Hapšenje Predraga Dragojlovića, predsjednika borda direktora Instituta „Dr Simo Milošević“ i ”uticajnog investitora” povezanog s političkim strukturama u Herceg Novom, otkrilo je složeni sistem finansijskih manipulacija, lažnih dugova i transfera novca između Srbije, Crne Gore i Slovenije. Istraga otkriva kako su supružnici Predrag i Kristina Dragojlović izvukli milione iz stečaja, ulagali ih u hotele i imovinu u Crnoj Gori, dok se Dragojlović, poguran političkim vezama penjao u vrh Instituta. Velika akcija srpske policije i tamošnjeg Tužilaštva za organizovani kriminal rezultirala je hapšenjem sedam osoba osumnjičenih za udruživanje radi vršenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja i pranje novca. Među uhapšenima su supružnici Predrag i Kristina Dragojlović, koje istražni organi terete da su osmislili i sproveli složenu šemu izvlačenja novca iz firme „Bleecker“ d.o.o., zloupotrebom stečajnog postupka i kreiranjem lažnih dugovanja. MILIONSKA PREVARA Prema nalazima istrage, od decembra 2023. do novembra 2025. godine u poslovnu dokumentaciju firme „Bleecker“ unošeni su izmišljeni dugovi, kojima je stvoren privid da kompanija tone u finansijski kolaps. Na taj način omogućeno je otvaranje stečaja i uklanjanje stvarnih vlasnika i povjerilaca iz kontrole nad imovinom, posebno nad hotelom „Garni B“ u Beogradu, koji je u vlasništvu Bleecker-a, te da se novac prebaci na kompanije i račune pod kontrolom okrivljenih ili u inostranstvu. Nakon preuzimanja upravljanja stečajnom masom, osumnjičeni su organizovali prebacivanje novca na povezane račune. Ukupna protivpravna imovinska korist, kako se sumnja, iznosila je najmanje 264,8 miliona dinara i 545.487 eura. Dio tih sredstava preusmjeren je na račun firme „Lumia“ d.o.o., kojom rukovodi supruga Predraga Dragojlovića, Kristina Dragojlović. Prema podacima iz istrage, Kristinina firma korištena je kao ključna karika u prikrivanju tragova, budući da se na njen račun slivao dio izvučenog novca, nakon čega su sredstva dalje raspoređivana, uključujući i investicije u Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_18d8e744b93bcfcd1229de76f8e201004b393bbd336e576b61f59a584d0c6a74.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121012124_18d8e744b93bcfcd1229de76f8e201004b393bbd336e576b61f59a584d0c6a74" data-rendition-name="original" width="850" height="544" loading="lazy" alt="novac Dragojlović"> </figure>  Pored toga, najmanje 208.300 eura prebačeno je u projekte na crnogorskom primorju, dok je oko 107.000 eura završilo na računu u Sloveniji. Time je, prema sumnjama tužilaštva, osigurano da se dio kapitala iznese iz Srbije i uloži na način koji otežava traganje za njegovim porijeklom. DRAGOJLOVIĆEVE VEZE SA CRNOM GOROM Važnu ulogu u ovom sistemu imale su dvije firme „Bleecker“, jedna registrovana u Beogradu, koja je sada u stečaju, i druga u Herceg Novom, koja i dalje aktivno posluje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_15f05fc476040a43eeafee26c472704a38bc5b2aebcdb6f258eaba57f830c53c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121012124_15f05fc476040a43eeafee26c472704a38bc5b2aebcdb6f258eaba57f830c53c" data-rendition-name="original" width="969" height="328" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  Ova paralelna struktura omogućila je da se transakcije s jedne jurisdikcije prelivaju u drugu, dok su investicije u Crnoj Gori formalno prikazivane kao dio legalnog poslovanja. Prema dostupnim podacima i sama Kristina Dragojlović je bila povezana sa poslovanjem „Bleecker“-a kroz prijave imovine, što dodatno potvrđuje supružničko zajedništvo u poslovnim operacijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_348667eda355aa3d539ae5d3b2030dbd489a5ca31600ddd56e98750931f55c44.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121012124_348667eda355aa3d539ae5d3b2030dbd489a5ca31600ddd56e98750931f55c44" data-rendition-name="original" width="976" height="518" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  Prema podacima sajta Company Wall, direktor i osnivač Bleecker firma registrovane u Herceg Novom je Predrag Dragojlović, a firma je osnovana 2021. godine. Za razliku od istoimene firme u Beogradu, ova u Herceg Novom posluje sa pozitivnim bilansom i iako 2022. godine nije ostvarila nikakav promet, u 2023 i 2024. bilježi profit. S obzirom da je istraga srpskih nadležnih organa malverzacije otkrila upravo u periodu od 2023. i 2025. godine, ovaj profit koji je u 2023. od 12.000 eura i u 2024. od 84.715 je predmet istražnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_a19faf616860d2000b7c1fceaf07298aeaf34320547bcddecde8bf9b0e7b0ba5.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025121012124_a19faf616860d2000b7c1fceaf07298aeaf34320547bcddecde8bf9b0e7b0ba5" data-rendition-name="original" width="957" height="426" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  SUMNJIVIM NOVCEM PLANIRAO REKONSTRUKCIJU ZADUŽBINE MANASTIRA SAVINA Jedan od zanimljivijih i kontroverznijih segmenata istrage njegovog poslovanja tiče se investicija u Herceg Novom. Kako su mediji ranije pisali Predrag Dragojlović je s Manastirom Savina potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu nekadašnje zadužbine pomorskog kapetana Nikole Musića Pođanina. Ova trospratna zgrada iz 19. vijeka, smještena na Belavisti, decenijama je propadala nakon zemljotresa iz 1979. godine, a plan Dragojlovića je predviđao kompletnu rekonstrukciju i pretvaranje zadužbine u butik-hotel.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012128_20b273337b221a48e0d37ae3051d3e933577aaec645b9a2d0c42a7bfd506d2fc.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025121012128_20b273337b221a48e0d37ae3051d3e933577aaec645b9a2d0c42a7bfd506d2fc" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="Manastir Savina"> <figcaption>Manastir Savina(Photo: Manastir Savina)</figcaption> </figure>  Dragojlović je s Manastirom potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu, čime je dobio pravo da objekat obnovi i pretvori u hotelski kompleks. Prema navodima iz istrage, najmanje 200.000 eura sumnjivog porijekla usmjereno je upravo u rekonstrukciju ovog istorijskog objekta, a u aprilu 2023. započeli su radovi finansirani, kako sada sumnja istraga, novcem izvučenim iz firme „Bleecker“ kroz lažne dugove i stečaj. Procjene ulaganja u rekonverziju zadužbine iznosile su više stotina hiljada eura, a nakon isteka zakupa objekat se trebao vratiti manastiru. U INSTITUT ”SIMO MILOŠEVIĆ” GA DELEGIRALE DEMOKRATE? Istovremeno, dok su investicije tekle, Predrag Dragojlović je napredovao u institucionalnim strukturama. Početkom 2025., prema pisanju medija, Dragojlović je kao predstavnik Razvojne banke Crne Gore delegiran od strane Demokrata na mjesto predsjednika Odbora direktora Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu. Mediji su isticali i njegove prijateljske odnose s predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe kadrom Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012128_7e4bf24d457c342b02360b4e5c2e9bc1f935ffa2dd4d0bed453c84c6d712f83d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025121012128_7e4bf24d457c342b02360b4e5c2e9bc1f935ffa2dd4d0bed453c84c6d712f83d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Institut ''Dr Simo Milošević''"> </figure>  Zanimljivo je i to da Dragojlović nema nijedan profil na društvenim mrežama, pa ni na LinkedIN-u. Hronologija slučaja pokazuje jasan tok događaja: Dragojlović je kreirao lažne dugove u Srbiji, pokretao je stečaj u firmi gdje mu odgovara, izvlačio je milionske iznose, a skriveni novac je ulagao u hotele u Crnoj Gori, sve to paralelno sa svojim ličnim karijernim usponom u vrh javnih institucija. Nakon izbijanja afere, u Crnoj Gori su odmah uslijedili pozivi da se ispita uloga Dragojlovića u Institutu u Igalu, da se pregledaju sve odluke koje je potpisivao, da se provjere investicije u Herceg Novom, kao i eventualne veze između lokalne politike, privatnog kapitala i državnih institucija. Povodom ove afere portal Standard je takođe poslao pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu, kako bi saznali da li se i crnogorsko tužilaštvo bavi finansijskim malverzacijama Predraga Dragojlovića, odgovori se još čekaju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

MILIONSKA MREŽA PREVARA: Kako je Predrag Dragojlović sa suprugom gradio imperiju od lažnih dugova, stečaja i zadužbine Manastira Savina

Srpska policija uhapsila je protekle sedmice sedam osoba među kojima je i predsjednik Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu Predrag Dragojlović zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili više od tri miliona eura, piše Monitor.
Prethodnih godina Dragojlović je predstavljao Investiciono razvojni fond (IRF), a u februaru ove godine je reizabran za predsjednika Odbora u ime Razvojne banke Crne Gore. Iz Instituta Igalo su za Monitor kazali da još nemaju zvaničnu informaciju o ovom slučaju. Isti odgovor dobili su i iz Razvojne banke Crne Gore.
Kako je prenio N1 Beograd krajem novembra saopštenje Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, sedam uhapšenih se sumnjiče da su izvršili krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca.
- Ova organizovana kriminalna grupa se tereti da je od novembra 2023. godine do dana hapšenja na teritoriji Republike Srbije vršila krivična djela prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca na taj način što je organizator B. Č. organizovao ostale osumnjičene da po unaprijed organizovanim zadacima kreiraju lažni dug u poslovnoj dokumentaciji PD „BLEECKER“ d.o.o. kako bi se vještački stekli uslovi za otvaranje stečaja nad tim privrednim preduzećem i kako bi zadržali upravljanje nad hotelom „GARNI B“ u Beogradu i nastavili da pružaju hotelijerske usluge u ovom objektu - objašnjava se u saopštenju TOK-a.
Krivična prijava je, kako navode iz TOK-a, podnijeta i protiv osumnjičene K. D. koja se, kako su tada prenijeli, nalazi van teritorije Republike Srbije.
Firma „Bleecker doo“, čiji je stoprocentni vlasnik Dragojlović je registrovana u Herceg Novom i Beogradu, s tim što je prva aktivna, a druga u stečaju. U ovogodišnjem imovinskom kartonu predsjednik UO Institut Simo Milošević naveo je ime supruge Kristine, kao i da je vlasnik firme Bleecker doo.
Kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, osumnjičeni su navodno 107.000 eura od tog novca, prebacili na račun preduzeća pod kontrolom organizovane kriminalne grupe u Ljubljani. Sumnja se da su dio novca, najmanje 200 hiljada eura uložili u izgradnju hotela u Crnoj Gori.
U aprilu 2023. počela je rekonstrukcija zadužbine Nikole Musića Pođanina (1760 – 1835 ) u Starom gradu, na Belavisti. To zdanje, u vlasništvu Manastira Savina, planirano je da postane hotel, prema navodima medija da su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu.
Dragojlović je za člana odbora direktora Instituta Simo Milošević izabran u februaru ove godine ispred Razvojne banke Crne Gore, zajedno sa Petrom Rakčevićem i Šefikom Nišićem ispred kompanije Vile Oliva, Pavlom Obradovićem ispred Vlade i Goranom Čabarkapom ispred Fonda zdravstva.

610x380

500x500

400x240

400x203

Predsjednik Upravnog odbora Instituta "Simo Milošević" Predrag Dragojlović uhapšen u Srbiji

Institut „Simo Milošević“ ostvario je u prvoj polovini godine pozitivan rezultat, za razliku od istog perioda prošle kada je zabilježio gubitak od 1,5 miliona eura.&nbsp;
Na ostavreni veći promet, kao i finansijski saldo od oko 900 hiljada eura, pored većeg broja korisnika i noćenja, uticale su i veće cijene liječenja fondovskih pacijenata, prodaja Dječijeg odjeljenja, ali i manji rashodi, prenosi Novski portal.
Izvršni direktor, Zoran Kovačević, kazao je da je broj korisnika povećan u odnosu na prošlu godinu 28 odsto, kao i da je u prvom polugodištu ostvareno 70,5 hiljada noćenja, što je rast od 31 odsto.
- Domaće tržište je poraslo za 33 odsto na 62,18 hiljada, a strano 18 odsto na 8,32 hiljade. Najveće učešće u broju noćenja imaju fondovski pacijenti 51,14 hiljade, što je 32 odsto više nego u uporednom period - &nbsp;rekao je Kovačević za Novski portal.
On je dodao da se analizom stranog tržišta dolazi do zaključka da se bilježi rast gostiju iz regiona, između ostalog i dobre marketinške kampanje. Broj gostiju iz Bosne i Hercegovine (BiH) porastao je 18 odsto, iz Srbije osam odsto, a Hrvatske 33 odsto, dok su u padu tržišta Holandije i Rusije.
U Institutu imaju razloga da budu zadovoljni finansijskim rezulatima, jer je zabilježen rast prihoda od prodaje usluga sa 3,5 milona eura na 5,67 miliona u prvoj polovini godine. Od toga je prihod od bolničkog liječenja oko pet miliona.
- Ukupan prihod je nešto preko 9,5 miliona eura kada uzmemo u obzir i sredstva koja smo dobili od prodaje Dječijeg odjeljenja kao učešće Instituta u Planu restrukturiranja. To svakako utiče na ukupan poslovni rezultat s obzirom i na to da su nam rashodi smanjeni sa 5,3 miliona na 4,86 miliona. U ovom periodu smo imali i redovno izmirivanje ličnih dohodaka, a u posljednja tri mjeseca i u punom neto iznosu, prema kolektivnom ugovoru u javnom zdravstvu - saopštio je Kovačević.
U Institutu je zaposleno oko 520 radnika. U takozvanoj drugoj fazi Instituta organizovana je medicinska rehabilitacija, a u starom zdanju ili prvoj fazi omogućeno je samo noćenje s doručkom po povoljnim cijenama. U menadžemntu su odlučili da otvore i soliter za sezonce sa prvom fazom, iako ne očekuju zanačajniji finansisjki rezultat.
Namjera je bila da, dok ne krene ozbiljno renoviranje, ipak, budu u funkciji.
U Institutu je aktuelan postupak dokapitalizacije. U julu su iz Razvojne banke, Zavoda za zapošljavanje, Fonda za zdravstveno osiguranje i HTP Vile Oliva, koji zajednički posjeduju 85,66 odsto akcija kompanije, uputili poziv za otkup akcija od manjinskih akcionara.
Otkupom akcija i budućom dokapitalizacijom će Vlada, njeni fondovi i HTP Vila Oliva imati ravnomjerni rast broja svojih akcija, čime će otprilike zadržati sadašnje procente, odnosno država neće imati dvije trećine vlasništva i neće moći da izbaci privatnog partnera iz postupka odlučivanja i upravljanja Institutom.
- U okviru tog postupka treba da se riješe zaostale obaveze, kratkoročna potraživanja, u iznosu od oko 21 milion eura, koji će biti podmiren ulaganjima Vlade i Vile Oliva. Kada se to riješi kroz proces dokapitalizacije u idućoj fazi Plana restruktuiriranja slijede investicije u renoviranje kapaciteta, poboljčanje kategorije i kvaliteta medicinskih sadržaja. Ako se sve to ostvari, vjerujemo da će Institut u nekim narednim godinama biti konkurentan i na stranom tržištu - rekao je Kovačević.

Kovačević: Institut zabilježio rast noćenja od 31 odsto, prodajom Dječijeg odjeljenja smanjeni rashodi

Vlada Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici informaciju o &nbsp;aktivnostima na postupak obaveznog javnog preuzimanja akcija emitenta Institut ''Dr Simo Milošević'' AD Igalo.
To je, kako su naglasili, učinjeno u skladu sa Planom restrukturiranja.
- Na Sjednici Vlade održanoj 15. maja usvojena je Informacija o Planu restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr Simo Milošević" AD Igalo sa navedenim Planom restrukturiranja. Na sjednici Vlade održanoj 3. jula 2025. godine, usvojena je Informacija o postupku obaveznog javnog preuzimanja akcija Emitenta, u skladu sa Planom restrukturiranja i Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - navodi se u dokumentu Vlade.
Prvi korak u realizaciji Plana restrukturiranja pokrenut je, kako se navodi, usvajanjem Informacije i potpisivanjem Ugovora o zajednickom djelovanju izmedju Vlada Crne Gore, Razvojna Banka Crne Gore AD Podgorica, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Podgorica, Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Podgorica kao jedna strana, i HTP „Vile Oliva" d.o.o. Petrovac, kao druga strana kao i Odluke o preuzimanju Emitenta, na osnovu koje navedeni akcionari, sa zajedničkim učešćem od 85,6556 odsto u kapitalu Emitenta, odnosno zajedno sa 327.505 akcija sa pravom glasa iskazuju interes za preuzimanje odnosno otkup svih preostalih 54.846 akcija Emitenta, a koje nisu u vlasništvu potpisnika Ugovora.
- Ugovor o zajedničkom djelovanju i Odluk potpisani su 3.jula 2025. godine, o čemu će biti obaviješteni Komisija za tržište kapitala i Emitent u roku od dva radna dana od dana potpisivanja. Pored navedenog, Odluka će biti objavljena u dva štampana medija, koji se distribuiraju na teritoriji Crne Gore, u roku od četiri radna dana od dana potpisivanja, u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - piše u dokumentu Vlade.
Ugovor o zajedničkom djelovanju i Odluka već su, kako su naglasili, potpisali relevantni subjekti.
- U cilju nastavka procesa, neophodno je preduzeti dalje korake koji uključuju formalno podnošenje Zahtjeva za odobrenje javne ponude za preuzimanje Komisiji za tržište kapitala, potpisivanje ugovora sa Centralnom klirinškom depozitarnim društvom AD, Podgorica (u daljem tekstu: CKDD) 0 evidentiranju akcija deponovanih u postupku sprovođenja javne ponude za preuzimanje, kao i ispunjavanje finansijskih i tehničkih uslova potrebnih za sprovođenje javne ponude i otkupa akcija u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - dodaje se u dokumentu.
Za potrebe sprovođenja postupka preuzimanja neophodno je da Sticaoci, Vlada Crne Gore i HTP "Vile Oliva" d.o.o. Petrovac, na način i u omjeru definisanom Ugovorom o zajedničkom djelovanju i Odlukom (HTP Vile Oliva doo, Petrovac - 60,32 odsto, Vlada Crne Gore - 39,68 odsto), prethodno obezbijede dokaz o deponovanju novčanih sredstava ili bankarke garancije za plaćanje akcija na koje se ponuda za preuzimanje odnosi.
- U konkretnom slučaju, Vlada Crne Gore je u obavezi da obezbijedi sredstva u iznosu od 1.262.309,7325 eura, što odgovara proračunu zasnovanom na maksimalnom broju akcija koje mogu biti predmet otkupa, po utvrđenoj cijeni otkupa u iznosu od 58,00 eura po akciji, a koja je definisana Odlukom i utvrđena u skladu sa članom 17 stav 1 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, kao i iznos od 8.000,00 eura za dvije potrebe provizije i troškova podnošenja Zahtjeva Komisiji za tržište kapitala i sprovođenje postupka preuzimanja u CKDD-u (otvaranje ponude u postupku preuzimanja, prenos vlasništva itd), a u skladu sa Cjenovnikom CKDD i Pravilnikom o naknadama Komisiji za tržište kapitala - navodi se u dokumentu.
Radi realizacije ove obaveze, Ministarstvo finansija će izvršiti preraspodjelu sredstava iz budžetske rezerve.
- I to sa pozicije Ministarstva finansija na budžetsku jedinicu Uprave za državnu imovinu. Sredstva će biti usmjerena na programske aktivnosti koje se odnose na upravljanje državnom imovinom, konkretno na poziciju namijenjenu za izdatke za kupovinu hartija od vrijednosti. Nakon toga, Uprava za državnu imovinu će realizovati ovu preraspodjelu i izvršiti prenos sredstava na namjenski račun CKDD-a kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, čime će biti obezbijeđeno finansijsko pokriće za otkup prijavljenih akcija. Nadalje, kako je Vlada Crne Gore na sjednici od 3. jula 2025. godine, usvojila predlog Ugovora i Odluke koji su nakon donešenog Zaključka broj 11-011/25-2377/2 od 3. jula 2025. godine. potpisani od strane Sticalaca i sa njima povezanih lica i manjinskog akcionara HTP „,Vile Oliva" doo, Petrovac, Ministarstvo zdravlja se obratilo Montenegroberzi AD Podgorica, za dostavljanje informacije o cijeni akcija i broju dana trgovanja. Dopisom broj 378/2 od 03.07.2025. godine, dobijen je zvanični podatak o broju dana trgovanja i prosječnoj cijeni akcija Emitenta - navodi se u dokumentu.
U cilju nesmetanog sprovođenja čitavog procesa, Uprava za državnu imovinu će, dodaju u Vladi, imenovati ovlašćeno lice koje će, u ime Vlade Crne Gore, potpisati Ugovor sa CKDD-om o evidentiranju akcija deponovanih u postupku sprovođenja javne ponude za preuzimanju, kao i potpisati ostalu potrebnu dokumentaciju i prenijeti pomenuta sredstva shodno zakonu, sa ciljem dostavljanja Zahtjeva za odobrenje javne ponude za preuzimanje Komisiji za tržište kapitala sa svom propratnom dokumentacijom, u roku od najkasnije osam dana od dana objavljivanja Odluke.
- Dodatno, Vlada Crne Gore, Razvojna banka Crne Gore AD, Podgorica, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore i Zavod za zapošljavanje Crne Gore - treba da ovlaste lice koje će saradivati sa Komisijom za tržište kapitala u postupku razmatranja zahtjeva, a koje Vlada Crne Gore ovlasti, da potpiše dokumentaciju u skladu sa zakonskim odredbama - ističe se u dokumentu.
Kao dio pripremnih aktivnosti, pripremljen je i nacrt Prospekta za preuzimanje akcija Emitenta, koji će biti objavljen u dva štampana medija i dostupan javnosti u roku od tri radna dana nakon izdavanja rješenja Komisije za tržište kapitala kojom se odobrava javna ponuda za preuzimanje, dostavljen Emitentu i CKDD-u.
- Nakon čega se tek stiču formalni uslovi za sprovođenje postupka javne ponude u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - zaključili su u Vladi.

Vlada usvojila informaciju o aktivnostima za preuzimanje akcija Instituta Simo Milošević

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković poručio je da ta stranka nije promijenila svoj kritički odnos prema djelovanju Srpske pravoslavne crkve, koje već godinama izlazi iz okvira djelovanja primjerenog ustavnom i sekularnom uređenju.&nbsp;
Živković je <a href="https://standard.co.me/politika/zivkovic-za-standard-dps-nije-promijenio-kurs-prema-spc-podrska-budzetu-u-budvi-nije-ustupak-crkvi-vec-potez-u-interesu-grada">u intervjuu za Portal Standard</a> objasnio razloge odluke da DPS podrži budžet Opštine Budva, odbacujući optužbe o promjeni političkog kursa, uz poruku da DPS ostaje dosljedan građanskom, sekularnom i državotvornom karakteru Crne Gore.
U razgovoru za ovaj medij, Živković govori i o širem političkom kontekstu u kojem je donesena odluka u Budvi, odnosu DPS-a prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, izazovima koalicionog upravljanja, ali i o aktuelnim krizama vlasti u Podgorici, Botunu i Bijelom Polju. Poseban fokus stavlja na sve izraženija identitetska pitanja, spoljne političke uticaje na Crnu Goru, evropske integracije i poziciju DPS-a u slučaju mogućih promjena vlasti na lokalnom i državnom nivou, uz poruku da je stabilna, proevropska i državnički odgovorna politika jedini izlaz iz dugotrajne političke nestabilnosti.
Kako komentarišete odluku DPS-a u Budvi da odbornici te partije podrže budžet grada koji predviđa i donaciju od milion eura Srpskoj pravoslavnoj crkvi, imajući u vidu da je SPC više puta okarakterisana kao faktor koji djeluje protiv interesa države Crne Gore? Da li je ta odluka u Budvi u suprotnosti sa ranijim političkim stavovima DPS-a kada je riječ o ulozi SPC u Crnoj Gori, i kako to objašnjavate biračima?
ŽIVKOVIĆ: Podsjetiću vas da su u Budvi lokalni izbori održani 2024. godine, nakon kojih je koalicija okupljena oko DF, poslije deset godina vršenja neuspješne i nefunkcionalne vladavine, poslata u opoziciju.
DPS je dala ključan doprinos smjeni te i takve vlasti, i kao što vidimo danas – godinu dana kasnije, imamo funkcionalu lokalnu samoupravu i stabilne političke prilike koje omogućavaju povratak Budve na one pozicije koje joj pripadaju kao metropoli crnogorskog turizma.
Glasanje za ovogodišnji budžet izazvalo je dileme u jednom dijelu građanske javnosti koja je, s pravom, postavila pitanje – da li je DPS promijenila kurs u svom političkom djelovanju. Odgovor je precizan i jasan, ne.
Podsjetiću vas da je upravo Demokratska partija socijalista pokrenula pitanje izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, vrlo svjesno kalkulišući rizik gubitka vlasti koji se i desio – 30. avgusta 2020. godine. Takođe, podsjetiću vas da je DPS srušio Vladu Dritana Abazovića koju smo manjinski podržali nakon samo 100 dana, jer smo smatrali da je potpisani Temeljni ugovor izdajnički i suprotan državnim interesima. Vjerujem, dakle da se slažemo – iako je javnost sklona brzom zaboravljanju, u situaciji kada smo svjesno rizikovali gubitak vlasti, i napustili Vladu nakon povratka na vlast poslije samo godinu dana, da nema osnova sumnjičenju Demokratske partije socijalista kada je u pitanju odnos prema SPC ili odnos prema vrijednostima koji su temelj naše politike – antifašizam, građanski koncept i evropska budućnost naše zemlje.
Dozvolite da sada nešto direktnije odgovorim vezano za odluku o podršci budvanskom budžetu.
Demokratska partija socijalista nije saglasna sa dijelom budžeta koji je, po našem mišljenju, neprimjereno izdašan prema jednoj vjerskoj zajednici, jer mislimo da to nijesu ni nadležnosti lokalne samouprave niti pitanja kojima ona treba da se bavi. Vjerujemo da je taj novac mogao i da se bolje potroši – za ono što su konkretne potrebe građana u vidu saobraćajne, obrazovne ili zdravstvene infrastrukture.
Ipak, ono što je stvarno pitanje u konkretnoj situaciji je sljedeće – da li je zbog te budžetske stavke bilo vrijedno rušiti započeto partnerstvo sa liderom srpskog nacionalnog predznaka, koji je prvi u posljednjih nekoliko decenija, pokazao rezistentnost u odnosu na političko-obavještajno-kriminalni uticaj zvaničnog Beograda i od kog otvoreno, po prvi put kada je u pitanju taj pol političke scene, možemo čuti da je Crna Gora njegova kuća?
Smatrali smo da nije.
<h3>"NIJESMO ŽELJELI VANREDNE IZBORE ILI RUŠENJE PARTNERSTVA KOJE ZVANIČNI BEOGRAD NIJE USPIO DA ” REŠI”"</h3>
Dodatno, Demokratska partija socijalista je dio koalicione vlasti koja o mnogim pitanjima ima različite stavove, koji su i prirodni s obzirom na to da je ovakvo partnerstvo prvo takve prirode na političkoj sceni Crne Gore. Ne bi se ipak bilo loše podsjetiti da je zbog tog partnerstva Budva po prvi put nakon 10 godina proslavila obnovu crnogorske nazavisnosti i najviše državne praznike, a da umjesto ambijenta Guče koji se bio uselio u metropolu crnogorskog turizma sa redovnim trubačkim predstavama, danas ponovo ima povratak kulture i obrise modernog, savremenog i crnogorskog grada.
U finalu, sa tim razlikama koje jesu krupne odlučeno je da ova koalicija nastavi sa radom do vanrednih lokalnih izbora u 2027. godini. Nijesmo željeli vanredne izbore ili rušenje partnerstva koje zvanični Beograd nije uspio da ,,reši” svjestan da bi ovaj primjer, ukoliko bi se u perspektivi preslikao na državni nivo, bio trajni kraj snova o tretiranju Srba u Crnoj Gori kao dijaspore i uticaja preko poslušnih i instaliranih vlasti što je slučaj od 2020. godine do danas.
Svjesni smo, dakle, da ova odluka jeste izazovna i da će jedini sud o njoj dati test vremena. Ipak, uvjereni smo u njenu ispravnost. Sigurno je i da će se koalicija u Budvi i u narednom periodu nalaziti pred određenim izazovima koji će se, vjerujem, uz međusobno razumijevanje i mudrost, prevazilaziti.
Na kraju, ovakva odluka nije skopčana sa potrebom da se bude vlast po svaku cijenu kako nam se želi pripisati, već da se obezbijedi mogućnost uspostavljanja dugoročnije stabilnosti i saradnje koja će počivati na poštovanju Crne Gore kao nezavisne i samostalne države sa evropskom perspektivom. Dakle, svjesni smo i rizika ovakve odluke, ali vjerujemo da možda može i da otvori šansu da se pomjerimo iz rovova koji traju decenijama i pokušamo kroz politički napor da prevladamo crnogorsko-srpski jaz koji istorijski okiva Crnu Goru nepremostivim podjelama i obesmišljavanju dometa svakog pokušaja jačanja njenog demokratskog i ekonomskog napretka. Vjerujemo da vrijedi pokušati. Vrijeme će svakako suditi o dometima tog pokušaja. &nbsp;
<h2>"BOTUN I EKOLOŠKI IZAZOVI: KAKO IDENTITETSKA PITANJA POSTAJU IZGOVOR ZA BLOKADE"</h2>
Kako komentarišete aktuelnu situaciju oko izgradnje kolektora u Botunu i postupke lokalne i državne vlasti u tom procesu? Kakav je vaš komentar da se sa ekoloških tema preko noći prešlo na identitetska pitanja i da li su upravo ova identitetska pitanja DNP-a glavni razlog njihove opstrukcije u Botunu?
ŽIVKOVIĆ: Rekao bih da je situacija u Botunu očekivana. Naime, više puta smo ukazivali da u Crnoj Gori i na državnom, i na lokalnom nivou, imamo nefunkcionalnu i neodrživu parlamentarnu većinu koja prirodno porađa probleme u praksi. Nekada su ti problemi na lokalnom nivou, zbog čega smo imali više vanrednih lokalnih izbora i zbog čega danas u nekoliko Opština imamo nefunkcionalnu lokalnu vlast. Nekada su ti problemi i na državnom nivou. Ovo je vlada blokada, koja u kontinuitetu proizvodi štete na svim nivoima i unosi nesigurnost u život građana. Trenutno u fokusu je, kao posljedica tih okolnosti, pitanje Botuna. Što se tiče dodatnih zahtjeva DNP-a, vjerujem da oni imaju cilj da kupe određeno vrijeme Milanu Kneževiću za realizaciju odluke o napuštanju vlasti sa jedne strane, a da sa druge kroz tkz. srpsko pitanje otežaju ostanak toj vlasti Kneževićevim koalicionim partnerima. Sve u svemu, politikantski, jeftino i već viđeno. Ipak, to je pitanje za premijera Spajića i za one koji participiraju u ovakvoj nesrećnoj većini.
Kako mislite da će dešavanja oko kolektora u Botunu uticati na vlast u Podgorici, ali i na vlast na državnom nivou i kako komentarišete da uprkos prijetnjama DNP-a da će napustiti vlast na lokalnom i državnom nivou, oni to i dalje ne čine?
ŽIVKOVIĆ: Crnom Gorom trenutno upravlja dualitet populizma i nacionalizma. Iz našeg ugla svaki dan trajanja ovakvog savezništva poguban je i za Crnu Goru i za sve lokalne samouprave u kojima je on dominantan. Mi vjerujemo da je Crnoj Gori na svim nivoima potrebna ozbiljna proevropska i stabilna vlast koja će završiti pregovore sa EU, ubrzati ekonomski rast, stabilizovati javne finansije i nastaviti borbu za unapređenje vladavine prava. Apsolutno je jasno da takve vlasti nema bez DPS-a. Spremni smo u smislu postizanja ovih ciljeva na tu temu da razgovaramo ukoliko se pokaže ozbiljnost i druge strane političke scene. Ono na šta nijesmo spremni jesu bilo kakvi truli kompromisi, kratkoročni dogovori i neprincipijelni savezi, koji ne počivaju na viziji i dugoročnosti saradnje. Što se tiče prijetnji o izlasku iz vlasti, vrlo brzo ćemo vidjeti koliko ko drži do riječi, a na osnovu prethodnih iskustava ni zaklinjanje u parlamentu nije obezbjeđivalo poštovanje onoga što se obeća.
<h3>IDENTITETSKA PITANJA I STRANI UTICAJI: CRNA GORA MORA SAMA DA ODLUČUJE</h3>
Kako vidite ovo novo potenciranje identitetskih pitanja i da li se ono radi po političkim instrukcijama koje dolaze van Crne Gore? Da li je ovo primjer hibridnog uticaja drugih država?
ŽIVKOVIĆ: U trenutku kad Brisel pokazuje interesovaanje da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU i kad bi Crna Gora s jednakim entuzijazmom trebalo da odgovori kroz brz hodogram aktivnosti na planu zatvaranja poglavlja, očigledna je namjera dijela političkih partija vlasti da zaustave evropski put po instrukciji prvo skoči pa reci hop. &nbsp;NIje ni prvi ni posljednji put da nam se sa trećih adresa sugeriše kako nijesmo sposobni da sami upravljamo svojom sudbinom a kamo li postanemo članica EU. Vjerujem da zbog toga sami moramo pokazati otpornost na pokušaje takve destrukcije. Ne smijemo imati očekivanja da će uticaj Beograda, u prvom redu, ili nekih trećih strana prestati. Prirodno je da će svako nastojati da ostvaruje svoj interes. Tim prije je i veća odgovornost na političkoj eliti u Crnoj Gori da artikuliše crnogorski interes i da se za te interese zajednički beskompromisno borimo. Nekad to može biti i kroz saradnju koja znači vlast, a nekad to znači i kroz djelovanje na suprotstavljenim političkim pozicijama. Ali, i u jednom, i u drugom slučaju, vjerujem da je naša obaveza da te dogovore gradimo unutar Crne Gore. Nažalost, djeluje da u ovom trenutku fali zrelosti i partnera za takav dijalog. Što se DPS-a tiče, mi smo svojim pristupom tu zrelost i pokazali. Ne samo da smo u parlamentu pretpostavili državni interes partijskom, zbog čega smo i često kritikovani od strane dijela javnosti, već smo na svim krupnim pitanjima u proteklih nekoliko godina, počevši od popisa, preko IBAR zakona, izbornog zakonodavstva, pa do brojnih drugih pokazali da nam je državni interes prioritet, da smo spremni da donosimo teške odluke za čije potvrđivanje je potrebno određeno vrijeme i da smo spremni da kratkoročno žrtvujemo nekoliko procenata podrške kako bi ostvarivali viziju. Mi smo otvorili evropsku perspektivu Crnoj Gori nakon obnove nezavisnosti, otvorili sva pregovaračka poglavlja i tri privremeno zatvorili, čime smo završili najveći dio posla kako bi naredna vlast nastavila započeto. Naš rukopis što se tiče evropskog puta vidi se iz opozicije, kroz otvorenu spremnost za podršku u parlamentu u nastavku integracionog procesa. &nbsp;Nažalost ne vidim takvu odgovornost i državničku zrelost na strani vlasti. &nbsp;
<h3>"STIČE SE UTISAK DA SMO POD STALNIM PATRONATOM"</h3>
U kojoj mjeri, po vašem mišljenju, postoje uticaji drugih zemalja na političke procese u Crnoj Gori danas, da li ti spoljni uticaji predstavljaju opstrukciju evropskih integracija Crne Gore i iz kojih centara, odnosno država, ti uticaji dominantno dolaze?
ŽIVKOVIĆ: Uticaji drugih država na oblikovanje političke situacije u Crnoj Gori učestali su, snažni i mnogo izraženiji nego prije 2020. godine. &nbsp;I ti uticaji u značajnoj mjeri prevazilaze okvire regiona. Stiče se utisak da smo pod stalnim patronatom, bez sposobnosti da sami realizujemo strateške ciljeve i ono što vidimo kao prioritete u državnoj politici. To je prvi znak nedostatka državnog dostojanstva, hrabrosti i odlučnosti da se ne mora po svaku cijenu slijediti svaka sugestija koja ne odgovara onome što je naš državni interes. Tipično za ovu vlast, servilnost i snishodljivost su odlike koje ne idu ruku pod ruku sa onim na šta se često pozivaju, razboritost i hrabrost predaka i našu hiljadugodišnju istoriju borbe za slobodu. Kada nemate upravljanje državom koje je odgovorno, treće strane na prvom mjestu Rusija će uraditi sve da nanese štetu EU i spriječi širenje na Zapadni Balkan smatrajući ovaj prostor njenom legitimnom zonom interesa. Nažalost, ne može se očekivati drugačiji pristup od ove vlasti kada u njoj i dalje imamo političke subjekte koji Crnu Goru ne smatraju državom i one koji bi nas u skladu sa religijskim dogmama rado vratili u srednji vijek. Trećim stranama je to dovoljan signal da ostvare svoje naume, jer će im iznutra biti otvorena vrata da umarširaju bez ikakve borbe. Zbog toga ponavljamo tezu o neophodnoj proevropskoj vladi koje će biti spremna da pruži otpor svakom pokušaju destrukcije ili zaustavljanja evropskog puta. Za sada ne prepoznajem smjelost na drugoj strani da se obavi bilo kakav ozbiljan razgovor ili osim stalne kalkulacije i straha od povratka DPS na vlast. &nbsp;&nbsp;
<h3>"KRIZA VLASTI U PODGORICI: DPS SPREMAN DA ZAŠTITI STABILNOST DRŽAVE"</h3>
U slučaju krize vlasti u Podgorici, kao i na državnom nivou kakav bi stav i poziciju zauzeo DPS?
ŽIVKOVIĆ: Čini mi se da smo više puta odgovarali na ovo i slična pitanja. DPS je partner za ozbiljne razgovore koji bi rezultirali stabilnom vlašću i njenom dugoročnom održivošću. Ne interesuju nas partikularni, privremeni, jednokratni dogovori koji nemaju nikakvu perspektivu i koji služe ostvarivanju ličnih ambicija. Partnere za takav razgovor za sada smo imali u Budvi. Da li će to biti slučaj i u Podgorici ili u nekim drugim sredinama, i na državnom nivou, ostaje da se vidi. U ovom trenutku ne bih licitirao dalje od toga.
<h3>BIJELO POLJE: DUGOGODIŠNJE PARTNERSTVO DPS-A I BOŠNJAČKE STRANKE NA TESTU</h3>
Povodom krize vlasti u Bijelom Polju, gdje je DPS dio lokalne vlasti – da li ste vodili razgovore sa Bošnjačkom strankom i kakvi su rezultati te komunikacije?
ŽIVKOVIĆ: Znate da DPS i BS imaju tradicionalno političko partnerstvo i savezništvo na gotovo svim nivoima koje traje već skoro 20 godina. Čini mi se da je to partnerstvo posebno bilo uspješno u Bijelom Polju. Prirodno je da povremeno dođe do određenih razlika ili neslaganja, ali ipak vjerujem da sa Bošnjačkom strankom i dalje imamo saglasnost oko onoga što su ključne vrijednosti na kojima treba da počiva vlast u Bijelom Polju. Prema tome, vjerujem da će se trenutni nesporazumi prevazići i da će postojeća koalicija nastaviti uspješno da upravlja najvećom opštinom na sjeveru i da bude primjer kako jedna uspješna i funkcionalna lokalna samouprava treba da izgleda
I pored brojnih političkih izazova, rejting DPS-a ostaje stabilan i pokazuje da ste i dalje najjača politička partija u Crnoj Gori. Kako komentarišete tu činjenicu i šta je, po vašem mišljenju, ključ opstanka i stabilnosti DPS-a i kako ste uspjeli da zadržite povjerenje birača uprkos promjeni vlasti i snažnim političkim pritiscima?
ŽIVKOVIĆ: Vjerujem da se to povjerenje zasniva na činjenici da je Demokratska partija socijalista pokazala i potvrdila viziju razvoja Crne Gore, kao i spremnost da donosi teške odluke u skladu sa državnim interesima koje su izdržale test vremena. Nikada u fokusu našeg djelovanja nije bio populizam niti smo se vodili linijom manjeg otpora. Donosili smo teške, ali ispravne odluke i vjerujem da to građani prepoznaju. Stabilnost, ozbiljnost i odgovornost, sinonimi su Demokratske partije socijalista. Period iza nas i proteklih 5 godina djelovanja u opoziciji, potvrdili su da DPS nije klijentelistička stranka, već stranka ideje koju aktivno zastupa, brani i podržava gotovo 100 hiljada građana Crne Gore. I u pravu ste, naš rejting je u porastu. Podsjetiću vas da smo na parlamentarnim izborima 2023. godine u koaliciji sa Socijaldemokratama, Liberalnom partijom i Demokratskom unijom Albanaca ostvarili rezultat od 23%. Možemo, dakle, reći da je rezultat DPS na tim izborima iznosio oko 20% podrške. Danas, i po najkonzervativnijim procjenama koje su nedavno javno prezentovane uprkos djelovanju iz opozicije, vidite da je naš rejting iznad 25%. Vjerujem da to dovoljno govori o povjerenju građana. Razlog za to jeste aktivna komunikacija sa građanima, sa članstvom i biračima – onim ljudima, koji su u jednom trenutku bili nepravedno zanemareni i zaboravljeni, dok su neki drugi, koji su u DPS-u vidjeli samo i isključivo šansu da ostvare svoje lične ambicije, svoje interese dobili priliku da budu u prvom planu. I s ove tačke gledišta – razumijem i što su se ljudi koji istinski žive za politiku DPS-a, koji su mnogo propatili u periodu od smjene vlasti do danas, trpjeli pritiske i revanšizam, ljutili na Demokratsku partiju socijalista. Ti iskreni, dobronamjerni podržavaoci naše politike su danas u fokusu naše pažnje, zbog njih vjerujem da se za Crnu Goru, bez obzira na svu hajku koja se vodi protiv nas vrijedi pregorno i još jače boriti. I zbog njih nećemo stati, ni prestati, dok god Crnu Goru ne vratimo sebi, dok ne zaustavimo njeno političko, kulturno, pa i moralno propadanje. Trend rasta povjerenja će se nastaviti, a naša obaveza je da opravdamo povjerenje i obezbijedimo sprovođenje ciljeva sa pozicija vlasti.

Živković: Artikulisati crnogorski interes i dogovore graditi unutar države, nijesmo saglasni sa izdašnom donacijom za SPC, ali vjerujemo u započeto partnerstvo u Budvi

Crna Gora bi danas, na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, trebalo da zatvori Poglavlje 32 – Finansijski nadzor.
Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, ranije je kazala da je to više nego dobra vijest za Crnu Goru.
- Sa snažnim vjetrom u leđa ulazimo u najvažniju godinu na našem integracionom putu - poručila je Gorčević.
Poglavlje 32 - Finansijski nadzor odnosi se na usvajanje međunarodno prihvaćenih standarda u oblastima javne unutrašnje finansijske kontrole, eksterne revizije i najbolje prakse EU i njhovu primjenu na cijeli javni sektor, disciplinu i transparentnost u korišćenju nacionalnih i sredstava EU.
Iz Vlade je saopšteno da zatvaranje Poglavlja 32 – Finansijski nadzor predstavlja važan iskorak Crne Gore na putu ka članstvu u EU i jasan signal povjerenja koje Unija ima u sposobnost crngorskih institucija da štite finansijske interese države i EU, te da odgovorno i transparentno upravljaju javnim sredstvima.
Zatvaranjem Poglavlja 32 Crna Gora pravi važan korak dalje ka ispunjavanju završnih kriterijuma za zatvaranje Klastera 1, u kojem se nalaze i ključna poglavlja 23 i 24, kao i poglavlje statistike, koja predstavljaju temelj cjelokupnog pregovaračkog procesa.

Crna Gora danas zatvara Poglavlje 32

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim i klizavim putevima i vidljivost je smanjena, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).
Oni su upozorili da na putevima na sjeveru ima snijega i susnježice a na dionicama kroz usjeke i doline sitnijih odrona i vozačima savjetovali da voze oprezno.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog na sanacije kosina na dionici puta izmedju raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi mokri i klizavi, vidljivost smanjena

Gotovo trećina novca opredijeljenog Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara završila je kod jedne vjerske zajednice. Prema odluci Ministarstva kulture i medija o raspodjeli sredstava za 2025. godinu, organizacione jedinice Srpske pravoslavne crkve (SPC) – Mitropolija crnogorsko-primorska i dvije eparhije – dobile su ukupno 250.000 eura od 917.000, koliko iznosi budžet konkursa za 64 prihvaćena projekta, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/za-radove-i-projekte-spc-opredijeljeno-250000-eura">piše Pobjeda</a>.
Time je SPC i pred kraj 2025. godine postala pojedinačno najveći dobitnik državnog novca za zaštitu kulturne baštine, ispred svih opština, javnih ustanova i ostalih vjerskih zajednica, nastavljajući obrazac raspodjele koji je i ranijih godina izazivao ozbiljna pitanja o kriterijumima, prioritetima i uvažavanju stručnih procjena u oblasti zaštite kulturnih dobara.
<h2>DVANAEST PROJEKATA</h2>
Najviše novca dodijeljeno je Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, kojoj je kroz osam projekata opredijeljeno ukupno 155.000 eura. Sredstva su raspoređena na sanacije, konzervatorske i restauratorske radove na više crkava i manastira na teritoriji Crne Gore.&nbsp;
Najveći pojedinačni iznosi odnose se na Crkvu Uspenja Presvete Bogorodice u Manastiru Savina u Herceg Novom, za koju je izdvojeno 35.000 eura, te Manastir Morača (konzervatorske mjere na živopisu), koji je dobio 30.000 eura. Za sanaciju Crkve Rođenja Presvete Bogorodice u Perastu opredijeljeno je 20.000 eura, dok je za radove na Preobraženskoj crkvi na Ivanovim Koritima izdvojeno 15.000 eura. Po 15.000 eura dobile su i Crkva Svetog Đorđa u Podgorici, kao i dvije crkve na teritoriji Zete – u Grbavcima i Vukovcima. Za sprovođenje konzervatorskih mjera na zvoniku Crkve Rođenja Presvete Bogorodice Cetinjskog manastira opredijeljeno je dodatnih 10.000 eura.
Eparhiji budimljansko-nikšićkoj dodijeljeno je ukupno 45.000 eura za tri projekta. Najveći iznos, 18.000 eura, opredijeljen je za sanaciju Crkve Svetog Spasa u Dragovoljićima, na teritoriji opštine Nikšić. Za konzervatorski tretman starih knjiga, ikona i arhivske građe Eparhije budimljansko-nikšićke izdvojeno je 12.000 eura, dok je za konzervaciju ikona iz Crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću opredijeljeno 15.000 eura.
Treća organizaciona jedinica SPC u Crnoj Gori, Eparhija mileševska, dobila je ukupno 50.000 eura. Sredstva su namijenjena radovima na manastirskoj Crkvi Svete Trojice u Pljevljima, i to za izradu drenažnog sistema oko objekta, kao i za sanaciju krovnog pokrivača, čime se zaokružuje još jedan višegodišnji ciklus ulaganja u sakralne objekte ove eparhije.
<h2>DRUGE VJERSKE ZAJEDNICE</h2>
Pored organizacionih jedinica Srpske pravoslavne crkve, sredstva iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2025. godinu dodijeljena su i drugim vjerskim zajednicama, ali u znatno manjim iznosima i kroz ograničen broj projekata.
Najviše sredstava među njima dobio je Biskupski ordinarijat Kotor, kojem je za četiri projekta opredijeljeno ukupno 57.000 eura. Riječ je o konzervatorskim mjerama na Crkvi Porođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju, za koje je izdvojeno 15.000 eura, zatim o rekonstrukciji Crkve Svetog Franja u Starom gradu Kotoru, u svrhu smještaja bibliotečke građe Kotorske biskupije, takođe u iznosu od 15.000 eura, kao i o nastavku konzervatorskog tretmana Moscatelijevih orgulja iz BDM crkve Pomoćnice Kršćana na Mulu, za što je izdvojeno 15.000 eura. Takođe, za konzervatorski tretman ikona i slika iz više katoličkih crkava na području Kotora, Herceg Novog i Perasta Biskupskom ordinarijatu je opredijeljeno dodatnih 12.000 eura.
Islamskoj zajednici u Crnoj Gori, odnosno Mešihatu Islamske zajednice, dodijeljeno je 25.000 eura za izradu konzervatorskog projekta i sprovođenje prve faze konzervatorskih mjera na Kučanskoj džamiji u Rožajama. To je jedini projekat iz Programa za 2025. godinu koji se odnosi na islamsku sakralnu baštinu. Osim ovih sredstava, u odluci se ne navode drugi projekti čiji su nosioci vjerske zajednice mimo SPC, što znači da se finansijska podrška države ostalim konfesijama u okviru ovog konkursa svodi na ukupno 82.000 eura. U poređenju sa ukupnim iznosom od oko 250.000 eura, koliko je kroz tri organizacione jedinice dodijeljeno Srpskoj pravoslavnoj crkvi, jasno je da su ostale vjerske zajednice višestruko manje zastupljene u raspodjeli sredstava. Dok SPC dobija oko 27 odsto ukupnog budžeta Programa, Katolička crkva i Islamska zajednica zajedno učestvuju sa nešto manje od devet odsto ukupno opredijeljenog novca.&nbsp;
<h2>OPŠTINE I USTANOVE</h2>
Kada se iz ovogodišnje raspodjele sredstava iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara izdvoje isključivo opštine kao organi vlasti, te javne ustanove i institucije koje djeluju u njihovom sastavu, a izuzmu vjerske zajednice i drugi subjekti, dobija se znatno drugačija slika raspodjele državnog novca.
Najviše sredstava među opštinama i njihovim institucijama dobila je Opština Bar, odnosno JU Kulturni centar Bar, kojoj je za dva projekta sanacije i konzervacije objekata u Starom gradu opredijeljeno ukupno 75.000 eura. Riječ je o nastavku radova na objektima 112 (ulazna kula sa crkvom) i 160 (vojna zgrada, 15-19. vijek).
Na drugom mjestu nalazi se Opština Ulcinj, kojoj je opredijeljeno ukupno 60.000 eura, najvećim dijelom za izradu konzervatorskog projekta i sprovođenje hitnih mjera zaštite na srednjovjekovnom gradu Svaču (30.000 eura). Nešto manje novca, 25.000 eura, izdvojeno je za konzervatorski projekat sanacije krova objekta Crkve-Džamije i Carinarnice, u sklopu Zavičajnom muzeja u Ulcinju, a 5.000 će otići na snimanje stanja i oštećenja bedema Starog grada.&nbsp;
Slijedi Prijestonica Cetinje sa ukupno 55.000 eura za tri projekta, među kojima se izdvajaju mjere zaštite bedema i objekata na lokalitetu Žabljak Crnojevića, kao i adaptacija objekta u neposrednom okruženju bivšeg Austrougarskog poslanstva. Dio sredstava opredijeljen je i za nastavak aktivnosti na Crkvi Svetog Đorđa na Predišu, pri čemu je korisnik Prijestonica Cetinje, a ne vjerska zajednica.
Glavni grad Podgorica dobio je ukupno 54.000 eura, dominantno za arheološka istraživanja i konzervatorske radove na dva značajna lokaliteta – Medunu i Duklji.
U sredini rang liste nalazi se Opština Nikšić, kojoj je zajedno sa JU Muzeji i galerije Nikšić opredijeljeno ukupno 36.000 eura. Najveći dio odnosi se na nastavak arheoloških istraživanja praistorijskih lokaliteta Vrbička pećina i Crvena stijena, dok je manji iznos dodijeljen za konzervatorski tretman muzejskih predmeta.
Slijedi Opština Danilovgrad sa 35.000 eura za sanaciju Adžijinog mosta i konzervatorski tretman muzejskih predmeta u Zavičajnom muzeju, dok je Bijelom Polju kroz projekte JU Zavičajni muzej opredijeljeno ukupno 32.000 eura, uglavnom za arheološka istraživanja i sanaciju Crkve Svetih Petra i Pavla. Među tim programima je i izrada konzervatorskog projekta sanacije i prezentacije arheološkog lokaliteta Samograd (12.000 eura), u kojem je Eparhija budimljansko-nikšićka, na temeljima stare crkve, bespravno započela izgradnju novog objekta krajem 2023. godine. Radove je razotkrila Pobjeda, te je Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela Rješenje o prethodnoj zaštiti i u roku od godinu proglasila Manastir Samograd novim kulturnim dobrom Crne Gore.&nbsp;
Opština Kotor dobila je ukupno 26.000 eura, što samostalno što kroz projekte opštinskih ustanova, dok su Pljevlja sa 25.000 eura i Mojkovac sa 24.000 eura svrstani u donji dio srednjeg ranga dobitnika. Među opštinama sa manjim iznosima nalaze se Berane i Herceg Novi, čije su javne ustanove dobile po 19.000 eura, zatim Žabljak sa 13.000 eura, te Zeta i Andrijevica sa po 10.000 eura.
Najmanje sredstava opredijeljeno je za Petnjicu, Rožaje i Tivat, kojima je dodijeljeno po 5.000 eura, što jasno ukazuje na neravnomjernu teritorijalnu raspodjelu sredstava i ograničen domet Programa u manjim sredinama. Ovakav presjek pokazuje da su, čak i kada se iz raspodjele izuzmu vjerske zajednice, sredstva snažno koncentrisana u manjem broju opština i ustanova, dok je veći dio lokalnih samouprava ostao na simboličnim iznosima, nedovoljnim za ozbiljnije zahvate na ugroženim kulturnim dobrima. Sa druge strane, ovakva raspodjela svjedoči i manjem interesovanju vlasnika/držalaca kulturnih dobara iz pomenutih opština da iskoriste mogućnosti na konkursu Progama zaštite i očuvanja.&nbsp;
<h2>PREZENTACIJA&nbsp;</h2>
Za projekte prezentacije i popularizacije kulturne baštine Ministarstvo kulture i medija je u 2025. godini opredijelilo ukupno 109.000 eura, što je znatno manje u odnosu na sredstva namijenjena arheološkim istraživanjima i konzervatorskim mjerama. U ovom segmentu podržano je 13 projekata, koji se odnose na muzejske postavke, nematerijalnu baštinu, izdavaštvo, edukativne programe i savremene oblike interpretacije kulturnog nasljeđa.
Najveći pojedinačni iznos u ovoj kategoriji dodijeljen je Hrvatskom nacionalnom vijeću Crne Gore, kojem je opredijeljeno 25.000 eura za projekat „Istorija crkve“. Slijedi Univerzitet Crne Gore – Fakultet likovnih umjetnosti, koji je za projekat „Obrazovanje i kulturna baština – savremene metode u konzervaciji i restauraciji i njihova primjena“ dobio 16.000 eura. Znatan dio sredstava usmjeren je na projekte vezane za nematerijalnu kulturnu baštinu. Za očuvanje i promociju tradicionalnog načina prerade i bojenja vune u Opštini Žabljak izdvojeno je 13.000 eura, dok je za projekat „Kolo Bokeljske mornarice – odore i oružje Bokeljske mornarice“ opredijeljeno 10.000 eura, a korisnik sredstava je nosilac, odnosno čuvar ovog nematerijalnog kulturnog dobra. U istom iznosu od 10.000 eura finansirana je i „Vještina izrade čunova“ Janka Brnovića. Za izdavačke i izložbene projekte opredijeljeni su manji iznosi. JU Zavičajni muzej Pljevlja dobio je 5.000 eura za nastavak aktivnosti na izradi muzejskih kopija narodnih nošnji, dok je Opština Rožaje dobila 5.000 eura za izložbu 3D Zavičajnog muzeja „Ganića kula i arheološki lokalitet ‘Izlit’“.
Među projektima sa manjim budžetima su i edukativni televizijski program „Tvrđave su naše blago“, za koji je produkcijskoj kući „Media lab“ iz Podgorice opredijeljeno 7.000 eura, zatim zaštita arhivske građe i rijetkih knjiga Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore, za što je izdvojeno 7.000 eura, te OJU Muzeji Kotor, kojima je za unapređenje savremenih pristupa u prezentaciji opredijeljeno 4.000 eura.
Najmanje novca u ovoj kategoriji dobili su „Uvodni kulturni predjeli Crne Gore“, projekat Univerziteta Crne Gore, finansiran sa 2.000 eura, zatim JU Muzeji i galerije Nikšić, kojima je za prezentaciju arheološke zbirke „Sjaj oštrice“ dodijeljeno takođe 2.000 eura.&nbsp;

Tag: institut-simo-milosevic