje glavna kočnica usporavanja ispunjavanja mjerila za zatvaranje poglavlja i suštinskih demokratskih reformi. Vladi ostaje ogroman posao na tehničkom uvezivanju postignutog, ispunjavanju mjerila iz svoje nadležnosti i sprovođenju novih propisa, a vrijeme ide veoma brzo - navodi Đurović. Ona dodaje da je neizvjesnost sve veća kako se ubrzava satnica do decembra 2026, umjesto da je obratno. - Možemo konstatovati da našoj integraciji u EU ne idu u prilog ni aktuelne političke prilike u zemlji, ali ni one u EU i globalno - zaključuje ona. Njemački novinar Mihael Martens, u svom članku objavljenom u Frankfurter Algemajne Cajtungu, napominje da su prethodni njemački kabineti odavno shvatili da je napuštanje principa jednoglasnosti prijeko potrebno, ali su bili oprezni u otvorenom rješavanju. Ipak, Đurović konstatuje da se i to često čini nemogućim, jer bi zahtijevalo upravo jednoglasnost. Ona podsjeća da u osnivačkim ugovorima EU (Ugovor o Evropskoj uniji – UEU, i Ugovor o funkcionisanju Evropske unije – UFEU) pravo veta postoji u ograničenom broju ključnih područja i najčešće je vezano uz jednoglasno odlučivanje u različitim formatima Savjeta. - Trend povećanja broja odluka, kojima se odlučuje kvalifikovanom većinom, povećavao se sa svakim ciklusom reformi EU. Lisabonskim ugovorom jasno su popisana područja politika koje se smatraju osjetljivima i koja i dalje podliježu jednoglasnom glasanju. To su oporezivanje, socijalna zaštita, pristupanje novih država članica EU, zajednička vanjska i bezbjednosna politika, uključujući i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku EU, kao i operativna policijska saradnja između država članica - navodi ona. Podsjeća i da je Lisabonski ugovor uveo i tzv. premošćujuće klauzule, koje dopuštaju izuzeća kod zakonodavnih postupaka predviđenih ugovorima, omogućavajući postupke kojima je dopušteno da glasanje kvalifikovanom većinom zamijeni jednoglasno glasanje ili da se promijene postupci odlučivanja primjenljivi na određena područja (npr. kod nekih odredbi o zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, kod usvajanja višegodišnjeg finansijskog okvira EU, kod porodičnog prava sa prekograničnim implikacijama, kod nekih odredbi u vezi sa socijalnom politikom, te nekim odredbama u oblasti zaštite životne sredine). Kad je riječ o politici proširenja, Đurović napominje da kod nje nema pasarela niti izuzeća. - O članstvu odlučuje Savjet jednoglasno, nakon savjetovanja s Komisijom i nakon odobrenja Evropskog parlamenta većinom svojih članova. Sve ovo znači da svaka država članica ima pravo veta u svakom koraku procesa pristupanja neke zemlje Uniji. Proces pristupanja uključuje više faza, a u svakoj od njih države članice, okupljene u Savjetu za opšte poslove, odlučuju jednoglasno - podsjeća ona. Kako navodi Đurović, međuvladine prirode procesa proširenja, prakse i zaključenih pregovaračkih okvira, koji se takođe usvajaju jednoglasno, kao i savjetodavnih i tehničkih izvještaja Komisije, znače da se pregovori o pristupanju temelje na članu 49 Ugovora koje potvrđuje dosadašnje iskustvo pristupanja novih država članica, od kojih su mnoge imale iskustvo blokiranja u raznim fazama pristupanja, od strane jedne ili više država članica. <h2>Mađarska i Slovačka ubrzavaju potrebu za reformom</h2> Đurović ističe da smo često svjedoci koliko je složen proces donošenja odluka unutar EU i da se posljednjih godina često događa da jedna država ili više njih blokiraju donošenje nekih važnih odluka. Ona kao primjer izdvaja Mađarsku, predvođenu kontroverznim liderom Viktorom Orbanom. Kada se govori o blokadi, neizostavan primjer je svakako i Slovačka koja sve češće talasa unutar evropskog bloka. - Vidjeli smo da jedna ili više zemalja blokiraju donošenje nekih važnih odluka unutar EU vezano za pitanja bezbjednosti, pomoći Ukrajini, budžeta EU i njegove veze sa evropskim vrijednostima. Još od nove metodologije pregovora 2020. godine i Makronovih prstenova integracija, glas država članica u politici proširenja je povećan, a ne smanjen - ističe Đurović. Ona dodaje da ne smetaju nove države članice same po sebi, već ono što dobijaju učlanjenjem, a to je pravo veta. - Ono postaje noćna mora za EU i logična posljedica takvog straha država članica Unije jeste promišljanje da se novo proširenje treba desiti istovremeno sa reformama u EU, koje će dalje smanjiti broj prava veta u pojedinim politikama i time omogućiti da Unija normalno funkcioniše i lakše donosi važne odluke. Nijedna zemlja EU ne spori potrebu daljih reformi Unije, jer je posljednja bila 2007. godine, a život i novi geopolitički i ekonomski izazovi nameću njeno dalje prilagođavanje, koje treba da joj omogući funkcionalnost, efikasnosti i konkurentnost na globalnoj sceni. Problem je u činjenici da se teško stiču „mirniji“ uslovi da se taj važan proces pokreće, jer su konstantno neka politička previranja, nestabilnosti ili vanredni izbori u velikom broju država članica, što ometa reformske inicijative - zaključuje Đurović.

Berlin bi da zaustavi proširenje do reforme, problem u najavi za Crnu Goru

Naš cilj je Evropska unija, znamo kako da do njega dođemo i bez obzira na sve prepreke konstantno se krećemo prema njemu, poručio je predsjednik Bošnjače stranke (BSCG) Ervin Ibrahimović.
Ibrahimović se oglasio na društvenim mrežama nakon završene dvodnevne studijske posjete i konferencije “EPP – EU proširenje na Zapadni Balkan".
Ibrahimović je istakao glavne zaključke sa održanih panela i okruglih stolova, te se još jednom zahvalio kolegama iz EPP na suorganizaciji ovog, za Crnu Goru i ZB veoma značajnog događaja.
- Na juče završenoj dvodnevnoj konferenciji – studijskoj posjeti o proširenju 🇪🇺, koja je pod nazivom “EPP porodica u regionu Zapadnog Balakna” održana u Podgorici u suorganizaciji EPP i BS, razgovarali smo o proširenju EU, izazovima na globalnoj razini, u EU i regiji te modelima saradnje unutar velike EPP porodice i ulozi ove važne političke grupe u suočavanju sa tim izazovima. Saglasili smo se da je proširenje važan instrument za unutrašnje snaženje EU i jačanje njene globalne uloge, nastavak demokratizacije u regiji te reginalnu stabilnost koja je suočena sa ozbiljnim izazovima - naveo je Ibrahimović u objavi na mreži X.
On se zahvalio EPP prijateljima, posebno predsjedniku Manfredu Veberu na organizaciji ove posjete koja dolazi u važnom trenutku za Crnu Gori i regiju te predstavlja snažnu poruku državama i političarima u regiji da se proces proširenja nalazi u momentumu koji bismo morali iskoristiti, fokusirajući se na reforme i napredovanje u pregovaračkom procesu.
- Veoma sam ponosan na činjenicu da je Bošnjačka, kao dio velike EPP porodice i jedina članica ove političke grupe iz Crne Gore, bila - suorganizator ovog velikog i značajnog događaja za Crnu Goru i regiju u kojem su, pored naših EPP prijatelja i partnera iz EU i Bošnjačke stranke, učestvovali i predsjednik Vlade Milojko Spajić, te mnoge relevantne političke partije i političari iz regije - naglasio je Ibrahimović.
Poručio je da nastavljaju da snažno podupiru pozitivne promjene u Crnoj Gori, donoseći hrabre odluke koje isporučuju vidljive rezultate, čemu, kako kaže, svjedoče poruke koje dobijaju sa svih relevantnih političkih i institucionalnih adresa u EU.
- Jedna od njih je i poruka uvaženog predsjednika EPP Manfreda Vebera sa konferencije za medije na zatvaranju dogadjaja u Podgorici: “Vidim jaku volju Crne Gore da postane članica EU. Naš partner BS bitan je dio toga”. Naš cilj je Evropska unija, znamo kako da do njega dođemo i bez obzira na sve prepreke konstantno se krećemo prema njemu - navodi se u obraćanju Ibrahimovića na mreži X.

Ibrahimović: Bez obzira na prepreke konstantno se krećemo ka cilju - članstvu u EU

Crna Gora je dokaz da je proširenje Evropske unije (EU) ponovo na agendi, poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), Gorčević je to kazala na konferenciji „Proširenje EU – ostvareni napredak Crne Gore“, koju je organizovala Evropska kuća u Parizu u saradnji sa crnogorskom ambasadom u Francusko.
- Pokazali smo da se, uz odlučnost i posvećenost, mogu ostvariti konkretni rezultati i postali smo simbol evrooptimizma - istakla je Gorčević.
Ona se osvrnula na ubrzani napredak Crne Gore na putu ka EU, kao i na podršku koju dobija da ispuni uslove da postane naredna članica.
Gorčević je kazala da to pokazuje da proširenje EU nije mit, nego realnost, kao i da je napredak moguć kada postoji politička volja sa obje strane i reformski kapacitet.
- Crna Gora danas nije samo lider u regionu. Crna Gora je dokaz da je proširenje EU ponovo na agendi - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da Crna Gora ne traži prečice, niti posebne tretmane.
- Tražimo pravednu i zasluženu priliku da zatvorimo preostala poglavlja do 2026. godine i da postanemo 28. članica EU do 2028. godine - poručila je Gorčević.
Ona je rekla da je proširenje, osim za države kanidate, važno i za EU, navodeći da u vremenu geopolitičkih neizvjesnosti, EU treba partnere koji su dokazani, lojalni i strateški važni.
- Crna Gora je upravo to. Potpuno smo usklađeni sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. Članica smo NATO-a. Odlučno stojimo uz evropske vrijednosti - naglasila je Gorčević.
Ona je istakla da vjeruje da proširenje više nije pitanje „da li“, već „kada i kako“.
- Vjerujem da i Crnoj Gori i Evropi treba snažna, jedinstvena i otporna EU - zaključila je Gorčević.
Specijalni izaslanik za Zapadni Balkan, Rene Trokaz poručio je da je Crna Gora primjer kako upornošću i vrijednim radom za kratko vrijeme mogu da se postignu veliki rezultati.
- Francuska podržava politiku proširenja zasnovanu na zaslugama. Crna Gora je pokazala da je ozbiljna u namjeri da sprovede reforme, transformiše društvo i pripremi se za članstvo u Uniji - kazao je Trokaz.
Prema njegovim riječima, Francuska je spremna da podrži Crnu Goru na tom putu.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović podsjetio je na sve što je urađeno u oblasti evropske integracije u proteklih godinu i po.
- Protekla godina bila je godina ubrzanog napretka u kojoj su održane tri međuvladine konferecije, što je istinski rekord. Crna Gora je prva država koja je po novoj metodologiji proširenja dobila pozitivan IBAR u poglavljima 23 i 24 - kazao je Zenović.
Kako je istakao, Crna Gora je usvojila Reformsku agendu, koja će, u naredne tri godine, donijeti 383 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
- Pridružili smo se jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i po prvi put nakon sedam godina, zatvorili smo tri pregovaračka poglavlja - podsjetio je Zenović.
Prema njegovim riječima, rezultati Crne Gore dodatno su naglašeni u izvještaju Evropske komisije o napretku, koji je najpozitivniji do sada.
Kako je saopšteno iz MEP, konferenciji su prisustvovali predstavnici francuskih institucija, civilnog društva, nevladinih organizacija i diplomatskih predstavništava, koji su iskazali interesovanje za proces pristupanja EU, regionalnu saradnju i razmjenu iskustava na Zapadnom Balkanu.
- Razmatrano je dosadašnje ostvarenje u pregovorima, izazovi u zatvaranju najzahtjevnijih poglavlja, kao i Plan rasta za Zapadni Balkan i reformska agenda - kaže se u saopštenju.

Gorčević: Crna Gora dokaz da je proširenje EU ponovo na agendi

Poljska snažno podržava Crnu Goru u procesu evropskih integracija, poručila je otpravnica poslova u Ambasadi Poljske Malgožata Lakota Miker, dodajući da je Evropska unija (EU) prepoznala potrebu za pristupanjem novih članica i pokazala da se trud i posvećenost cijene.
Lakota Miker je u intervjuu za Eurokaz kazala da Poljska podržava proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana.
- Oduvijek je bila zagovornik toga, ali pod jednim uslovom - mora biti vidljiva volja zemalja koje teže članstvu i njihov pojedinačni napredak - rekla je Lakota Miker.
Ona je navela da je, među zemljama u regionu, Crna Gora ostvarila najveći napredak u evroatlantskim integracijama.
- Crna Gora je svojim učešćem u tekućim pregovorima, brojem sastanaka i razgovora održanih na najvišem nivou u Briselu, kao i konsultacijama u Podgorici, poslala jasan signal da svoju budućnost ne vidi van zajednice država i naroda kakva je EU - kazala je Lakota Miker.
Prema njenim riječima, junska Međuvladina konferencija bila je dodatni impuls za to.
- Pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) postao je sinonim za evropsku perspektivu - navela je Lakota Miker.
EU je, kako je istakla, pokazala da se cijeni trud i posvećenost.
Lakota Miker je kazala da je Poljska, tokom prvog predsjedavanja Savjetom EU, podržala Hrvatsku na njenom putu ka Uniji.
- Danas ne možemo zamisliti da Crna Gora neće biti u EU u narednim godinama. Vjerujemo da će iskoristiti priliku koja joj se pružila. Tim više što je EU promijenila pristup, otvorila se dijalogu i prepoznala potrebu za pristupanjem novih članica - istakla je Lakota Miker.
Ona je rekla da je Crna Gora jedna od najmlađih zemalja u Evropi, koja se bori sa brojnim problemima, korupcijom, organizovanim kriminalom i problemima u pravosudnom sistemu.
Kako je kazala Lakota Miker, u pozitivnom izvještaju Evropske komisije o proširenju, objavljenom 30. oktobra prošle godine, pozitivno su ocijenjeni napori Crne Gore.
- Crna Gora je za samo 12 mjeseci povratila povjerenje EU, ispunila privremene kriterijume za poglavlja 23 i 24, dobila prvi IBAR u istoriji EU, postala prva zemlja kandidat koja je pristupila SEPA, obezbijedila odobrenje Reformske agende u iznosu od preko 380 miliona eura i organizovala dvije međuvladine konferencije - navela je Lakota Miker.
Prema njenim riječima, to je razlog za ponos, ali i znak da se ne smije suzdržati od akcije.
Navodeći da je „Bezbjednost, Evropo” slogan poljskog predsjedavanja EU, Lakota Miker je rekla da na to Crna Gora trenutno treba da se fokusira.
- Već duže vrijeme suočena sa stranim uticajem, podložna miješanju trećih zemalja i dezinformacijama, treba da brine o sigurnosti svojih građana - kazala je Lakota Miker.
Ona je poručila da Crna Gora dijalogom i razumijevanjem treba da obezbijedi rješavanje svih spornih pitanja, kako u kontaktima sa susjedima, prije svega Hrvatskom, tako i na crnogorskoj političkoj sceni.
Upitana kakav će biti dalji evropski put regiona, posebno Crne Gore, u svjetlu svih trenutnih kretanja u EU i očekivanja koje Unija ima od zemalja regiona, Lakota Miker je ponovila da Poljska vidi Zapadni Balkan u EU, ali naglašava da ne postoje prečice do EU.
- Treba se fokusirati na sprovođenje odgovarajućih reformi, njegovati dobre odnose sa susjednim zemljama i prilagoditi se zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU - kazala je Lakota Miker.
Ona je poručila da su, u pogledu reformi, izuzetno važne one koje se odnose na vladavinu prava, pravosuđe, borbu protiv korupcije i funkcionisanje demokratskih institucija.
- Naročito sada, kada je svijet razderan sukobima, izgradnja dobrih odnosa sa okruženjem i regionalna saradnja treba da budu od ključnog značaja - dodala je Lakota Miker.
Ona je, odgovarajući na pitanje da li očekuje da će EU nastaviti da snažno podržava reforme u oblasti vladavine prava u Crnoj Gori, kazala da one predstavljaju osnovu procesa pristupanja.
Prvi klaster se, kako je podsjetila, otvara kao prvi i zatvara kao posljednji.
Lakota Miker je navela da se vladavina prava u Crnoj Gori odnosi na pitanja kao što su nezavisnost pravosuđa, borba protiv korupcije, organizovanog kriminala, obezbjeđivanje slobode medija i osnovnih prava.
- EU će svakako podržati Crnu Goru u reformama u ovoj oblasti, jer su one, kao što znamo, jedan od najvažnijih prioriteta zemlje - kazala je Lakota Miker.
Ona je dodala da, tokom procesa pristupanja, sve reforme i poteze vlasti u toj oblasti pomno prate Evropska komisija i države članice.
- U posljednje vrijeme uočene su promjene koje se odnose na izbor i imenovanje sudija, izbor sudija u Sudskom savjetu, skraćivanje vremena rješavanja sudskih predmeta i radnje na suzbijanju korupcije u pravosuđu - navela je Lakota Miker.
Ona je rekla da je ojačana saradnja između organa gonjenja i pravosuđa i da su uvedeni stroži propisi koji se odnose na krivična djela trgovine ljudima, drogom i oružjem.
Prema riječima Lakote Miker, nastavak ovih aktivnosti i efikasnija implementacija usvojenih reformi biće odlučujući za postizanje evropskih standarda i ubrzanje procesa pristupanja.
- Poljska će svakako podržati crnogorske reforme u oblasti vladavine prava, koje su ključne za državu i svakako će biti tema razgovora naših ministara - poručila je Lakota Miker.
Ona je istakla da se odnosi između Poljske i Crne Gore opisuju kao veoma dobri i prijateljski i da ih odlikuju međusobno poštovanje, zajednički interesi i želja za jačanjem stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
- Poljska, kao članica EU i NATO-a, aktivno podržava Crnu Goru u njenom procesu evropskih integracija i sarađuje sa Crnom Gorom u okviru Sjevernoatlantske alijanse, dijeleći iskustva u vezi sa modernizacijom oružanih snaga i učestvujući u zajedničkim vojnim vježbama - navela je Lakota Miker.

Lakota Miker: Ne možemo zamisliti da Crna Gora neće biti u EU u narednim godinama

Svi smo za to da Crna Gora uđe u Evropsku uniju 2028. godine, ali EU mora da nam pomogne da do tada neke stvari unaprijedimo, jer jedino tako cijeli proces ima smisao, kazala je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović.
Iako bi svi pristali na scenario „članstvo u EU 2028. godine, bez obzira na sve“, Marović kaže da su tri ključne stvari/klišea u vezi sa dilemom da li EU treba da nas primi tada bez potrebnih reformi i sa trenutnom većinom koja kao jednog od konstituenata ima prorusku i desničarsku koaliciju.
- Proces uslovljavanja je zasnovan na principu napredovanja na osnovu zasluga i podrazumijeva se da se na kraju tog puta, koje označava ulazak u EU, makar naziru konture nezavisnih institucija i pravde i jednakih mogućnosti za sve. Proces evropske intregracije podrazumijeva uključenost, i transformaciju, cijelog društva, pa se ne može govoriti o uspjehu ako je pola Skupštine izvan svojih klupa, a građanke i građani na ulici tražeći minimum odgovornosti za smrt ljudi. Imala bih mnogo toga da zamjerim crnogorskoj opoziciji, ali to je jedina koju imamo i mora se s njom raditi. Konsenzus o ključnim pitanjima u procesu pregovora znači da o temama i zakonima na agendi neko glasa i iz vrijednosnih razloga - navela je Marović na mreži X.
Otuda, kako ističe, nema ni govora da mi imamo konsenzus ako se zarad tih glasova dozvoljavaju razni ispadi. Konsenzus se, napominje Marović, gradi tako što svi glasaju za zakone iz evropske agende bez obzira da li su u vlasti ili ne, a samo članstvo u EU vide kao interes. 
- Do evropske većine se može samo ako se ne trguje osnovnim demokratskim vrijednostima. Da zaključim: svi smo za to da Crna Gora uđe u EU 2028. godine, ali EU mora da nam pomogne da do tada neke stvari unaprijedimo, jer jedino tako cijeli proces ima smisao - poručila je Marović.

Marović: Do evropske većine se može samo ako se ne trguje osnovnim demokratskim vrijednostima

Zatvaranjem pregovaračkih poglavlja Crna Gora je pokazala punu posvećenost evropskoj integraciji države, a Evropska unija politici proširenja, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i komesarke za proširenje Marte Kos koja je najavila posjetu našoj državi u januaru naredne godine. - Ovu godinu zaključujemo sa nikad boljim rezultatima na evropskom putu Cran Gore. Predstoje još intenzivnije 2025. i 2026. - rekao je Spajić.&nbsp; Kako je saopšteno iz Vlade, Kos je čestitala Spajiću i njegovom timu na neumornom radu na sprovođenju reformi iz EU agende.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218181212_37536d1dd2d6e0654a6367f8908d5d255744216f466bffce231827805819e337.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218181212_37536d1dd2d6e0654a6367f8908d5d255744216f466bffce231827805819e337" data-rendition-name="original" width="2500" height="1665" loading="lazy" alt="Sa sastanka Spajića i Kos"> <figcaption>Sa sastanka Spajića i Kos(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Ona je istakla da Evropska komisija stoji uz Crnu Goru i sve države koje su posvećene ispunjavanju reformi na putu ka članstvu u EU, dodajući da je proširenje ponovo istorijska prilika za postizanje mira i prosperiteta na cijelom evropskom kontinentu.&nbsp; - Dvoje zvaničnika razgovarali su i o temama koje se tiču bilateralnih odnosa Crne Gore sa zemljama članicama, a Kos je iskazala punu podršku u cilju rješavanja svih pitanja i ubrzanja evropskog puta - navedeno je u saopštenju Vlade. Komesarka za proširenje najavila je da će Crna Gora biti prva zemlja Zapadnog Balkana koju će posjetiti, već u januaru 2025. godine.

Kos u januaru dolazi u našu državu: EK stoji uz Crnu Goru

Savjet EU spreman je da u narednom periodu započne pripreme nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, zaključeno je na današnjoj sjednici Savjeta opštih poslova Evropske unije (GAC).
Kako je saopšteno iz kabineta premijera Milojka Spajića, ovo je ključan indikator napretka Crne Gore jer je potpisivanje i ratifikacija Ugovora posljednji korak procesa pristupanja EU. 
- Činjenica da se već danas razgovora o tome, govori u prilog izvjesnosti našeg učlanjenja. Impuls evrooptimizma koji daje Crna Gora razlog je što gotovo svakodnevno imamo ovako pozitivne vijesti. Zato je važno da nastavimo sa predanim radom i da već u prvom kvartalu sljedeće godine ostvarimo nove zapažene uspjehe - navedeno je u saopštenju iz Kabineta Spajića.
Ističe se da će lideri EU biti pozvani da podrže ove zaključke na Samitu, koji će biti održan 19. decembra u Briselu.
Kako kažu, u Nacrtu zaključaka Savjet pozdravlja veoma pozitivne rezultate u ispunjavanju dugotrajnih reformskih obaveza, i pohvaljuje cilj Vlade da nastavi brzi napredak Crne Gore na putu ka EU.
- Istovremeno, sve političke snage se ohrabruju da slijede ambiciozan plan za zatvaranje pristupnih pregovora - zaključeno je u saopštenju.

Kabinet Spajića: Savjet EU spreman da pokrene izradu Nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore

Vođeni nasljeđem 13. jula i uz podršku partnera, sigurno možemo ostvariti ključni vanjskopolitički cilj i uvesti Crnu Goru u porodicu EU država, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović u Briselu, na svečanosti povodom Dana državnosti Crne Gore, koju su organizovale Ambasada Crne Gore u Kraljevini Belgiji, Misija pri Evropskoj uniji i Stalna misijom pri NATO-u.&nbsp; Prijemu su prisustvovale brojne zvanice iz političkog, diplomatskog i kulturnog života, uključujući i zamjenicu generalnog sekretara NATO-a Radmilu Šekerinsku.&nbsp; Ibrahimović je, u obraćanju, istakao da Crna Gora, kao 27. međunarodno priznata nezavisna država na Berlinskom kongresu i buduća 28. članica Evropske unije, baštini istoriju slobode uklesanu u kamen državnosti, ali da danas pobjede ostvaruje perom, kroz reforme, dijalog i evropske vrijednosti.&nbsp; - Večeras smo obilježili Dan državnosti Crne Gore u srcu Evrope, u Briselu – sa našim saveznicima, partnerima i prijateljima - poručio je Ibrahimović, dodajući da ovaj događaj simbolično slavi istorijske uspjehe i projektuje zajedničku evropsku budućnost.&nbsp; Tokom svečanosti, ministar je podsjetio na nedavna postignuća Crne Gore u procesu evropskih integracija, uključujući privremeno zatvaranje Poglavlja 5 – Javne nabavke, kao i ispunjavanje mjerila u ključnim poglavljima vladavine prava.&nbsp; - Skoro 90 odsto naših građana podržava članstvo u EU, a mi smo odlučni da taj cilj ostvarimo do kraja 2028. godine. ”28 do 28“ nije samo slogan, već i obećanje - naglasio je Ibrahimović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250710100728_53c16e65f79a85422fc06f2c6198920363ec011e3c000c051e4a93f89147334c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250710100728_53c16e65f79a85422fc06f2c6198920363ec011e3c000c051e4a93f89147334c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Ibrahimović u Briselu"> <figcaption>Ibrahimović u Briselu(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  Ibrahimović je poručio da Crna Gora u Brisel dolazi kao stara evropska nacija sa jasnom prozapadnom orijentacijom.&nbsp; - Potpunim usklađivanjem sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, stajali smo uz Evropu po svim ključnim pitanjima, uključujući sankcije nakon agresije na Ukrajinu - istakao je ministar.&nbsp; Svečanost je bila i prilika za otvaranje novih prostorija Ambasade Crne Gore u Belgiji.&nbsp; - Adresa je nova, ali je prijateljstvo staro – i oboje će trajati - kazao je Ibrahimović, dodajući da se ovim stvara prostor za jačanje predstavljanja pri EU, u skladu sa crnogorskim strateškim opredjeljenjem.&nbsp; Poseban akcenat stavljen je i na ulogu crnogorske dijaspore.&nbsp; - Oni su produžena ruka Crne Gore i važan most sa Evropom i svijetom - rekao je ministar, zahvalivši se sunarodnicima u Belgiji i Luksemburgu na doprinosu međunarodnoj afirmaciji Crne Gore.&nbsp; Na kraju, Ibrahimović je uputio da se,

Ibrahimović u Briselu: Vođeni nasljeđem 13. jula sigurno možemo uvesti Crnu Goru u porodicu EU

Matica crnogorska povodom Dana državnosti, u saradnji sa udruženjima Crnogoraca u Lovćencu i Kuli, organizuje predstavljanje izložbe „13. jul – Dani prkosa i ponosa“.&nbsp;
Kako je precizirano u saopštenju, Crnogorskom kulturnom centru u Lovćencu izložba će biti otvorena 12. jula u 19 sati, dok će u Crnogorskom omladinskom domu u Kuli biti otvorena 13. jula u podne.&nbsp;
- Izložbe će otvoriti povjerenik Matice crnogorske za Republiku Srbiju dr Radonja Dubljević, a publika će moći da ih pogleda do kraja ovog mjeseca - ističu iz Matice crnogorske.
Izložbu „13. jul 1941. – Godine prkosa i ponosa“ čine 22 ilustrovana panoa sa fotografijama i dokumentima iz perioda pripreme ustanka i događanja nakon toga i predstavlja značajan doprinos njegovanju kulture sjećanja.&nbsp;
-- Autori izložbe su istoričar dr Adnan Prekić, istoričarka mr Jadranka Selhanović, generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović i predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić. Tekst za katalog izložbe napisao je Prekić, dok dizajn potpisuje Suzana Pajović - precizirano je u saopštenju.
Iz Matice ističu da je narod Crne Gore podigao ustanak u trenutku kad su fašisti kontrolisali cijelu Evropu i zbog toga je ovo jedan od najsvjetlijih trenutaka istorije Crne Gore, najveći i najorganizovaniji ustanak protiv okupatora u Evropi tokom 1941. godine.&nbsp;
- Trinaestojulski ustanak predstavlja i jedan od vojnih i političkih fenomena Drugog svjetskog rata. Vrijednosti na kojima je organizovan otpor značajno moćnijem okupatoru su ugrađene u temelje svih budućih razvojnih i emancipatorskih uspjeha Crne Gore. Vrijednosti slobode, antifašizma, jednakosti i pravde postaće kamen temeljac obnovljene crnogorske državnosti koja je Trinaestojulskim ustankom najavila početak jednog novog perioda savremene istorije Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Organizovanje izložbi nastavak je dobre saradnje koju Matica crnogorska ima sa crnogorskim zajednicama u Srbiji.&nbsp;
- U prethodnom periodu izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo 15. i 16. vijeka“ predstavljena je u Novom Sadu, Beogradu, Lovćencu i Crvenki, a izložba „13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“ u Vrbasu povodom Dana državnosti. U martu ove godine je i izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ otvorena u Novom Sadu na Međunarodnoj izložbi umjetnosti Art Ekspo - podsjećaju iz Matice crnogorske.

Izložba Matice crnogorske "13. jul - Dani prkosa i ponosa" u Lovćencu i Kuli

Dodjela Trinaestojulske nagrade u organizaciji Skupštine Crne Gore, pod direktnim pokroviteljstvom njenog predsjednika Andrije Mandića, nije samo sramota – to je institucionalni napad na Crnu Goru i sve ono što ona jeste, ocijenili su u Savezu patriota Crne Gore u Njemačkoj.
Kako kažu, pod velom državne svečanosti svjedočili smo najdirektnijem pokušaju da se Crnoj Gori oduzme identitet, istorijsko pamćenje i građansko dostojanstvo.
U Savezu su posebno osudili upotrebu policijske sile prema građanima koji su se mirno okupili ispred Vile Gorica, iskazujući građanski protest i zabrinutost. 
- Biber sprej, ograničenje slobode kretanja i pokušaj gušenja glasa javnosti predstavljaju mračan podsjetnik na metode koje nemaju mjesta u društvu koje teži vladavini prava - naglasili su u obraćanju za javnost.
Dodaju da Mandić, višedecenijski promotor velikosrpske ideologije, otvoreni negator crnogorske nacije i neko ko je aktivno radio protiv crnogorske nezavisnosti, danas koristi najviše zakonodavno tijelo države da uruši temelje na kojima Crna Gora počiva. 
- Dodjelom najvišeg državnog priznanja osobama koje glorifikuju četništvo, negiraju genocid i ismijavaju crnogorsku državnost, Mandić ne brani državu – on je razgrađuje iznutra - naglasili su u Savezu patriota Crne Gore u Njemačkoj.
Ovo, smatraju, nije samo politička provokacija, već strategija sistematskog poništavanja Crne Gore kao građanske, sekularne i evropski orijentisane države. 
- Ovo je nastavak istog projekta kojem je pripadao kada je negirao 21. maj, kada je bio protiv NATO-a, kada je pjevao o ratnim zločincima i kada je sve što je crnogorsko nazivao “vještačkom tvorevinom” - napominju u Savezu.
Prema njihovom mišljenju, dodjeljivanje nagrade Bećiru Vukoviću, piscu koji otvoreno negira crnogorsku naciju i veliča četničke ideologe, ne može se sagledavati kao izolovana odluka žirija.
- To je politički projektovana odluka, dio šireg trenda relativizacije fašizma, istorijskog revizionizma i institucionalnog nasilja nad antifašističkim temeljima Crne Gore. Time se ne samo krši zakon (jer su svi dobitnici iz iste oblasti, što je nedozvoljeno), već se vrijeđa pamćenje svih onih koji su 13. jula 1941. ustali protiv okupatora - istaknuto je u saopštenju.
U Savezu patriota Crne Gore u Njemačkoj kažu da ovo nije kulturna, već duboko politička poruka da je današnja Crna Gora pod vođstvom onih koji bi najradije izbrisali sve što je slobodarsko, antifašističko i građansko. 
- Poruka je jasna: nagrade se više ne dodjeljuju za doprinos državi i društvu, već za poslušnost nacionalističkoj ideologiji. Vrijeme je da se Crna Gora probudi iz političke paralize. Vrijeme je da se jasno kaže – dosta je - zaključeno je u saopštenju.

Patriote Crne Gore u Njemačkoj: Dodjela Trinaestojulske nagrade istitucionalni napad na državu, biber sprej i pokušaj gušenja glasa javnosti mračan podsjetnik

Ministarstvo energetike i rudarstva, na čijem je čelu Admir Šahmanović, naložilo je privremenu obustavu izvođenja rudarskih radova na određenim dijelovima flotacionih jalovišta u okviru rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“, saznaje Portal ETV.
Ova odluka donesena je nakon inspekcijskog nadzora koji je sprovela rudarska i geološka inspekcija, a uslijed ekološkog incidenta koji je doveo do kontaminacije rijeke Ćehotine i narušavanja životne sredine.
Rudnikom upravlja kompanija Gradir Montenegro d.o.o. iz Pljevalja.
Privremena mjera ne znači potpuno zatvaranje rudnika, već je uvedena kao preventivna i zaštitna mjera kako bi se spriječile dalje posljedice po okolinu.

Nakon ekološkog incidenta u Pljevljima: Obustavljeni radovi na rudniku "Šuplja stijena"

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: integracije