<p>Podgoričko naselje Konik već duže vrijeme suočava se s ozbiljnim ekološkim problemima – divlje deponije niču uz svaku saobraćajnicu i na javnim površinama, kontejneri su često zatrpani, a prostor između zgrada i ulica pretvara se u odlagališta kabastog otpada i šuta. Iako gradska preduzeća tvrde da reaguju u skladu sa mogućnostima i zakonskim ovlašćenjima, evidentno je da se situacija na terenu ne mijenja suštinski, na šta su i Televizija i Portal E u više navrata ukazivali.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.4635%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkoniku-potrebne-hitne-mjere-deponije-cvjetaju-putevi-losi-psi-lutalice-se-pojavljuju-u-coporima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Dok građani traže dugoročna i efikasna rješenja, nadležni upozoravaju da ne mogu sami nositi teret problema i naglašavaju da je ključno uključivanje svih činilaca društva – od prijavljivanja prekršaja do lične odgovornosti i dosljednog poštovanja propisa.</p> <h2><b>"Čistoća" (ne) stiže da čisti&nbsp;</b></h2> <p>Podgorička "Čistoća“ je samo od 1. do 26. aprila ove godine intervenisala 16 puta na području Konika, odnosno skoro svakog drugog dana su njihovi radnici sa mehanizacijom uklanjali nepropisno odlagan otpad u tom naselju.&nbsp;</p> <p>Kako su iz tog preduzeća kazali Portalu ETV, nepropisno odlaganje otpada oko posuda predviđenih za tu namjenu i na javnim površinama predstavlja višegodišnji problem u njihovom radu.&nbsp;</p> <p>- Svakodnevni su primjeri nesavjesnog odnosa pojedinaca koji ne poštuju prostore namijenjene za pravilno odlaganje otpada, zbog čega je neophodno cjelodnevno angažovanje mehanizacije (građevinske mašine, kiper kamioni za odvoz otpada) sa ciljem uklanjanja nepropisno odloženog otpada pored kontejnera i sa javnih površina. Naselje Konik je nažalost prepoznato kao dio grada u kojem je ova pojava najizraženija, zbog čega se mehanizacija angažuje svaki drugi ili treći dan – kazali su nam iz „Čistoće“.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511120544_b025ed41288623b01178a29ab83acb30dc4e4f70be73a12b6a86d4101104b80d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511120544_b025ed41288623b01178a29ab83acb30dc4e4f70be73a12b6a86d4101104b80d" data-rendition-name="original" width="1280" height="963" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku"> <figcaption>Samo jedna od divljih deponija na Koniku<span>(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</span></figcaption> </figure>  <p>Kao neke od najkritičnijih lokacija navode Ulicu Španskih boraca, kod Doma zdravlja, Georgi Dimitrova kod igrališta, Husinskih rudara kod reciklažnog dvorišta.</p> <p>- U ovom dijelu grada svakodnevno praznimo kontejnere i sprovodimo redovno održavanje, ali se istovremeno suočavamo sa masovnim odlaganjem otpada van predviđenih lokacija. Građani ostavljaju kabasti i građevinski otpad, aparate i druge predmete uz kontejnere, na zelenim površinama i u neposrednoj blizini saobraćajnica, što dodatno opterećuje naše ekipe i resurse – poručuju iz Čistoće.</p> <p>Iz ovog preduzeća podsjećaju da sugrađani imaju obavezu da komunalni otpad bacaju isključivo u kontenjere, dok se za odlaganje kabastog otpada i šuta mora koristiti usluga koju Čistoća pruža po posebnom režimu.&nbsp;</p> <h2><b>Loše navike se teško mijenjaju</b></h2> <p>Službenici Komunalne policije su u poslednjih 12 mjeseci 155 puta obišli lokacije koje su prepoznate kao divlje deponije i shodno Zakonu o komunalnim djelatnostima djelovali upozorenjima, izricanjem kazni i prekršajnim nalozioma, saopšteno je u odgovorima Portalu ETV iz Komunalnog preduzeća.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511120544_0c0e9fcd132bafedd9610619de26a848fe97ea818f7c425b2aeea8e40456c83f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511120544_0c0e9fcd132bafedd9610619de26a848fe97ea818f7c425b2aeea8e40456c83f" data-rendition-name="original" width="1280" height="963" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku"> <figcaption>Nepropisno odlaganje otpada višegodišnji problem<span>(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</span></figcaption> </figure>  <p>Na lokacijama se najčešće odlaže izmiješani otpad, u čijoj strukturi dominira komunalni i kabasti otpad, a na određenom broju lokacija je prisutno i nepropisno odlaganje građevinskog šuta i zemljanih iskopa.</p> <p>Iz Komunalnog preduzeća podsjećaju da je zakonska obaveza građana da otpad odlažu na za to predviđena mjesta, koja su, kako kažu, u Podgorici obezbijeđena za sve vrste otpada koje se stvaraju u domaćinstvu.&nbsp;</p> <p>- Na prostoru grada obezbijeđeni su sadržaji za besplatno odlaganje ovih vrsta otpada – posude za komunalni otpad; reciklažna dvorišta za pojedine vrste otpada koje građani stvaraju u svojim domaćinstvima, kao i za kabasti i biljni otpad; odlagalište Mojanski krst za građevinski šut i zemljane iskope – ističu u odgovorima Portalu ETV.&nbsp;</p> <p>Građani su dužni, napominju, i da Upravi za inspekcijske poslove prijave uočeno nepropisno odlaganje otpada, što i njihovi zaposleni, kako tvrde, čine svakodnevno.</p> <p>Takođe, u Komunalnom preduzeću rade i na osvješćivanju građana po pitanju čuvanja sredine u kojoj žive. Osim redovnog informisanja o aktivnostima koje spovode kao i mjestima i načinima pravilnog odlaganja otpada, građani su dostavljali i edukativne brošure.</p> <p>Kako navode, loše navike se teško mijenjanju, ali se one dobre prepoznaju kod najmlađih.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511120544_fd01f4032c9744d8b49c00c9c5b61f816a417bad1c310eeff19df5ca8f809152.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250511120544_fd01f4032c9744d8b49c00c9c5b61f816a417bad1c310eeff19df5ca8f809152" data-rendition-name="original" width="1280" height="963" loading="lazy" alt="Smeće na Koniku"> <figcaption>Građani imaju obavezu da komunalni otpad bacaju isključivo u kontenjere, ali to često nije praksa<span>(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</span></figcaption> </figure>  <p>U šest škola i dva vrtića u Podgorici postavljanji su reciklomati, čime se, kako kažu u tom gradskom preduzeću, potvrdilo da najmlađi rado učestvuju i nesebično daju doprinos svim projektima kojima se čini dobro zajedničkim prostorima.</p> <p>- Želeći da utičemo na stvaranje dobrih navika kod najmlađih, u kontinuitetu radimo na edukaciji u saradnji sa predškolskim i školskim ustanovama. Do sada smo održali oko 150 edukativnih radionica kojima je prisustvovalo oko 10.000 mališana. Zaključak je da najmlađi imaju razvijenu ekološku svijest, pa vjerujemo da će oni uticati na nas starije da bez izuzetka usvojimo pravila i promijenimo odnos prema životnoj sredini – poručuju iz Komunalnog preduzeća.</p> <h2><b>Potrebna odlučna akcija svih&nbsp;</b></h2> <p>Apelovali su na sugrađane da budu savjesni i odgovorni, te otpad odlažu na propisanim mjestima.</p> <p>Divlje deponije ne ruže samo sliku grada, već imaju i ozbiljne posljedice po javno zdravlje, bezbjednost i životnu sredinu. Da bi se ovaj problem sistemski riješio, neophodno je usklađeno djelovanje komunalnih službi, inspekcija, policije, ali i veća svijest i saradnja lokalnog stanovništva.</p> <p>Podgorica kao glavni grad mora pokazati kapacitet da rješava komunalne probleme u svim svojim djelovima, bez izuzetaka.</p>

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Konik zatrpan smećem: Građani očekuju dugoročna rješenja, nadležni i njihovu angažovanost

<p>Vidjećemo našu zakonodavnu i izvršnu vlast, šta im je preče, da li im je preči evropski put, ili im je preči Boris Raonić i Javni servis, ovakav kakav je sad - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, novinarka <b>Tanja Šuković</b>.</p>
<p>Evropska komisija je u Izvještaju o napretku Crne Gore konstatovala na netransparentnost i moguće kršenje zakona prilikom imenovanja direktora Borisa Raonića na čelo Javnog servisa.</p>
<p>Sagovornica Televizije E kaže da je ta odluka, koja stoji u Izvještaju Evropske komisije, velika i dobra, i kako kaže, ohrabrujuća.</p>
<p>- &nbsp;Mi smo sve ovo znali, naravno, što je Evropska komisija konstatovala. Nama samo ostaje da se nadamo da oni koji su nadležni, da ove preporuke, odnosno ovu zabrinutost evropsku, da oni preduzmu neke korake i da urade nešto po tom pitanju, da Evropska komisija ne bude više zabrinuta. A vidjećemo, naša zakonodavna i izvršna vlast, šta im je preče, da li im je preči evropski put, ili im je preči Boris Raonić i Javni servis, ovakav kakav je sad. Pretpostavljam da ćemo.brzih dana znati neke odgovore. Ja sam prilično zadovoljna, konkretno ovom stavkom - rekla je Šuković.</p>
<p>Inspekcija rada je konstatovala da je <b>Boris Raonić</b> zakonito imenovan na mjesto direktora RTCG, a Šuković kaže da je pitanje od milion dolara kako je Inspekcija rada došla do tog zaključka uprkos tome što je doneseno pet presuda.</p>
<p>- Inspekcija je donijela tu odluku, portal RTCG-a je odmah objavio i to je bila udarna vijest. Ali, ja nijesam pravnik, ja sam pravni laik, ali toliko znam da ne može odluka jedne inspekcije imati veću pravnu važnost od one odluke koju je donio Viši sud. Šta stoji iza toga, kako je inspekcija donijela takvu odluku, ja stvarno ne znam. Inspekcija djeluje u okviru ministarstva, da li su to, opet, neki volšebni potezi Borisa Raonića, njegovi famozni kontakti, i famozne mreže, ja mogu samo da nagađam. Ne bih htjela da izričem nikakve tvrdnje, jer, ne bih htjela, recimo, da me tuži gospodin Raonić, jer imamo dosta predmeta na sudu - zaključila je Šuković</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTP_JkklQciE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/>
&nbsp;</p>

Portal ETV

Šuković: Pitanje od milion dolara je kako odluka jedne inspekcije ima veću važnost od odluke Višeg suda

<p>Kao Evropska federacija novinara tražili smo da se sprovede inspekcija i kontrola ponovnog izbora Borisa Raonića za direktora Radio Televizije Crne Gore (RTCG), u cilju rasvjetljavanja situacije i činjenice da je po treći put postao generalni direktor Javnog servisa - kazala je gostujući u centralnoj informatinoj emisiji an Televiziji E 24 Sata, predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever.</p>
<p>Već su, kaže upozorili i apelovali da se Zakon o javnom medijskom servisu ne mijenja na način da se smanjuju kriterijumi.</p>
<p>- Jer je i tada bilo jasno, da se upravo ta promjena Zakona radi kako bi se pogodovalo jednom kandidatu. I to se upravo dogodilo. Smanjivanje kriterija o godinama staža u sektoru su evidentno donesene samo zato kako bi Raonić treći put bio izabran za direktora Javnog medijskog servisa. Upravo to smo htjeli upozoriti. Svi znate jako dobro da je on izgubio dva spora pred crnogorskim sudovima, po tom pitanju, no, bez obzira na to, politika je odlučila da je upravo on taj čovjek - rekla je Sever.</p>
<p>Podsjetila je da su upozorenja stizala i od Sindikata medija I od Evropske federacije novinara, no da su se o njih oglušili političari, jer su, kaže ona, donijeli Zakon kojim se smanjuju kriteriji za izbor generalnog direktora Javnog servisa.</p>
<p>- To je sve ono što se ne smije raditi. I upravo je Evropska unija u posljednjem mandatu donijela Evropski zakon o medijskim slobodama. Jedna od dvije najvažnije tačke, koje se tiču javnih medijskih servisa, uz osiguranja stabilnog finansiranja, je osiguranje procesa nezavisnog odabira upravljačkog rukovodstva. Ovakve izmjene zakona u suprotnosti su sa takvim namjerema Evropske unije i preporukama - poručila je Sever.</p>
<p>Evropski Akt o slobodi medija se primjenjuje u etapama, objašnjava ona i važna poruka je, kako kaže, odluka Evropske unije da se ozbiljno bavi pitanjem zaštite slobode medija i pluralizma medija.</p>
<p>- Evropski medijski zakon o slobodi medija je zapravo vrh niza zakonodavnih dokumenata i direktiva, koje je donijela &nbsp;Evropska unija u proteklom mandatu. Od Anti -SLAPP &nbsp;direktive, direktive o autorskim pravima, preporuka o zaštiti sigurnosti novinara, dakle, niz dokumenata i krovno sa Evropskim zakonom o slobodi medija. Mnoge stvari se regulišu tim zakonom, od oglašavanja do osiguravanja nezavisnosti, nezavisnosti agencije javnog medijskog servisa. Čitav niz odredbi koje će biti imperativ da se implementiraju u nacionalno zakonodavstvo - naglasila je Sever.&nbsp;</p>
<p>Evropska komisija i Evropska unija su bile jasne, dodaje ona, o pitanju nezavisnog i od politike odmaknutog izbora direktora i upravljačkih tijela javnih medijskih servisa. Dodaje da samim tim izjava crnogorskog premijera, Milojka Spajića, kojom pokušava odgovornost prebaciti na Evropsku komisiju, kako kaže, jednostavno nema smisla.</p>
<p>Veliki problem u Javnom servisu Crne Gore, objašnjava Sever, je slaba zaštićenost radničkih, a samim time i profesionalnih prava.</p>
<p>- Ono, &nbsp;što ja mislim, da nam je sigurno zajedničko je, zapravo, izostanak svijesti da se svi zajedno moramo bolje organizovati. Novinari i novinarke se povezati , sistemski se organizovati i zastupati svoja prava. Evropa poštuje socijalni dijalog, Evropa, ako ništa barem deklarativno, podržava zaštitu radničkih prava, zaštitu profesionalnih prava, nezavisnost. Mi se zajedno i zajednički trebamo za to boriti - zaključila je Sever.</p>

Maja Sever: Tražili smo da se uradi inspekcija ponovnog izbora Raonića na mjesto direktora RTCG

<p>Domaćinstva širom Crne Gore suočavaju se sa najtežim udarima inflacije u posljednjih deset godina. Cijene osnovnih životnih namirnica, stanovanja nezaustavljivo rastu, a osjećaj gubitka kontrole sve je prisutniji među građanima.</p> <p>- Inflacija u Crnoj Gori ponovo počinje da slabi standard građana. Cijene osnovnih proizvoda i usluga rastu brže nego što to naša primanja mogu da izdrže, a osjećaj je da smo kao građani prepušteni sami sebi - ocjenjuje za Portal ETV dr<b> Jovan Rabrenović</b> sa Instituta ekonomskih nauka.</p> <p>Dr Rabrenović upozorava da se, pored opšteg rasta cijena, među građanima širi osjećaj institucionalne praznine. </p> <p>- Kada odete u prodavnicu i vidite da je hljeb skuplji nego prošle godine, ili kada na ljetovanje dođe gost iz inostranstva i ne može vjerovati da su cijene kod nas više nego u njihovim razvijenim zemljama, postavlja se pitanje: Ko ovo kontroliše, ako uopšte kontroliše – i da li se iko istinski brine za crnogorske građane - navodi on. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620120652_10b4b8d1bdd4597e4d957354da72115d2a0bc1e6faed94c36ba5d8f0d02e4aae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620120652_10b4b8d1bdd4597e4d957354da72115d2a0bc1e6faed94c36ba5d8f0d02e4aae" data-rendition-name="original" width="1064" height="1600" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"><figcaption>Jovo Rabrenović<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption></figure>  <p>Podaci govore da su cijene voća, povrća i mesa dostigle nivoe koji su za većinu građana postali nedostupni. </p> <p>- Danas je luksuz kupiti kilogram paradajza ili trešanja. Ljudi biraju između računa za struju i hrane za porodicu - naglašava Rabrenović.</p> <h2>Stanovanje postaje privilegija</h2> <p>Kriza stanovanja dodatno produbljuje socijalne razlike. Cijene stanarina, naročito u Podgorici i primorskim gradovima, premašuju i prosječne zarade.</p> <p>- Šta je nekada bila cijena mjesečne kirije za garsonjeru, danas ne možete naći ni za sobu. Mladi bračni parovi i studenti suočeni su s izborom: ili da žive u neadekvatnim uslovima ili da daju gotovo cijelu platu na kiriju - kaže Rabrenović.</p> <p>Kupovina stana za većinu postaje nerealna opcija. </p> <p>- Zadužiti se do penzije – i to ako banka uopšte odobri kredit – danas je realnost za one koji pokušavaju da steknu vlastiti dom - dodaje. </p> <h2>Inflacija – fiskalna poluga ili fiskalna zamka?</h2> <p>Prema riječima dr Rabrenovića, inflacija u Crnoj Gori dostiže novu fazu: više nije samo statistička kategorija, već stvarni mehanizam fiskalne politike.</p> <p>- Sumnja javnosti da ‘inflacija puni budžet’ u velikoj mjeri je podržana dostupnim podacima. Više cijene znače i više prihoda od PDV-a, jer se porez obračunava na ukupni iznos. Iako to nije bio planirani scenario, inflacija djeluje kao de facto fiskalna poluga - objašnjava on.</p> <p>To, međutim, nije bez posljedica. </p> <p>- Oslanjanje na inflaciju za punjenje budžeta obeshrabruje dubinske fiskalne reforme i stvara model ekonomije na račun naroda. Takva strategija nije dugoročno održiva - upozorava Rabrenović.</p> <h2>Mjere koje dolaze kasno – ili ne dolaze uopšte</h2> <p>Jedna od mjera koja je imala pozitivan efekat među socijalno ranjivim grupama bilo je privremeno ograničenje cijena osnovnih proizvoda. No, njeno ukidanje uslijedilo je naglo i bez jasne tranzicije.</p> <p>- Limitirane cijene bile su predah za mnoge porodice, naročito one sa nižim prihodima. Njihovo ukidanje izazvalo je šok – cijene su se vratile na nivoe više nego prije ograničenja, a to je najteže pogodilo one koji su već bili na ivici siromaštva - kaže Rabrenović.</p> <p>Prema njegovim riječima, posljedice su i psihološke: Odluka o ukidanju mjere ostavila je poruku da država nema ili ne želi da koristi mehanizme zaštite građana. Povjerenje u institucije dodatno je narušeno. </p> <h2>Vrijeme je za ozbiljnu reformu</h2> <p>Neophodan je višesmjerni pristup – kombinacija fiskalne odgovornosti, bolje socijalne politike i strateške komunikacije.</p> <p>- Dosadašnji politički odgovori su bili nedovoljni i neučinkoviti. Potrebne su ciljane fiskalne intervencije, jačanje strukturne ekonomske otpornosti i jasno komunicirane mjere. Ovo nije vrijeme za improvizacije - zaključuje Rabrenović.</p> <p>I dok Vlada balansira između populističkih programa i pritiska da stabilizuje budžet, građani svakim danom osjećaju sve veću težinu ekonomske stvarnosti. </p> <p>U zemlji u kojoj „800 eura danas vrijedi manje nego što je 600 vrijedilo prije tri godine“, pitanje nije više koliko košta život – već da li je održiv.</p>

Inflacija jede sve; Rabrenović: Paradajz i trešnje postali luksuz, stanarine eksplodirale

<p>U Crnoj Gori su crkva i vjerske zajednice odvojene od države, a religijska pitanja regulišu se u skladu sa standardima i pozitivnom praksom Evropske unije (EU), rekao je potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama, <b>Budimir Aleksić</b>.<br/>
 <br/>
 Kako je saopšteno iz Vlade, Aleksić je danas razgovarao sa savjetnikom za vjerska pitanja pri francuskom Ministarstvu za Evropu i inostrane poslove <b>Žan-Kristof Poselom</b> i ambasadorkom Francuske <b>An Mari Maske</b>.<br/>
 <br/>
 Aleksić je, upoznajući francusku delegaciju sa određenim pitanjima vezanim za položaj vjerskih zajednica u Crnoj Gori, naglasio da je najnoviji popis stanovništva pokazao da je Crna Gora jedna od najreligioznijih država u Evropi.<br/>
 <br/>
 On je, kako se navodi, istakao da su crkva i vjerske zajednice odvojene od države i da se religijska pitanja regulišu u skladu sa standardima EU, odnosno onako kako je to najpozitivnija praksa u Uniji.<br/>
 <br/>
 Aleksić je naglasio da je na tom polju važno držati se principa koje je EU uspostavila.<br/>
 <br/>
 Posel je kazao da koristi posjetu Crnoj Gori da upozna državu i njenu religijsku raznolikost, kao i da spozna mehanizam komunikacija između Vlade i religijskih zajednica u Crnoj Gori.<br/>
 <br/>
 On je ukazao na iskustva Francuske na tom polju.<br/>
 <br/>
 - Sagovornici su se saglasili da je neophodan permanentan dijalog između države i vjerskih zajednica i da je važno da država njeguje specifičan model komunikacije sa vjerskim zajednicama, jer je riječ o jednoj važnoj i osjetljivoj materiji - zaključuje se u saopštenju.</p>

Aleksić: Crkva odvojena od države, religijska pitanja u skladu sa standardima EU

<p>Univerzitet Crne Gore (UCG) raspisaće sredinom naredne sedmice konkurs za upis u prvu godinu osnovnih studija, za studijsku 2025/2026. godinu. </p>
<p>Kako je saopšteno iz UCG-a, konkurs će biti objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnom sajtu Univerziteta Crne Gore, nakon što se na sjednici Upravnog odbora UCG usvoje datumi upisne procedure.</p>
<p>U tekstu konkursa biće naznačen broj slobodnih mjesta po studijskim programima, kao i uputstva za elektronsku prijavu putem platforme upisi.edu.me, u skladu sa programom Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Izuzetno, ukoliko prijavu nije moguće podnijeti elektronskim putem, kandidati podnose prijavu neposredno, preko studentske službe organizacione jedinice.</p>
<p>Pravo prijave na konkurs za upis na osnovne studije ima crnogorski državljanin i stranac, u skladu sa zakonom, koji je stekao odgovarajuću kvalifikaciju IV-1 podnivoa Nacionalnog okvira kvalifikacija.</p>
<p>Kandidati koji nisu imali eksterni maturski odnosno stručni ispit polažu testove iz dva predmeta od značaja za nastavak obrazovanja.</p>
<p>Prijemni ispiti se organizuju za upis na studijske programe: Medicina, Stomatologija, Arhitektura, Psihologija, Fizička kultura i zdravi stilovi života, kao i na stručno-umjetničke studijske programe. </p>
<p>Procedura upisa bliže je uređena Pravilnikom o uslovima, kriterijumima i postupku upisa na osnovne studije Univerziteta Crne Gore, dostupnim na zvaničnom sajtu. </p>
<p>Više informacija o upisu i procedurama dostupno je u <a href="https://www.ucg.ac.me/rektorat/stinfo">Studentskom informatoru UCG.</a></p>

Upis brucoša od sredine naredne sedmice

<p>Liderka Crnogorskog i građanskog pokreta <b>Jelena Marković </b>objavila je da je Ustavni sud uvažio njenu inicijativu i slavu grada Žabljaka utvrdio kao neustavnu.</p>
<p>- Sve se može ako se hoće/moglo se ali se nije željelo. U pamet se narode crnogorski - poručila je Marković.</p>
<p>Inicijativu za ocjenu ustavnosti slave grada Žabljaka Marković je podnijela prije dvije godine, kada i za Nikšić.</p>
<p>Slava grada Žabljaka obilježava se 19. avgusta, na dan Preobraženja Gospodnjeg.</p>
<p>- Utvrđuje se da odredba člana 7 st.3 i 4 Statuta Opštine Žabljak ("Službeni list Crne Gore- Opštinski propisi", broj 27/18) nijesu u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore.<i><b> </b></i>Ova odluka objaviće se u "Službenom listu Crne Gore - navedeno je na sajtu Ustavnog suda nakon sjednice održane 30.maja ove godine.</p>
<p>Ustavni sud je, postupajući takođe po inicijativi Marković nedavno ocijenio i da slava grada Nikšića, Dan Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca nije u skladu sa Ustavom.</p>

Marković: Neustavna i slava grada Žabljaka

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: inspekcija