Skupština akcionara Instituta „Dr Simo Milošević“ donijela je odluku o emisiji dodatnih akcija za dokapitalizaciju, po kojoj će država kao većinski vlasnik i kompanija Vile Oliva kao akcionar sa značajnim učešćem, shodno Planu restrukturiranja ili treći akcionar spreman na investiciju, uložiti kapital u ovo akcionarsko društvo, čime će biti pokriven zaostali dug od oko 21 milion eura.
Kako za RTHN objašnjava izvršni direktor Instituta, dr Zoran Kovačević, koji je predsjedavao Skupštinom akcionara, današnje zasijedanje bilo je definisano pronalaženjem načina za rješavanje zaostalih finansijskih obaveza iz ranijeg perioda, posebno dijela koji predstavlja obaveze države i Vile Oliva u okviru Plana restrukturiranja.
– Jedini način da se to uradi je bio kroz dokapitalizaciju, odnosno ono što je vezano za tržište kapitala, a u okviru regulative koja to određuje, bilo je potrebno zakazati Skupštinu akcionara, na kojoj AD Institut Igalo, donosi odluku o emisiji za dokapitalizaciju, po kojoj su dva ulagača, a i ako se jave neki novi, spremni da investiraju i da im se ta investicija prizna u odnosu na nominalnu vrijednost akcija, ulože u kapital – navodi on.
Većinski vlasnici akcija bili su za, međutim manjinski akcionari došli su povodom prodaje svojih paketa, što ipak nije bila tema današnjeg zasijedanja, zbog čega su ostali nezadovoljni.
Po okončanju emisije novih akcija Kovačević očekuje da će Institutu leći sredstva u visini od 21 milion eura na račun do kraja godine ili do kraja januara, kako bi Institut počeo da rješava zaostale finansijske obaveze.
– Obaveze se prvenstveno odnose prema Upravi prihoda za sve zaostale doprinose prema našim zaposlenima, prema Opštini Herceg Novi za poreze, prema Vodovodu, Čistoći, Elektroprivredi, prema kojoj imamo značajna dugovanja u visini od oko dva miliona eura i da ćemo sa ovim, dobrim rezultatima koje imamo u tekućem poslovanju tokom 2025. moći mnogo lakše da funkcionišemo u 2026. godini – istakao je on.
Prema riječima predstavnika manjinskog akcionara sa značajnim učešćem u kapitalu, Petra Rakčevića, današnje zasijedanje najvažniji je momenat u realizaciji Plana restrukturiranja.
– Dokapitalizacija ili emisija običnih, redovnih akcija putem javne ponude Instituta, u iznosu od 23,5 miliona eura bi, ukoliko se realizuje, a postoje svi preduslovi da bude tako, sve dospjele obaveze Instituta bi bile izmirene i Institut bi nakon toga, po mom mišljenju, apsolutno izašao na zelenu granu, poslovao bi potpuno neometeno, zbog nekih ranijih obaveza, koje su se nagomilavale godinama – smatra on.
Svi subjekti koji učestvuju u Planu restrukturiranja, kako ističe Rakčević, drže se svih koraka predviđenih ovim planom.
– Do sada je odrađeno to vlasničko restrukturiranje, kao prvi korak. Takođe, Dječije odjeljenje za potrebe škole u Igalu je dezinvestirano, što je bio opšti konsenzus i dogovor sa lokalnom zajednicom, nešto što je zaista potrebno samoj opštini. Ovo je sada glavni korak, ide sve kako je i predviđeno, tako da mislim da slijede dobri dani za Institut i da jednostavno će biti apsolutno održiv sam od sebe, bez ikakvih intervencija i tome slično – kazao je Rakčević.
Emisija će biti uspješno realizovana ukoliko bude prodato 90,08 odsto od ukupnog broja od 152.066 akcija, što je projektovano kroz obaveze države i kompanije Vile Oliva, da tokom ove godine učestvuju sa 14 odnosno sedam miliona eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rješavaju zaostale finansijske obaveze Instituta Igalo

U Ministarstvu zdravlja danas je održan prvi sastanak Komisije za praćenje Plana restrukturiranja Instituta „Dr Simo Milošević“ A.D. Igalo, kojim je predsjedavao ministar zdravlja Vojislav Šimun.
Komisija je preduzela konkretne aktivnosti, odnosno pokrenuta je javna ponuda za otkup akcija manjinskih akcionara, nakon čega slijedi proces dokapitalizacije i investicionog ciklusa, kojim će Institut biti finansijski konsolidovan i spreman za nova ulaganja.
Iz Ministarstva zdravlja podsjećaju da je usvajanjem Plana restrukturiranja, 15. maja 2025. godine, Institut uspio da izbjegne stečaj, čime se obezbijedio osnov za njegovo održivo poslovanje i dalji razvoj.&nbsp;
Plan je usaglašen sa domaćim zakonodavstvom i propisima iz oblasti državne pomoći, a potvrđen pozitivnim mišljenjem Agencije za zaštitu konkurencije.&nbsp;
- Riječ o istorijskom iskoraku i dugoročnoj posvećenosti rješavanju višedecenijskih problema Instituta, a sve u cilju obezbjeđivanja dostupne i kvalitetne zdravstvene zaštite za sve &nbsp;građane &nbsp;Crne Gore - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.

1084x550

Nakon otkupa akcija manjinskih akcionara Instituta Igalo slijedi proces dokapitalizacije i investicionog ciklusa

Akcionari Instituta “Simo Milošević” u Igalu razmatraće na vanrednoj Skupštini dioničara, zakazanoj za 21. oktobar, odluku o emisiji običnih, odnosno redovnih akcija tog preduzeća, po osnovu javne ponude.
Odlukom je predviđeno da Institut emituje akcije zatvorenom ponudom koja će biti upućena postojećim akcionarima po osnovu prava preče kupovine.&nbsp;
- Ponuda će se sprovesti upisom i uplatom akcija u maksimalno dva kruga, uz poštovanje prava preče kupovine postojećim akcionarima u prvom krugu, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Drugi krug emisije će se sprovesti ukoliko u prvom krugu ne budu upisane i uplaćene sve akcije- navodi se u Predlogu odluke.
Ukupan akcijski kapital kompanije iznosi 59,24 miliona EUR i podijeljen je na 382,35 hiljada akcija nominalne vrijednosti 154,94 EUR po dionici.&nbsp;
&nbsp;- Obim emisije koja se emituje tom odlukom iznosi 23,56 miliona EUR i podijeljana je na 152,07 hiljada akcija- precizirano je odlukom.
Pravo kupovine akcija imaju oni koja su akcionari na dan donošenja odluke.
Iz Insitituta su podsjetili da se odluka o emisiji redovnih akcija po osnovu javne ponude, donosi većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari ili njihovi zastupnici koji posjeduju najmanje dvije trećine dionica.
Vanredna Skupština dioničara će se održati u objektu II Faze Insitituta sa početkom u 11 sati.&nbsp;

1250x600

Skupština akcionara Instituta “Simo Milošević” u Igalu 21. oktobra

Shodno Planu restrukturiranja Instituta "Dr Simo Milošević" predviđen je proces javne ponude za kupovinu akcija manjinskih vlasnika, nakon toga proces dokapitalizacije, odnosno vraćanje 21,5 miliona eura naslijeđenog duga, kao i vraćanje vlasništva nad zemljištem.
Кako je za RTHN kazao predstavnik manjinskog akcionara sa značajnim učešćem, vlasnik HTP Vile Oliva Žarko Rakčević, završen je prvi krug kupovine akcija od manjinskih akcionara.
- U prvom krugu prodato je 3.042 akcija po 58 eura i upravo treba da krene drugi krug u roku od 15 dana, da svi građani, koji su vlasnici akcija Isntituta mogu po toj cijeni od 58 eura prodati svoje akcije - kazao je on.
Nakon otkupa akcija predviđen je proces dokapitalizacije, jer Institut, kako navodi Rakčević, ima naslijeđen dug u visini od 21,5 miliona eura.
- Vlada bi trebalo da pokrije 14,5 miliona eura tog duga, a HTP Vile Oliva sedam miliona. To znači da najvećio dio akumuliranog duga, skoro 90 odsto koji u ovom času ima, vjerovatno zbog predviđene procedure to će se dogoditi do kraja ove godine, tako da će Institut ući u 2026. godinu sa iščišćenim dugovanjima i trasiranim putem - ističe on.
Rakčević dodaje da su Institut višemilionski iznos duguje za poreze i doprinose, pored toga duguje Opštini Herceg Novi za porez na nepokretnosti, postoji i dio duga prema dobavljačima, Elektroprivredi za utrošenu električnu energiju duguje preko dva miliona, a takođe duguje i Vodovodou.
Rakočević podsjeća da je Planom restrukturiranja obuhvaćeno i vraćanje vlasništva nad zemljištem.
- Ovo govorim zato što je taj takozvani kolateral kod banaka problematičan, ukoliko se zemljište ne vrati u vlasništvo Instituta. U toj varijatni, siguran sam, Institut može i sam podići kreditna sredstva i krenuti u osmišljenu, racionalnu rekonstrukciju i adaptaciju već, moram reći, ostarelih objekata i dovođenje prvo druge faze, jer je takav dogovor shodno Planu restrukturiranja, na nivo od četiri zvijezdice, a onda i svih ostalih kapaciteta - rekao je on.
Uspješno okončavanje ovih procesa, uz domaćinsko poslovanje, označiće povratak Instituta na strano tržište, a kako Rakčević vjeruje, to znači vraćanje ne samo tradicionalnih pacijenata iz Norveške, već i da će djelovanje biti prošireno i mimo regiona.

Rakčević: Isplata 90 odsto duga Instituta Igalo do kraja godine

Vlada će za 21,76 hiljada akcija Instituta Igalo, odnosno za 5,7 odsto kapitala, izdvojiti 1,26 miliona iz budžeta, navodi se u informaciji o aktivnostima na postupak obaveznog javnog preuzimanja dionica u skladu sa planom restrukturiranja.
Za razliku od Vlade, HTP Vile Oliva će za malo preko 33 hiljade akcija, što je 8,65 odsto, izdvojiti 1,92 miliona eura, prenosi Dan.
Akcije manjinskih akcionara, Vlada i HTP Vile Oliva, čiji je vlasnik Žarko Rakčević, planiraju da plate 58 EUR po akciji. To bi značilo da će vlasnici 54,85 hiljada akcija, odnosno nekih 14,35 odsto dionica dobiti blizu 3,2 miliona eura.
HTP Vile Oliva trenutno imaju 29,2 odsto akcija Instituta, što bi značilo da će nakon realizacije ove trgovine, koja bi trebalo uskoro da se desi, imati blizu 38 odsto vlasništva, što je nekoliko procenata iznad jedne trećine dionica, a što im omogućava da se pitaju oko budućnosti Instituta.
Država, sa druge strane, ima 56,5 odsto vlasništva i sa realizacijom ove trgovine imala bi oko 62 odsto vlasništva Instituta. To im ne omogućava da sami odlučuju o sudbini Instituta, već to moraju raditi u partnerstvu sa HTP Vile Oliva.
Manjinski akcionari nijesu u obavezi da prodaju akcije Vladi i HTP Vile Oliva po 58 eura.
Vlada je ovim povodom na telefonskoj sjednici u ponedjeljak usvojila informaciju o zajedničkom djelovanju sa HTP Vile Oliva, na osnovu koje planiraju da iskažu interes za preuzimanje, odnosno otkup 54,85 hiljada akcija Instituta, koje su u vlasništvu manjinskih akcionara.
Radi realizacije te obaveze, Ministarstvo finansija će realizovati preraspodjelu sredstava iz budžetske rezerve, i to sa pozicije Ministarstva finansija na budžetsku jedinicu Uprave za državnu imovinu.

Za 5,7 odsto akcija u Institutu Igalo Vlada će platiti 1,3 miliona

Jedna od odluka koje je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednice odnosila se i na restrukturiranje Instituta u Igalu, te je stoga usvojila Informaciju o Planu restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ AD Igalo, s Planom restrukturiranja, kojom se predviđa rehabilitacija u Fazi II i aktivno učešće manjinskih akcionara.
- Plan predstavlja detaljan strateški dokument koji definiše konkretne mjere potrebne za dugoročnu održivost Instituta Igalo i njegovo dalje poslovanje u skladu sa savremenim ekonomskim i zdravstvenim standardima. Analiza trenutnog stanja Instituta je pokazala je da su iscrpljene sve druge tržišne mogućnosti i da je neophodna državna intervencija kako bi se osigurala njegova dugoročna održivost i očuvala njegova funkcija od opšteg ekonomskog interesa- kazali su iz Vlade.
Plan restrukturiranja zasnovan je na nekoliko ključnih principa.
- Prvi i osnovni princip je očuvanje Instituta Igalo kao ključne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, koja ima značajnu ulogu ne samo u zdravstvenom sistemu zemlje već i u segmentu zdravstvenog turizma. Drugi princip odnosi se na finansijsku sanaciju i stabilizaciju poslovanja kroz sprovođenje mjera koje će omogućiti Institutu Igalo da postane održiv i stabilan subjekt. Treći princip odnosi se na poboljšanje efikasnosti poslovanja kroz optimizaciju organizacione strukture i digitalizaciju poslovnih procesa, čime bi se povečala produktivnosti smanjili operativni troškovi. Četvrti princip podrazumijeva aktivno uključivanje manjinskih akcionara u proces restrukturiranja i dokapitalizacije Instituta Igalo, što bi dodatno osiguralo održivost predloženih mjera. Pored toga, neophodno je sprovesti značajna ulaganja u obnovu infrastrukture, ali na racionalan način koji neće dodatno opteretiti finansijsku situaciju Instituta Igalo- navodi se u saopštenju.
Kako su iz Vlade istakli, nakon sagledavanja ukupno šest predloženih strategijskih opcija mogućeg restrukturiranja, Vlada se opredijelila za opciju koja predviđa rehabilitaciju u Fazi II, uz srazmjernu dokapitalizaciju i dezinvestiranje.
- Ovaj model podrazumijeva učešće manjinskih akcionara, a naročito onih sa značajnim učešćem, u realizaciji mjera predviđenih Planom. Osnovni motiv za odabir ovakvog načina restrukturiranja prepoznat je u značajnom smanjenju investiocionog ulaganja, te činjenica da nema otkupa akcija od manjinskog akcionara sa značajnim učešćem je smanjio iznos državne pomoći. Takođe, manjinski akcionari učestvuju u Planu restrukturiranja srazmjerno vlasničkom udjelu, što dodatno smanjuje iznos državne pomoći kao i iznos koji sam Insitut Igalo treba da obezbijedi za Plan restrukturiranja- zaključuje se u saopštenju Vlade.

Institut u Igalu: Vlada planira rehabilitaciju u Fazi II, uz srazmjernu dokapitalizaciju i dezinvestiranje, uz učešće manjinskih akcionara

Više od 90 odsto pacijenata Fonda zdravstva za rehabilitaciju u Institutu Igalo ne plaća participaciju ili plaća minimalni iznos po novom cjenovniku, a za određene dijagnoze troškovi su 40 odsto. Ovim pacijentima Institut daje mogućnost plaćanja u više rata, a ka Ministarstvu zdravlja je upućena inicijativa za umanjenje tih troškova, prenosi RTHN.
Cijene usluga u Institutu Dr Simo Milošević koje finansira Fond za zdravstveno osiguranje uvećane su prethodne godine, te je proporcionalno uvećana i visina participacije fondovskih pacijenata. Pojedini mediji nisu dobro interpretirali ovu informaciju, te su prema riječima direktora Zorana Kovačevića, doveli do određenih nedoumica kod pacijenata.
- Bilo bi dobro da su svi predstavnici medija tu informaciju prenijeli u potpunosti tačno, a to je da preko 90 odsto uputnica koje mi dobijamo od Fonda nemaju nikakvu ili minimalnu participaciju. Dalje, da samo dvije, tri dijagnoze imaju 40 odsto učešća u participaciji, te da su skokom osnovne cijene na fakturi koju je Fond konačno poslije 30 godina priznao Institutu Igalo, skočili &nbsp;u iznosu troškovi te participacije - objašnjava Kovačević.
Institut ne može da utiče na predviđene troškove participacije, a Kovačević napominje da je ova ustanova godinama pružala usluge ispod cijene.
- Ovaj put to je faktura koju Fond dostavlja, ali smo zato izlazeći u susret toj manjoj kategoriji naših korisnika, ponudili &nbsp;mogućnost da participaciju plate u pet do deset mjesečnih rata, kako bi im predstavljalo manji teret sa jedne strane, a sa druge strane smo uputili inicijativu ka Ministarstvu zdravlja da se izmijeni taj dio Pravilnika i za te kategorije pacijenata, kako bi se i njihovo učešće umanjilo do mjere beznačajnog, odnosno kako bi kompletna rehabilitacija koju imaju u Institutu bila o trošku Fonda zdravstva Crne Gore - istakao je Kovačević.

Od Ministarstva zdravlja zatraženo umanjenje participacije za određenu kategoriju pacijenata

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić potpisali su danas ugovor kojim je objekat nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu ustupljen Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, s ciljem njegove adaptacije za potrebe osnovnog obrazovanja.
Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 3. aprila donijela zaključak kojim se objekat nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja u okviru Instituta „Dr Simo Milošević“ ustupa Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija na upravljanje. U skladu sa planom restrukturiranja ovog privrednog društva i na osnovu odluke Vlade, Uprava za državnu imovinu kupila je ovaj objekat, čija je osnovna površina 1.897 metara kvadratnih, dok ukupna površina iznosi 4.685 metara kvadratnih.
- Radni tim koji je formiralo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će analizirati potrebe objekta za prilagođavanje školskim uslovima, kao i trenutno stanje objekta koji duži niz godina nije korišćen za svoju primarnu namjenu. Zadatak tima biće i izrada projektnog zadatka kako bi se što prije ugovorila izrada tehničke dokumentacije za njegovu rekonstrukciju. Vjerujemo da će već u drugoj polovini godine biti ispunjeni svi preduslovi za raspisivanje tendera za izvođenje radova - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Jakšić-Stojanović je istakla da je potpisivanje ovog ugovora od velike važnosti za unapređenje kvaliteta obrazovne infrastrukture u Herceg Novom. 
- Rješavanjem ovog pitanja omogućiće se kvalitetniji uslovi za obrazovanje učenika osnovne škole ,,Ilija Kišić” kao i još jednog broja đaka iz Igala koji nastavu pohađaju u drugim školama na teritoriji Opštine Herceg Novi. Ukoliko realizacija aktivnosti bude tekla predviđenom dinamikom, očekujemo da će učenici iz Igala konačno nastavu pohađati u mjestu u kojem imaju i prebivalište - poručila je Jakšić-Stojanović.

Nekadašnje Dječije odjeljenje Instituta Igalo ustupljeno Ministarstvu prosvjete

Dok ne počne rekonstrukcija starog zdanja Instituta dr Simo Milošević, tzv. Prve faze, koje je izgrađeno prije 50 godina, iz menadžmenta kompanije nastoje da taj objekat sa soliterom, „na pjeni od mora“ otvore za ovu sezonu.
- Pripremamo Prvu fazu samo za pružanje usluga smještaja, sa doručkom, da probmao uz izuzetno povoljne cijene da je stavimo makar u funkciju turizma. Razmišljamo i da soliter, sa 100 soba sa kupatilom, stavimo u ponudu za smještaj sezonske radne snage iz cijelog Herceg Novog. Takođe, s obzirom na stanje objekta ponudićemo izuzetno povoljne uslove. Nastojaćemo da sredimo oba zdanja do 1. juna - navodi za Novski portal, izvršni direktor Instituta Igalo, dr Zoran Kovačević.
S obzirom na eksta pristupačne cijene smještaja i atraktivnu lokaciju Instituita ovdje računaju da bi mogli za ovu sezonu imati dobru popunjenost Prve faze za turiste, a solitera za sezonsku radnu snagu. Zapravo sve dok ne počne rekonstrukcija objekata Instituta Igalo prema Planu restrukturitanja.
- Cilj nam je da za našu sezonsku radnu snagu u Prvoj fazi ponudimo smještaj i hranu , ali da preostale sobe po atraktivnoj cijen, s doručkom, ponudimo tržištu. Oko 30 odsto &nbsp;soba je klimatizovano. Biće nam potrebno oko 30 sezonaca u svim sektorima - ističe Kovačević.
Druga faza radi već dva mjeseca, ima solidnu popunjenost za ovo doba godine, odnosno 65 odsto iskorišćenih kreveta.
- To je na nivou očekivanog za ovo doba godine. Oko 80% su crnogorski osiguranici, a 20 odsto su samoplatežni, penzioneri regiona i Crne Gore. Ove godine smo uveli povoljan paket rehabilitacije i za penzionere regiona. Nije se lako vratiti na strano tržište poslije dvogodišnje pauze i problema u kojima se nalazio Institut. Treba ubijediti i ljude iz okruženja, do kojih je kontinuirano stizala loša informacija, da se Institut oporavlja i ima stabilno poslovanje. Lakše je napraviti novi imidž nego izgraditi drugi na lošim pričama. Zadatak nam je da sve što smo do sada uradili nastavimo da se maksimalno zalažemo da bismo se vratili na evropsko tržište - naveo je Kovačević.
Kovačević očekuje da će se, nakon bolje finansijske situacije, uz Plan restruktiranja koji je dobio opštu podršku većinskog i manjinskih akcionara, vraćati i medicinski kadar.
- &nbsp;Sada je medicinsko osoblje plaćeno jednako kao u javnom zdravstvu. Smatarmo, ipak, da je privilegioja raditi u Institutu. S obzirom na to da radimo preko cijele godine i nudimo zaposlenje i ostalom nedosotajućem kadru, vjerujemo da ćemo obezbijediti potrebne radnike. Znamo da neće biti lako, ali nastojaćemo da osiguramo kvalitetno osoblje - poručuje Kovačević.

Prva faza Instituta Igalo i soliter biće u funkciji od 1. juna

Institut „Dr Simo Milošević” smo spasili i konačno svjedočimo dobrim vijestima za ovaj rehabilitacioni centar, koji, nakon godina stagniranja između stečaja i privatizacije, danas izlazi na zelenu granu, poručio je premijer Milojko Spajić. Predsjednik Vlade sastao se danas u Igalu sa predstavnicima menadžmenta i radnika Instituta, nakon što je Skupština akcionara usvojila Plan restrukturiranja, kojim se predviđa ulaganje od 88 miliona eura u ovaj centar, do kraja 2028. godine. - Usvajanje Plana restrukturiranja Instituta nova je faza u razvoju ove ustanove, kao respektabilnog rehabilitacionog centra, koji ce služiti na ponos svim zaposlenima, pacijentima, Opštini i državi - istakao je Spajić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33" data-rendition-name="original" width="2500" height="1662" loading="lazy" alt="Spajić u Institutu Igalo"> </figure>  On je podsjetio da je 44. Vladu, kada je u pitanju Institut u Igalu, sačekala izuzetno teška i mučna situacija, nagominali dugovi, neodrživi poslovni model i oronuli objekti Instituta. - Uz već komplikovanu situaciju u dijelu državne pomoći, uspjeli smo predanim radom, fokusirani na dobrobit građana naše države prvo da riješimo hronični problem nelikvidnosti Instituta, kroz povećanje cijene za FZO pacijente, pa samim tim i obezbijedimo veća sredstva iz Budžeta – 9 miliona eura godišnje umjesto 4,5 miliona. Samim tim obezbijedili smo dugoročnu likvidnost i pozitivno poslovanje Instituta - saopštio je predsjednik Vlade. Kako je naglasio, umjesto stečaja i privatizacije ovim planom jemči se izmirenje svih obaveza Instituta i investiciono ulaganje u Drugu fazu kako bi Institut ponovo bio centar rehabilitacionog i zdravstvenog turizma ne samo u Crnoj Gori nego i šire. Premijer se zahvalio svim zaposlenima na izuzetnoj požrtvovanosti i predanom radu, koji je omogućio da Institut opstane u najtežim godinama svog poslovanja.&nbsp; - Takođe, zahvaljujem se svim povjeriocima koji su, uvažavajući značaj koji Institut ima za Herceg Novi i državu, čekali sa izmirenjem obaveza i nijesu pokretali stečajni postupak. Nijesmo zaboravili ni potrebe građana Herceg Novog, pa će Vlada otkupiti Dječje odjeljenje Instituta u sto kraćem roku i obezbijediti da se tu sagradi nova škola i riješi visedecenijski problem Herceg Novog i Igala - zaključio je Spajić. Vlada će, kako je saopšteno, zajedno sa manjinskim akcionarom, uložiti 88 miliona eura do kraja 2028. godine, od čega je 62 miliona investicionih ulaganja. <h2>Šimun: Istorijski dan</h2> Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da je ovo istorijski dan za Institut. - Posebno je zadovoljstvo zbog pronalaska adekvatnog plana za spas Instituta. Zalaganje 44. Vlade je ogromno, a ključna je uloga premijera, jer smo zahvaljujući nejgovoj proaktivnosti I istrajnosti danas došli do ovog svjetla, na koje se dugo čekalo - rekao je ministar zdravlja. On je napomenuo da usluge Instituta, preko Fonda za zdravstveno osiguranje, godišnje dobije oko pet hiljada korisnika, uključujući 500 djece, dodajući da je posebna satisfakcija što će Institut nastaviti sa pruža najvažnije zdravstvene usluge. - Istovremeno, izuzetno je važno da u kontinuitetu razvijamo zdravstveni turizam. Posebnu zahvalnost dugujemo zaposlenima u Institutu, koji su vjerovali da ćemo riješiti problem koji je godinama unazad guran pod tepih - poručio je ministar Šimun.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250224150240_57737770423ac736f5aa1f40782a91cc7512a40fc27c4dca5a6c0431044b5d33" data-rendition-name="original" width="2500" height="1662" loading="lazy" alt="Spajić u Institutu Igalo"> </figure>  <h2>Rakčević: Zdravstvenu misiju podići na veći nivo</h2> Rukovodstvo Instituta, predstavnici Sindikata, manjinski akcionari saglasni su da je ovo istorijski dan za Institut. - Nadam se da će ovaj dan biti zabilježen kao istorijski u Institutu i biti prekretnica u njegovom razvoju. Jednoglesno podržan Plan restrukturiranja dokaz je da Institut ima perspektivu i da će biti ponos sadašnjih i budućih generacija - rekao je direktor Instituta Zoran Kovačević, dodajući da su Planom proširana i određena prava korinika FZO. Predsjednica Sindikata Instituta Biljana Ribar istakla je da je Plan restrukturiranja ono što su zaposleni u toj ustanovi dugo čekali. - Iščekivali smo Plan sa dozom straha i neizvjesnost. Radnici su trpjeli teške uslove poslovanja. Nadam se da je ovo nova era u kojoj ćemo svi biti zadovoljni - kazala je Ribar. Predstavnik akcionara sa značajnim učešćem u kapitalu Instituta, Žarko Rakčević, uvjeren je da Institut može da odgovori prije svega zdravstvenim potrebama građana Crne Gore, ali i turizmu. - Zdravstvenu misiju treba da nastavimo, podignemo je na veći nivo, ali i da budemo profitni centar – to su dvije strane iste cjeline i Institut u tom smislu treba da bude primjer za Crnu Goru i cijelu Evropu, da vratimo zapadno-evropsko tržište. Imali smo negativna iskustva sa prethodnim vladama, ali sada smo izgradili povjerenje i zahvaljujemo ovoj Vladi na proaktivnosti - poručio je Rakčević.

Spajić: Institut spašen investicijom od 88 miliona, Vlada kupuje Dječje odjeljenje kako bi se na tom mjestu gradila škola

Ujedinjene nacije zatražile su povećanje finansijske pomoći. Donirana sredstva smanjuju se, a humanitarne potrebe nikada nisu bile veće.&nbsp;
Zbog toga će, upozoravaju iz UN-a, biti prisiljeni smanjiti pomoć desetinama miliona ljudi kojma je ona hitno potrebna.&nbsp;
Prema podacima za novembar, UN su do sada primile samo 12 milijardi dolara, što je najmanje u posljednjih 10 godina, prenosi HRT.
Time se može pokriti malo više od četvrtine stvarnih potreba.
Što nam je potrebno kako bismo sljedeće godine spasili 87 miliona života? Trebamo zaštitu za naš rad. Trebamo odlučno uspostavljanje mira. I trebamo 23 milijarde dolara. Naravno, trebamo mnogo više. Svijet je potrošio 2,7 bilijuna dolara na obranu prošle godine, na naoružanje. Tražimo malo više od 1 posto tog iznosa – naglasio je Tom Fletcher, UN.

Humanitarni kolaps: UN ostaje bez novca za spas miliona života

Građani pod prekršajima, a policija bez odgovornosti - poručili su u Centru za građanska prava nakon što je policija po službenoj dužnosti pokrenula prekršajni postupak protiv 35 građana zbog protesta ispred Vile Gorica zbog nezakonite dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću, a među kojima su i poslanik Oskar Huter i članica Savjeta za građansku kontrolu policije Aida Petrović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su ukazali da su na tom protestu povrijeđene osobe starije životne dobi, te da su neuniformisana lica, čiji identitet i komandna linija do danas nijesu utvrđeni, prskala građane biber sprejom.
- Uprkos jasnim snimcima, fotografijama i prijavama, niko od policijskih službenika nije odgovarao - istakli su oni.
ODT je, kako su podsjetili, odbacilo njihovu krivičnu prijavu, čime je, cijene u Centru za građanska prava, zvanično potvrđeno da se nasilje nad građanima u Crnoj Gori institucionalno toleriše.
- Ovo je samo nastavak sistemske nekažnjivosti u policiji koja nije postupala po pravilima službe na Belvederu 4–5. septembra 2021, imala teške propuste u komandnom lancu tokom masakra na Cetinju 12.08.2022, ponovila iste propuste u masakru 1. januara 2025, godinama tolerisala fašističke povike na javnim okupljanjima i ignorisala slučajeve poput Bećira Vukovića - decidni su u Centru za građanska prava.
Ovo nije, podvlače oni, pravna država dok se građani kažnjavaju, a policijsko nasilje ostaje netaknuto.
CGP zato zahtijeva reviziju odluke ODT-a, po njihovoj prijavi od 16. avgusta 2025, procesuiranje policijskih službenika i utvrđivanje komandne odgovornosti, prekid prakse u kojoj se građani targetiraju, a policijska zloupotreba prikriva.
- Nekažnjivost policije je prijetnja bezbjednosti svih građana - zaključili su u CGP.

CGP: Nekažnjivost policije je prijetnja bezbjednosti svih građana, niko od njih nije odgovarao uprkos jasnim snimcima, fotografijama i prijavama

U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se ujutru ili prijepodne po kotlinama očekuje magla ili niska oblačnost.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od minus tri do deset, najviša dnevna od osam do 18 stepeni.

Sjutra sunčano uz povremenu oblačnost, do 18 stepeni

Demokratska partija socijalista (DPS) saopštila je da će naredni partijски skup biti održan u četvrtak, 11. decembra, u Herceg Novom.
- Vidimo se u četvrtak u Herceg Novom - navedeno je u objavi na mreži X.
Okupljanje će biti održano na Trgu Nikole Đurkovića, sa početkom u 18 sati.
Podsjetimo, prethodni skup pod sloganom „Bori se za Berane, bori se za Crnu Goru“ održan je 30. oktobra &nbsp;u Beranama.

DPS najavio novi skup za 11. decembar u Herceg Novom

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Pejović: Satler poručio da nema zatvaranja poglavlja 23 dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Tag: institut-igalo