Nova ministarka u 44. Vladi Crne Gore Majda Adžović u prošloj godini je kao državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zaradila 18.000 eura, sa suprugom na računima ima 50.000 eura, a u njenom vlasništvu je stan koji je kupila 2020. godine.
To pokazuju podaci iz imovinskog kartona Adžović koji je krajem marta objavila Agencija za sprečavanje korupcije.
Adžović je na čelo novoformiranog Ministarstva javnih radova postavljena 14. aprila, u okviru posljednje rekonstrukcije Vlade. Njeno ime postaje sve prisutnije u javnom diskursu sa intenziviranjem priče o potencijalnim investicijama iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, a naročito nakon zvaničnog potpisivanja međudržavnih sporazuma o ekonomskoj i saradnji u oblasti turizma i razvoju nekretnina.
Kao državnoj sekretarki u resoru Slavena Radunovića njena mjesečna plata prošle godine je iznosila 1.500 eura. Osim osnovne zarade, u 2024. prijavila je i dodatni prihod od 10.200 eura, ostvaren kroz angažmane u Komisiji za ujednačavanje postupka, Centralnoj komisiji za procjenu državne imovine i Komisiji za ujednačavanje postupka.
Ministarka je vlasnica stana površine 38 kvadrata, kupljenog prije četiri godine. Nema prijavljenih dugovanja, kredita, zajmova, niti akcija ili hartija od vrijednosti. Na računima ima 10.000 eura, a dala je saglasnost za uvid u sve račune kod bankarskih i finansijskih institucija.
S druge strane, njen suprug, advokat Selman Adžović, prijavio je godišnji prihod od 60.000 eura iz advokature, 12.000 eura iz preduzetničkih aktivnosti i 9.600 eura od izdavanja nekretnina.
Nasljedstvom mu je pripala kuća od 180 kvadrata, njiva od 6.240 kvadrata, garaža od 29 kvadrata i pomoćni objekat od 40 kvadrata.
Adžović je 2011. godine kupio stan od 69 kvadrata i garažu od 13 kvadrata. Prije dvije godine kupio je dva apartmana u izgradnji od 40 i 43 kvadrata.
Posjeduje tri automobila: Volkswagen Touareg (2024. godište), Audi A6 (2011) i Seat Leon (2005). Na računima i u gotovini ima ukupno 50.000 eura.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Imovina nove ministarke: Adžović ima stan od 38 kvadrata, sa suprugom ušteđela više desetina hiljada eura

Vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivica Janović je, u novom izvještaju Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), prijavio da sa suprugom na računima ima blizu 100.000 eura i 14.000 eura gotovine. Kao čelnik ANB-a prima platu od 1.700 eura.
Janovićev imovinski karton ne razlikuje se mnogo od onog iz decembra prošle godine. I u posljednjem izvještaju Janović je prijavio da je stopostotni vlasnik firme "LA Bottega Company" doo iz Bara koja se bavi nespecijalizovanom trgovinom na veliko.&nbsp;
U novom dokumentu ASK-a stoji i da Janović nema nijedan odsto udjela u firmi "Gvardija" d.o.o. iz Tivta koja se bavi uslužnim djelatnostima u kopnenom saobraćaju. Janović je bio izvršni direktor, suosnivač i ovlašćeni predstavnik firme.&nbsp;
Vlasnik je kuće sa dvorištem u Budvi od 352 kvadrata koju je dobio na poklon, a nasljedstvom mu je pripao nestambeni prostor površine 22 kvadrata, čija namjena nije precizirana u izvještaju. Takođe, posjeduje njive od 89 i 267 kvadrata i pašnjak od 311 kvadrata koje je kupio.&nbsp;
Janović je prijavio da ima i pištolj marke HS produkt h11 iz 2023. godine, kao i audi A4 35 TDI koji je kupio prošle godine.
Gotovine ima 14.000 eura, na tekućim računima 46.800 eura, a vraća kredit od 10.000 eura od decembra 2020. godine.
Njegova supruga Zvezdana, koja je kao predsjednica Upravnog odbora Morskog dobra pijavila platu iz decembra prošle godine od 3.176 eura, na računima ima 50.000 eura, a oročila je štedni ulog od 1.178 eura.
Janović je prijavio i mjesečni prihod od rente koji je u decembru prošle godine iznosio 150 eura, kao i 290 eura od redovnog posla u privrednom društvu.
Janović je postavljen na čelo ANB-a 12. decembra prošle godine nakon što je njegov prethodnik Boris Milić podnio ostavku. On u tom momentu nije bio poznat široj javnosti, nije imao iskustva u bezbjednosnom sektoru zbog čega je njegovo imenovanje izavalo burnu reakciju javnosti. Mediji su pisali da su ga za tu poziciju preporučile rodbinsko-kumovske veze.
Rođak je Tonćija Janovića poslanika Pokreta Evropa sad čiji je lider premijer Milojko Spajić, kao i kum Spajićevog šefa kabineta Branka Krvavca, koji je najviše insistirao na tome da se baš on nađe na čelnoj poziciji ANB-a.
Završio je Pomorski fakultet, a prethodno je radio u italijanskoj kompaniji MSC. U njegovoj biografiji, koju je objavila Vlada, navodi se da je privatni preduzetnik 20 godina i zastupnik više italijanskih kompanija.

Tamara Klikovac

Janović sa suprugom ima više od 100.000 eura, posjeduje kuću, audi, pištolj...

Članovi školskih odbora, prema važećem Zakonu o sprečavanju korupcije, nemaju status javnih funkcionera - kazali su iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
U saopštenju ističu da je, nakon posljednjih izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, jasno definisano da članovi školskih odbora nijesu izabrana, imenovana niti postavljena lica, što znači da ne potpadaju pod regulative iz člana 3 Zakona o sprečavanju korupcije.
- ASK je već povukla ranije odluke i tumačenja prema kojima su predsjednici i članovi radnih tijela - poput komisija, savjeta i drugih organa formiranih od strane državnih institucija i Vlade - imali status javnih funkcionera - podsjećaju iz ove institucije.
Najavljuju da nastavljamo sa detaljnim preispitivanjem svih prethodnih odluka koje su dovele do neosnovanog uvrštavanja velikog broja osoba u evidenciju javnih funkcionera.&nbsp;
- Takva "kreativna" tumačenja zakona dovela su do nepotrebnog povećanja broja javnih funkcionera, iako za to nije postojao zakonski osnov. Cilj Agencije je da broj javnih funkcionera svedemo na realan i opravdan nivo, uz fokus na kvalitet rada i antikorupcijske mjere koje sprovodimo. Na taj način ćemo osigurati efikasnije rezultate i bolje efekte antikorupcijskih mjera koje Agencija primjenjuje - kazali su u saopštenju.

ASK: Članovi školskih odbora nijesu javni funkcioneri

Članovi rekonstruisane Vlade Milojka Spajića iz redova koalicije “Za budućnost Crne Gore” tek treba da dostave imovinske kartone kao funkcioneri izvršne vlasti. Sudeći prema posljednjim izvještajima sa početka godine, kada su sjedjeli u poslaničkim klupama, najzavidnijim imovnim stanjem mogu se pohvaliti ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović i potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić.
Doskorašnji šef Poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) vlasnik je dva stana od 200 i 67 kvadrata, a posjeduje i dvije garaže od po 13 kvadrata koje je stekao prodajom imovine.&nbsp;
<h2>Šume, pašnjaci, kriptovalute</h2>
Radunović je apsolutni vlasnik ove četiri nepokretnosti, a njegova supruga Tanja stana od 60 kvadrata koji je takođe stekla prodajom imovine.
Radunović je naslijedio polovinu vlasništva nad dva vinograda od 24 i 17 kvadrata i voćnjakom od šest kvadrata.
Takođe, nasljedstvom mu je pripalo 17,71 odsto vlasništva nad devet šuma ukupne površine 36.669 kvadrata.
Isti udio u vlasništvu Radunović ima i nad 11 pašnjaka od ukupno 15.620 kvadrata i dvije njive od 466 i 259 kvadrata.
Naslijedio je i 33 odsto pašnjaka od 14.412 kvadratnih metara i 3,54 odsto još jednog od 1.903 kvadrata.
Pripalo mu je i 3,54 odsto šume od 38.654 kvadrata, 3,33 odsto druge od 3.683 kvadrata i 5,9 odsto treće od 3.809 kvadrata.
Funkcioner Nove ima 3,83 odsto vlasničkog udijela u Srpskoj kući, privrednog društva nad kojim, kako piše u njegovom imovinskom kartonu, nije izvršio prenos upravljačkih prava.
Radunović vozi "lend rover diskaveri IV HSE" iz 2012. godine, dok je njegova supruga Tanja na poklon dobila Pežo 207 iz 2011. godine.
Povremeno izdaje dva poslovna prostora, posjeduje gotovinu od 29.000 eura, kao i kriptovale čija tržišna vrijednost nije definisana.&nbsp;
<h2>Vrijedno štivo i akcije</h2>
Dugogodišnji funkcioner Nove i aktuelni potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić kao poslanik primao je platu od oko 1.800 eura, a kao naučni saradnik na Istorijskom insitutu Univerziteta Crne Gore godišnje je prihodovao 8.625 eura.
Aleksić je prijavio i godišnji honorar od Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog od 7.600 eura, a po osnovu ugovora o djelu u Narodnoj biblioteci "Stevan Samadzić" u Pljevljima, NVO Matica Boke - podružnica Tivat i JU Muzej savremene umjetnosti zaradio je ukupno 320 eura. Njegova supruga Zorica u EPCG zarađuje mjesečno od 1.100 do 2.245 eura.&nbsp;
Aleksiću je poklonjeno 56.926 metara kvadratnih pašnjaka, 32.711 kvadrata šuma i 39.661 kvadrad livada. Na poklon je dobio i automobil Mercedes Benz 190D iz 1993. godine, dok njegova supruga kupila Fiat Tipa iz 2016. godine.
Posjeduje knjige vrijedne 30.000 eura, ima 5.389 akcija u Hlt Fondu A.d. i vraća gotovinski predit od 10.000 eura.&nbsp;
Kao i Radunović, i Aleksić je sa 3,44 odsto suvlasnik Srpske kuće.
Ministarka turizma Simonida Kordić iz NSD-a prijavila je ASK-u stan od 53 kvadrata koji je kupila. Za razliku od njenog partijskog kolege, Kordić posjeduje samo jednu šumu od 1.000 kvadrata koju je dobila na poklon. Takođe, Kordić vozi automobil Golf 3 iz 1998. godine, a otplaćuje dva kredita od 28,5 hiljada eura.
<h2>"Tanki" kartoni</h2>
U imovinskom kartonu ministarke saobraćaja Maje Vukićević iz Demokratske narodne partije popunjene su stavke za prihode koje je ostvarivala kao poslanica DNP-a i odbornica u Skupštini opštine Bar. Prijavila je da je apsolutna vlasnica firme Mm Pro Consulting čija je djelatnost konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem. Otplaćuje dva kredita od 6.442 i 3.700 eura.
Sudeći prema posljednjem izvještaju dostavljenom ASK-u, Vukićević nema gotovinu, depozit, akcije i hartije od vrijednosti, pokretnu i nepokretnu imovinu.
Slična situacija je i kod njenog partijskog kolege Miluna Zogovića, koji od jula “pokriva” poziciju potpredsjednika Vlade za infrastrukturni i regionalni razvoj.&nbsp;
Zogović je imao poslaničku platu koja je varirala između 1.600 i 1.900 eura. Njegova supruga Marija ostvarila je godišnji prihod u M:telu od 16.000 eura, kao i varijablu od 250 eura.
Zogović posjeduje dva automobila Sitroen C4 iz 2013. godine i Reno klio iz 2018, a otplaćuje i dva kredita od ukupno 28.000 eura.
Niko od članova Vlade iz redova koalicije “Za budućnost Crne Gore” nije dao saglasnost za pristup podacima na bankarskim računima i drugih finansijskih institucija.

Impresivan spisak nepokretnosti Radunovića i Aleksića, DNP-ovci u kreditima

Požar, potpomognut jakim vjetrom na području MZ Njeguši, širi se i ukoliko nastavi da gori ovim intezitetom postoji mogućnost da pređe put.
To je za Radio Cetinje izjavio komandir Službe zaštite i spašavanja Cetinje Miloš Ćećanović.
Požar je, prema njegovim riječima, došao do objekta Vidikovac.
- Vatrogasne ekipe sa dvije strane puta pokušavaju da zaustave vatru kako bi spriječili njeno širenje preko puta. Kotorski vatrogasci djeluju s donje strane, dok naše ekipe djeluju s gornjeg puta u trudeći se da obuzdaju požar. Po svemu sudeći noć ćemo provesti na terenu - kazao je &nbsp;Ćećanović dodajući da je gašenje otežano zbog nepristupačnog terena i pojačanog vjetra.
Pri gašenju požara im pomažu i iz Služba zaštite NP Lovćen.
Saobraćaj na putu za Kotor preko Njeguša je obustavljen do daljnjeg, ta dionica je zatvorena za saobraćaj već oko dva sata.
Vjetar širi dim prema okolnim područjima, pa se osjećao i na gradskom području Cetinja, kako danas, tako i prethodnih dana.

Požar na Lovćenu se širi: Put Njeguši – Kotor zatvoren za saobraćaj

Sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost završena je nakon višesatnog zasjedanja, a zaključci koje su članovi tog tijela donijeli biće objavljeni sjutra, nezvanično je rečeno Vijestima iz Vlade.
Iz Vlade je u najavi za sjednicu saopšteno da će Vijeće "imati poseban fokus na analizi bezbjednosne situacije u zemlji i efikasnosti institucionalnog odgovora na aktuelne izazove, uključujući koordinaciju bezbjednosnog sektora".
Kazali su da je, zbog značaja i aktuelnosti teme, poziv za učešće na sjednici upućen i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, vršiocu dužnosti direktora Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i načelniku Specijalnog policijskog odjeljenja Predragu Šukoviću.
Povod za sazivanje sjednice Vijeća bila su dva ubistva koja su se prošče sedmice desila u Podgorici.
U Staroj Varoši 16. jula ubijen je Igor Nedović, a policija traga za osumnjičenim za tu likvidaciju Arjanom Rečkovićem.
Ivan Milačić ubijen je 19. jula desetak minuta prije ponoći u Ulici Svetozara Markovića. U pucnjavi su povrijeđene i dvije osobe, od kojijh je jedna bila slučajna prolaznica. Zbog sumnje da je ubio Milačića policija je u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (23).
Predsjednik države Jakov Milatović predložio je održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, ali je premijer Milojko Spajić kazao da se neće se odazvati. Sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost može se održati samo uz prisustvo predsjednika države, Skupštine i Vlade.

Završena sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost, zaključke će objaviti sjutra

Jedna od najvažnijih utakmica u novijoj istoriji FK Budućnost - duel sa Milsamijem u 2. kolu kvalifikacija za Ligu konferencija - završena je bez pobjednika.
Njih čeka revanš za osam dana - dakle idućeg četvrtka u Moldaviji.
Bolji iz ovog meča trebalo bi da se sastane u 3. kolu kvalifikacija sa prvakom San Marina Virtusom.

Bez pobjednika: Budućnost i Milsami čeka revanš idućeg četvrtka

U Grčkoj je trenutno u toku više od 1.200 vodoprivrednih projekata, od kojih se 1.090 odnosi na vodosnabdijevanje, a 237 na navodnjavanje, prenijela je atinska televizija SKAI.
Koliki je to obim, pokazuje činjenica da Vlada navodi kako je od 2019. godine do danas završeno 278 projekata, te da zbog klimatskih promjena ne postoji nikakva dilema u pogledu potrebe za daljim ulaganjima i koordinisanijim naporima da se riješi ovaj veliki društveni i nacionalni problem Grčke.
Premijer Kirijakos Micotakis je nakon današnjeg sastanka Vlade predstavio "pet pravaca za rješavanje problema nestašice vode" i naglasio da nema govora o privatizaciji vodoprivrede, jer "voda jeste i ostaće javno dobro i samo tako treba da se tretira".
Ukazao je i na to da je Grčka na 19. mjestu u svijetu po riziku od nestašice vode.
Na sastanku je ocijenjeno da je rješavanje problema nestašice vode putem nacionalnog plana hitna potreba, uz reforme koje će najprije odgovoriti na urgentne izazove, a potom i na srednjoročne i dugoročne, kako bi zemlja bila pripremljena za velike izazove u narednih 30 godina.
Na sjednici su predstavljeni i detaljni naučni podaci koji jasno ukazuju na razmjere problema usljed klimatske krize u svim mediteranskim državama, uzimajući u obzir da se Evropa najbrže zagrijava na planeti.
Nivo rezervi vode u grčkim jezerima, iz kojih se snabdijevaju naselja, na istorijski je niskom nivou, dok su rezerve na poluostrvu Atika, gdje se nalazi Atina, manje za više od 50 odsto u poređenju sa 2022. godinom.
Zbog toga je neophodno sistemsko i cjelovito rješavanje problema, umjesto dosadašnje fragmentacije nadležnosti među različitim institucijama. Vlada će nastaviti sa radikalnim promjenama u modelu upravljanja vodama, gradeći funkcionalniji sistem sa većom efikasnošću i povećanim investicijama.
Planira se upotreba novih tehnologija i komplementarnih metoda za proizvodnju vode, poput desalinizacije. 
&nbsp;

Grčka pojačava borbu protiv suše, u toku više od 1.200 vodoprivrednih projekata

Policija je danas u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (25) zbog sumnje da je on maskirani ubica koji je u subotu veče, 19. jula, na terasi ugostiteljskog objekta u kvartu Preko Morače, u Ulici Svetozara Markovića, ubio Podgoričanina Ivana Milačića (32). Kako sumnjaju istražitelji, Petrović je u subotu veče, desetak minuta prije ponoći, ušao u baštu kafića i zaputio se ka stolu za kojim je sjedio Milačić sa prijateljima, ispalio više hitaca i pobjegao. Prema informacijama Portala ETV, Petrović je identifikovan u neđelju i ubrzo je i lociran, a uhapšen je danas, nakon što su obezbijeđini validni dokazi koji ga povezuju sa zločinom. On se dovodi u vezu sa takozvanim „zagoričkim“ kriminalnim klanom, koji je, prema operativnim podacima, „naklonjen kavačkom klanu“. Uprava policije potvrdila je hapšenje Petrovića, ističući u saopštenju da su „preduzimajući izviđajne mjere i radnje uz intenzivnu saradnju i koordinaciju sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, obezbijeđeni materijalni dokazi koji nedvosmisleno i osnovano upućuju na sumnju da je N. P. izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno nošenje i držanje oružja i eksplozivnih materija“. Milačić je u operativnim evidencijama slovio za člana škaljarskog klana, ali inspektori još nijesu sigurni da je on bio meta napada, već postoji mogućnost da je to bio V. J. koji je sjedio za stolom sa Milačićem. U pucnjavi je ranjen Strahinja Raonić, koji je bio u društvu Milačića i još nekoliko osoba, ali, srećom, nije u smrtnoj opasnosti. Povrijeđena je i jedna žena koja je šetala ulicom sa suprugom, a nju je okrznuo rikošet. Iz Uprave policije te večeri, iako su se oglašavali čak dva puta, pokušali su da sakriju informaciju da je povrijeđena i slučajna prolaznica, vjerovatno u namjeri da umanje ozbiljnost situacije, odnosno činjenicu da su u mafijaškom obračunu mogli stradati i nevini ljudi. Kako smo pisali, Milačić je bio osumnjičen da je član kriminalne grupe koja je ubila Sašu Klikovca u julu 2020. godine. Za taj zločin, u februaru ove godine, prvostepeno su osuđeni Miloš Marković i Marko Šuković na 19 godina i 10 mjeseci, odnosno 12 godina zatvora. U tom postupku Milačić je osuđen na tri godine zatvora zbog produženog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok je, kao i Predrag Vukadinović, oslobođen optužbi za ubistvo. Na vanrednoj konferenciji za novinare koja je organizovana sjutradan po ubsitvu Milačića, u neđelju. 20. jula, v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, obrušio se na sud zbog haotične bezbjednosne situacije u zemlji. Bio je decidiran da policija ne može preuzeti odgovornost za narušenu bezbjednosnu situaciju, prije svega zbog, kako je kazao, loše kaznene politike. Smeta mu što je Milačić oslobođen optužbe da je bio član kriminalne organizacije koja je organizovala ubistvo Klikovca, već je samo osuđen za nedozvoljeno držanje oružja, a nezadovoljan je i visinom izrečene kazne?! - Mi smo prvi na braniku pravde i žao mi je što druge institucije nijesu efikasne kao Uprava policije – saopštio je u neđelju Šćepanović. Kazao je i da je sreća što nije bilo slučajnih žrtava, te saopštio da je naredio pojačano angažovanje policijskih jedinica. Obavijestio je crnogorsku javnost i da su svi članovi organizovanih kriminalnih grupa upozoreni da smanje obim kretanja jer su potencijalna meta. - Jedan od osnovnih načela policije je da ukažu da povedu računa o svojoj bezbjednosti, jer ne možemo čuvati 3.000 ljudi - rekao je on, što znači da je to broj članova kriminalnih grupa koji se nalazi u operativnim bazama policije. Ubistvu Milačića prethodio je još jedan brutalan zločin u Podgorici – 16. jula ispred svoje kuće u Staroj Varoši ubijen je Igor Nedović, koji je dva mjeseca ranije preživio oružani napad u Siti Kvartu. Na Nedovića je u Siti Kvartu, kako je policija utvrdila, pucao Arjan Rečković i za njim su uzalud tragali dva mjeseca. A dok je policija tragala za njim, on je tragao za Nedovićem i uspio da ga ubije na kućnom pragu i opet pobjegne. I on se povezuje sa kavačkim mafijaškim klanom, a navodno je prebjegao iz škaljarskog. - Ulažemo ogromne napore na lociranju ovog lica. Preko 15 objekata je pregledano - kazao je u neđelju Šćepanović, ističući da su raspisane potjernice i za njim i za saizvršiocem. Šćepanović se pravdao i da Rečković ima jaku logistiku, zbog čega uspješno izmiče policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654" data-rendition-name="original" width="1148" height="1600" loading="lazy" alt="nikola petrović"> <figcaption>Nikola Petrović</figcaption> </figure>

Uhapšen ubica Ivana Milačića – Podgoričanin Nikola Petrović

Direktor Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić juče se licemjerno narugao crnogorskoj javnosti izjavom da su „zviždači ključni partneri u borbi protiv korupcije“.&nbsp;
To je saopštio nakon što je sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore dr mr sc. Aleksandrom Radovićem potpisao sporazum o saradnji, čiji je fokus, kako su rekli, pružanje psihološke pomoći osobama koje su zbog prijavljivanja nepravilnosti izložene pritiscima, posebno u slučajevima kada pokreću sudske postupke radi zaštite svojih prava.
- Ovim sporazumom činimo važan iskorak ka sistemskoj i institucionalnoj podršci onima koji prijavljuju korupciju – i šaljemo jasnu poruku da u toj borbi nijesu sami - poručio je Drakić.
I licemjerno i sramno. Ni obraza, ni stida. Čovjek koji je bio dio „zavjere“ protiv zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema beskrupulozno izlazi u javnost s porukom ohrabrenja potencijalnim „uzbunjivačima“ da prijave korupciju, a da će ih on zaštititi.
Zaboravio je da doda da se to odnosi isključivo na zviždače koji se ne nađu na udaru njegovog prijatelja, njegovog pravnog zastupnika, potpredsjednika Savjeta ASK-a, advokata Mladena Tomovića. Jer, ako Tomović zastupa kompaniju ili instituciju koju zviždač prijavi za moguću korupciju, onda ništa od ovih poruka ohrabrenja i podrške. U tom slučaju, zaboravio je da kaže Drakić, ASK će učiniti sve da „slomi“ zviždača.
A koliko može da bude beskrupulozan za interese prijatelja Tomovića pokazao je Drakić ubrzo pošto je sa pozicije predsjednika sindikalne organizacije ASK-a zaposjeo funkciju direktora ove institucije, kada je, preko službe za informisanje saopštio Portalu ETV u oktobru prošle godine, da će predmet koji se odnosi na zviždača iz CGES-a biti podvrgnut detaljnoj reviziji.
Tri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, Upravni sud donio je presudu kojom je ukinuo zaštitu „uzbunjivaču“ iz CGES-a. Što je bio prvi takav slučaj od kada je u Crnoj Gori uspostavljen institut zviždača.
A bez zaštite je ostao, jer Drakić, odnosno ASK, kako smatra uzbunjivač, nije sudu dostavio svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosila na predmet.
Tako se Drakić oslobodio predmeta „uzbunjivača“ iz CGES-a, a njegov prijatelj i advokat Tomović „opravdao“ makar jedan honorar koji dobija od ove kompanije za advokastke usluge koje im pruža u svim predmetima u slučaju zviždača.
Ukidanje zaštite za službenika CGES-a znači otvoren put za njegov „linč“ i završni obračun kompanije sa njim, koji bi mogao da rezultira i otkazom.&nbsp;
Presudom i okolnostima koje su joj prethodile bio je šokiran i nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos koji je tada Portalu ETV rekao da se takvom odlukom Upravnog suda „krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača“ i da se nada „da će Vrhovni sud uvažiti žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora“
- Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatovao je Kos i bio kategoričan da Tomović „treba da ode iz Savjeta“.&nbsp;
Tomović ne samo da nije otišao iz ovog tijela, nego nastavlja da goni zviždača iz CGES-a kojem je taj status ASK dodijelila u maju 2023. godine, a nakon što je krajem 2022. protiv njega pokrenut disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ove institucije, bio u direktnoj vezi sa prijavom korupcije.
Prije nekoliko sedmica zviždač je pravosnažno dobio spor protiv CGES-a upravo zbog ovog disciplinskog postupka. Viši sud u Podgorici, koji je postupao po žalbi Tomovića, potvrdio je presudu podgoričkog osnovnog suda koji je nedvosmisleno ustanovio da je disciplinski postupak i kažnjavanje zviždača, 30. decembra 2022. godine, bilo nezakonito.
I onda direktor ASK-a Drakić, koji je po uvjerenju „uzbunjivača“ radio za interese CGES-a, odnosno pravnog zastupnika ove kompanije advokata Tomovića, juče licemjerno poziva zviždače da se ohrabre da prijavljuju korupciju, a da će im on biti štit i odbrana od progona poslodavca?! Sramno, pa sve i da nije pomogao Tomoviću da zviždaču iz CGES-a ukine zaštitu. Dovoljno je to da je javno prijetio tom hrabrom čovjeku, čim je sjeo u fotelju direktora, da će njegov predmet biti detaljno preispitan. U demokratskim, uređenim društvima Drakić bi bio smijenjen već poslije ove prijetnje, a svakako pozvan na odgovornost nakon što je u januaru zviždaču ukinuta zaštita.&nbsp;
Laž je, nažalost, manir nosilaca institucija, od kada su vlast u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. godine preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elit, dok korupcija i nepotizam razjedaju svaku poru društva.&nbsp;
Svakodnevno svjedočimo licemjernim porukama funkcionera i zaklinjanju u evropski put, dok u institucijama kojima rukovode ruše svaki standard i uspostavljaju sistem zasnovan ne na zakonima i propisima, već podređen ličnim i partijskim interesima, ambicijama i željama. Svaka institucija u zemlji je postala nečiji feud, a ASK im služi za odbranu interesa.

Ni obraza, ni stida

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, komentarišući pismo Ujedinjenih nacija upućeno predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, u izjavi za Portal ETV ocijenio je da se radi o „upozorenju koje je bilo i očekivano“, te da vlast pokušava da uvede restrikcije koje su već jednom proglašene neustavnim.
– Dakle, stiglo je upozorenje koje je bilo i očekivano, da način na koji vlast želi promijeniti Zakon o javnim okupljanjima i uvesti određene zabrane nije u skladu sa onim što su međunarodne organizacije propisale – međunarodni pakti i, s druge strane, Evropska konvencija – kazao je Živković.
On ističe da se predloženim izmjenama uvode restriktivne zabrane na kolovozima, magistralnim i regionalnim putevima, te podsjeća da je slično zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim.
– Kome je palo na pamet da stavlja u pravni promet rješenje koje je već bilo neustavno, možemo pretpostaviti da se radi o onim dijelovima parlamentarne većine koja želi prvo da zabrani javno okupljanje, a nakon toga da zabrani izgovorenu javnu riječ – poručio je lider DPS-a.
Podsjetio je da je riječ o rješenju koje je bilo na snazi od 2005. godine, a koje je Ustavni sud 2017. proglasio neustavnim.
–Ovo je &nbsp;rješenje koje je bilo na snazi, ako se ne varamo, 2005. godine, ono je proglašeno 2017. godine neustavnim, na prijedlog jedne od tadašnjih poslaničkih grupa, na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da je kompletan, ako se ne varam, član – čini mi se 9 – proglašen neustavnim. I između ostalog, ovo što je sada propisano kao restriktivna mjera je definitivno već proglašeno neustavnim, tako da se ovo mora uzeti u obzir. Neko ko je radio na izmjenama i dopunama zakonskog rješenja o tome je morao voditi računa – istakao je Živković.
Rekao je i da je, nakon današnjeg upozorenja Ujedinjenih nacija, poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon.
– Naše današnje prisustvo na ovom mjestu nije nikako pokušaj da politizujemo bilo koji skup, već je poruka vlastima da se represivnim putem i represivnim metodama ne može obračunavati sa svojim građanima. Ni na koji način. Imali smo prilike da vidimo da oni koji su upravo na talasu različitih protesta došli na pozicije vlasti, danas žele da ih uguše u Crnoj Gori. I znamo što je sljedeće: zabrana javno izgovorene riječi – upozorio je Živković.
On je dodao da su predstavnici DPS-a više puta u parlamentu trpjeli osporavanja prava da komentarišu, ali da ih to neće spriječiti da budu uz građane.
– Vi ste imali prilike da više puta u parlamentu slušate kako mi, upravo iz Demokratske partije socijalista, nemamo pravo ni moralno, ni bilo kako drugačije, da bilo šta komentarišemo. Komentarisaćemo i bićemo svaki put sa građanima, ne da na bilo koji način politički profitiramo od toga, već da pošaljemo poruku vlastima koja je bahata, koja je osiona i koja želi na ovaj način, represivnim metodama, da kažnjava vas, svoje građane – poručio je Živković.
Podsjetimo, predloženim izmjenama &nbsp;Zakona o javnim okupljanjima uvode se noviteti koji mogu imati ozbiljne posljedice za slobodu govora i javnog okupljanja., osnosno, predviđaju se kazne za ljude koji pozivaju na protest, skoro bilo gdje. Kad bi preslikali – svako ko na nekoj društvenoj mreži objavi, čak i mediji, pošto se pominju i pravna lica, bi se mogli naći pod udarom ovog zakona kad objave informaciju o nekom okupljanju.&nbsp;
– I ne samo to, nego i dodatno – da oni određuju lokaciju održavanja skupova ukoliko su određeni objekti 'ugroženi', jer oni smatraju da su ugroženi prisustvom onih koji budu protestovali – naveo je &nbsp;Živković.
Istakao je da su sve predložene mjere ne samo protivustavne, već i suprotne ključnim međunarodnim dokumentima.
– Restrikcije koje se na ovaj način uvode su prvo protivustavne, suprotstavljene onome što je Evropska konvencija, Međunarodni pakt... I stvari koje se na ovaj način žele uvesti u pravni promet – nijesu ništa drugo nego poruka da se želi uspostaviti autokratija, a nakon toga ide diktatura – kazao je Živković.
Na pitanje ima li nade da će obraćanje Ujedinjenih nacija uticati na vlast, Živković je kazao da takvu poruku šalju i &nbsp;danas sa Kruševog ždrijela.
– Imali smo prilike da vidimo da se mnoga obraćanja sa međunarodnih adresa nijesu primila kod parlamentarne većine. Ali danas, u prisustvu ovdje građana, šaljemo poruku vlastima da odustanu od takvog zakona – zaključio je predsjednik DPS-a.

Živković: Nakon današnjeg upozorenja UN poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon

Građani Cetinja i danas su, po ko zna koji put u protekla četiri mjeseca, mirno blokirali magistralni put Podgorica-Cetinje u mjestu Kruševo ždrijelo, počev od 17.26 sati. Večerašnjoj blokadi pridružili su se i poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), koji su došli kako bi iskazali podršku građanima i njihovim zahtjevima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722170732_05c5ebd150ff31a298258363abd0c235de2e10257191e651b0e63342b78d5b15.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722170732_05c5ebd150ff31a298258363abd0c235de2e10257191e651b0e63342b78d5b15" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Kruševo ždrijelo/DPS"> </figure>  Oni ove mirne blokade organizuju duže od četiri mjeseca iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana. Blokada simbolično počinje u vrijeme kad se desio tragični događaj u Prijestonici 1. januara kada je Aco Martinović ubio 13 ljudi.&nbsp;

Tag: imovinski-karton