Najveći manjinski akcionar Instituta “Simo Milošević” Žarko Rakčević kaže da razmišlja da izađe iz Instituta, kao i da jedan dio svog bizninisa preseli van zemlje. Rakčević je govoreći o svom životu, karijeri i biznisu, kazao da vjeruje da jedino banjsko lječilište u Crnoj Gori ima budućnost, ali kako kaže, ne vjeruje u državu kao dobrog preduzetnika, nakon svega kroz šta je Institut prošao.
- Vrlo je moguća ta opcija. Previše sam energije tamo uložio, ima toliko projekata u Crnoj Gori i van Crne Gore. Pravo da vam kažem, više mi je dosadilo. Da smo to uzeli mi i Česi, već bi ove godine tu šetali Njemci, Česi. Normalno, nastavio bi se program za građane Crne Gore jer smo garantovali do 100.000 pansion dana za fondovske pacijente. Institut bi imao vjerovatno tridesetak miliona eura prihoda i to bi bila druga priča - kazao je Rakčević za Bankar.
Kaže sada nema prezican rok do kada će ostati u Institutu, ali da već razmišlja da dio biznisa preseli van zemlje.
- Vrlo sam skeptičan oko države kao upravljača. Mi smo zagovarali da bude profesionalni menadžment, ono što je normalno svugdje u svijetu. Ne trebaju nam partijski vojnici. Tu se jedna loša praksa nastavila, možda još u gorem obliku nakon 2020. godine sa partijskim namještenicima - ističe Rakčević.
Ne smije se, kaže Rakčević, smetnuti sa uma značaj koji Institut ima kada je u pitanju rehabilitacija crnogorskih građana, jer gotovo da nema familije čiji član se nije oporavljen vratio iz Igala.“I to je nemjerljivo. I ja zaista svaki potez koji budem povukao, cijeniću to. I to što sam dao pozajmicu, kao Vile Olive od pet miliona eura je zato da Institut ne bi otišao u stečaj. Ja sam, moram reći, skeptičan u državu kao dobrog preduzetnika. Institut ima veliku šansu, ali Institut bez investicija ne može dalje”, ističe Rakčević.
Veliki bi bio grijeh, kaže Rakčević, za Herceg Novi, državu, zdravstveni turizam i ekonomiju Crne Gore, da Institut Simo Milošević ode, kako je kazao, putem Radoja Dakića.
- To će mu biti sudbina ‘salame’ što se kaže. Prodavaće se komad po komad da bi se podijelile plate - smatra Rakčević.
Objašnjava i da je problem što Institut ne može da digne kredit, jer je zemšljište u vlasništvu države, a taj novac mogao bi da se iskoristi za adaptaciju kapaciteta i tako se vrate pacijenti iz Norveške i Holandije. Rakčević smatra da bi se na taj način podigli prihodi, a Institut bi, kako kaže, u tom slučaju bio na “zelenoj grani”.
Rakčević u Institutu Simo Milošević ima 27,5 odsto akcija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rakčević: Moguće da ću izaći iz Instituta Igalo, razmišljam da dio biznisa preselim van zemlje

Iako je u Institutu "Dr Simo Milošević" zbog blokade računa kasnila priprema, pa i sam početak ljetnje turističke sezone, prema preliminarnim rezultatima na kraju avgusta bilans je za oko 3.000 noćenja i oko 200.000 eura bolji nego prošle godine, dok su aktuelna dugovanja oko 24,9 miliona, od čega oko 16 miliona duga prema državi, opštini i javnim preduzećima.
Izvršni direktor Zoran Kovačević kazao je za RTHN da je zbog gubitka Norveškog programa prihodovano oko 1,5 miliona manje, ali da je tokom ljeta prva faza bila popunjena u kapacitetu u kojem je bilo moguće obezbjediti radnu snagu, te da je na kraju ostvaren pozitivan rezultat.
– Moram da naglasim da sve to nije dovoljno da dovede Institut do pozitivnog poslovanja, posebno kada se ima u vidu da je od ove godine krenula primjena koeficijenata iz Kolektivnog ugovora javnog zdravstva u obračunu zarada naših zaposlenih, što je na šestomjesečnom finansijskom izvještaju dovelo do rasta troška za zarade u bruto iznosu od nekih 700 hiljada eura, što znatno utiče da poslovni rezultati budu u negativnom iskazu – navodi on.
Potpisivanjem novog Kolektivnog ugovora i povećanjem koeficijenata obustavljen je osnov za tužbe radnika, dok dugovanja variraju, priča Kovačević.
– Kreću se nekih 24,9 miliona eura, od toga je, u nekim grubim proračunima, 16 miliona prema državi, državnim preduzećima, Opštini i opštinskim preduzećima. Ostatak je prema onim povjeriocima koji nisu u državnom i opštinskom vlasništvu. Od ovog ostatka od devet miliona eura, pet miliona se odnosi na beskamatnu pozajmicu manjinskog akcionara, koji je pomogao da se oslobodi račun Instituta, a oko tri miliona eura su povjerioci, odnosno različiti dobavljači – istakao je on.
Izrada plana resktrukturiranja je u toku, a u okviru ovih aktivnosti, koje su povjerene Univerzitetu Crne Gore, Institut su do sada u više navrata posjetili profesori Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, jedni se bave procjenom ekonomskih, drugi građevinskih parametara.
– Ono što očekujemo od plana restrukturiranja je da on bude pravovremen, kako bi ušao u narednu budžetsku godinu i da će biti afirmativan, odnosno da će podržati ono što svi u Institutu mislimo, a to je da danas, pored velike imovine koju posjeduje, Institut raspolaže i sa veoma kvalitetnim proizvodom koji će, uz unapređenje smještajnih i ostalih kapaciteta, biti veoma konkurentan na međunarodnom tržištu – kazao je Kovačević.
Prva faza Instituta zatvorena je 19. septembra, pošto je zbog nepovoljnih vremenskih prilika sama ljetnja sezona skraćena, druga faza se obično zatvara od 25. decembra do početka Praznika mimoze, ali ako ove godine poslovni razlozi budu nametali drugačiju odluku, menadžment će pribjeći onome što je interes poslovnog sistema ove zdravstvene ustanove, zaključio je Kovačević.

Institut Igalo ove sezone "bolji" za 200.000 eura, aktuelna dugovanja oko 24,9 miliona

Institut “Simo Milošević”, zahvaljujući Vladi i manjinskom akcionaru, izlazi iz krize i udaljava se od mogućnosti stečaja, saopštio je izvršni direktor Zoran Kovačević i dodao da bi do kraja godine trebalo da bude završen Plan restrukturiranja.
Radnici Instituta su za osam mjeseci ove godine radili i zaradili više nego lani 300 hiljada, ali opet su ostvarili gubitak i “nad glavom” im je i dalje dug prema povjeriocima od 24,9 miliona eura, piše Novski portal. 
 
Više od pola tog iznosa, 16 miliona eura, je dug prema državi, Opštini i njihovim kompanijama. Tu je i dug prema manjinskom akcionaru, Žarku Rakčeviću, od pet miliona, koliko je on obezbijedio za deblokadu računa Instituta. Dobavljačima Institut duguje oko tri miliona. 
 
- U odnosu na procijenjenu vrijednost imovine Instituta od 120 miliona eura, taj nivo prezaduženosti, uz dobar proizvod kakav je Institut, ne predstavlja u ekonomskom smislu opasnost za opstanak. Samo treba naći pravo rješenje - smatra Kovačević. 
 
Prema njegovim riječima, iskoristili su maksimalno sve resurse nakon julskog izlaska iz blokade računa. 
 
Međutim, obaveza isplaćivanja zarada po novom kolektivnom ugovoru sa koeficijentima javnog zdravstva, iako je jedva dočekano u kolektivu, uslovilo je povećanje troškova. 
 
Kovačević je Novskom portalu kazao da su uspjeli da isplate zaostale zarade i avgustovsku proteklog petka. Izvjesna je i septembarska, jer se nadaju uspostavljanju tekuće likvidnosti uz podršku većinskog vlasnika, države. 
 
Crnogorski osiguranici i samoplatežni iz regiona donose glavnu zaradu. Međutim, nedovoljnu, jer cijene paketa usluga su za samoplatežne nešto preko 100 eura, a za fondovske pacijente potpuno nerentabilne. 
 
Bolesnički dan, pun pansion sa pet terapija, ljekarskim pregledom i laboratorijskim nalazima, košta samo 45 eura. 
 
Prošlog mjeseca su, prema riječima Kovačevića, dostavili Fondu zdravstva analizu troškova i zahtjev za povećanjem cijena, pa su uvjereni da će bar uspjeti ubuduće da pokriju troškove i nešto malo i zarade. 
 
Institut je za rehabilitaciju crnogorskih građana i dalje bez konkurencije i u ovom momentu njih 1,08 hiljada čeka da budu pozvani na tretmane. Godišnje se u Igalu oporavlja oko pet hiljada osiguranika Fonda zdravstva Crne Gore. 
 
Poznato je da je ove godine Institut ostao bez zapadnog tržišta otkazivanjem norveškog i drugih programa. Ključni razlog je nestabilno poslovanje. 
 
U Institutu ipak vjeruju da će se stari partneri vratiti kada počne da se ostvaruje Plan restrukturiranja. 
 
Na Planu radi ekspertski tim Univerziteta Crne Gore, odnosno Ekonomskog i Građevinskog fakulteta. Iz Instituta im svakodnevno dostavljaju tražene podatke. 
 
Trebalo bi do kraja godine, možda i prije, da taj ključni dokument bude završen. Njegovom realizacijom, Institut bi u narednih deset godina trebalo da ima održivo poslovanje, nove partnere i investicije. 
 
Do tada u Institutu dosta rade na marketingu i paketima za domaće i tržište regiona, kako bi uz fondovske pacijente obezbijedili u narednom periodu što bolju popunjenost. Aktuelna je povoljna ponuda za penzionere i pacijente regiona, odnosno EX YU paket. 
 
Kovačević je naveo da pregovaraju i sa potencijalnim partnerima za velike programe u višegodišnjem periodu. Do zimske pauze oni bi trebalo da budu finalizovani. Ako uspiju u tome, neće biti uobičajene zimske pauze i zatvaranja Druge faze pred Novu godinu do početka februara.

U Institutu Igalo do kraja godine iščekuju Plan restrukturiranja

Dan Crnogorskog narodnog pozorišta biće obilježen sjutra. Na ceremoniji u podne tradicionalno će biti uručene godišnje nagrade članovima kolektiva za visoke umjetničke rezultate i najbolje rezultate postignute u svim segmentima poslovanja, druga priznanja i zahvalnice, saopšteno je iz CNP-a.
Istog dana u 20 sati na Velikoj sceni biće izvedeno muzičko-scensko djelo “L’altro Giacomo - Čovjek i Umjetnik”, u režiji Renata Raima. Na ovaj način, nacionalni teatar uključuje se u globalno obilježavanje stogodišnjice smrti Đakoma Pučinija, jednog od najvećih operskih kompozitora u istoriji i potvrđuje značaj međunarodne saradnje u kulturi.
Ovo autorsko djelo Renata Raima, u izvođenju renomiranih umjetnika, uključujući sopran Rachel Stellaci, tenora Davidea Piaggia i maestra Carla Berninija, oživljava Pučinijev svijet strasti, emocija i bezvremene muzike. Predstava nam približava umjetnika kao običnog čovjeka čije su vrline, mane, ljubavi i strasti inspirisale nastanak najizvođenijih opera svih vremena. Publika će kroz ovaj spektakl imati priliku da doživi savršen balans između umjetnosti i života, u kojem Pučinijeve melodije postaju odraz njegove ličnosti i stvaralačke energije.
Produkciju potpisuje Green Teatar iz Pize, u saradnji s Fondacijom Festivala Puccini i Fondacijom Giacomo Puccini. Izvođenje u CNP-u realizuje se u saradnji s Ambasadom Republike Italije u Crnoj Gori, Italijanskim institutom za kulturu i Nacionalnim Komitetom Italije “Puccini 100”.

Sjutra se obilježava Dan CNP-a

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da je imao telefonski razgovor sa republikanskim predsjedničkim kandidatom Donaldom Trampom uoči predstojećih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama.
- Upravo sam razgovarao sa Trampom. Poželio sam mu sreću sljedećeg utorka. Ostalo je samo pet dana. Držim vam palčeve - napisao je Orban na društvenoj mreži Iks.
Orban je ranije ovog mjeseca rekao da će otvoriti „nekoliko boca šampanjca” ako se Tramp vrati u Bijelu kuću sljedećeg mjeseca.
Kako je prenio Si-En-En, više od 50 miliona Amerikanaca već je glasalo na ranim izborima.
Predsjednički izbori u SAD biće održani 5. Novembra, prenosi Tanjug.

Orban Trampu: Držim ti palčeve na izborima

&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241031191032_361115bfa17ff254975ed423827eb9db972c3a5bb01cf7af40c50a20eb55699c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241031191032_361115bfa17ff254975ed423827eb9db972c3a5bb01cf7af40c50a20eb55699c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Vladan Šturanović"> <figcaption>Piše: Vladan ŠTURANOVIĆ, novinar Televizije E(Photo: Vladan Šturanović, novinar Televizije E)</figcaption> </figure>  Godina, krug, ciklus - različiti termini se mogu uvezati sa 365 dana. Navršeno je i tih 365 dana od izbora 44. Vlade Crne Gore.&nbsp; Do tada apostoli, od te večeri neki novi ljudi u odijelima obećavali su puno. Izabarani su pod okriljem noći, ta je simbolika radnji u mraku od početka pratila Vladu premijera Milojka Spajića.&nbsp; Bile su tu i noći u Sent Tropeu, ali i noći novih zaduženja, kripto-transakcija, tajne podrške onog mahera Kotrela i njegovih drugova, da ne pominjemo, uh, Južnokrejca, ,,kralja kriptovaluta" Do Kvona i njegove kripto-turneje po Srbiji I Crnoj Gori. Jeste, noći znaju da budu teške, znaju to i Milojko I drugovi iz PES-a, naročito one noći izbornih šamara i poraza – budvanska, pa podgorička izborna noć...&nbsp; No, sve su to u Vladi savladali i krenuli na brdo - Velje. Da izgrade grad veličine Bijelog Polja za dvije godine. Valjda će se raditi i noću i danju. Eh, ponovo ta noć. No, dobro, čekamo početak radova, mogu oni to brzo.&nbsp; A kada su prešli na dnevne radnje, onda je sve postalo bjelodano jasno: izvršna vlast premijera Spajića Milojka povećavala je troškove građana kako bi plaćali nove ministre, sekretare, direktore, savjetnike… Olakšali su poslodavcima da ne moraju odvajati toliko u penzioni fond, pa onda pokušavaju da ugrade marketingom sreću u zapošljene ljude što će, eto već u oktobru (možda i u novembru, kako kaže ona pjesma) imati neko povećanje od 10 odsto.&nbsp; A Spajki i ministri mudro ćute i ne odgovaraju na sve češća i sve teža pitanja, naročito ono najteže na koje ni Evropa koja nas podržava ne zna odgovor: hoće li Fond PIO preživjeti sve ove reforme, da li će ljudi koji su radili četredeset godina moći da primaju penziju ili će sve da pojede neka Evropda sad 3 ili 4 ili 5? Ali, veselimo se na godišnjicu: imamo najbrojniju Vladu u Evropi, valjda kao posljedicu najjjveeeće podrške u parlamentu.&nbsp; I to ne samo podrške rukama koje glasaju. Ta se podrška, veli glavni Spajkijev mentor Dalaj Mandić, ogleda u jedinstvu svih naroda i vjera koje kroje Vladu, zar ne? Da, ako se kao obrazac pomirenja naroda u Crnoj Gori uzme ovaj nakaradni koji su inaugurisali Mandić˛&amp; Spajić &amp; Ibrahimović &amp; Đeljošaj, pa se tako nakupi 53 poslanika svih partija, vjera i nacija. Osim, suverenističkih partija i Crnogoraca – u postavgustovskoj Crnoj Gori svi narodi mogu u Vladu Crne Gore osim Crnogoraca.&nbsp; To je jednogodišnja priča, kratka za sve ono što nam je Vlada donijela nakon godine rada.&nbsp; Jer, osim velikog ushićenja i još većih obećanja, građani su ostali uskraćeni za – ispunjenje datih, predizbornih, obećanja. U ovih 365 dana premijer i ministri 44. Vlade Crne Gore nijesu isposlovali ispunjenje obećanja; nijesu donijeli obećavane plate, kasni rast penzija, a nema novih radnih mjesta, osim ako nijeste član stranke parlamentarne većine.&nbsp; A tek je početak, veli Spajić. Sad ostaje da, na godišnjicu rada Vlade, čekamo da mentor Mandić kaže šta je naredni korak. Pa da nam neki tnci prođu kroz kičmu... Noć je vještica, Lučin dne i godišnjica crnogorske Vlade. Simbol na simbol. Ništa nije slučajno.&nbsp;

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a od sredine dana se očekuje mala do umjerena visoka oblačnost. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru tokom jutra ili prijepodneva mjestimično niska oblačnost, a po kotlinama i magla. 
 
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, još tokom jutra ponegdje kratkotrajno pojačan sjeveroistočni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 14, najviša dnevna od 14 do 24 stepena.

Sjutra pretežno sunčano, do 24 stepena

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Opština Zeta zatražila je od generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića i predsjednika Savjeta te medijske kuće Veselina Drljevića „da pokrenu hitnu istragu u vezi sa postupanjem novinara Saše Radovića“ tokom izvještavanja sa manifestacije „Dani zetskih kolača i priganica“, u sklopu koje je organizovan koncert Jelene Karleuše.
Radovićevo javljanje uživo postalo je viralno na društvenim mrežama, a on je u razgovoru sa v.d. direktoricom Turstičke organizacije Zeta Tatjanom Bojanić kada je ona kazala kako se nadaju da će Karleuša „povećati promociju naše zemlje i opštine Zeta“, ukazao da ona između ostalog pjeva i o kokainu i pitao sagovornicu ide li kokain s priganicama, na što je ona odgovorila: „pa, ne ide samo uz priganice“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dt9qjGSzPrpM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Iz Opštine Zeta, u obraćanju Raoniću i Drljeviću navode da je izvještavanje Radovića „u najmnaju ruku skandalozno i nedopustivo“.
- Pomenuta persona ni u jednom momentu nije uvažila svoju sagovornicu, aktere manifestacije kao i samu Opštinu Zeta, pa s tim u vezi tražimo da odmah reagujete i da protiv istog pokrenete disciplinski postupak jer njegovo ponašanje i shvatanje medijske profesije se kosi sa svim moralnim načelima kao i etičkim normama, pa Vas molimo da postupite u skladu sa zakonom i pravilnikom, jer istom nije prvi put da pravi slične incidente koji omalovažavaju, u ovom slučaju, Zećane i aktere ove tradicionalne manifestacije – navode u obraćanju iz zetske opštine.
Iz Opštine Zeta su naveli da će medije, Delegaciju EU u Crnoj Gori i sve relevantne adrese upoznati sa postupanjem Saše Radovića, koji, kako oni smatraju, „u kontinuitetu sije mržnju i pokušava da diskredituje ljude koji imaju karijeru o kojoj on vjerovatno može samo da sanja“.
U nastavku obraćanja, iz Opštine Zeta su otišli i korak dalje pa su za novinara, prepoznatog po svojstvenom satiričnom stilu, izrazili sumnju da je on „u trenutku intervjuisanja naše koleginice bio možda pod dejstvom tih istih opijata“.
Potom, opštinari patetično izražavaju žalost što „jedan zetski potomak“ daje sebi za pravo da „vrijeđa i nas i naše goste, pa s tim u vezi Vas i obavještavamo što se Opštine Zeta tiče ta persona i mi kao lokalna samouprava sigurno više nikad nećemo imati nikakvu saradnju“.

Karleuša, priganice i kokain razljutili opštinare: Sporan im prilog RTCG-a, u obraćanju vrijeđali novinara

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;

Tag: institut-igalo