<p>Nakon odlučujućeg napretka ostvarenog u protekloj godini, Crna Gora mora da nastavi da usklađuje zakonodavstvo kako bi postigla svoj cilj pridruživanja EU - odnosno perspektivu koju Francuska odlučno podržava - poručili su u ambasadi Francuske u Podgorici odgovarajući na pitanja Portala ETV o inicijativi koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predvođene predsjednikom Skupštine Crne Gore <b>Andrijom Mandićem</b>, da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja.</p>
<p>Oni su istakli da je Francuska u poptunosti saglasna sa izjavom portparolke Evropske komisije (EK) <b>Ane Pisonero</b> - koja je rekla da bi zakon o stranim agentima, koji bi bio donijet u državi kandidatu za članstvo u EU, morao bi biti usklađen sa osnovnim vrijednostima Unije.</p>
<p>- U tom pogledu, od suštinskog značaja su konsolidacija vladavine prava i zaštita osnovnih sloboda - dodali su u francuskoj Ambasadi.</p>
<p>Zakonsko rješenje na čije su hitno predlaganje pozvali u prosrpskom i proruskom fragmentu vlasti u Crnoj Gori - koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ - već metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - zemljama koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.</p>
<p>Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.</p>
<p>Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.&nbsp;</p>
<p>Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.</p>
<h2>Jačanje demokratije i zaštita otvorenog društva preduslovi za EU put</h2>
<p>Pošto su na inicijativu ZBCG reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo rješenje - <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">u ambasadi Njemačke u Podgorici</a> su pozdravili činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.</p>
<p>- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena. Jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji - podvukli su u njemačkoj ambasadi odgovarajući na naša pitanja.</p>
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
<p>Iz <a href="https://etv.me/politika/ambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode">ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD)</a> Portalu ETV su ranije kazali da su SAD duboko zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi ovaj zakon mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode - uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori kao NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo.</p>
<p>Ovakav zakon bi, kako su upozorili u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.</p>
<p>- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.</p>
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
<p>Oni su se osvrnuli i na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon. U tom pogledu su poručili da nijesu imali uvid detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.</p>
<p>- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.</p>
<h2>Ambasada UK ne očekuje da vidi zakone koji su nespojivi sa putem EU integracija</h2>
<p>I u <a href="https://www.etv.me/politika/ambasada-uk-o-inicijativi-zbcg-ne-ocekujemo-da-vidimo-zakone-koji-su-nespojivi-sa-putem-evropskih-integracija">ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva</a> su izričiti da ne očekuju da vide zakone koji su nespojivi za putem evropskih integracija Crne Gore.</p>
<p>- Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat: želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem - naveli su oni u odgovorima na pitanja Portala ETV.</p>
<h2>Negativne posljedice na važan reformski zamah</h2>
<p>Iz ambasade Italije Portalu ETV je juče rečeno da bi zakon o agentima stranog uticaja mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah koji smo preduzeli.</p>
<p>- Predloženi zakon, kojim se rizikuje ograničavanje aktivnosti i nezavisnosti organizacija civilnog društva, nije u skladu sa pristupnim putem Crne Gore u EU i mogao bi, naprotiv, imati negativne posljedice na važan reformski zamah koji je zemlja preduzela i koji je urodio plodom, što pokazuje i dobijanje IBAR-a - poručili su u <a href="https://etv.me/politika/ambasada-italije-zakon-o-agentima-stranog-uticaja-bi-mogao-da-ima-negativne-posljedice-na-vazan-reformski-zamah-crne-gore">ambasadi Italije odgovarajući na pitanja Portala ETV</a>.</p>

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Francuska ambasada: Crna Gora mora da nastavi da usklađuje zakonodavstvo kako bi postigla svoj cilj pridruživanja EU

<p>U ambasadi Italije u Crnoj Gori poručili su da bi zakon o agentima stranog uticaja, na čije je hitno predlaganje pozvala koalicija „Za budućnost Crne Gore“ predvođena predsjednikom Skupštine <b>Andrijom Mandićem</b>, mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah koji smo preduzeli.</p>
<p>- Predloženi zakon, kojim se rizikuje ograničavanje aktivnosti i nezavisnosti organizacija civilnog društva, nije u skladu sa pristupnim putem Crne Gore u EU i mogao bi, naprotiv, imati negativne posljedice na važan reformski zamah koji je zemlja preduzela i koji je urodio plodom, što pokazuje i dobijanje IBAR-a - poručili su u ambasadi Italije odgovarajući na pitanja Portala ETV.</p>
<p>Zakonsko rješenje na čije su hitno predlaganje pozvali u prosrpskom i proruskom fragmentu vlasti u Crnoj Gori - koaliciji „Za budućnost Crne Gore“ - već metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - zemljama koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.</p>
<p>Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.</p>
<p>Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“.&nbsp;</p>
<p>Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.</p>
<h2>Jačanje demokratije i zaštita otvorenog društva preduslovi za EU put</h2>
<p>Pošto su na inicijativu ZBCG reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a njihove kolege iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo rješenje - u ambasadi Njemačke u Podgorici su pozdravili činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.</p>
<p>- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena. Jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji - podvukli su u njemačkoj ambasadi <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovarajući na naša pitanja</a>.</p>
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
<p>Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) <a href="https://etv.me/politika/ambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode">Portalu ETV su ranije kazali</a> da su SAD duboko zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi ovaj zakon mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode - uključujući slobodu izražavanja i udruživanja u Crnoj Gori kao NATO savezniku i kandidatu za EU članstvo.</p>
<p>Ovakav zakon bi, kako su upozorili u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.</p>
<p>- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.</p>
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
<p>Oni su se osvrnuli i na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon. U tom pogledu su poručili da nijesu imali uvid detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.</p>
<p>- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.</p>
<h2>Ambasada UK ne očekuje da vidi zakone koji su nespojivi sa putem EU integracija</h2>
<p>I u ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva su izričiti da ne očekuju da vide zakone koji su nespojivi za putem evropskih integracija Crne Gore.</p>
<p>- Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat: želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem - naveli su oni u <a href="https://www.etv.me/politika/ambasada-uk-o-inicijativi-zbcg-ne-ocekujemo-da-vidimo-zakone-koji-su-nespojivi-sa-putem-evropskih-integracija">odgovorima na pitanja Portala ETV</a>.</p>

1250x600

1084x550

Ambasada Italije: Zakon o agentima stranog uticaja bi mogao da ima negativne posljedice na važan reformski zamah Crne Gore

<p>Stav Ujedinjenog Kraljevstva je dobro poznat. Želimo da vidimo stabilnu, prosperitetnu i demokratsku Crnu Goru koja nastavlja da sprovodi reforme potrebne za njen put evropskih integracija, ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa ovim putem.</p>
<p>To su iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva odgovorili na pitanja Portala ETV o hitnom pozivu proruskog i prosrpskog fragmenta vlasti - koalicije „Za budućnost Crne Gore“, predvođene predsjednikom Skupštine <b>Andrijom Mandićem</b>, na predlaganje donošenja zakona o agentima stranog uticaja. &nbsp;</p>
<p>Ovakvo zakonsko rješenje metastazira u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj - koje su, između ostalog, zbog toga izolovane od demokratskog svijeta.</p>
<h2>SAD duboko zabrinute potencijalnim posljedicama</h2>
<p>Iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) su Portalu ETV kazali da su duboko zabrinuti posljedicama koje bi donošenje zakona o stranim agentima imalo na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode.</p>
<p>Zakon o stranim agentima u Rusiji je uveden 2012. godine. Isprva se odnosio na NVO koje primaju finansijska sredstva i donacije iz inostranstva - a u decembru 2019. godine ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novi zakon kojim je proširena pravna definicija ko se sve može smatrati stranim agentom.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 60%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fambasada-sad-duboko-smo-zabrinuti-posljedicama-koje-bi-donosenje-zakona-o-stranim-agentima-imalo-na-demokratiju-ljudska-prava-i-osnovne-slobode&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Od 2022. godne ta kvalifikacija uključuje svako fizičko lice ili grupu koja prima bilo koju količinu novca iz inostranstva - bez obzira je li riječ stranim vladama, organizacijama ili čak građanima - i koja objavljuje „štampane, audio, audio-vizuelne ili druge izvještaje i materijale“. Gruzija je, inače, ove godine bila pogođena političkom krizom upravo zbog usvajanja zakona o stranim agentima - koji od organizacija koje primaju više od 20 odsto svog finansiranja iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao agenti stranog uticaja.</p>
<p>Ovakav zakon bi, upozoravaju u ambasadi SAD, mogao da ograniči prostor za građansko djelovanje, stigmatizuje organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i omete kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica.&nbsp;</p>
<p>- Ti elementi su izutetno značajni za sve demokratske institucije i sisteme - podvukli su u Ambasadi SAD u odgovoru na pitanja Portala ETV.</p>
<h2>Američki zakon ne nastoji da ograniči djelovanje NVO i medija</h2>
<p>Osvrnuvši se na navode i pravdanje koalicije ZBCG da bi ovo rješenje bilo po ugledu na američki zakon - u Ambasadi SAD kažu da nijesu vidjeli detalje prijedloga ZBCG, te da ne mogu komentarisati navodne sličnosti sa američkim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA) iz 1938. na koji se u ZBCG pozivaju.</p>
<p>- FARA je u skladu s međunarodnim obvezama Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima i poštuje prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja. FARA ne nastoji da ograniči djelovanje organizacija civilnog društva ili medija - podvukli su u Ambasadi SAD.</p>
<h2>Preduslov za EU put su jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva</h2>
<p>Ambasada Njemačke u Podgorici juče je u <a href="https://etv.me/politika/njemacka-ambasada-pozdravljamo-cinjenicu-da-je-prijedlog-zbcg-naisao-na-siroko-odbijanje-u-politickoj-javnosti">odgovoru na pitanja Portala ETV</a> pozdravila činjenicu da je ovaj prijedlog naišao na široko odbijanje u političkoj javnosti.&nbsp;</p>
<p>Na inicijativu ZBCG su reagovali brojni političari, građanski aktivisti i NVO sektor, a kolege ZBCG iz vlasti se ogradile od mogućnosti da će podržati ovakvo zakonsko rješenje.</p>
<p>I u diplomatskom predstavništvu Njemačke u Podgorici su ukazali da bi se ovim zakonom ograničilo djelovanje nevladinih organizacija.</p>
<p>- Demokratiji je potreban angažman civilnog društva i međunarodna razmjena - podvukli su u Ambasadi Njemačke odgovarajući na naša pitanja.</p>
<p>U Ambasadi Njemačke u Podgorici su, odgovarajući na pitanja Portala ETV, poručili da jačanje demokratije, konsolidacija vladavine prava i zaštita otvorenog društva ostaju preduslovi za put Crne Gore ka Evropskoj uniji.</p>

Ambasada UK o inicijativi ZBCG: Ne očekujemo da vidimo zakone koji su nespojivi sa putem evropskih integracija

<p>Službenici policije su podnijeli državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama krivičnu prijavu protiv <b>D.B </b>(29) iz Berana, zbog sumnje da je počinila krivično djelo nedozvoljena trgovina, saopšteno je iz Uprave policije,</p>
<p>- Policijski službenici su, naime, preduzimajući aktivnosti na otkrivanju i suzbijanju krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminala, kontrolisali trgovinske objekte, među kojima su izvršili i kontrolu jednog maloprodajnog objekta u Beranama- navodi se u saopštenju policije.</p>
<p>Kako iz policije pojašnjavaju, prilikom pregleda objekta, policijski službenici su pronašli 230 paklica cigareta različitih proizvođača, na kojima su se nalazile akcizne markice druge države. Kriminalističkom obradom došlo se do sumnje da navedene cigarete pripadaju D.B, zaposlenoj na mjestu prodavačice u ovom objektu, te da je ona cigarete nabavila i posjedovala radi prodaje mimo zakonskih propisa odnosno da je imala namjeru da ih stavi u promet nelegalno"; navode iz Uprave policije.</p>
<p>- O događaju je upoznat nadležni državni tužilac, koji se izjasnio da se protiv D.B. podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinila navedeno krivično djelo- zaključuje se u saopštenju. &nbsp;</p>

Berane: Krivična prijava zbog nelegalne prodaje cigareta

<p>Odluka Francuske da Crnoj Gori blokira zatvaranje dva pregovaračka poglavlja je politička, ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova i članica BiEPAG-a <b>Jovana Marović</b>, dodajući da se ta država i dalje najviše rukovodi raspoloženjem svog javnog mnjenja.</p>
<p>Crna Gora će do kraja godine vjerovatno zatvoriti tri od očekivanih pet poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU), jer su predstavnici Francuske u radnim tijelima EU u petak blokirali zatvaranje poglavlja 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo.</p>
<p>Marović je agenciji MINA rekla da je sedmicama unazad bilo jasno da među državama članicama Unije ne postoji konsenzus oko zatvaranja svih pet poglavlja koja su bila na sjednicama radnih tijela EU i o kojima je utvrđena zajednička pozicija.&nbsp;</p>
<p>- Uprkos tome, javni diskurs u Crnoj Gori bio je obilježen uvjeravanjem da je proces nepovratan, brz i gotovo završen- navela je Marović.&nbsp;</p>
<p>Prema njenim riječima, u tom raskoraku između političke realnosti u Briselu i poruka koje su slale crnogorske institucije, postalo je očigledno da ne postoji ni ozbiljna strategija lobiranja, ni krizni menadžment, ni spremnost da se preuzme odgovornost za nepredviđanje mogućih rizika.&nbsp;</p>
<p>- Sve su ovo stvari o kojima treba dublje i dalekosežnije razmišljati, bez obzira na to koliko ćemo brzo odmicati u procesu pregovora nakon ove blokade- ukazala je Marović.</p>
<p>Ona smatra da je blokada Francuske politička.</p>
<p>- Uprkos tome što sam sigurna da imamo još dosta toga da uradimo na ispunjavanju uslova, jer se sve to moglo definisati kroz prelazne periode- navela je Marović.&nbsp;</p>
<p>Ona je kazala da je poruka jasna – da nema prečica i da pregovori neće tako lako biti zatvoreni.</p>
<p>- Uvijek nam može biti pronađen novi nedostatak u ispunjavanju uslova i time priča svesti na meritum, a ne na nepostojanje političke volje da se proširenje desi- upozorila je Marović.</p>
<p>Kako je dodala, sve bi to bilo legitimno da se sa svih adresa u EU kontinuirano nije čulo da Crna Gora ima šanse da postane članica 2028. godine, uključujući i nedavnu izjavu komesarke za proširenje da je država „na putu da zatvori pregovore do kraja 2026.</p>
<p>Marović je podsjetila i da je Evropska komisija procijenila da su ispunjeni uslovi za zatvaranje ovih poglavlja, pri čemu je ona namjerodavnija da ocjenjuje suštinu.</p>
<p>Ona je dodala da bi sve bilo legitimno i da Ministarstvo poljoprivrede Francuske nije dalo zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja.</p>
<p>&nbsp;- I da njemački kancelar <b>Fridrih Merc</b> nije prekjuče rekao da treba uskoro početi pripremu Ugovora o pristupanju Crne Gore i da isto to o Ugovoru o pristupanju nije pomenuto i u nacrtu zaključcima Savjeta EU- navela je Marović.</p>
<p>Ona je rekla da potez Pariza dovodi u pitanje proširenje Unije.</p>
<p>- Taj potez Francuske ponovo otvara brojna pitanja o tome da li će se proširenje uopšte desiti i kada, jer pokazuje da se ta država i dalje najprije i najviše rukovodi raspoloženjem svog javnog mnjenja, koje tradicionalno nije naklonjeno proširenje- kazala je Marović.</p>
<p>Ona je ocijenila da je očigledno da je francuskom predsjedniku <b>Emanuelu Makronu</b> Zapadni Balkan ostao jedini poligon za treniranje sopstvene bitnosti.</p>
<p>Prema riječima Marović, nastavlja se i igra toplo-hladno između Francuske i Njemačke, koja je, kako je navela, postala gotovo predvidiva.</p>
<p>Ona je naglasila da, bez obzira na optimistične izjave, nikada nije postojala vizija EU kako bi sljedeće proširenje trebalo da izgleda.</p>
<p>Marović je istakla da se situacija dodatno komplikuje i jučerašnjim medijskim pisanjem o mirovnom sporazumu koji bi predviđao da Ukrajina uđe u EU 2027.</p>
<p>- Iako takav scenario trenutno izgleda kao nemoguć, ukoliko bi do njega potencijalno došlo, to bi dodatno zakomplikovalo ulazak drugih država upravo zbog potrebe interne reforme- smatra Marović.</p>
<p>Ona je kazala da je interesantno to što Francuska nema problem sa tim da uvijek bude ona država koja blokira.</p>
<p>&nbsp;- Ostajemo nam da se nadamo da titulu kočničara neće zamijeniti titulom grobara procesa proširenja- naglasila je Marović.</p>
<p>Ona ja navela da je simptomatično i to što su se zvaničnici Srbije u četvrtal utrkivali s izjavama da članstvo Crne Gore u EU nije izvjesno.</p>
<p>- Pa ne bih isključila ni mogućnost direktnog lobiranja s najviše adrese da se ovo desi- rekla je Marović.</p>
<p>Ona je poručila da je cilj Crne Gore nepromijenjen, ali da put do tog cilja mora biti redefinisan.&nbsp;</p>
<p>Marović je istakla da taj cilj više ne može počivati na pretpostavkama, optimističnim interpretacijama i uvjerenju da je politička volja u EU trajna i neupitna.</p>
<p>- Taj cilj podrazumijeva mobilisanje svih raspoloživih kapaciteta, jasno definisanu i realističnu strategiju, ozbiljno lobiranje, odgovornost institucija i spremnost da se proces vodi i u uslovima zastoja, blokada i otvorenih političkih poruka koje nijesu uvijek ohrabrujuće- rekla je Marović.</p>
<p>Prema njenim riječima, samo takvim pristupom Crna Gora može pokazati da je kredibilan partner, bez obzira na to koliko će Unija biti spremna da taj kredibilitet u datom trenutku prizna.</p>

Marović: Politička odluka Francuske da blokira zatvaranje dva poglavlja

<p>Na Skadarskom jezeru danas su spašene tri osobe čiji se gliser prevrnuo tokom vožnje.</p>
<p>Kako je saopšteno iz NP "Skadarsko jezero", u toj situaciji pravovremeno su reagovali njihovi nadzornici.</p>
<p>- Nakon prijave da je došlo do prevrtanja plovila (glisera) Služba zaštite se odmah uputila na navedenu lokacuju, te brzom reakcijom osobama je pružena pomoć i dovezene su do obližnjeg pristana - istakli su oni.</p>
<p>Pritom, iz NP "Skadarsko jezero" apeluju na sve da poštuju pravila ponašanja i poštuju zakonske odredbe koje se odnose na plovidbu i upravljanje plovilima u vodama Crne Gore.</p>

Skadarsko jezero: Prevrnuo se gliser, tri osobe upale u vodu

<p>Informativnu emisiju „24 sata“ večeras vodi <b>Amra Tahirović</b>, a gost u studiju je <b>Johan Satler</b>, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori.</p>
<p>Centralna tema emisije biće „Kočnice na EU putu“, uz fokus na odluku Francuske da blokira zatvaranje dva pregovaračka poglavlja u pristupnom procesu Crne Gore. Ukoliko Pariz ne promijeni svoj stav, Crna Gora će na međuvladinoj konferenciji zakazanoj za utorak zatvoriti samo tri od planiranih pet poglavlja. Ministar poljoprivrede Vladimir Joković ocijenio je da je zatečen ovom odlukom, dok brojni analitičari smatraju da je riječ o jasnoj političkoj poruci.</p>
<p>U emisiji će biti riječi i o drugim aktuelnim temama. Građani Zete uputili su kritike gradonačelniku Podgorice<b> Saši Mujoviću</b> zbog njegovog nastupa na konferenciji za medije sa ministrom ekologije <b>Damjanom Ćulafićem,</b> navodeći da se javnost obmanjuje i da se umanjuju potencijalni rizici planirane spalionice u okviru postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.</p>
<p>Gledaoci će moći da vide i prilog o umjetniku Iliji Šoškiću, koji je bio gost festivala „Ubrzaj“, gdje su njegov performans, izložene fotografije i dokumentarni film izazvali snažne reakcije i oduševljenje publike.</p>
<p>Emisija donosi i izvještaj iz regiona – novosadski studenti organizovali su protestnu šetnju pod nazivom „Jer je odgovornost put do pravde“, povodom, kako navode, policijske brutalnosti i neadekvatnog postupanja tokom prethodnih protesta širom Srbije. Protestna šetnja završena je kod Željezničke stanice u Novom Sadu.</p>
<p>Emisija „24 sata“ na programu je večeras na Televiziji E.</p>

Informativna emisija „24 sata“: Gost Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori

<p>Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića</b>, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.</p>
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
<p>I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.</p>
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
<p>To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.</p>
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
<p>Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.</p>
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
<p>Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske <b>Davor Đenero</b>.</p>
<p>On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.</p>
<p>- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.</p>
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
<p>Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.</p>
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
<p>- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.</p>
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
<p>Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.</p>
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
<p>- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.</p>
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
<p>Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.</p>
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
<p>- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.</p>
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
<p>Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.</p>
<p>- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.</p>
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
<p>Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.</p>
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
<p>- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.</p>

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> stigao je na suđenje brataniću <b>Danilu Mandiću.&nbsp;</b></p>
<p>Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.</p>
<p>Na ročiste je pristupio i <b>Mihailo Čađenović</b>.</p>
<p>Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.</p>
<p>On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima <b>Darku Peroviću</b> i <b>Arisu Turkoviću</b>. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.</p>
<p>Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.</p>
<p>U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.</p>

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

<p>Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.</p>
<p>Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.</p>
<p>Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.</p>
<p>- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;</p>
<p>Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.</p>
<p>- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.</p>

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić </b>iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića <b>Danila Mandića,</b> optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.</p>
<p>– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.</p>
<p>Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.</p>
<p>Majka okrivljenog,<b> Ljiljana Mandić,</b> takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.</p>
<p>Oštećeni <b>Aris Turković</b> naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.</p>
<p>– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.</p>
<p>Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:</p>
<p>– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.</p>
<p>Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.</p>
<p>– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.</p>
<p>Naveo je da je konobarica te večeri bila <b>Mina Vujković.</b></p>
<p>Tužilac <b>Ivan Bojanić</b> prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.</p>
<p>Turkovićev advokat, <b>Damir Lekić</b>, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.</p>
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
<p>Oštećeni <b>Darko Perović</b> zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.</p>
<p>– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.</p>
<p>I pored upozorenja sutkinje <b>Ivane Becić </b>da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.</p>
<p>– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.</p>
<p>Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.</p>
<p>Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.</p>
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
<p><b>Jelena Gajević, </b>vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma <b>Mina Vujković</b>.</p>
<p>– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.</p>
<p>Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.</p>
<p>– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;</p>
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
<p>Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.</p>
<p>– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.</p>
<p>Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.</p>
<p>Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.</p>
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
<p>Svjedočio je i <b>Mihailo Čađenović</b>, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.</p>
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
<p>Advokat oštećenih <b>Damir Lekić</b> kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;</p>
<p>- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;</p>
<p>Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.</p>
<p>- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;</p>

Tag: inicijativa-zbcg