Institut „Simo Milošević“ ostvario je u prvoj polovini godine pozitivan rezultat, za razliku od istog perioda prošle kada je zabilježio gubitak od 1,5 miliona eura.&nbsp;
Na ostavreni veći promet, kao i finansijski saldo od oko 900 hiljada eura, pored većeg broja korisnika i noćenja, uticale su i veće cijene liječenja fondovskih pacijenata, prodaja Dječijeg odjeljenja, ali i manji rashodi, prenosi Novski portal.
Izvršni direktor, Zoran Kovačević, kazao je da je broj korisnika povećan u odnosu na prošlu godinu 28 odsto, kao i da je u prvom polugodištu ostvareno 70,5 hiljada noćenja, što je rast od 31 odsto.
- Domaće tržište je poraslo za 33 odsto na 62,18 hiljada, a strano 18 odsto na 8,32 hiljade. Najveće učešće u broju noćenja imaju fondovski pacijenti 51,14 hiljade, što je 32 odsto više nego u uporednom period - &nbsp;rekao je Kovačević za Novski portal.
On je dodao da se analizom stranog tržišta dolazi do zaključka da se bilježi rast gostiju iz regiona, između ostalog i dobre marketinške kampanje. Broj gostiju iz Bosne i Hercegovine (BiH) porastao je 18 odsto, iz Srbije osam odsto, a Hrvatske 33 odsto, dok su u padu tržišta Holandije i Rusije.
U Institutu imaju razloga da budu zadovoljni finansijskim rezulatima, jer je zabilježen rast prihoda od prodaje usluga sa 3,5 milona eura na 5,67 miliona u prvoj polovini godine. Od toga je prihod od bolničkog liječenja oko pet miliona.
- Ukupan prihod je nešto preko 9,5 miliona eura kada uzmemo u obzir i sredstva koja smo dobili od prodaje Dječijeg odjeljenja kao učešće Instituta u Planu restrukturiranja. To svakako utiče na ukupan poslovni rezultat s obzirom i na to da su nam rashodi smanjeni sa 5,3 miliona na 4,86 miliona. U ovom periodu smo imali i redovno izmirivanje ličnih dohodaka, a u posljednja tri mjeseca i u punom neto iznosu, prema kolektivnom ugovoru u javnom zdravstvu - saopštio je Kovačević.
U Institutu je zaposleno oko 520 radnika. U takozvanoj drugoj fazi Instituta organizovana je medicinska rehabilitacija, a u starom zdanju ili prvoj fazi omogućeno je samo noćenje s doručkom po povoljnim cijenama. U menadžemntu su odlučili da otvore i soliter za sezonce sa prvom fazom, iako ne očekuju zanačajniji finansisjki rezultat.
Namjera je bila da, dok ne krene ozbiljno renoviranje, ipak, budu u funkciji.
U Institutu je aktuelan postupak dokapitalizacije. U julu su iz Razvojne banke, Zavoda za zapošljavanje, Fonda za zdravstveno osiguranje i HTP Vile Oliva, koji zajednički posjeduju 85,66 odsto akcija kompanije, uputili poziv za otkup akcija od manjinskih akcionara.
Otkupom akcija i budućom dokapitalizacijom će Vlada, njeni fondovi i HTP Vila Oliva imati ravnomjerni rast broja svojih akcija, čime će otprilike zadržati sadašnje procente, odnosno država neće imati dvije trećine vlasništva i neće moći da izbaci privatnog partnera iz postupka odlučivanja i upravljanja Institutom.
- U okviru tog postupka treba da se riješe zaostale obaveze, kratkoročna potraživanja, u iznosu od oko 21 milion eura, koji će biti podmiren ulaganjima Vlade i Vile Oliva. Kada se to riješi kroz proces dokapitalizacije u idućoj fazi Plana restruktuiriranja slijede investicije u renoviranje kapaciteta, poboljčanje kategorije i kvaliteta medicinskih sadržaja. Ako se sve to ostvari, vjerujemo da će Institut u nekim narednim godinama biti konkurentan i na stranom tržištu - rekao je Kovačević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kovačević: Institut zabilježio rast noćenja od 31 odsto, prodajom Dječijeg odjeljenja smanjeni rashodi

Vlada Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici informaciju o &nbsp;aktivnostima na postupak obaveznog javnog preuzimanja akcija emitenta Institut ''Dr Simo Milošević'' AD Igalo.
To je, kako su naglasili, učinjeno u skladu sa Planom restrukturiranja.
- Na Sjednici Vlade održanoj 15. maja usvojena je Informacija o Planu restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr Simo Milošević" AD Igalo sa navedenim Planom restrukturiranja. Na sjednici Vlade održanoj 3. jula 2025. godine, usvojena je Informacija o postupku obaveznog javnog preuzimanja akcija Emitenta, u skladu sa Planom restrukturiranja i Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - navodi se u dokumentu Vlade.
Prvi korak u realizaciji Plana restrukturiranja pokrenut je, kako se navodi, usvajanjem Informacije i potpisivanjem Ugovora o zajednickom djelovanju izmedju Vlada Crne Gore, Razvojna Banka Crne Gore AD Podgorica, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Podgorica, Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Podgorica kao jedna strana, i HTP „Vile Oliva" d.o.o. Petrovac, kao druga strana kao i Odluke o preuzimanju Emitenta, na osnovu koje navedeni akcionari, sa zajedničkim učešćem od 85,6556 odsto u kapitalu Emitenta, odnosno zajedno sa 327.505 akcija sa pravom glasa iskazuju interes za preuzimanje odnosno otkup svih preostalih 54.846 akcija Emitenta, a koje nisu u vlasništvu potpisnika Ugovora.
- Ugovor o zajedničkom djelovanju i Odluk potpisani su 3.jula 2025. godine, o čemu će biti obaviješteni Komisija za tržište kapitala i Emitent u roku od dva radna dana od dana potpisivanja. Pored navedenog, Odluka će biti objavljena u dva štampana medija, koji se distribuiraju na teritoriji Crne Gore, u roku od četiri radna dana od dana potpisivanja, u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - piše u dokumentu Vlade.
Ugovor o zajedničkom djelovanju i Odluka već su, kako su naglasili, potpisali relevantni subjekti.
- U cilju nastavka procesa, neophodno je preduzeti dalje korake koji uključuju formalno podnošenje Zahtjeva za odobrenje javne ponude za preuzimanje Komisiji za tržište kapitala, potpisivanje ugovora sa Centralnom klirinškom depozitarnim društvom AD, Podgorica (u daljem tekstu: CKDD) 0 evidentiranju akcija deponovanih u postupku sprovođenja javne ponude za preuzimanje, kao i ispunjavanje finansijskih i tehničkih uslova potrebnih za sprovođenje javne ponude i otkupa akcija u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - dodaje se u dokumentu.
Za potrebe sprovođenja postupka preuzimanja neophodno je da Sticaoci, Vlada Crne Gore i HTP "Vile Oliva" d.o.o. Petrovac, na način i u omjeru definisanom Ugovorom o zajedničkom djelovanju i Odlukom (HTP Vile Oliva doo, Petrovac - 60,32 odsto, Vlada Crne Gore - 39,68 odsto), prethodno obezbijede dokaz o deponovanju novčanih sredstava ili bankarke garancije za plaćanje akcija na koje se ponuda za preuzimanje odnosi.
- U konkretnom slučaju, Vlada Crne Gore je u obavezi da obezbijedi sredstva u iznosu od 1.262.309,7325 eura, što odgovara proračunu zasnovanom na maksimalnom broju akcija koje mogu biti predmet otkupa, po utvrđenoj cijeni otkupa u iznosu od 58,00 eura po akciji, a koja je definisana Odlukom i utvrđena u skladu sa članom 17 stav 1 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, kao i iznos od 8.000,00 eura za dvije potrebe provizije i troškova podnošenja Zahtjeva Komisiji za tržište kapitala i sprovođenje postupka preuzimanja u CKDD-u (otvaranje ponude u postupku preuzimanja, prenos vlasništva itd), a u skladu sa Cjenovnikom CKDD i Pravilnikom o naknadama Komisiji za tržište kapitala - navodi se u dokumentu.
Radi realizacije ove obaveze, Ministarstvo finansija će izvršiti preraspodjelu sredstava iz budžetske rezerve.
- I to sa pozicije Ministarstva finansija na budžetsku jedinicu Uprave za državnu imovinu. Sredstva će biti usmjerena na programske aktivnosti koje se odnose na upravljanje državnom imovinom, konkretno na poziciju namijenjenu za izdatke za kupovinu hartija od vrijednosti. Nakon toga, Uprava za državnu imovinu će realizovati ovu preraspodjelu i izvršiti prenos sredstava na namjenski račun CKDD-a kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, čime će biti obezbijeđeno finansijsko pokriće za otkup prijavljenih akcija. Nadalje, kako je Vlada Crne Gore na sjednici od 3. jula 2025. godine, usvojila predlog Ugovora i Odluke koji su nakon donešenog Zaključka broj 11-011/25-2377/2 od 3. jula 2025. godine. potpisani od strane Sticalaca i sa njima povezanih lica i manjinskog akcionara HTP „,Vile Oliva" doo, Petrovac, Ministarstvo zdravlja se obratilo Montenegroberzi AD Podgorica, za dostavljanje informacije o cijeni akcija i broju dana trgovanja. Dopisom broj 378/2 od 03.07.2025. godine, dobijen je zvanični podatak o broju dana trgovanja i prosječnoj cijeni akcija Emitenta - navodi se u dokumentu.
U cilju nesmetanog sprovođenja čitavog procesa, Uprava za državnu imovinu će, dodaju u Vladi, imenovati ovlašćeno lice koje će, u ime Vlade Crne Gore, potpisati Ugovor sa CKDD-om o evidentiranju akcija deponovanih u postupku sprovođenja javne ponude za preuzimanju, kao i potpisati ostalu potrebnu dokumentaciju i prenijeti pomenuta sredstva shodno zakonu, sa ciljem dostavljanja Zahtjeva za odobrenje javne ponude za preuzimanje Komisiji za tržište kapitala sa svom propratnom dokumentacijom, u roku od najkasnije osam dana od dana objavljivanja Odluke.
- Dodatno, Vlada Crne Gore, Razvojna banka Crne Gore AD, Podgorica, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore i Zavod za zapošljavanje Crne Gore - treba da ovlaste lice koje će saradivati sa Komisijom za tržište kapitala u postupku razmatranja zahtjeva, a koje Vlada Crne Gore ovlasti, da potpiše dokumentaciju u skladu sa zakonskim odredbama - ističe se u dokumentu.
Kao dio pripremnih aktivnosti, pripremljen je i nacrt Prospekta za preuzimanje akcija Emitenta, koji će biti objavljen u dva štampana medija i dostupan javnosti u roku od tri radna dana nakon izdavanja rješenja Komisije za tržište kapitala kojom se odobrava javna ponuda za preuzimanje, dostavljen Emitentu i CKDD-u.
- Nakon čega se tek stiču formalni uslovi za sprovođenje postupka javne ponude u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - zaključili su u Vladi.

Vlada usvojila informaciju o aktivnostima za preuzimanje akcija Instituta Simo Milošević

Tajler Robinson (22), koji se sumnjiči za ubistvo Čarlija Kirka, pohađao je jedan semestar 2021. godine na Državnom univerzitetu Juta, nakon što je ostvario pravo na stipendiju, a bio je student predinženjerskog smjera tokom kratkog perioda koji je pohađao, prema riječima portparolke Univerziteta Amande DeRito, a zatim je uzeo odsustvo.
Dva izvora iz policije rekla su za CBS News da je Met, otac Tajlera Robinsona, kazao svešteniku koji je porodični prijatelj da mu je sin priznao da je počinio ubistvo te ga je uputio da to prijavi nadležnima.
Američki mediji su Mata nazvali "ocem pravde". Prema njihovim navodima, Tajler je prijetio samoubistvom ukoliko njegov otac pozove policiju i nije bio spreman da se preda. Nakon toga je Met odlučio u slučaj "uvući" sveštenika.
Osumnjičeni se nalazi u pritvoru bez prava na kauciju u zatvoru okruga Juta po nalogu državnog sudije za prekršaje.
Kristin Švajrman, komšinica porodice osumnjičenog, rekla je za NBC News da je on bio pametan, tih i da nikada nije pravio probleme i rekla je da je od svog sina saznala da je Tajler Robinson imenovan kao osumnjičeni.
Tajler je priveden zbog nekoliko početnih optužbi, koje uključuju teško ubistvo, korištenje oružja i ometanje pravde.
Vlasti imaju rok od tri dana za podnošenje dokumenata u pripremi za preliminarno sudsko ročište, na kojem bi se Tajler trebao prvi put pojaviti pred sudijom, što se očekuje početkom sljedeće sedmice.

Ko je Tajler Robinson, ubica Čarlija Kirka? Iz mormonske, republikanske porodice

Američki tehnološki milijarder Lari Elison prestigao je Elona Maska i postao najbogatiji čovjek na svijetu, nakon što je vrijednost akcija „Orakla“, kompanije koju je osnovao, drastično skočila u ranoj trgovini u srijedu.
Suosnivač kompanije „Orakl“ zabilježio je rast vrijednosti akcija od 40 odsto, čime je njegovo bogatstvo procijenjeno na 393 milijarde dolara, nešto ispred Maskovih 384 milijarde, prenosi N1.
Elisonovo bogatstvo naglo je poraslo nakon što je kompanija, u kojoj on ima 41 odsto vlasničkog udjela, objavila bolje finansijske rezultate od očekivanih.
Akcije „Orakla“ porasle su za više od 40 odsto u ranoj trgovini, na 340 dolara po akciji, čime je vrijednost softverske kompanije dostigla 958 milijardi dolara, a Elisonov udio 393 milijarde dolara, što je nešto iznad Maskovog bogatstva od 384 milijarde, prema Blumbergovom indeksu milijardera.
Ovo je najveći jednodnevni skok akcija u istoriji kompanije i najveći jednodnevni rast bogatstva do sada zabilježen na Blumbergovom indeksu. Njih dvojica sada ubjedljivo prednjače ispred osnivača „Fejsbuka“ Marka Zakerberga i osnivača „Amazona“ Džefa Bezosa.
Elison ima i druge izvore bogatstva, uključujući udio u proizvođaču električnih automobila „Tesla“, gdje je Mask generalni direktor, zatim jedriličarski tim, teniski turnir Indijan Vels open i ostrvo na Havajima, prenosi Blumberg.
Mask, često u sukobu sa različitim ličnostima iz svijeta biznisa i politike, ima bliske odnose sa Elisonom – koji se često opisuje kao mentor južnoafričkom preduzetniku.
Elison je bio član odbora „Tesle“ od 2018. do 2022. godine i uložio je milijardu dolara u Maskovu kupovinu Tvitera, sadašnjeg Iksa.
Elison takođe podržava Donalda Trampa i više puta se pojavljivao uz njega u Bijeloj kući, uključujući i lansiranje projekta „Stargejt“ vrijednog 500 milijardi dolara, namijenjenog razvoju infrastrukture za vještačku inteligenciju u SAD.
„Orakl“ čini najveći dio Elisonovog bogatstva, a njegova vrijednost podstaknuta je potražnjom kompanija iz oblasti vještačke inteligencije za njegovim klaud uslugama, koje obezbjeđuju računarski kapacitet firmama poput “OpenAI”, tvorca ChatGPT-a, kojima su neophodni ogromni centri za skaldištenje podataka.
Mask, generalni direktor „Tesle“ i vlasnik kompanije „Spejs Iks“, prvi put je postao najbogatiji čovjek na svijetu 2021. godine, prije nego što je titulu preuzeo Džef Bezos, a zatim i francuski tajkun luksuzne robe Bernar Arno.
Južnoafrikanac je ponovo povratio titulu prošle godine, ali je samo nešto više od 300 dana kasnije ponovo ustupio mjesto – sada 81-godišnjem Elisonu.

Mask više nije najbogatiji čovjek na svijetu, prestigao ga osnivač ''Orakla''

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da je scenario nemira u Nepalu i ubistvo američkog aktiviste Čarlija Kirka bio planiran da se dogodi i u Srbiji, ali su uspjeli da sačuvaju sve živote.
Vučić je, gostujući na televiziji Informer, naveo da to što se dogodilo Kirku niko nije očekivao i nije vjerovao da je moguće u SAD - zemlji koji je važila za zemlju demokratije i jednu od najsigurnijih zemalja.
- To je zastrašujuće, a strašnije od toga su reakacije polovine građana Amerike koji ga nisu voljeli i pokazali su svoju neljudskost- kazao je Vučić.
Istakao je da su ljevičari koji glume avangardu i elitu sebi dali dozvolu za ubijanje i riješili da oni imaju pravo da ubijaju, "a vi drugi nemate pravo ni da nas pogledate poprijeko".
- Taj liberalni pokret nam je napravio to da su nam kućni ljubimci preči od djece i da svako od nas mora da voli više ljubimce od djece, da se ne bi zamjerio ljevičarskoj eliti- rekao je Vučić.
Govoreći o paraleli sa Srbijom, on je istakao da najveći bijes "kod onih koji su rušili Srbiju 10 mjeseci", izaziva poziv na dijalog.
- Kad bih pomenuo poziv na dijalog ili debatu, to bi istog sekunda izazvalo nevjerovatnu dozu bijesa, fascinantno velik stepen agresije kod svih njihovih pristalica, lidera, novinara i medija. Kod njih bijes izaziva kad uradite nešto potpuno normalno i uobičajeno, jer je za njih to nenormalno- ocijenio je Vučić.
Kada je riječ o situaciji u Nepalu, Vučić je istakao da su ubijali ljude i onda su "kreteni" dan poslije, kao iz "blokaderske kuharice", otišli da čiste opuške.
- Pokušali su i uspjeli da unište sve vrijednosti našeg drustva, sve političke slobode, sve su nam razorili. Nekada sam po tri puta gledao svaku predstavu u pozorištu, ali što da idem na političke preformanse i da gledam krvave ruke na kraju, ko ste vi da političkim prerformasima kvarite bilo šta. Sjednu li u fotelju, ne isključujem mogućnost da će neko od nas biti ubijen rekao je Vučić i naglasio da "drugačije da pobijede ne mogu", a "ako preuzmu vlast, uništiće zemlju za šest mjeseci".
Govoreći o vojnoj paradi, on je naveo da se ljudi koji su održali 24.000 neprijateljih skupova sada žale da je zbog parade blokiran Beograd.
Vučić je najavio i da je Kirk početkom oktobra trebalo da bude njegov gost.

Vučić o nemirima u Nepalu i ubistvu Kirka: Scenario planiran i u Srbiji, ali smo sačuvali živote

Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale su u Beogradu, &nbsp;trećoj pripremnoj utakmici, ekipu Partizana 73:53.&nbsp;
To je treći trijumf podgoričkog tima u pripremnom periodu, nakon što su na startu turneje savladale Megu 71:58 i bugarsku Montanu 79:62.
Sjutra će u Kraljevu, protiv istoimene ekipe, završiti prvu turneju od četiri testa u četiri dana.
Meč protiv Partizana označio je povratak na teren Anastasije Drobnjak, nakon 11 mjeseci pauze, zbog operacije prednjeg ukrštenog ligamenta.
Budućnost je pitanje pobjednika riješile u drugoj četvrtini, serijom od 22:0.
Najefikasnija u pobjedničkom timu bila je Jovana Savković sa 16, Delajni Bern dodala je 13, dok je Zorana Radonjić meč završila sa 11 poena.
Dvocifrena je bila i Marija Baošić sa deset poena.&nbsp;

Košarkašice Budućnost Bemaksa savladale Partizan

Priča o vetingu u policiji, koji mjesecima sprovode Demokrate Alekse Bečića, često je korišćena za bezobzirnu ličnu osvetu. &nbsp; To pokazuju i slučajevi disciplinskih postupaka koji se vode protiv Milovana Pavićevića, Milorada Žižića, Darka Mađarića, iskusnih, višestruko nagrađivanih policijskih funkcionera koji su sada na meti takozvanog vetinga. Ili, preciznije rečeno - lične osvete i progona aktuelnog čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića! NAGRADE ZA POLICAJCE CB NIKŠIĆA Dokumenta kojima raspolaže Televizija E, kao i podaci izvora iz policije, ukazuju da je Šćepanović svoj lični odnos prema Pavićeviću, Žižiću i Mađariću, iz 2013, 2014. i 2015. godine, odnosno iz vremena zajedničkog rada u Centru bezbjednosti Nikšić, praktično preselio u operativni izvještaj kada je postao član Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; Nije poznato što su bili grijesi Pavićevića ili Žižića prema Lazaru Šćepanoviću, tadašnjem inspektoru za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. Izvjesno je da je &nbsp;Šćepanović policijski posao učio u odličnim uslovima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f" data-rendition-name="original" width="759" height="382" loading="lazy" alt='ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević'> <figcaption>ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Centar bezbjednosti Nikšić je u periodu 2013. do 2015, &nbsp;pod rukovodstvom Pavićevića, tadašnjeg načelnika CB Nikšić i njegovih prvih saradnika – Žižića, šefa nikšićke kriminalističke policije i Mađarića, komandira nikšićke policije, bio je prepoznat po uspješnom i kvalitetnom odgovoru na bezbjednosne izazove, prijetnje i rizike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801" data-rendition-name="original" width="1070" height="1245" loading="lazy" alt="DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića "> <figcaption>DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  O tome svjedoče i nagrade koje su pripadnici Centra bezbjednosti Nikšić dobili maja 2013, od tadašnjem ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića za rasvjetljavanje napada na novinarku lista ,,Dan” Lidiju Nikčević. Tada je 15 policijskih službenika dobilo novčanu nagradu u iznosu jedne prosječne mjesečne zarade. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici "> <figcaption>NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Među njima Milovan Pavićević, tadašnji načelnik CB Nikšić, Milorad Žižić, načelnik Stanice kriminalističke policije CB Nikšić, Darko Mađarić, komandir stanice policije, kao i Lazar Šćepanović, tada samostalni policijski inspektor I klase za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. &nbsp; LIČNI ANIMOZITETI I ANONIMNA PRIJAVA &nbsp; Nikšić je tih godina karaktrerisao, kako se to policijskim žargonom kaže, &nbsp;stabilan javni red i mir. Bilježen je trend pada kriminaliteta i visok procenat riješenosti teških krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, požara, eksplozija, razbojništava i drugih teških imovinskih delikata… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt='TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić'> <figcaption>TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Lazar Šćepanović je tada bio mladi inspektor u jedinici za suzbijanje opšteg kriminaliteta i u saradnji sa svojim kolegama davao je, tvrde izvori Televizije E, značajan doprinos u rešavanju teških krivičnih djela. Šćepanoviću je, bez sumnje, &nbsp;imponovao lični uspjeh, ali mu je, ističu sagovornici naše televizije, zasmetao uspjeh kolektiva jer je smatrao da tako drugi napreduju zahvaljujući - njegovom radu. &nbsp; Zanimljivo, upravo u to vrijeme sektor Unutrašnje kontrola policije dobio je anonimnu prijavu da rukovodstvo nikšićke policije fingira rezultate rada i prikazuje da su policijske akcije uspješne, kako bi napredovali u službi. Mnogi u Centru bezbjednosti Nikšić su tada bili ubijeđeni da je autor prijave – nezadovoljni inspektor Šćepanović. &nbsp; Na osnovu te anonimne prijave službenik Unutrašnje kontrole policije Mićo Radović je sproveo istragu i zatvorio slučaj sa nikšićkim Osnovnim državnim tužilaštvom. Kosntatovano je da prilikom kontrole nijesu registrovane nepravilnosti u policijskom radu. Tu se, međutim, nije završio posredni obračun Šćepanovića sa Pavićevićem, Žižićem i Mađarićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić"> <figcaption>UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NOVE OPTUŽBE I ,,PRIVATNA KOMISIJA” &nbsp; Gotovo isti spektar optužbi iz anonimne prijave koja je predata 2014. godine pojavio se deset godina kasnije u operativnim izvještajima predatim Komisiji za bezbjednosne provjere za Milovana Pavićevića, Milorada Žižića i Darka Mađarića. &nbsp; Prethodno je Lazar Šćepanović sebe predložio za člana Komisije dok je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije. U Komisiji je bio i njegov kum Đođrije Peković, kao i dobra prijateljica Ljiljana Zejak. Na čelu Komisije je, na prijedlog ministra Danila Šaranovića bio Darko Vujović. Nakon Vujovićeve smjene Ljiljana Zejak je postala presjednica, kao osoba od ličnog povjerenja Lazara Šćepanovića i Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419" data-rendition-name="original" width="872" height="545" loading="lazy" alt="ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić"> <figcaption>ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Krajem jula Televizija E je objavila dokumenta koja su pokazala da je disciplisnki postupak protiv bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića baziran na lažnim informacijama, da su falsifikovana pojedina dokumenta i da je u svemu, osim Lazara Šćepanovića, vrlo negativnu ulogu imao Goran Jokić, načelnik regionalnog policijskog centra ,,Centar”. &nbsp; Izvori iz bezbjednosnog sektora pokazali su našoj medijskoj kući podatke da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka - prikazane netačne informacije. &nbsp; &nbsp;Slična je situacija bila i sa Miloradom Žižićem i Darko Mađarićem, nagrađivanim policijskim službenicima protiv kojih je, po naredbi Lazara Šaranovića, pokrenut disciplinski postupak. &nbsp; PROGON PO POLITIČKOM I LIČNOM SPISKU &nbsp; Sve to ukazuje da se iza navodne akcije čišćenja policije od kiminalaca u njoj, vodi beskrupulozna politička akcija uklanjanja nepodobnih. &nbsp; Zato su Pavićević, Žižić i Mađarić psotali ključne mete u akciji kodnog imena "Značka" koju predvodi čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović a odobrava minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. &nbsp; Pitanje je, međutim, ko će sjutra, kada se nakon prijava advokata targetiranih policijskih službenika, na sudu dokažu da su procesi bili montirani – snositi krivicu: država ili Šćepanović i Šaranović kao kljčne figure besprizorne akcije političkog progona. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanovićev lični rat protiv bivših nadređenih policijskih oficira

Stvarni razlog službenog putovanja u Ljubljanu bio je sastanak sa zivždačem, koji mi je ukazao na korpuptivne radnje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). To je danas tokom iznešenja odbrane pred podgoričkim Višim sudom ispričala bivša direktorica Agencije za sprječavanje korpucije (ASK) Jelena Perović.
Bivša direktorica ASK-a, negirala je krivična koja joj se stavljaju na teret.
Perović je kazala da joj je zviždač ispričao njegova saznanja da osoba iz pravosudnog sistema, a koja je bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, omogućava šverc cigareta.
“Dobila sam podatak da, pored toga što je o svemu tome SDT imalo podatke, zaštitilo je tu osobu. Takođe dobila sam rute puta i informacije o cigaretama koje su trebale da budu švercovane kao i podatak da u SKY aplikaciji postoje podaci za ozbiljna krivična djela. Takođe, dobila sam informacije da su važni ljudi iz tužilastva povezani sa pranjem novca u zemlji i okruženju. Naglašeno mi je i da SDT u radu krši administrativne propise, zbog čega sam otvorila poseban postupak. Kada sam to uradila znali smo da sam pod posebnim pritiscima bezbjednosnih struktura.”
Službenu zabilješku o tome, kaže Perović nije sastavila jer je za takve optužbe željela da sačeka materijalne dokaze koji joj još nisu dostavljeni.
Istakla je da su "varijabile određivane &nbsp;prema visini i učinku zaposlenih u ASK-u, koji su svi dali svoj maksimum u radu".&nbsp;
"Tako da su dobijali varijabilno dio pa sam smatrala da taj dio pripada i meni“, istakla je ona.
Dodala je da je svako putovanje koje je zabilježeno se i desilo.
Perović je navela da je tokom svog mandata od dijela pravosuđa doživljavala razne pritiske.
„Tužiteljka Maja Janković je rekla Aleksi Bečiću iz Demokrata da ću biti uhapšena, što je on javno objavio u 10 sati, a slobode sam lišena u 15 sati pred svojim zaposlenima“, rekla je bivša direktorica ASK-a.
Nakon toga, tužiteljka Janković je od sudije zatražila da joj se, nakon završenog ročišta, dostavi zapisnik sa današnjeg suđenja, kako bi ga proslijedila nadležnim organima.
Nastavak suđenja zakazan je za sjutra.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i njene pomoćnice Nine Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Tužilaštvo je tereti da navodno sebi i drugima nezakonito pribavila korist veću od 60.000 eura od avgusta 2020.do februara 2024. godine.

Perović: Bečiću tužiteljka rekla da ću biti uhapšena

Što čeka crnogorsko tužilaštvo? Da „Bane LA“ ubije novinarku, urednicu M Portala Danicu Nikolić, a smrću joj prijeti evo tri godine, pa da onda podignu optužnicu. Ili se, možda, rukovode maksimom – nema leša, nema zločina?!
Ravno tri godine Danica Nikolić radi pod užasnim pritiskom prijetnji smrću, silovanjem, zasuta je odvratnim uvredama od misterioznog „Bana LA“. U ovih tri godine dostavila je tužilaštvu desetine i desetine njegovih ogavnih mejlova, davala izjave, potpisivala razne akte...
I - ništa. Tužilaštvo je bez glasa, a „Bane LA“, ne posustaje.
Ono što plaši je činjenica da je čovjek koji upućuje prijetnje smrću Danici Nikolić identifikovan i lociran - svega nekoliko mjeseci poslije prvog prijetećeg mejla koji je Nikolić uputio 10. septembra 2022. godine, ali optužnice do danas nema. Ništa. Muk tužilaštva.
Zašto? Da li bi tako bilo i da se radi o nekoj drugoj novinarki?
Da li se tužilaštvu ne žuri, jer je to Danica Nikolić – beskompromisna kritičarka i tužilačke organizacije i aktuelnih proruskih i prosrpskih vlasti i Crkve Srbije?
Pa su odlučili da je „drže“ u strahu? Ne bi li malo posustala! Dobro znaju - ne samo u tužilaštvu već i u vrhu crnogorske vlasti - da nije prijatno živjeti i raditi pod konstantnim prijetnjama smrću. Tužiocima vlasti prijete otkazima, pa su se toliko prepali da evo peta godina, maltene, ne procesuiraju predmete koji mogu imati bilo kakave veze sa vlastima ili Crkvom Srbije.
I tako se stvara pakleni krug u kojem su na udaru novinarke i novinari koji se drznu da razotkrivaju nepodopštine vlasti, njihove koruptivne poslove ili njihovu zavisnost od politike klerofašizma.
Danica Nikolić je među onima koji ne ćute. Tekstovima i u javnim nastupima pogađa „pravo u metu“. Pa je tako i sebi ,,nacrtala metu“. I nije ona samo meta famoznog „Bana LA“ ove tri godine, već je direktno i otvoreno targetiraju i crnogorske vlasti. Bez zazora.
Počeo je bivši premijer Dritan Abazović u avgustu 2022. godine i nastavio mjesecima kasnije, a onda je na nju svoje „otrovne strijele“ počeo da odapinje i funkcioner Demokrata, stranke koja kontroliše crnogorski sektor bezbjednosti, Boris Bogdanović.
Pravi pakleni krug. Preciznije - udruženi zločinački poduhvat: „Bane LA“ i crnogorske vlasti oko mete – Danice Nikolić, novinarke i urednice M portala. Tako ispada. Pogotovo u svjetlu činjenice da se „Bane LA“ po pravilu aktivira kada se na Danicu i M Portal na čijem je čelu obruše ljudi iz vlasti. Eto njega sljedećeg jutra sa užasnim prijetnjama.
A pomažu im i njihovi takozvani mediji raznoraznim bljuvotinama koje objave na njen račun.
I sve to traje tri godine. Identifikovani i locirani „Bane LA“ i predstavnici vlasti se dopunjavaju u napadima na urednicu M Portala, njegove poruke/pisma se množe, svakog puta je beskrupulozniji, odvratniji, opasniji, crnogorske institucije ćute, vlasti ne progovaraju u njenu zaštitu.
Danica Nikolić nastavlja da piše. Odbija da bude uplašena i ućutkana.
„Znaj da te jurim dok te ne smaknem sa liste“, „Blizu sam da ti odsviram kraj“, „Pa druga ti ubiše onomad na Cetinju iz snajpera a ja da ne naručim i jedan za tebe“... Neke su od jučerašnjih poruka koje joj je „Bane LA“ uputio tačno na dan kada joj je prije tri godine od njega stigao prvi prijeteći mejl.
Ovoga puta nije se obratila ni policiji, ni tužilaštvu, što je i najavila 1. jula kada je u tužilaštvu davala ko zna koji put izjavu u slučaju prijetnji koje joj stižu. Rekla je tada da „nadležni imaju dovoljno materijala i znaju ko šalje prijetnje sa mejla slatkislatka@hotmail.com“, te da su sva buduća dešavanja u vezi sa ovim slučajem odgovornost policije i tužilaštva.
Koliko su odgovorni pokazali su juče. Iako je crnogorska javnost brujala o novim prijetnjama Nikolić, niko je nije pozvao ni iz policije, ni iz tužilaštva. A trebalo je i morali su da postupe po službenoj dužnosti i u fasciklu pridodaju i ove opasne prijeteće poruke. Poziv je stigao tek jutros - iz tužilaštva. Odbila je da im da izjavu.
Jer, očigledno je da tužilaštvo nečinjenjem evo tri godine daje „Banu LA“ podršku da nastavi da upućuje prijetnje smrću novinaki i urednici M Portala Danici Nikolić. Kako drugačije tumačiti tu upornu, tešku, šutnju ljudi koji ne žele da ,,u slučaju Nikolić“ obavljaju posao za koji su plaćeni? Kako objasniti ćutanje ministarke kulture i medija Tamare Vujović ili potpredsjednika Vlade za sektor bezbjednosti Alekse Bečića ili predsjednika države Jakova Milatovića, premijera Milojka Spajića...
Danica Nikolić će nastaviti da piše i da govori o anomalijama našega u klerofašizam zarobljenoga društva. Institucije i predstavnici vlasti će, jasno je, nastaviti da ćute.
Za premijera Spajića agonija novinarke koja traje tri godine je, vjerovatno, još jedna „seoska priča“, kao povampirenje četničke ideologije i revizije istorije, koja njega ne dotiče. Jer, ima on važnija posla, evropske integracije. Zaboravlja, da koliko god da jeste miljenik Brisela, a jeste, teško da naša država može postati članica Evropske unije kao zemlja u kojoj vlasti činjenjem i nečinjenjem guše slobodu medija i daju podršku govoru mržnje, mizoginiji, zastrašujućim prijetnjama.
Ne može u EU država u kojoj vlada atmosfera linča za neistomišljenike vlasti, u kojoj razularena gomila ljudi bukvalno zarobi naočigled policije jednog novinara-fotoreportera Steva Vasiljevića i iživljava se nad njim uru vremena. Ne može u EU zemlja u kojoj tužilaštvo tri godine ćuti na zastrašujuće prijetnje kojima je izložena jedna novinarka – Danica Nikolić.
A znaju ko stoji iza tih prijetnji i gdje živi. Ali, ne reaguju. Zato što u državi koja je za briselsku administraciju perjanica evropskih integracija postoje „voljeni“ mediji koji mogu nekažnjeno da šire govor mržnje i podstiču razne „bane la“ da odvratnim porukama zastrašuju nepoželjne novinare i novinarke i „nevoljeni“ mediji koje institucije i predstavnici vlasti, poput Demokrata i njihovog Borisa Bogdanovića, kojem je u jednoj od prijetećih poruka zahvalio i
„Bane LA“ što mu je – „konačno poverovao“, pokušavaju da uguše. To je Crna Gora, predvodnica evropskih integracija.
Zemlja u kojoj bi Danica Nikolić bila bukvalno linčovana kada bi je se dočepali razulareni podržavaoci vlasti i Crkve Srbije.
I to je ta „nova Crna Gora“ na koju, kako nam, evo pet godina, poručuju iz vlasti, treba da se naviknemo. Nećemo. Ni Danica Nikolić, ni građanska, antifašistička, evropska Crna Gora. Ma koliko Brisel podržavao kleronacionalističku, prorusku i prosrpsku vlast u našoj zemlji, jači su i čvršći temelji evropske Crne Gore. I neće je pobijediti nikakvi „bane la“, abazovići, bogdanovići, mandići, popovi.
Danica Nikolić nije sama.