Crnogorski naučnici sa Instituta za biologiju mora, &nbsp;Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović su, u okviru 34. Bugarske antarktičke ekspedicije stigli na ostrvo Livingston, gdje se nalazi bugarska istraživačka baza „Sv. Kliment Ohridski“.
Po dolasku je započet složen logistički proces istovara opreme i materijala sa broda do baze, koji se odvija prema precizno definisanim procedurama i uz korišćenje odgovarajuće zaštitne opreme, saopštio je Institut za biologiju mora.
- Nakon dugog putovanja iz Kotora u čileanskoj luci Punta Arenas kolege su ukrcane na bugarski istraživački brod „Sv. sv. Kiril i Metodij" (RSV-421) 20. decembra odakle je ekspedicija plovila Magelanovim prolazom, zatim Tihim okeanom i fjordovima Južne Amerike, pa Drejkovim prolazom ka Antarktiku, gdje su 25. decembra stigli na ostrvo Livingston - pojašnjavaju iz IBM.
Prema planu aktivnosti, ovih dana započeta su terenska istraživanja na ostrvima Livingston i Deception (Ostrvo prevare).
- Istraživački rad usmjeren je na ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima, kao i na proučavanje živog svijeta morskog dna - ističe Institut za biologiju mora.
U ekspediciji, pored naučnika iz Crne Gore i Bugarske, sada učestvuju i istraživači iz Rumunije, Saudijske Arabije, Portugalije i SAD a očekuje se i dolazak još nekih istraživača.
Misija traje do kraja februara i realizuje se u okviru međunarodne saradnje Instituta za biologiju mora Univerzitet Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski naučnici stiglu u istraživačku bazu kod Antarktika

Naučnici sa Instituta za biologiju mora (IBM) Kotor Univerziteta Crne Gore dr Aleksandar Joksimović i dr Vesna Mačić danas kreću na put kako bi se pridružili bugarskom istraživačkom brodu i međunarodnoj naučnoj misiji na Antarktiku. &nbsp;
Fokus njihovog rada biće istraživanje mikroplastike u morskoj vodi, sedimentu i priobalju Južnog okeana, kao i praćenje bioloških pokazatelja stanja morskih ekosistema u jednom od najudaljenijih i najočuvanijih dijelova svjetskog mora.
Saradnja IBM Kotor sa bugarskim kolegama traje već nekoliko godina, a prva značajnija etapa bila je prošlogodišnja misija dr Vesne Mačić, koja je postala prva crnogorska naučnica koja je boravila i istraživala Antarktik kao dio bugarske ekspedicije Bulgarian Antarctic Institute na brodu „Sv. Kiril i Metodii“ i antarktičkoj bazi „Sv. Kliment Ohridski”.
U martu ove godine, u okviru zvanične posjete predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Bugarskoj, potpisan je Memorandum o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta. Dokument su potpisali direktor IBM Kotor dr Mirko Đurović i predsjednik Bugarskog antarktičkog instituta Hristo Pimpirev, čime je formalizovan pristup crnogorskih naučnika antarktičkim istraživanjima i otvorena mogućnost za dugoročne zajedničke ekspedicije, razmjenu naučnih podataka i obuke istraživača i studenata..
Kako ističe dr Aleksandar Joksimović, učešće u ovakvoj misiji predstavlja poseban izazov i priznanje.
- Za naučnika je zaista velika čast biti dio jedne svjetske, međunarodne ekspedicije. Ova saradnja se podigla na nivo država i omogućila nam da promovišemo naučnu zajednicu Crne Gore na velika vrata - kazao je Joksimović, dodajući da mu lično ova misija predstavlja krunu dosadašnje naučne karijere.
Antarktik je, podsjeća Joksimović, prostor intenzivnih međunarodnih istraživanja još od potpisivanja Sporazuma o Antarktiku 1961. godine.
- Danas u tim istraživanjima učestvuje 46 zemalja, postoji oko 80 istraživačkih ekspedicija i u ljetnjem periodu na Antarktiku boravi oko 4.000 naučnika. Iako je kontinent nenaseljen, istraživanja su pionirska i od izuzetnog značaja za razumijevanje globalnog stanja životne sredine - naveo je on.
Crnogorski naučnici će tokom cijele misije boraviti na brodu, dok se bazna istraživačka stanica Bugarske nalazi na ostrvu Livingston u Južnim Šetlandima.
- Naučnici koji se bave geomorfologijom, klimatologijom i kopnenim procesima biće stacionirani u stanici, dok ćemo koleginica Vesna i ja biti na brodu i pratiti njegovu rutu. Gdje god brod bude išao – ići ćemo i mi - objašnjava Joksimović, dodajući da će se na pojedinim lokacijama izlaziti na kopno gumenim čamcima radi uzorkovanja.
Govoreći o fokusu istraživanja, Joksimović ističe:
- Radićemo uzorkovanje mikroplastike sa površine morske vode, kao i analizu sedimenta i same vode u tom dijelu svjetskog mora i okeana. Takođe ćemo ispitivati eventualno prisustvo plastike na obalama, dok će dr Mačić nastaviti istraživanja organizama – priljepaka koje je uzorkovala i tokom prošlogodišnje misije - naveo je Joksimović.
Prema njegovim riječima, rezultati ovih istraživanja važni su ne samo za Antarktik, već i za razumijevanje stanja cjelokupnog svjetskog mora.
Boravak crnogorskih naučnika na Antarktiku finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, čime je, kako ističu iz Instituta, država dala snažnu podršku međunarodnoj vidljivosti i razvoju domaće nauke.
Dr Joksimović i dr Mačić danas ujutro polaze iz Podgorice, preko Istanbula i Santjaga de Čilea, do Punta Arenasa, najjužnijeg grada Čilea, gdje će se oko 20. decembra ukrcati na bugarski istraživački brod koji je prethodno isplovio iz Varne. Nakon prelaska Drejkovog prolaza, dolazak na Antarktik očekuje se krajem decembra, a misija će trajati do druge polovine februara, kada je planiran povratak i iskrcavanje u Argentini.
Bugarski istraživački brod, prema planu, na povratku sa Antarktika svratiće u Kotor 8. ili 9. aprila.
- To će biti lijepa prilika da obilježimo ekspediciju, srećan povratak broda i da zajedno sa kolegama iz drugih zemalja podijelimo utiske i rezultate rada - rekao je Joksimović.
Istraživanja mikroplastike na Antarktiku imaju poseban značaj, jer upravo na tom, naizgled netaknutom prostoru, naučnici mogu sagledati razmjere zagađenja mora. Njeno prisustvo ili odsustvo predstavlja snažan pokazatelj stanja svjetskog okeana i uticaja čovjeka na globalne morske ekosisteme.

1084x550

"Kruna naučne karijere": Joksimović i Mačić danas kreću u misiju na Antarktik

Više dojava upućeno je danas Institutu za biologiju mora i Akvarijumu Boka da se povrijeđena glavata kornjača nalazi u blizini obale kod plaže Oskar u Prčanju.
Kako je saopšteno iz Instituta za biologiju mora, životinja je, u izuzetno lošem stanju, odmah zbrinuta i smještena u karantinski dio Akvarijuma Boka.
- Nakon veterinarskog pregleda ustanovljeno je napuknuće lobanje i otvorena povreda leđnog dijela oklopa. Prema položaju povreda na glavi i oklopu, jedini mogući uzrok je kontakt s plovilom koje se kretalo velikom brzinom - navode iz Instituta u objavi na Fejsbuku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.8333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Finstituteofmarinebiology%2Fposts%2Fpfbid02t5C8gXa92Xnp3FGz3X5b26YqDZmconimPgSakc9HJHzpUaJoNsw7Xj4Rzfq8aBAol%3Flocale%3Dsr_RS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Instituta napominju da je glavata kornjača strogo zaštićena vrsta.&nbsp;
&nbsp;- Morske kornjače redovno izlaze na površinu da udahnu vazduh i upravo tada su najugroženije u zalivu u kojem je veliki broj plovila - pojašnjeno je u objavi.
Apeluju na sve učesnike u pomorskom saobraćaju da smanje brzinu kretanja, naročito u priobalnim zonama, i da obrate pažnju na prisustvo morskih kornjača i drugih morskih organizama, kako bi u budućnosti izbjegli ovakve situacije.
- Posebnu zahvalnost dugujemo veterinarskoj ambulanti "VET PORT" na brzoj reakciji, kao i gospodinu Bošku Vučiniću kao i mnogim građanima koji su nam se javili s informacijom o povrijeđenoj jedinki - zaključuju iz Instituta.

Plovilo udarilo kornjaču u Prčanju

Morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog je kvaliteta, sanitarno je ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju, što potvrđuju rezultati analize Instituta za biologiju mora, saopšteno je iz Morskog dobra.
Analiza kvaliteta morske vode, koju je Institut sproveo na 114 lokacija 30. juna i 1. jula, pokazala je da je voda na crnogorskim kupalištima na 85,1 odsto lokacija odličnog, na 7,9 odsto dobrog, a na sedam odsto zadovoljavajućeg kvaliteta.
- Rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, to jest da je sanitarno ispravna, bezbjedna za kupanje i rekreaciju - kazali su iz Morskog dobra.
Oni su pojasnili da se klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši u skladu sa Pravilnikom o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje, kojim se one klasifikuju kao odlične, dobre, zadovoljavajuće i loše.
Navodi se da su u opštini Ulcinj Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje na 18 lokacija, od čega je na 16 voda bila odličnog kvaliteta, a na po jednoj dobrog i zadovoljavajućeg kvaliteta.
Ističe se da je u Baru voda bila odličnog kvaliteta na svih 15 lokacija za kupanje.
- Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 34 lokacije, od čega je na 25 lokacija voda bila odličnog kvaliteta, na pet dobrog, a na četir zadovoljavajućeg kvaliteta - navodi se u saopštenju.
Iz Morskog dobra kazali da je u Tivtu od deset lokacija voda bila odličnog kvaliteta na devet, a zadovoljavajućeg na jednoj.
Kako su rekli, analize su pokazale da je u Kotoru na 11 lokacija voda bila odličnog, na tri dobrog, a na jednoj lokaciji zadovoljavajućeg kvaliteta.
- U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 21 ona bila odličnog, a na jednoj lokaciji zadovoljavajućeg kvaliteta - precizirano je u saopštenju.

1250x600

Voda na crnogorskim kupalištima sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje

Na Adi Bojani otkriveno je prvo gnijezdo glavate morske kornjače na ovom području, saopšteno je iz Instituta za biologiju mora Crne Gore.
Direktor Instituta Mirko Đurović je rekao da je to vrlo važan nalaz u praćenju i zaštiti ove zaštićene morske vrste na ovoj obali.
Iz Instituta su naveli da su tragovi izlaska kornjače na plažu i samo gnijezdo zabilježeni rano jutros.
Lokacija je potvrđena i jasno obilježena vidljivom oznakom.
Vrijeme inkubacije jaja je u prosjeku oko 60 dana i zavisi od temperature pijeska i drugih uslova sredine, a izlijeganje prvih jedinki se očekuje krajem avgusta.
Iz Instituta su naveli da su kornjače i njihova gnijezda strogo zaštićeni prema nacionalnim propisima i međunarodnim konvencijama, te apelovali na turiste da im ne prilaze.

Na Adi Bojani otkriveno gnijezdo glavate kornjače

Temperatura izmjerena negdje ispred Instituta za biologiju mora na dubini dva metra, što je jako bitno, bila je skoro 30 stepeni Celzijusa, što do sada nikad nijesmo izmjerili, što nije bilo uobičajeno. A sama činjenica da se ta temperatura morske vode podigla na tih 30 stepeni Celzijusa govori da su se desile promjene u samoj vodi, njenom hemijskom sastavu, da su mnogi organizmi odreagovali na to na taj način što su se povukli u neke dublje vode koje su hladnije, i što je taj proces dugo trajao, i što to nije samo zabilježeno kod nas, nego na kompletnom području Jadranskog mora - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora.
Klima se, kako je rekao, mijenja, čemu svjedoče svi i ona na kopnu, ali i u moru, a to vide oni koji se bave istraživanjem mora.
- Mi koji se bavimo istraživanjem mora to registrujemo u moru, putem morskih organizama, promjene hemijskog sastava vode, temperature, morskih struja i svega onoga što je interesantno. Naravno, ono što je značajno reći je da sve to zavisi od količine Sunca koju dobijamo na Zemlji, da taj odnos Sunca i Zemlje nikad nije isti, to je jedan dinamičan proces, i naravno da postoji nekoliko stvari koje utiču na to koliko ćemo sunčeve energije dobijati. Da li ćemo jednog dana ući u neko novo ledeno doba, vjerovatno da, da li će se to desiti za pet godina, 10, sigurno ne, ali u nekoj budućnosti da. I time se najviše bavio profesor Milutin Milanković, koji je matematičkim modelima predvidio kada će se i kako mijenjati klima na Zemlji, i kako se ona mijenjala, tako da uvijek u šali volim da kažem čuvajmo mi one bunde, jer će nam.trebati sigurno, u nekoj budućnosti da se malo zagrijemo - rekao je Joksimović.
Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode što je, ističe on, neuobičajeno za Bokokotorski zaliv, ali i za otvoreno more južnog Jadrana.
- To smo komunikacijom i razmjenom informacija između institucija dokazali i potvrdili da je zaista bila ekstremna temperatura ovoga ljeta - istakao je Joksimović.
Kad se poveća temperatura morske vode, objašnjava on, dešavaju se hemijske reakcije, nedostaje kiseonika jer je voda toplija pa su brža isparavanja i evaporacija.
- Mijenja se salinitet, on se podiže, 38,3 on je skoro došao do 39, nekada je mjeren na 41. Tako da sva ta situacija podsjeća na onu vodu istočnog Mediterana, gdje je i &nbsp;toplo pa se isparavanjem taj salinitet bro povećava, i ta pojava ranije objašnjena kao jadranska ingresija, prije nekih devet, 10 godina je ta voda iz istočnog Mediterana ulazila u Jadransko more, sa sobom donosila hranljive materije, plankton, i to su bile one plodnije godine kada je bilo više i riba, i biomase riba. Međutim, ove nove situacije, nove promjene koje se dešavaju remete taj ustaljeni ciklus izmjene jadranske vode, tako da šta će se u budućnosti dešavati zaista ne znamo, ali da pratimo, i da na neki naučni način pokušamo da objasnimo u saradnji sa kolegama iz regiona, kakve posljedice mogu biti svih tih promjena - zaključio je Joksimović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHgMA-YRSV9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joksimović: Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode

Crnogorski ribari i ronioci su prethodnih dana u Bokokotorskom zalivu primijetili uginule i bolesne jedinke više vrsta kernje i brancina.
Takvoj ribi su oštećene oči, koža i drugi djelova tijela.
Institut za biologiju mora (IBM) kod Kotora je 18. oktobra saopštio da su gotovo sigurni da je riječ o VER virusu iz roda Betanodavirusa.
Deset dana kasnije to su potvrdile analize dvije uginule kernje koju je uradila Specijalistička veterinarska laboratorija, saopštila je Uprava za bezbjednost hrane.
Naveli su da se bolest ne prenosi na ljude.
Deset dana ranije Institut je preporučio da se zaražena riba iz preventivnih razloga ne konzumira.
Istovjetan apel uputio je 23. oktobra i Direktorat Ministarstva poljoprivrede.
To je zabrinulo dio ribara u Boki.
Kotoranin Mladen Živković kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da lično nije vidio uginulu ribu ali da prati dešavanja.
- Zabrinut sam jer kažu da ako temperatura mora pređe 23 stepena za brancin a 28 za kernju, možemo očekivati da će biti desetkovane - istakao je on.
On će ipak i danas jesti ribu, koju je juče ulovio.
<h2>Ribari iz Boke</h2>
Živković kaže da je dio mještana u dilemi - je li ovih dana ulovljena riba jestiva?
Zbog toga je, smatra, važno da se nadležni oglase.
- Institut kaže da ne prelazi na ljude, ali postoji strah i treba objasniti radi trgovaca i ribara. Nadam se da će ove naše kiše i izvori učinjeti da to prođe - kaže Živković.
Dio ribara zamjera Institutu što je izdao saopštenje o mogućoj pojavi virusa prije sprovedene analize.
Jedan od njih je Kotoranin Dragan Srdoč, koji živi isključivo od ulova ribe.
- Prvo neka urade analize. Sad ljudi koji hoće da kupe ribu ne pričaju samo o te dvije vrste, već misle da je sva riba zaražena i samo o tome pričaju. A tu kernju je u našem dijelu mora skoro nemoguće uloviti - rekao je Srdoč.
Srdoč smatra da je kiša koja je padala i od koje prorade izvori u Boki već rashladila i pročistila more.
Naglašava da kao registrovani ribar nema podršku ni zaštitu države.
Smatra i da su nebriga nadležnih i nepoštovanje zakona već uništili "ribanje" u Boki.
- To je jedan haos. Kruzeri, pa brodovi i gliseri umjesto dozvoljenih osam čvorova brzine razvijaju i 150, pa vezovi kojima se uništavaju mjesta za bacanje mreža... - rekao je Srdoč.
Srdoč koji je među malobrojnim registrovanim ribarima, ističe da ga je i sama priča o virusu kod riba već ugrozila.
- A malo je ko ostao da samo ribari. Neko ima kafanu, restoran ili izdaje apartmane. Ja sam među malobrojnim što prodaje ribu i tako živi, a oni su me bacili na koljena. I sama priča nas ugrožava - naveo je on.
<h2>Adžić: Nema mjesta panici</h2>
Prethodno su iz nacionalne Specijalističke veterinarske laboratorije su za RSE saopštili da "nema mjesta panici".
- Bolest se ne prenosi na ljude - kaže za RSE doktor Bojan Ažić, koji je doktorirao na bolestima marikulture.
- Pokazano je da se virus može vezati za ljudsku ćeliju, ali ne i ući u nju. U skladu sa tim, smatra se da betanodavirus u svom trenutnom obliku ne može inficirati ljudske ćelije - saopštio je Institut za biologiju mora.
I Ilija Ćetković iz Instituta navodi da je pojava virusa kod riba prirodnom procesu .
- Virusi i drugi patogeni su sastavni dio svakog ekosistema - kazao je Ćetković.
<h2>Da li se moglo spriječiti i kako liječiti</h2>
Stručnjaci su saglasni da se virus nije mogao spriječiti.
- Sprječavanje ove infekcije ribe u moru nije moguće. Jako je teško kontrolisati virusne bolesti čak i u kavezima (koji su u moru). A u otvorenoj morskoj vodi - prevencija je nemoguća - kaže Adižić.
Sličan stav iznosi i Ćetković.
- Nemoguće je preventivno djelovati na ove pojave u morskom ekosistemu, zbog njegove veličine. Moguće je da će doći do smanjenja brojnosti kernji, ali je teško utvrditi u kojoj mjeri - naglasio je on.
<h2>Šta se sada može preduzeti?</h2>
Ćetković naglašava da je važno ukloniti uginulu ribu: "I oboljele jedinke, zbog smanjenja mogućnosti širenja oboljenja".
Adžić ističe da je važno da se eventualna bolest ne prenese na ribu u kavezima.
- Zato pozivamo uzgajivače da se u slučaju pojačanog uginuća riba gajenih u kavezima obavezno jave veterinarskoj službi, koja će dostaviti uzorke u laboratoriju - zaključuje Adžić.
<h2>Šta se zna o za ribu fatalnom virusu</h2>
A Uprava za veterinu je saopštila da za sada nema simptoma virusa kod ribe koja se uzgaja u kavezima.
- Jako je bitno pojačati sanitarne mjere kako se bolest ne bi prenijela na ribu u kavezima, pošto je brancin veoma osjetljiv na ovu bolest - kažu iz Uprave za veterinu.
Ćetković kaže je virus posljednjih decenija više puta zabilježen u vodama Mediterana, a ovih dana duž obale Italije.
Prema njegovim riječima oboljenje se javlja pri povišenoj temperaturi mora i to u područjima gdje je veća koncetracija kernje.
- U prošlogodišnjem slučaju iz Španije, broj viđenih oboljelih jedinki dostigao je vrhunac u prvim sedmicama oktobra. A značajno je opao početkom novembra, sa padom temperature mora za oko 10 stepeni, kada je viđena i posljednja (oboljela) jedinka - objašnjava Ćetković.
Institut je ranije saopštio da brancin strada kada temperatura mora pređe 23 stepena Celzijusa a kernja kada je viša od 28.
Temperatura mora u Bokokotorskom zalivu od 18. oktobra do danas nije prelazila 22 stepena.

Virus ugrožava ribe u Boki

Privremena venecuelska vlada pristala je podnositi Sjedinjenim Američkim Državama svoj budžet na odobrenje svakog mjeseca, rekao je danas američki državni sekretar Marko Rubio.
Obraćajući se Odboru za spoljne odnose Senata, Rubio je rekao da američka vlada odlučuje o tome za šta se novac može koristiti, kroz ono što je opisao kao „kratkoročni mehanizam“.
„Zapravo, obećali su da će značajan dio tih sredstava iskoristiti za kupovinu lijekova i opreme direktno od Sjedinjenih Država“, rekao je američki državni sekretar, dodajući da je rukovodstvo Venecuele bilo „veoma kooperativno“.
Američke snage su početkom januara napale Venecuelu i zarobile njenog autoritarnog lidera Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, čime su tu južnoameričku zemlju uvukle u politička previranja.
Tramp već rekao da namjerava da upravlja Venecuelom
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da želi da revitalizuje ogromnu venecuelansku naftnu industriju i obećao ogromnu dobit za sebe i narod Venecuele. Tramp je ubrzo nakon puča najavio i da namjerava da upravlja Venecuelom na prelaznoj osnovi, ne otkrivajući kako tačno zamišlja taj proces.
Sjedinjene Američke Države trenutno sarađuju sa Madurovom potpredsjednicom Delsi Rodrigez, koja je preuzela dužnost privremene predsjednice Venecuele.

Rubio: Budžet Venecuele ubuduće pod nadzorom SAD-a

U koritu rijeke Miljacke u sarajevskom naselju Otoka pronađeno je &nbsp;tijelo, javljaju regionalni mediji.
Kako je rečeno iz MUP-a Kantona Sarajevo, građani su o tome oko 14 sati obavijestili policijsku stanicu Novi Grad..
Na terenu su policijski službenici te timovi vatrogasaca i hitne pomoći, piše Klix.ba.&nbsp;
Identitet osobije nije utvrđen.&nbsp;

Pronađeno tijelo u koritu rijeke u BiH: Identitet osobe nije poznat

Portparol NSD-a Mirko Miličić reagovao je povodom informacije da policija traga za Milošem Medenicom, kojem je danas, poslije izricanja presude, sutkinja Vesna Kovačević odredila pritvor.
“Sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, poručio je Miličić.
On je istakao da, sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, smatra on.
- Više nego ikada, sada nam je potrebno jedinstvo parlamentarne većine, jer reforme i ovu odvažnu borbu, koju smo zajedno započeli, moramo voditi do kraja, a naravno, to podrazumijeva da će se za sve propuste u toj borbi, poput ovog današnjeg, snositi velika odgovornost - naglašava Miličić.
Prema njegovim riječima, iako su brojni građani smatrali da je presuda Višeg suda preblaga za počinjena krivična djela koja su počinili Vesna i Miloš Medenica, jutros su, makar na kratko, osjetili zračak pravde, koji je, nažalost, ubrzo ponovo prekrio mračni oblak sumnje u još uvijek žive sprege organizovanih kriminalnih grupa i pojedinih dijelova bezbjednosnog sektora.

Miličić: Za današnji propust nadležni će snositi veliku odgovornost

U nesrećama izazvanim olujom Kristin u Portugalu poginulo je najmanje pet osoba, saopštile su lokalne vlasti.
Kako prenosi Anadolija, jaki vjetrovi rušili su drveće i oštetili kuće, puteve i ključnu infrastrukturu.
Gradonačelnik Leirije Gonsalo Lopes rekao je da su četiri osobe poginule u tom okrugu.
Još jedan smrtni slučaj zabilježen je u Vila Franca de Hira nakon što je na automobil palo drvo.
Portugalska Nacionalna uprava za vanredne situacije i civilnu zaštitu saopštila je da je oluja do ranog poslijepodneva izazvala više od 3,3 hiljade incidenata.
Većina incidenata povezana je s padom drveća i krhotinama koje blokiraju puteve, dok je nekoliko glavnih ruta poremećeno ili zatvoreno.
Operater elektroenergetske mreže E-Redes saopštio je da je oko 570 hiljada ljudi još bez struje.
Slike pokazuju da su jaki vjetrovi uništili gradski aerodrom u Coimbri, oštetivši avione uskladištene u hangaru.
Fudbalski stadion u Leiriji takođe je pretrpio ozbiljnu štetu.
Lokalni zvaničnici u Pombalu, u okrugu Leiria, upozorili su da bi nestanci struje mogli poremetiti javno vodosnabdijevanje i pozvali stanovnike da štede vodu dok se usluga u potpunosti ne obnovi.

Tag: institut-za-biologiju-mora