<p>Plan strukturiranja projekta Instituta "Simo Milošević" je praktično priveden kraju - kazao je ministar zdravlja <b>Vojislav Šimun </b>na radnom doručku sa novinarima.</p>
<p>On je, odgovarajući na pitanje novinara u kojoj fazi je rješavanja problema sa kojim se suočava Institut u Igalu, kazao da je najvažnije da se ide u pravcu rješavanja, te da sa tim neće kasniti.</p>
<p>U projekat su, kako ističe, uključili znanje naših stručnjaka sa Građevinskog, Ekonomskog i Medicinskog fakulteta.</p>
<p>Na pitanje koje se ticalo dijagnoze endometrioze, a koja je sve više prisutna kod žena u Crnoj Gori, te zbog čega se kod nas ne može naći lijek "Visanne" koji je namijenjen za liječenje ove bolesti, Šimun je kazao da ostaju dužni odgovor, zato što nije nije siguran je li ovaj lijek registrovan u Crnoj Gori.</p>
<p>- Pretpostavljam da lijek nije registrovan ovdje, ali možemo istražiti tu opciju - naveo je Šimun.</p>
<p>Dodaje da se lista sve češće revidia sa farmaceutima, te da mogu predložiti opciju da se registruje i lijek za liječenje endometrioze.</p>

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šimun: Plan strukturiranja projekta Instituta u Igalu pri kraju, istražićemo opciju da lijek za endometriozu bude registrovan

<p>Najveći manjinski akcionar Instituta “Simo Milošević” <b>Žarko Rakčević </b>kaže da razmišlja da izađe iz Instituta, kao i da jedan dio svog bizninisa preseli van zemlje. Rakčević je govoreći o svom životu, karijeri i biznisu, kazao da vjeruje da jedino banjsko lječilište u Crnoj Gori ima budućnost, ali kako kaže, ne vjeruje u državu kao dobrog preduzetnika, nakon svega kroz šta je Institut prošao.</p>
<p>- Vrlo je moguća ta opcija. Previše sam energije tamo uložio, ima toliko projekata u Crnoj Gori i van Crne Gore. Pravo da vam kažem, više mi je dosadilo. Da smo to uzeli mi i Česi, već bi ove godine tu šetali Njemci, Česi. Normalno, nastavio bi se program za građane Crne Gore jer smo garantovali do 100.000 pansion dana za fondovske pacijente. Institut bi imao vjerovatno tridesetak miliona eura prihoda i to bi bila druga priča - kazao je Rakčević za Bankar.</p>
<p>Kaže sada nema prezican rok do kada će ostati u Institutu, ali da već razmišlja da dio biznisa preseli van zemlje.</p>
<p>- Vrlo sam skeptičan oko države kao upravljača. Mi smo zagovarali da bude profesionalni menadžment, ono što je normalno svugdje u svijetu. Ne trebaju nam partijski vojnici. Tu se jedna loša praksa nastavila, možda još u gorem obliku nakon 2020. godine sa partijskim namještenicima - ističe Rakčević.</p>
<p>Ne smije se, kaže Rakčević, smetnuti sa uma značaj koji Institut ima kada je u pitanju rehabilitacija crnogorskih građana, jer gotovo da nema familije čiji član se nije oporavljen vratio iz Igala.“I to je nemjerljivo. I ja zaista svaki potez koji budem povukao, cijeniću to. I to što sam dao pozajmicu, kao Vile Olive od pet miliona eura je zato da Institut ne bi otišao u stečaj. Ja sam, moram reći, skeptičan u državu kao dobrog preduzetnika. Institut ima veliku šansu, ali Institut bez investicija ne može dalje”, ističe Rakčević.</p>
<p>Veliki bi bio grijeh, kaže Rakčević, za Herceg Novi, državu, zdravstveni turizam i ekonomiju Crne Gore, da Institut Simo Milošević ode, kako je kazao, putem Radoja Dakića.</p>
<p>- To će mu biti sudbina ‘salame’ što se kaže. Prodavaće se komad po komad da bi se podijelile plate - smatra Rakčević.</p>
<p>Objašnjava i da je problem što Institut ne može da digne kredit, jer je zemšljište u vlasništvu države, a taj novac mogao bi da se iskoristi za adaptaciju kapaciteta i tako se vrate pacijenti iz Norveške i Holandije. Rakčević smatra da bi se na taj način podigli prihodi, a Institut bi, kako kaže, u tom slučaju bio na “zelenoj grani”.</p>
<p>Rakčević u Institutu Simo Milošević ima 27,5 odsto akcija.</p>

Portal ETV

Rakčević: Moguće da ću izaći iz Instituta Igalo, razmišljam da dio biznisa preselim van zemlje

<p>Iako je u Institutu "Dr Simo Milošević" zbog blokade računa kasnila priprema, pa i sam početak ljetnje turističke sezone, prema preliminarnim rezultatima na kraju avgusta bilans je za oko 3.000 noćenja i oko 200.000 eura bolji nego prošle godine, dok su aktuelna dugovanja oko 24,9 miliona, od čega oko 16 miliona duga prema državi, opštini i javnim preduzećima.</p>
<p>Izvršni direktor <b>Zoran Kovačević</b> kazao je za RTHN da je zbog gubitka Norveškog programa prihodovano oko 1,5 miliona manje, ali da je tokom ljeta prva faza bila popunjena u kapacitetu u kojem je bilo moguće obezbjediti radnu snagu, te da je na kraju ostvaren pozitivan rezultat.</p>
<p>– Moram da naglasim da sve to nije dovoljno da dovede Institut do pozitivnog poslovanja, posebno kada se ima u vidu da je od ove godine krenula primjena koeficijenata iz Kolektivnog ugovora javnog zdravstva u obračunu zarada naših zaposlenih, što je na šestomjesečnom finansijskom izvještaju dovelo do rasta troška za zarade u bruto iznosu od nekih 700 hiljada eura, što znatno utiče da poslovni rezultati budu u negativnom iskazu – navodi on.</p>
<p>Potpisivanjem novog Kolektivnog ugovora i povećanjem koeficijenata obustavljen je osnov za tužbe radnika, dok dugovanja variraju, priča Kovačević.</p>
<p>– Kreću se nekih 24,9 miliona eura, od toga je, u nekim grubim proračunima, 16 miliona prema državi, državnim preduzećima, Opštini i opštinskim preduzećima. Ostatak je prema onim povjeriocima koji nisu u državnom i opštinskom vlasništvu. Od ovog ostatka od devet miliona eura, pet miliona se odnosi na beskamatnu pozajmicu manjinskog akcionara, koji je pomogao da se oslobodi račun Instituta, a oko tri miliona eura su povjerioci, odnosno različiti dobavljači – istakao je on.</p>
<p>Izrada plana resktrukturiranja je u toku, a u okviru ovih aktivnosti, koje su povjerene Univerzitetu Crne Gore, Institut su do sada u više navrata posjetili profesori Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, jedni se bave procjenom ekonomskih, drugi građevinskih parametara.</p>
<p>– Ono što očekujemo od plana restrukturiranja je da on bude pravovremen, kako bi ušao u narednu budžetsku godinu i da će biti afirmativan, odnosno da će podržati ono što svi u Institutu mislimo, a to je da danas, pored velike imovine koju posjeduje, Institut raspolaže i sa veoma kvalitetnim proizvodom koji će, uz unapređenje smještajnih i ostalih kapaciteta, biti veoma konkurentan na međunarodnom tržištu – kazao je Kovačević.</p>
<p>Prva faza Instituta zatvorena je 19. septembra, pošto je zbog nepovoljnih vremenskih prilika sama ljetnja sezona skraćena, druga faza se obično zatvara od 25. decembra do početka Praznika mimoze, ali ako ove godine poslovni razlozi budu nametali drugačiju odluku, menadžment će pribjeći onome što je interes poslovnog sistema ove zdravstvene ustanove, zaključio je Kovačević.</p>

Institut Igalo ove sezone "bolji" za 200.000 eura, aktuelna dugovanja oko 24,9 miliona

<p>Institut “Simo Milošević”, zahvaljujući Vladi i manjinskom akcionaru, izlazi iz krize i udaljava se od mogućnosti stečaja, saopštio je izvršni direktor Zoran Kovačević i dodao da bi do kraja godine trebalo da bude završen Plan restrukturiranja.</p>
<p>Radnici Instituta su za osam mjeseci ove godine radili i zaradili više nego lani 300 hiljada, ali opet su ostvarili gubitak i “nad glavom” im je i dalje dug prema povjeriocima od 24,9 miliona eura, piše Novski portal.<br/>
<br/>
Više od pola tog iznosa, 16 miliona eura, je dug prema državi, Opštini i njihovim kompanijama. Tu je i dug prema manjinskom akcionaru, <b>Žarku Rakčeviću</b>, od pet miliona, koliko je on obezbijedio za deblokadu računa Instituta. Dobavljačima Institut duguje oko tri miliona.<br/>
<br/>
- U odnosu na procijenjenu vrijednost imovine Instituta od 120 miliona eura, taj nivo prezaduženosti, uz dobar proizvod kakav je Institut, ne predstavlja u ekonomskom smislu opasnost za opstanak. Samo treba naći pravo rješenje - smatra Kovačević.<br/>
<br/>
Prema njegovim riječima, iskoristili su maksimalno sve resurse nakon julskog izlaska iz blokade računa.<br/>
<br/>
Međutim, obaveza isplaćivanja zarada po novom kolektivnom ugovoru sa koeficijentima javnog zdravstva, iako je jedva dočekano u kolektivu, uslovilo je povećanje troškova.<br/>
<br/>
Kovačević je Novskom portalu kazao da su uspjeli da isplate zaostale zarade i avgustovsku proteklog petka. Izvjesna je i septembarska, jer se nadaju uspostavljanju tekuće likvidnosti uz podršku većinskog vlasnika, države.<br/>
<br/>
Crnogorski osiguranici i samoplatežni iz regiona donose glavnu zaradu. Međutim, nedovoljnu, jer cijene paketa usluga su za samoplatežne nešto preko 100 eura, a za fondovske pacijente potpuno nerentabilne.<br/>
<br/>
Bolesnički dan, pun pansion sa pet terapija, ljekarskim pregledom i laboratorijskim nalazima, košta samo 45 eura.<br/>
<br/>
Prošlog mjeseca su, prema riječima Kovačevića, dostavili Fondu zdravstva analizu troškova i zahtjev za povećanjem cijena, pa su uvjereni da će bar uspjeti ubuduće da pokriju troškove i nešto malo i zarade.<br/>
<br/>
Institut je za rehabilitaciju crnogorskih građana i dalje bez konkurencije i u ovom momentu njih 1,08 hiljada čeka da budu pozvani na tretmane. Godišnje se u Igalu oporavlja oko pet hiljada osiguranika Fonda zdravstva Crne Gore.<br/>
<br/>
Poznato je da je ove godine Institut ostao bez zapadnog tržišta otkazivanjem norveškog i drugih programa. Ključni razlog je nestabilno poslovanje.<br/>
<br/>
U Institutu ipak vjeruju da će se stari partneri vratiti kada počne da se ostvaruje Plan restrukturiranja.<br/>
<br/>
Na Planu radi ekspertski tim Univerziteta Crne Gore, odnosno Ekonomskog i Građevinskog fakulteta. Iz Instituta im svakodnevno dostavljaju tražene podatke.<br/>
<br/>
Trebalo bi do kraja godine, možda i prije, da taj ključni dokument bude završen. Njegovom realizacijom, Institut bi u narednih deset godina trebalo da ima održivo poslovanje, nove partnere i investicije.<br/>
<br/>
Do tada u Institutu dosta rade na marketingu i paketima za domaće i tržište regiona, kako bi uz fondovske pacijente obezbijedili u narednom periodu što bolju popunjenost. Aktuelna je povoljna ponuda za penzionere i pacijente regiona, odnosno EX YU paket.<br/>
<br/>
Kovačević je naveo da pregovaraju i sa potencijalnim partnerima za velike programe u višegodišnjem periodu. Do zimske pauze oni bi trebalo da budu finalizovani. Ako uspiju u tome, neće biti uobičajene zimske pauze i zatvaranja Druge faze pred Novu godinu do početka februara.</p>

U Institutu Igalo do kraja godine iščekuju Plan restrukturiranja

<p>Crnogorski bokser <b>Matija Roganović </b>osvojio je zlatnu medalju na Balkanskom prvenstvu u Loznici.<br/>
<br/>
Junior Nikšića savladao je večeras u finalnom meču kategorije do 75 kilograma Rumuna Andreu Iovčua.<br/>
<br/>
Do pobjede u finalu došao je podijeljenom odlukom sudija.<br/>
<br/>
Iovču je bronzani sa posljednjeg prvenstva Evrope.<br/>
<br/>
Roganović je u polufinalu savladao reprezentativa Grčke jednoglasnom odlukom sudija.<br/>
<br/>
Za zlato boriće se i njegov brat Miloš Roganović u kategoriji mladih.<br/>
<br/>
U Loznici predvodi ih trener Boško Drašković.<br/>
<br/>
Na Balkanskom prvenstvu učestvuje oko 300 boksera u tri starosne kategorije iz svih država Balkana, kao i Ukrajine, Mađarske i Austrije, kojima je nastup dozvolila Evropska bokserska konfederacija, pod čijim se patronatom održava šampionat u Loznici.</p>

Roganović prvak Balkana

<p>Minsitarstvo kulture i medija najoštrije je večeras osudilo prijetnje koje su jutros stigle na email adresu Portala ETV .&nbsp;</p>
<p>- Ono što možemo ocjeniti pozitivnim pomakom je promptna reakcija Odjeljenja za visokotehnološki kriminal i reakcija tužilaštva, prema obvezujućem uputstvu koje je izdao VDT Marković. Ovaj slučaj pokazuje da institucije djeluju brzo i efikasno, što nam daje nadu da će autor ovih sramnih poruka biti identifikovan i procesuiran u najskorijem roku - navodi se u saopštenju MKM.</p>
<p>Oni su pozvali sve građane i javne aktere da se uzdrže od retorike mržnje i nasilja, te da doprinesu stvaranju atmosfere u kojoj novinari mogu raditi slobodno i bez straha.</p>
<p>- Izražavamo punu solidarnost sa zaposlenima Portala ETV i poručujem svim novinarima da će uvijek imati podršku institucija u zaštiti svojih prava i sigurnosti - zaključuju u saopštenju iz ministarstva kulture i medija.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-prijetnje-upucene-portalu-etv-kvalifikovalo-kao-ugrozavanje-sigurnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

MKM: Nadamo se da će autor sramnih poruka upućenih Portalu ETV biti identifikovan i procesuiran u najskorijem roku

<p>Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore savladala je u Ajdovščini selekciju Slovenije 29:28, u posljednjem kontrolnom meču uoči Evropskog prvenstva.

Do pobjede protiv tima koji predvodi <b>Dragan Adžić</b>, izabranice <b>Suzane Lazović </b>došle su zahvaljujući sjajnom izdanju u finišu meča.

Slovenija je vodila na poluvremenu 15:11, a u 46. minutu na semaforu je pisalo 23:16.

Do kraja meča, Crna Gora je postigla 13, a primila samo pet golova, za pobjedu protiv selekcije koja je nastupila na Olimpijskim igrama u Parizu.

Kapitenka <b>Milena Raičević </b>predvodila je crnogorski tim do pobjede sa sedam golova, <b>Ivona Pavićević </b>je postigla šest, dok su po četiri puta mrežu rivala zatresle <b>Tatjana Brnović </b>i <b>Đurđina Jauković</b>.

Sa tri pogotka meč je završila <b>Dijana Mugoša</b>, <b>Nina Bulatović </b>i <b>Matea Pletikosić </b>dodale su po dva, dok se u strijelce još upisala <b>Katarina Džaferović</b>.

Golmanka <b>Marta Batinović </b>je upisala pet, <b>Armel Atingre </b>dvije, a <b>Marina Rajčić </b>jednu odbranu.

Crnogorske rukometašice sjutra će odraditi zajednički trening sa Slovenijom, nakon čega putuju za Mađarsku.

Narednog petka duelom protiv Srbije počinju učešće na EHF Euro 2024 na kojem brane bronzanu medalju osvojenu prije dvije godine.</p>

Crnogorske rukometašice pobijedile Sloveniju

<p>Uz zahvalnost na uspješnoj saradnji, Uprava policije Crne Gore odaje priznanje kolegama iz Republike Srbije koji su danas u ranim jutarnjim časovima locirali i lišili slobode <b>Aliju Balijagića </b>na teritoriji njihove države, saopšteno je večeras iz UP.</p>
<p>Istovremeno, kako navode u saopštenju, Uprava policije Crne Gore izražava zahvalnost svim crnogorskim policijskim službenicima, kao i pripadnicima Vojske Crne Gore,na nesebičnom zalaganju, profesionalizmu i istrajnosti, te izuzetnom trudu uloženom u ovim aktivnostima, a posebno građanima na toleranciji, strpljenju i razumijevanju tokom višenedjeljnih izazovnih aktivnosti&nbsp;</p>
<p>- Napominjemo da je svakodnevno, na nivou uspostavljenih operativnih štabova policija Crne Gore i Republike Srbije, vršena kontinuirana razmjena operativnih podataka o kretanju lica i lociranju istog, na koji način je usmjeravana ciljana postavka angažovanih policijskih službenika na teritoriji obje države u cilju sužavanja manerva kretanja i lociranja traženog lica – navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Iz Uprave policije dodaju da su od 25. oktobra, sve do danas kada je Balijagić lišen slobode u Srbiji, policijski službenici Uprave policije Crne Gore na području Vraneške doline u mjestu Tomaševo vršili ciljanu pretragu terena, opserviranje, preglede porodičnih kuća mještana toga područja, kao i obilaske svih pozicija za koje se moglo pretpostaviti da mogu poslužiti za boravak i skrivanje, uz izuzetnu posvećenost i napore policijskih službenika na terenu.</p>
<p>Kažu da je policija postupila u odnosu na svaku prijavu građana koji su svojim nesebičnim doprinosom pružili podršku službenicima Uprave policije, te je svaka dojava provjerena sa jednakom pažnjom i posvećenošću.</p>
<p>- U mjestu Sokolac, ali i u drugim obližnjim selima koja gravitiraju prema kritičnom području, tokom trajanja potrage bilo je počajano prisustvo policije i Vojske Crne Gore radi očuvanja unutrašnje bezbjednosti, što je doprinosilo sigurnosti građana – podsjećaju iz UP.</p>
<p>Kažu i da su aktivnosti u odnosu na postupanje službenika prije ovoga događaja &nbsp;preduzeli službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije.</p>
<p>Oni su, prema navodima iz UP, obišli operativni štab u Tomaševu, te izvršili uvid u spise predmeta u vezi sa preduzetim aktivnosti službenika Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje u odnosu i prema Balijagiću i njihovo postupanje je u toku.&nbsp;</p>
<p>- Nakon sagledavanja svih činjenica i okolnosti vezanih za postupanje i eventualne propuste policijskih službenika Uprava policije u odnosu na lice A.B. prije izvršenja ovog krivičnog djela, javnost će biti upoznata transparentno i u potpunosti – navodi se u saopštenju Uprave policije.</p>

Uprava policije odala priznanje kolegama iz Srbije

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: institut-igalo