Nekadašnji ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, koji je bio i jedan od kandidata na konkursu za izvršnog direktora Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE), uputio je danas Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) inicijativu za hitno pokretanje postupka provjere aktuelnog procesa imenovanja na ovu funkciju.
U inicijativi, koja je upućena vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću i članovima Savjeta Agencije, a koju je objavio na X-u, Bojanić traži od Agencije da zaustavi prijedloge Ministarstva energetike i rudarstva upućenih Vladi Crne Gore da se Mersudinu Grediću izda saglasnost za imenovanje na poziciju izvršnog direktora, a, zauzvrat, članovima Odbora direktora COTEE više nego utrostruče mjesečne naknade, ukazujući da se radi o „političkoj i materijalnoj korupciji“.
Kako navodi u incijativi, Gredić, član Predsjedništva Bošnjačke stranke, već je jednom nezakonito imenovan na istu funkciju u oktobru 2023. godine, bez raspisanog konkursa, zbog čega je odluka poništena na osnovu nalaza Inspekcije rada. Novi konkurs raspisan je tek 18. juna ove godine.
Bojanić tvrdi da je proces izbora unaprijed kompromitovan i da je „vrlo indikativno po pitanju političke korupcije“ to što su svi ključni akteri imenovanja –Gredić, Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva, Ervin Ibrahimović, predsjednik BS i sadašnji potpredsjednik Vlade, a ministar resornog ministarstva u vrijeme prvog i nezakpnitog imenovanja Gredića, kao i &nbsp;kao i Nermin Škretović, raniji predsjednik, a sada član OD COTEE - svi visoki funkcioneri Bošnjačke stranke.
On je takođe ukazao i na sumnjivo povećanje naknada članovima Odbora direktora COTEE, koje prema njegovim navodima premašuju trostruku vrijednost dosadašnjih iznosa.
Dodatni argument vezan za političku, ali i materijalnu korupciju, kako navodi Bojanić, leži u činjenici da aktuelni postupak imenovanja Mersudina Gredića za izvršnog direktora u mandatu od četiri godine, pored nezakonitosti u procesu izbora najboljeg kandidata na konkursu, uporedo prati odluka o neopravdanom povećanju više nego tri puta važećih mjesečnih naknada za članove Odbora direktora COTEE - Maksim Vučiniću iz ZBCG, predsjedniku i članovima Nerminu Škretović iz BS i Đorđu Ostojiću iz PES-a, članovi - pa je jednostavno, kako dodaje, izvesti zaključak da se radi o korupciji lica koja direktno odlučuju o ovom izboru i imenovanju, tako i onih čija je politička podrška neophodna kako bi se ova koruptivna trgovina sprovela u djelo.
- &nbsp;Očekujem da odlučno i bez odlaganja utičete da se odmah zaustavi proces izdavanja saglasnosti Vlade na imenovanje izvršnog direktora COTEE, kao i planirano, drastično i ničim zasluženo povećanje naknada članovima OD, ispitajte slučaj do kraja i preduzmite sve zakonske mjere kako bi, u skladu sa imenom vaše institucije, spriječili korupciju. Vjerujem da ste u potpunosti svjesni da bi svako vaše neodlučno djelovanje prouzrokovalo nenadoknadivu štetu, kako za kompaniju tako i za državu Crnu Goru – navodi Bojanić u incijativi ASK-u.
Gredić je u žižu javnosti dospio početkom jula i zbog optužbi za mobing kada su iz Centra za ženska prava saopštili da im se obratilo pet žena koje tvrde da su u različitim vremenskim periodima i na različitim radnim mjestima, bile izložene mobingu i drugim oblicima nasilničkog ponašanja od Gredića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fczp-javilo-nam-se-jos-pet-zena-koje-gredica-optuzuju-za-mobing-vlada-da-ispita-kadrovska-rjesenja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bojanić od ASK-a traži hitnu provjeru imenovanja Gredića za direktora COTEE

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tražio je ocjenu ustavnosti Zakona o Ustavnom sudu, odnosno ukidanje odredbe koja bi predsjedniku otvorila vrata da u perspektivi pred Ustavnim sudom zahtijeva ocjenu ustavnosti potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora, poput onih sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.&nbsp;
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da je predsjednik podnio Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore.&nbsp;
Pomenuti član Zakona odnosi se na postupak za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i postupak za ocjenu saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom, a koji, prema odredbi čije brisanje traži, ograničava instituciju Predsjednika da podnosi takve incijative jer ih može pokrenuti samo državni organ koji taj akt primjenjuje.
Predsjednik Milatović je krajem maja, kada je apelovao na sve poslanike i poslanice u Skupštini Crne Gore da pročitaju argumentaciju zbog koje je vratio Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata na ponovno odlučivanje, kazao da razmišlja o podnošenju inicijative Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ovog zakona.
No, očigledno je da je predsjednikov kabinet nakon sagledavanja pravnog okvira, ustanovio da ga u toj namjeri može osujetiti sporna odredba Zakona o Ustavnom sudu.&nbsp;
- Odredbom člana 54 stav 1 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore određeni su subjekti koji mogu podnijeti predlog za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom. U osporenoj tački 2 istog člana propisuje se da to može biti drugi državni organ ako se radi o zakonu, odnosno drugom propisu ili opštem aktu koji taj organ primjenjuje u svom radu – navodi se u obrazloženju Milatovića upućenom Ustavnom sudu.
Prema stavu Milatovića, ovakvo određenje člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore.&nbsp;
Odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore utvrđeno je da postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da pokrene sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika.&nbsp;
- Dakle, Ustavom Crne Gore nisu predviđena ograničenja kada su u pitanju državni organi koji su ovlašćeni da pokrenu postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Nasuprot tome, osporenim članom 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore opseg državnih organa koji mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom ograničen je samo na one državne organe koji u svom radu primjenjuju zakon, odnosno drugi propis ili opšti akt na koji se odnosi pokretanje postupka. Jasno je da se na navedeni način derogira odredba člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore i vrši “dekonstitucionalizacija” te ustavne odredbe – navodi Milatović.
Kako dodaje, kada je u pitanju Predsjednik Crne Gore, navedeno ograničenje naročito je sporno imajući u vidu ustavna ovlašćenja ovog državnog organa u zakonodavnom procesu, koja se odnose na mogućnost vraćanja usvojenog zakona na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore (bez ograničenja u pogledu nadležnosti za primjenu), kao i praksu da se ta ovlašćenja u značajnoj mjeri koriste kada postoje nedoumice u pogledu njegove usaglašenosti sa Ustavom.&nbsp;
- Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti ni sa odredbom člana 145 Ustava Crne Gore kojom je, pored ostalog, utvrđeno da zakon mora biti saglasan sa Ustavom. Valja ukazati i na nekonzistentnost pravnog sistema kada je u pitanju odnos osporenog člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore i člana 19 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Naime, odredbom člana 19 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore se toj instituciji, bez ograničenja predviđenih osporenom odredbom Zakona o Ustavnom sudu, omogućava da pokrene postupak pred Ustavnim sudom Crne Gore za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom – navodi Milatović u obrazloženju incijative.
Prema njegovim riječima, u konačnom, za ostvarivanje načela ustavnosti, odnosno vladavine prava, neophodno je postojanje efikasnih pravnih i institucionalnih mehanizama ustavne kontrole, koji se ne mogu ograničavati zakonom.&nbsp;
- Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, pored toga što nije saglasna sa odrebama čl. 150 stav 2 i 145 Ustava Crne Gore, negativno doprinosi efikasnosti sistema, kada je u pitanju kontrola ustavnosti – navodi se u obrazloženju i dodaje da stoga Milatović predlaže da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da sporna odredba Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i da prestaje da važi danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore.

Traži brisanje odredbe Zakona o US koja ga sprečava da podnosi incijative o ustavnosti međunarodnih ugovora

Pozdravljamo najave predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da da doprinos procesima koji će voditi ostvarenju cilja koji je postavila 44. Vlada Crne Gore - da naša zemlja postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine - poručili su iz kabineta premijera Milojka Spajića.
Kažu da će se Spajić prema inicijativi Milatovića odnijeti sa posebnom pažnjom nakon što ona bude i formalizovana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-neophodno-prevazici-nesuglasice-izmedu-snaga-koje-pripadaju-gradanskom-centru-pozvacu-spajica-na-dijalog&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U namjeri da, kao i uvijek do sada, doprinese postizanju najšireg društvenog konsenzusa po ovom važnom pitanju - dodali su u Spajićevom kabinetu.
Posebno, cijene oni, ohrabruje činjenica da najava Milatovića dolazi nakon što je premijer Spajić predstavio platformu “Barometar 26” – koja se odnosi na preuzimanje zajedničke obaveze za završetak pregovora sa EU do kraja 2026. godine.
- U tom kontekstu, od izuzetne je važnosti da svi nosioci javnih funkcija djeluju u okviru svojih ovlašćenja, kako bi ispunjavanjem obaveza propisanih Ustavom dali vjetar u leđa ostvarenju zajedničkog cilja. Stoga, nakon godinu dana uspješnog rada 44. Vlade, raduju i konstruktivni signali od strane Predsjednika Crne Gore - istakli su oni.
Vjeruju, kažu, da će aktivnosti na planu jačanja diplomatsko - konzularne mreže u pogledu izbora ambasadora, rada Savjeta za odbranu i bezbjednost i sl. konačno postati ono što treba da budu - svojevrsni katalizatori ubrzanja procesa evropske integracije Crne Gore.
- Na kraju i najvažnije, cilj je jasan: Crna Gora 28. članica Evropske unije do 2028. godine. Nezavisno od ishoda najavljene inicijative predsjednika Milatovića Vlada Crne Gore će, podržana parlamentarnom većinom, ovome kao i do sada, ostati čvrsto posvećena - zaključili su u Spajićevom kabinetu.

Portal ETV

Spajićev kabinet: Pozdravljamo poziv Milatovića, premijer će se prema inicijativi odnijeti sa posebnom pažnjom kad bude formalizovana

Neformalna građanska asocijacija slobodnih građana STEGA saopštila je da nije bila upoznata sa navodnim krivičnim i prekršajnim prijavama o kojima su posljednjih dana izvještavali mediji, te da ne raspolaže zvaničnim informacijama o njihovom ishodu.
Iz ove asocijacije tvrde da je „posebno zabrinjavajuće“ što Uprava policije u svojim obraćanjima javnosti STEGA-u označava kao nevladinu organizaciju.
- STEGA nema status NVO, niti je ikada imala, što je činjenica koju bi policija morala znati i poštovati - navode u saopštenju.
STEGA ukazuje da, iako je od događaja na Gorici prošlo pet mjeseci, policija nije sprovela internu kontrolu postupanja službenika u civilu koji su tom prilikom, kako tvrde, primjenjivali „prekomjenu i neprofesionalnu silu“ nad okupljenim građanima.
- Posebno su bili izloženi stariji sugrađani i žene, a protiv njih se sada podnose masovne prekršajne prijave - ističe se u saopštenju.
Dodaju i da je objavljivanje informacija o procesuiranju građana indikativno vremenski tempirano.&nbsp;
- Saopštenje policije javilo se upravo u trenutku kada STEGA sprovodi aktivnosti na obilježavanju 19. decembra datuma oslobođenja Podgorice od fašizma i domaćih izdajnika - navode u saopštenju.
Na kraju ističu da su povodom ovih dešavanja preduzeli diplomatske i komunikacione aktivnosti.&nbsp;
- Hitno smo informisali ambasade SAD, država KVINTE i Delegaciju EU u Podgorici.

STEGA: Policija pogrešno predstavlja naš pravni status – umjesto kontrole postupanja, procesuiraju se građani

Nakon što je iz Uprave policije saopšteno kako je, zbog narušavanja javnog reda i mira na julskom skupu ispred Vile Gorica, procesuirano 35 osoba, među kojima i članica Aida Petrović, oglasili su se iz Savjeta za građansku kontrolu policije.
- Ovim povodom Savjet je od direktora Uprave policije zatražio kopiju spisa predmeta sa dokazima na osnovu kojih je podnijeta prijava u vezi sa predmetnim slučajem - istakli su.

Savjet za građansku kontrolu rada policije sazvao hitnu sjednicu zbog prekršajnog gonjenja Petrović

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posjetiće sjutra Danilovgrad gdje će u gradskoj biblioteci Mihailo Miho Vuković sa početkom u sedamnaest časova održati radni sastanak sa građanima, saopšteno je iz Milatovićevog kabineta.
Kako navode, predsjednik u otvorenom razgovoru želi da čuje šta je ljudima u Danilovgradu važno i sa kakvim se izazovima susrijeću u svakodnevnom životu.
- Na sastanku će se govoriti o novim radnim mjestima, razvoju lokalne ekonomije i infrastrukture, kvalitetnijem obrazovanju i zdravstvu, kao i o evropskom putu Crne Gore koji otvara nove mogućnosti za investicije i napredak. Biće razgovora i o inicijativama koje jačaju domaću privredu, podržavaju mlade i stvaraju uslove za stabilnije cijene i veće zarade - kazali su.
U saopštenju ističu da ovi susreti širom Crne Gore potvrđuju da otvoren razgovor donosi rezultate i da je građanima važno da se njihov glas zaista čuje.
- Zato su sastanci sa predsjednikom prilika da zajedno definišemo korake koji će unaprijediti svakodnevni život u Danilovgradu. Pozivamo građanke i građane da prisustvuju sastanku i doprinesu zajedničkom razgovoru o tome kako da Danilovgrad nastavi da se razvija i postane još bolje mjesto za životkazali su iz kabineta predsjednika Crne Gore.

Milatović sjutra u Danilovgradu na sastanku sa građanima

Večerašnje izdanje informativne emisije „24 sata“ na Televiziji E vodi Vladan Šturanović. Gost u studiju biće advokat Marko Radović, sa kojim ćemo analizirati najvažnije pravne i bezbjednosne aktuelnosti dana.
Tema dana: Razgovor kod Satlera – zahtjevi i očekivanja građana.
U emisiji donosimo i:
- Alija Balijagić osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva brata i sestre, Jovana i Milenke Madžgalj.
- Predstavnici građana koji protestuju na Kruševom ždrijelu održali sastanak sa specijalnim predstavnikom EU Johanom Satlerom.
- 35 osoba procesuirano zbog narušavanja javnog reda i mira tokom skupa 8. jula ispred Vile „Gorica“, organizovanog povodom dodjele Trinaestojulske nagrade.
- Alkohol i dalje lako dostupan maloljetnicima, pušenje prisutno i na mjestima gdje je zabranjeno, a zloupotreba psihoaktivnih supstanci u porastu – upozoravaju stručnjaci.

Informativna emisija "24 sata": Gost Marko Radović, advokat; Tema dana - Sastanak kod Satlera

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler poručio je da neće biti zatvoreno poglavlje 23 sve dok ne bude usvojen Markov i Mašanov zakon, kazala je majka i baba žrtava sa Medovine, Vesna Pejović, nakon prijema građana koji su protestovali na Kruševom Ždrijelu u prostorijama delegacije EU u Crnoj Gori.
Pejović je saopštila nakon sastanka da kada se sretnete sa pravim ljudima, sa ljudima koji znaju što je pravna država i zakon, onda osjetite vjetar u leđa.
- Ovo je upravo znak da ne stajemo i da nastavljamo borbu i da smo od njih dobili podršku i da će biti uz nas. Satler nam je kazao da nema zatvaranja poglavlja 23. sve dok se ne usvoji Markov i Mašanov zakon- kazala je ona.
Pejović je istakla da se ambasador EU u Crnoj Gori iznenadio na činjenicu da je slučaj Medovine prošao bez istrage.
- Čovjek je bio zatečen da se nije oduzelo ružje prije Medovine, imamo jedan ljudski saosjećaj. Čak je podržavao sve ono što smo radili i bilo mu je žao što smo se izmučili deset mjeseci- poručila je Pejović.
Dodaje da će sa blokadama napraviti pauzu i da će pratiti kako se situacija razvija.
- Gospodin Satler je rekao da sve treba da se ubrza, jer kasne, što se Medovine tiče. Prezadovoljna sam da je čovjek ovog ranga i ugleda kazao da su mi vrata uvijek otvorena. Imamo velikog optimizma- istakla je Pejović.

Tag: incijativa