Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči u subotu je oštro demantovao izvještaj o sastanku između ambasadora Irana pri Ujedinjenim nacijama i američkog milijardera Ilona Maska.
Arakči je u intervjuu za državnu TV takođe upozorio da je Iran "spreman za konfrontaciju ili saradnju" u svom sporu s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) i zapadnim zemljama unutar tog tijela oko iranskog nuklearnog programa.
- To (sastanak) je izmišljena priča američkih medija, a mogu se spekulisati i motivi iza ovoga - rekao je Arakči, ponovivši raniji demanti iranskog Ministarstva spoljnih poslova.
List Njujork tajms u četvrtak objavio je da se Mask, koji je savjetnik novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa, u ponedJeljak sastao s iranskim ambasadorom pri UN.
- Po mom mišljenju, izmišljotina američkih medija o sastanku Ilona Maska i iranskog predstavnika je oblik ispitivanja terena da se vidi da li postoji osnova za takav potez - rekao je Arakči.
On je rekao da Iran još čeka da nova američka administracija razjasni svoju politiku, na osnovu čega će Teheran prilagoditi svoju politiku.
- Trenutno, niti je vrijeme za takve sastanke, niti je prikladno - rekao je Arakči, dodajući da iransko rukovodstvo na čelu s vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem nije odobrilo takav sastanak.
Iranski ministar spoljnih poslova rekao je da postoji ograničena mogućnost za nuklearne pregovore sa Zapadom.
- Još postoji prilika za diplomatiju, iako ta prilika nije velika, to je ograničena prilika - rekao Arakči.
Odnosi Teherana i IAEA su se pogoršali zbog nekoliko pitanja, uključujući zabranu Irana stručnjacima agencije za obogaćivanje uranijuma da uđu u zemlju, kao i odsustvo objašnjenja Irana kako su se pojavili tragovi uranijuma na lokacijama koje nisu prijavljene.
- Naš nuklearni put u narednoj godini biće osetljiv i složen i spremni smo za konfrontaciju ili saradnju - rekao je Arakči.
On je rekao da nuklearni sporazum iz 2015. godine, iz kojeg je Tramp povukao SAD 2018. u svom prvom mandatu, više nema istu vrijednost za Iran.
- Ako pregovori počnu, nuklearni pakt može poslužiti kao referenca, ali on više nema svoj prethodni značaj. Moramo postići izvodljiv sporazum - rekao je Arakči.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Teheran negirao da se iranski ambasador sastao s Maskom

Američki milijader Ilon Mask, koji je dobio istaknutu funkciju u administraciji novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa, izjavio je da će "pronaći i uništiti“ sve koji ga optužuju za kontakte sa Moskvom.
Mask je na društvenoj mreži Iks prozvao senatora Džeka Rida i senatorku Džin Šahin, koji su od državnog tužioca Merika Garlanda i generalnog inspektora Pentagona Roberta Storča tražili da se protiv njega otvori istraga zbog sumnje da je komunicirao sa visokim ruskim zvaničnicima, prenosi Tass.
Oni su zahtijevali i da vlada više ne sklapa ugovore sa Maskovom kompanijom Spejs Iks, jer on zbog mogućih kontakata sa Rusijom predstavlja rizik.
- Saznaću ko iznosi ove optužbe i uništiću ih. Oni su samo marionete. Ko je ovo napisao i natjerao ove idiote da to potpišu - napisao je Mask.
Američki list Vol strit džurnal je krajem oktobra objavio da Mask održava redovne kontakte sa Moskvom, uključujući i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Kako su tada naveli, Mask i Putin su razgovarali o radu Maskovih satelitskih terminala Starlink na Tajvanu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je to demantovao, rekavši da Putin nije imao nikakav kontakt sa Maskom od njihovog jedinog razgovora, koji je bio prije 2022. godine.

Mask izjavio da će „pronaći i uništiti“ sve koji ga optužuju za kontakte sa Moskvom

Kompanija za razvoj vještačke inteligencije Ilona Maska, xAI planira kupovinu 100 hiljada čipova od kompanije Nvidia i trenutno za tu namjenu prikuplja oko šest milijardi američkih dolara, uz procjenu da će se u taj fond tokom vremena sliti 50 milijardi. 
 
Izvori upoznati sa situacijom navode da će finansiranje uskoro biti zaokruženo kao kombinacija od pet milijardi dolara koje se očekuje od suverenih fondova na Bliskom istoku i još milijardu dolara od drugih investitora, prenosi Capital.ba. 
 
Tesla će pomenute čipove upotrijebiti kako bi razvila novi centar podataka u Memfisu, odnosno projekat izrade superkompjutera. 
 
Prošlog novembra xAI objavio je četbot pod nazivom Grok, koji se pojavio nakon dva mjeseca obuke i znanjem o internetu u realnom vremenu, tvrdila je ta firma. 
 
Kompanija ima za cilj da se uz pomoć Groka direktno takmiči s kompanijama, uključujući tvorca ČetGPT-a kompaniju OpenAI, koja ga je pokretala uz pomoć Maska, ali ga je sukob da Samom Altmanom naveo da napusti taj projekat 2018. godine. 
 
U konkurenciju spada Guglov Bard i Antropikov Klaud četbot. Nakon što je Donald Tramp izabran za predsjednika SAD, Mask počinje aktivno da radi sa novom administracijom na vještačkoj inteligenciji i tehnologiji.

1084x550

Mask prikuplja šest milijardi dolara za kupovinu čipova Nvidie

Ambasador Irana u UN Amir Said Iravani sastao se sa Ilonom Maskom, što bi, kako javljaju mediji, mogao biti prvi korak za ublažavanje tenzija sa novim predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
Prema riječima jednog zvaničnika koji je zahtijevao da bude anoniman, njih dvojica su razgovarali prošlog ponedjeljka o iranskom nuklearnom programu, o podršci te zemlje antiizraelskim organizacijama širom Bliskog istoka i mogućnosti poboljšanja odnosa sa SAD.
Zvaničnik je rekao da nijedna strana nije donijela nikakve konkretne odluke, da su Iranci ti koji su tražili sastanak sa Maskom i da se on nije održao u iranskoj misiji pri UN.
Trampov tranzicioni tim nije htio ni da potvrdi ni da demantuje sastanak, o kojem je prvi objavio Njujork Tajms.
Međutim, iranska državna novinska agencija IRNA izvijestila je danas da je portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Baghaei negirao da se ambasador te zemlje u UN Amir Saeid Iravani sastao sa Maskom u Njujorku i izrazio iznenađenje zbog obimnog izvještavanja američkih medija o tome.
Navodni sastanak dolazi u trenutku kada Tramp objavljuje imena ljudi koje postavlja na ključne spoljnopolitičke položaje, uključujući senatora Marka Rubija za državnog sekretara i republičkog predstavnika Majka Valca za savetnika za nacionalnu bezbjednost, od kojih se očekuje da će biti tvrdi prema Iranu.
Dok je vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, koji ima posljednju riječ o svim državnim pitanjima, u više navrata izražavao sopstveno gađenje prema Trampu, novi reformistički predsjednik Irana Masud Pazeškijan je ostavio mogućnost za razgovore sa Trampom.

Mask se sastao sa ambasadorom Irana u UN: Prvi korak za ublažavanje tenzija?

Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i uspješni biznismen iz svijeta tehnologije Ilon Mask imaju velike ambicije kako bi saveznu vladu učinili efikasnijom.
Mask, najbogatija osoba na svijetu koja posjeduje ili vodi nekoliko kompanija, upozorio je da bi njegovi ciljevi, uključujući smanjenje od najmanje dvije milijarde dolara federalne potrošnje, mogli da uzrokuju "privremene poteškoće" prije nego što na kraju stvore "dugoročni prosperitet". Njegove izjave podstiču stručnjake za budžet da im se smiju, dok mnoge državne službenike i one čija egzistencija zavisi od savezne vlade, tjeraju jezu niz kičmu.
Detalji o tome kako će novi sektor za vladinu efikasnost, ili DOGE, funkcionisati i kako će Mask i njegov pomoćnik Vivek Ramasvami izbjeći sukob interesa i dalje su oskudni. Međutim, dvojac je otvoreno govorio o oblastima vlade koje bi željeli da vidje izmijenjenim, dok Tramp i republikanski poslanici imaju dugu listu programa i operacija koje bi željeli da reformišu.
Važno je napomenuti da, iako je Tramp obećao da će inicijativa donijeti "drastične promjene", Mask i Ramasvami neće imati nikakvu direktnu moć za smanjenje potrošnje, regulatorne promjene ili druge poteze. Grupa će postojati izvan vlade i vjerovatno će služiti za davanje preporuka Bijeloj kući za predsjednikov godišnji budžet, koji ocrtava njegovu viziju, ali Kongres nije dužan da to slijedi.
Iz ranijih izjava Maska se može naslutiti šta je njegov cilj tokom rada u Trampovoj administraciji.
- Mi, baš kao država, očigledno moramo da živimo u okviru svojih mogućnosti - rekao je Mask, koji je vlasnik X i izvršni je direktor Tesle i SpaceXa: "Dakle, to znači samo pogledati svaku stavku, svaki trošak i reći: "Da li je ovo uopšte potrebno?!"".
Mask je takođe ciljao na Ministarstvo obrazovanja, čestu metu Trumpa i republikanaca, kritikujući agenciju zbog navodnog indoktriniranja djece lijevom propagandom i drugim propustima. Međutim, nije pozvao na njegovo eliminisanje.
U međuvremenu, Ramasvami, biotehnološki preduzetnik i bivši republikanski predsjednički kandidat 2024. koji je svoju podršku prebacio na Trampa, bio je konkretniji o tome kako će promijeniti saveznu vladu.
Tokom kampanje, rekao je da će se riješiti do 75 odsto federalne radne snage. Oko 2,3 miliona civila zaposleno je u saveznoj vladi, od kojih skoro 60 odsto radi za ministarstvo odbrane, boračka pitanja i domovinsku bezbjednost.
Plan je takođe pozvao na zatvaranje Odjeljenja za obrazovanje i prebacivanje njegovih programa obuke radne snage na sektor za rad; eliminaciju FBI-a i premještanje njegovih 15.000 specijalnih agenata koji rješavaju slučajeve u druge agencije; i oslobađanje od Komisije za nuklearnu regulaciju i prebacivanje njenih dužnosti na druge resore.

1250x600

Tramp želi da Mask revidira vladu: Evo šta bi to moglo značiti i ko je prvi na udaru

Teorije zavjere, dezinformacije, višemilionsko podmićivanje za siguran glas, manipulacije na društvenim mrežama - time se koristio Donald Tramp uz pomoć milijardera Ilona Maska kako bi osigurao pobjedu na izborima - tvrdi se u desetominutnom filmu grupe britanskih autora. &nbsp;
Priču o tome kako je najbogatiji čovjek na svijetu, vlasnik Tesle, Space X-a i X-a, Ilon Mask, pleo mrežu uticaja i korupcije na platformi koju je kupio za 44 milijarde dolara, podjelila je na toj društvenoj mreži organizacija Led by Donkeys.&nbsp;
Riječ je o grupi britanskih liberala, od ranije poznatoj po upozorenjima koja su slali prije prvog Trampovog ulaska u Bijelu kuću. U video priči podsjeća se na širenje teorija zavjere, lažnih vijesti, uticaja na zaposlenike bivšeg Tvitera, brisanje objava, a sve u svrhu da Mask pomogne Donaldu Trampu da ponovo bude na čelu Amerike.
<h2>U nastavku je transkript većeg dijela ove video priče:&nbsp;</h2>
23. jula 2023, Mask objavljuje da Twitter sada nosi naziv X.
25. avgusta 2023, Donald Trump, koji je prethodno bio banovan, vraća se na platformu i postavlja fotografije svog hapšenja iz Falton County zatvora uz poruku “miješanje u izbore, nikada se ne predaj”. Mask repostuje. Četiri dana kasnije, X ukida dugogodišnju zabranu plaćenog političkog oglašavanja.
15. novembra 2023, u postu koji promoviše rasističku teoriju zavjere da Jevreji uvoze imigrante u Ameriku kako bi popravili izbore za demokrate, jedan korisnik X-a piše: „Jevrejske zajednice guraju upravo onu vrstu dijalektičke mržnje prema bijelcima koju tvrde da žele ljudi da prestanu koristiti protiv njih“. Mask odgovara: „Rekao si pravu istinu“. Kao odgovor, nekoliko oglašivača, uključujući Disney, Warner Brothers i Comcast, pauzira svoje oglašavanje na X-u. Mask tada poručuje oglašivačima zabrinutim zbog govora mržnje na platformi: „Idite u k...c. Je li to jasno?“
Tokom narednih mjeseci, Mask će postati opsjednut lažnom tvrdnjom da Demokrate dopuštaju imigrantima da uđu u Ameriku kako bi stvorili više demokratskih glasača, kako bi zapravo krali predstojeće izbore. Podijelio je ovu tvrdnju sa svojim pratiocima, šireći je na desetine miliona drugih naloga koji su odlučili da ga ne prate. Godinu kasnije, biće otkriveno da je Mask, imigrant iz Južnoafričke Republike, koji je ilegalno radio u SAD-u 1990-ih.
25. novembra 2023, na X-u, Mask podstiče teoriju zavjere Pizzagate, odavno opovrgnutu tvrdnju da su visokoprofilisane Demokrate vodile pedofilski lanac zlostavljanja iz pizzerije u Vašingtonu.
25. marta 2024, Mask gubi tužbu protiv Centra za suzbijanje digitalne mržnje. Tužio ih je nakon što su ukazali na porast govora mržnje nakon što je Mask kupio Twitter. U svom obrazloženju, američki okružni sudija naziva Maskov slučaj površnim i kaže da je tužba o kazni optuženima zbog njihovog govora.
U maju 2024. godine, Mask osniva politički akcioni komitet koji naziva America PAC. Njegov cilj je mobilisati milion republikanaca u državama koje prelamaju izbore, u nastojanju da predaju izbore Trampu. Mask se obavezuje da će uložiti desetine miliona dolara svog novca za izlazak na izbore i svakog petka ujutro odvaja 30 do 60 minuta da se sastane sa timom koji je okupio da vodi ovu inicijativu.
14. jula 2024, Mask zove Trampa u ime Džej Di Vensa, nagovarajući Trampa da izabere Vensa za svog kandidata za potpredsjednika. Vens tvrdi da je abortus ubistvo i vrijeđa žene koje nisu postale majke: „Skup žena bez djece, mačaka, koje su nesrećne u vlastitim životima i odlukama koje su donijele“. Maskov telefonski poziv bio je dio šireg napora milijardera iz Silikonske doline da osiguraju da Vens bude izabran. Sljedećeg dana, Vens je predstavljen kao Trampov kandidat za potpredsjednika.
6. septembra 2024, Trump kaže da će, ako pobijedi, imenovati Maska za vođu komisije za vladinu efikasnost. A Elon, „jer nije previše zauzet“, pristao je da bude na čelu tog tima. Ideja je došla od Maska, čije kompanije se trenutno suočavaju sa najmanje 20 federalnih istraga. Ako dobije tu ulogu, to bi najbogatijem čovjeku na svijetu dalo moć da konroliše regulatore koji utiču na njegove kompanije. Samo prošle godine, njegove kompanije su dobile ugovore u vrijednosti od tri milijarde dolara od 17 federalnih agencija.
9. septembra 2024, Musk širi teoriju zavjere da imigranti u Ohaju jedu kućne ljubimce. Sljedećeg dana, Tramp ponavlja ovu uvredu tokom predsjedničke debate sa Kamalom Haris. „U Springfieldu jedu pse“. Lažna tvrdnja dovodi do više prijetnji bombama protiv imigrantske zajednice u Springfieldu.
10. i 16. septembra 2024, Mask pojačava teoriju zavjere da je ABC dostavila pitanja za debatu u kampanji Haris, lažno tvrdi da demokrate žele da uzmu djecu, dodatno podstiče rasističke laži o imigrantima koji jedu kućne ljubimce, dijeli sa svojih skoro 200 miliona pratilaca na X-u da Trump mora da pobijedi kako bi „sačuvao slobodu i meritokratiju u Americi“ i insinuira da je sumnjivo što niko čak ne pokušava da ubije Bajdena i Kamalu.
Tajna služba SAD-a potvrđuje da je upoznata sa postom. Bijela kuća izdaje saopštenje u kojem se navodi da nasilje treba osuditi, nikada podsticati, ili se o nasilju šaliti. Ova retorika je neodgovorna.
4. oktobra 2024, Mask objavljuje: „Osim ako Tramp ne pobijedi i ne riješimo planinu agresivnih propisa koji nemaju nikakve veze sa bezbjednošću, čovječanstvo nikada neće doći do Marsa. Ovo je egzistencijalno“. Musk je vlasnik Space X-a i može da zaradi milijarde od američkih vladinih svemirskih ugovora.
5. oktobra 2024, korisničko ime @America je oduzeto bivšem korisniku i dato Maskovom America PAC-u. Iste večeri, pridružuje se bivšem predsjedniku na sceni u Pensilvaniji, dviljački skačući. „Borite se, borite se, borite se. Glasajte, glasajte, glasajte“. Sa svojim višim timom preselio se u sobu u hotelu u Pensilvaniji kako bi se posvetio Trampovoj kampanji. Sa Trampom razgovara nekoliko puta sedmično, održava seriju skupova širom države i angažuje rukovodioce iz svojih kompanija da mu se pridruže.
15. oktobra 2024, pravni dokumenti Maskovog političkog akcionog komiteta pokazuju da je lično donirao najmanje 75 miliona dolara za napore da se ponovo izabere Tramp.
18. oktobra 2024, otkriva se da još jedna grupa koju finansira Mask, pod nazivom Future Coalition Pack, cilja muslimanske glasače u Mičigenu i jevrejske glasače u Pensilvaniji sa političkim oglasima koji su dijametralno suprotni od onih koji se odnose na Kamalu Haris.
U područjima sa velikim muslimanskim stanovništvom, grupa prikazuje Haris kao blisku prijateljicu Izraela i sugeriše da je odana vjerovanjima svog jevrejskog muža. Ali, u područjima sa jevrejskim stanovništvom, politički oglasi objavljuju da Haris udovoljava Palestini.
Istovremeno, Mask nudi 100 dolara svakom glasaču iz Pensilvanije koji potpiše njegovu online peticiju u okviru napora da se izgradi lista vjerovatnih Trampovih glasača. Takođe, počinje da poklanja milion dolara dnevno nasumično odabranim glasačima koji su potpisali peticiju.
19. oktobra 2024, otkriva se da Building America’s Future PAC, još jedna kompanije koju finansira Mask, vodi lažnu kampanju Haris postavljanjem web stranice sa lažnim političkim stavovima, a zatim šalje SMS poruke koje upućuju glasače na lažni sajt.
20. oktobra 2024, otkriva se da je Mask svom America PAC-u dodatno donirao 44 miliona dolara u prvih 16 dana oktobra.
25. oktobra 2024, Wall Street Journal izvještava da je Mask u redovnom kontaktu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od 2022. godine.
21. oktobra 2024, Mask govori na sada već čuvenom Trampovom mitingu na Madison Square Gardenu, skupu koji je bio obilježen rasizmom, mizoginijom i prijetnjama nasiljem.
Musk je objavio više od 3.000 objava na X-u u posljednjem mjesecu, uključujući desetine neosnovanih tvrdnji o izborima, koje su pregledane stotinama miliona puta. Osim samog Trampa, Mask je sada najveći širitelj dezinformacija o izborima.
5. novembra 2024, Tramp pobjeđuje na predsjedničkim izborima. Elon Mask, ekstremni desničarski teoretičar zavjere, uspio je da iskoristi svoje ogromno bogatstvo kako bi pomogao da se izbori preokrenu u korist osuđenog kriminalca.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGzUV3ApDd9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kako je Ilon Mask osigurao pobjedu Donaldu Trampu

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp razgovarao je s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim, a njihovom telefonskom razgovoru pridružio se i milijarder Ilon Mask, piše CNN.
Razgovor se dogodio u srijedu i trajao je oko 25 minuta. Tramp je tada napomenuo da će Amerika nastaviti da podržava Ukrajinu.
Lideri dvije zemlje nisu govorili o slanju dodatne pomoći, kao i Trampovom planu za rješavanje rata u Ukrajini. On je, da podsjetimo, u više navrata u svojoj kampanji govorio kako će okončati rat na istoku Evrope za 24 sata.
Kako navode izvori, Mask je tokom ovog razgovora naveo da će pružiti pomoć Ukrajini pomoću svojih Starlink satelita.
Isti izvor je dalje ispričao kako je Mask ranije ismijavao Zelenskog zbog zahtijevanja pomoći od SAD. Zelenski je takođe ranije odbio Maskov plan o primirju sa Ruskom Federacijom iz 2022. godine.
Inače, Ilon Mask bi trebalo da obavlja određenu funkciju u administraciji Donalda Trampa. Za sada nije poznato koju tačno.
<h2>Tramp palestinskom predsjedniku obećao da će raditi na okončanju rata</h2>
Donald Tramp i predsjednik palestinskih vlasti Mahmud Abas razgovarali su telefonom, a novoizabrani američki predsjednik se obavezao da će raditi "na okončanju rata", saopštilo je večeras palestinsko predsjedništvo.
Tokom razgovora, Abas je poželio Trampu uspjeh i rekao da je spreman da radi sa njim "na postizanju pravednog i potpunog mira zasnovanog na međunarodnom legitimitetu", navodi se u saopštenju predsjedništva.
Prema istom izvoru, Tramp, koji će se vratiti u Bijelu kuću 20. januara, naglasio je da će "raditi na okončanju rata" i da je "spreman da radi sa predsjednikom Abasom i zainteresovanim stranama u regionu i u svijetu kao bi se uspostavio mir u regionu".
Izrael, čiji su SAD nepokolebljivi saveznik, u ratu je sa palestinskim Hamasom u Pojasu Gaze od 7. oktobra 2023. i ali i sa libanskim Hezbolahom na svojoj sjevernoj granici.
Obije grupe podržava Iran.

Mask se uključio u telefonski razgovor Trampa i Zelenskog: Sada je sve jasno o ratu u Ukrajini

Okružni tužilac Filadelfije podnio je tužbu protiv Ilona Maska i njegove kontroverzne nagradne igre u iznosu od milion dolara za registrovane birače, a u tužbi koju je podnio okružni tužilac Lari Krasner navodi se da Mask i njegov PAC, pod nazivom "America", sprovode "nelegalnu lutriju u Filadelfiji (kao i širom Pensilvanije)".
U tužbi se tvrdi da Maskova nagradna igra od milion dolara predstavlja "nelegalnu lutriju" u toj državi, jer su lutrije u Pensilvaniji po zakonu podložne regulaciji od strane državnih institucija.
<h2>Hitna zabrana</h2>
Krasner, stoga, traži hitnu zabranu, tvrdeći da Mask "mora biti odmah zaustavljen" zbog "šeme za uticanje na birače".
U tužbi se izričito navodi da "ovo nije slučaj" u vezi s tim da li je Mask prekršio državne ili savezne zakone koji zabranjuju kupovinu glasova, kako su neki eksperti sugerisali, već da se fokusira isključivo na nelegalne lutrije i "obmanjivanje potrošača".
Mask je najavio osmog dobitnika nagrade u iznosu od milion dolara u Lankasteru u Pensilvaniji, u subotu, i potvrdio svoju namjeru da nastavi sa dodjelom novca biračima registrovanim u ključnim državama koji su potpisali njegovu peticiju. Kazao je da se od učesnika ne zahtjeva da glasaju, ali obrazac za prijavu na internetu navodi da moraju biti registrovani birači kako bi se kvalifikovali.
- Pokušavamo da privučemo pažnju na ovu veoma važnu peticiju za podršku Ustavu. I u suštini, ako mi, znate – trebamo pravo na slobodu govora, trebamo pravo na nošenje oružja - rekao je Mask na mitingu.
Dodao je da će dijeliti milion dolara svakog dana do 5. novembra.
<h2>Potpisivanje peticije</h2>
- A takođe, sve što treba da uradite jeste da potpišete peticiju u znak podrške Prvom i Drugom amandmanu. To je to. Ne morate čak ni da glasate. Bilo bi lijepo da glasate, ali nije obavezno. Samo potpišete nešto u šta već verujete i dobijete priliku da osvojite milion dolara svaki dan od sada do izbora – naveo je Mask.
Savezni zakon predviđa kazne za svakoga ko "plaća ili nudi plaćanje ili prima uplatu ili za registraciju za glasanje ili za glasanje". Kazna je novčana kazna do 10.000 dolara ili zatvorska kazna u trajanju do pet godina.
Kada je tražen komentar, predstavnik PAC-a "America" uputio je ABC News na objavu na platformi X, gdje je u ponedjeljak najavljen dobitnik nagrade od milion dolara, objavljen nakon što je vijest o tužbi postala javna. Prema toj objavi, dobitnik u ponedjeljak bio je iz Mičigena.
Tužba optužuje Maska i PAC za kršenje zakona o zaštiti potrošača u Pensilvaniji u vezi s lutrijom, uključujući to što nisu objavili potpuna pravila lutrije, nisu prikazali način odabira dobitnika, niti način na koji štite lične podatke prikupljene putem prijava.
- U vezi sa svojom šemom, koriste obmanjujuće, nejasne ili pogrešne izjave koje stvaraju vjerovatnoću zabune ili nesporazuma - stoji u tužbi.
<h2>"Lažne izjave"</h2>
Oni takođe optužuju Maska i PAC za davanje "lažnih izjava" o lutriji, uključujući tvrdnju da se dobitnici biraju nasumično – tvrdnju za koju kažu da "izgleda netačna", jer su neki dobitnici živjeli blizu mjesta gdje su održavani njegovi mitinzi u Pensilvaniji.
- Na primjer, dobitnici od 19. i 20. oktobra izgleda nisu izabrani nasumično jer su oboje živjeli blizu mjesta Maskovih mitinga podrške Trampu i prisustvovali su tim mitinzima - stoji u tužbi.
Dalje se navodi, da ukoliko se ne obustavi, njihova lutrijska šema će nanijeti nepopravljivu štetu ljudima iz Filadelfije i drugim građanima Pensilvanije i ukaljati pravo javnosti na slobodne i fer izbore, zaključuje tužba.
Ministarstvo pravde poslalo je Masku prošle sedmice pismo u kojem ga upozorava da nagradna igra može kršiti savezni zakon, potvrdio je izvor blizak toj temi za ABC News. Pismo je poslalo Odjeljenje za izborne zločine Sekcije za javni integritet Ministarstva pravde PAC-u "America", naveo je izvor.
Nekoliko eksperata s kojima je ABC News razgovarao nakon što je Mask najavio nagradnu igru reklo je da je ova situacija zakonski nejasna.
- Mijenjao sam mišljenje o tome. Jasno je da krši duh zakona, ali mi nije 100 posto jasno da li krši i slovce zakona - rekao je profesor zakonodavstva na Pravnom fakultetu Univerziteta Kolumbija, Ričard Brifo, za ABC News.
Drugi eksperti, poput profesora izbornog prava Daga Spensera sa Univerziteta u Koloradu, rekli su da "izgleda kao da zaista prelazi granicu."

Masku prijeti pet godina zatvora zbog kontroverzne nagradne igre

Predsjednik Sjedinjenih država Džozef Bajden danas je oštro kritikovao Ilona Maska zbog licemjerja u vezi tretmana imigranata, nakon objavljenog izvještaja da je i sam izvršni direktor Tesle nekada radio ilegalno u SAD.
Mask je taj izvještaj negirao.
- Taj najbogatiji čovjek na svijetu je bio ilegalni radnik. Trebalo je da bude u školi kada je došao sa studentskom vizom. Nije bio u školi. Kršio je zakon. I on govori o svim ovim ilegalcima koji nam sada dolaze - rekao je Bajden tokom kampanje u Pitsburgu.
Vašington post je objavio da je Mask radio ilegalno u SAD dok je u njoj boravio sa studentskom vizom. List navodi da je Mask stigao SAD 1995. godine na postdiplomski program na Univerzitetu Stenford, „ali nikada nije upisao kurseve, već je radio na svom startap-u“.
Mask je na društvenoj mreži Iks (koja je u njegovom vlasništvu) da je imao dozvolu za rad u SAD i dodao: „Bajden laže.“
Investitori u Maskovu kompaniju Zip2 bili su zabrinuti zbog mogućnosti da njen osnivač bude deportovan, pa su mu dali rok za dobijanje radne vize, navodi se u izvještaju.
Novine su takođe citirale mejl Maska iz 2005. godine suosnivačima kompanije Tesla, u kojem je priznao da nije imao dozvolu da bude u SAD kada je pokrenuo Zip2. Prema nalogu, taj imejl je dostavljen kao dokaz u tužbi za klevetu u Kaliforniji i u njemu piše da se Mask prijavio na Stanford kako bi mogao legalno da ostane u zemlji.
Mask je dao više od 70 miliona dolara republikanskom predsjedničkom kandidatu Donaldu Trampu u kampanji za izbore koji se održavaju 5. novembra i jedan je od najvećih donatora stranke. Prisustvovao je mitinzima u izbornoj kampanji, često ponavljajući Trampovu mračnu retoriku protiv imigracije.
Tramp je obećao da će Masku dati značajnu ulogu u svojoj administraciji, ako pobijedi na predstojećim izborima.

Bajden nazvao Maska licemerom zbog nekadašnjeg ilegalnog boravka u SAD

Milijarder Ilon Mask obećao je da će svaki dan do američkih predsjedničkih izbora u novembru dati milion dolara nekome ko potpiše njegovu internetsku peticiju za podršku Ustavu SAD-a.
Ne gubeći vrijeme dodijelio je ček na milion dolara posjetiocu skupa u Pensilvaniji koji okuplja pristalice republikanca Donalda Trampa, prenosi Index.hr.
Pobjednik je bio čovjek po imenu Džon Dreher, prema osoblju koje je vodilo skup.
- Usput, Džon nije imao pojma. U svakom slučaju, nema na čemu - rekao je osnivač Tesle dok je Dreheru predavao ček.
Novac je najnoviji primjer kako Mask koristi svoje bogatstvo kako bi uticao na žestoku predsjedničku trku između Trampa i njegove demokratske suparnice Kamale Haris.
Mask je pokrenuo America PAC, organizaciju za političko djelovanje koju je osnovao kao potporu Trampovoj predsjedničkoj kampanji.
Grupa pomaže u mobilizaciji i registraciji birača u državama koje bi mogle biti presudne na izborima.
<h2>"To će biti posljednji izbori ako Kamala pobijedi"</h2>
Događaj u Harisburgu treći je u isto toliko dana u Pensilvaniji, na kojima Mask opisuje izbore u novembru oštrim riječima i podstiče pristalice da glasaju ranije i navedu druge da učine isto.
U subotu je rekao da će to biti "posljednji izbori", ako Kamala Haris pobijedi, sugerišući da SAD više neće postojati.
Takođe je rekao da dva pokušaja atentata na Trampa dokazuju da je važan i da mijenja postojeće stanje na načine na koje Kamala Haris neće. Rekao je da nju zato niko ne pokušava ubiti.
- Ubistvo marionete je beskorisno - rekao je Mask, ponavljajući argument koji je iznio u objavi na društvenim mrežama.
<h2>Što stoji u peticiji?</h2>
Peticija koju Mask traži od ljudi da potpišu glasi: "Prvi i drugi amandman garantuju slobodu govora i pravo na nošenje oružja. Potpisivanjem ispod, obećavam svoju podršku prvom i drugom amandmanu."
Učesnici subotnjeg događaja morali su da potpišu peticiju, koja omogućuje Maskovoj organizaciji America PAC da prikupi kontakte potencijalnih birača kako bi ih podstaknula da izađu na birališta i glasaju za Trampa.
Mask, kojeg je Forbes rangirao kao najbogatijeg čovjeka na svijetu, do sada je dao najmanje 75 miliona dolara organizaciji America PAC, čineći tu organizaciju ključnim dijelom Trampovih pokušaja da ponovo osvoji Bijelu kuću.
Preduzetnik koji je kreator proizvođača automobila Tesla i raketnog i satelitskog pothvata SpaceX sve je više podržavao republikanske ciljeve, a ove godine postao je otvoreni Trampov pristalica..
Tramp je pak rekao da će, ako bude izabran, imenovati Maska na čelo komisije za efikasnost vlade.

Mask obećao: Svaki dan milion dolara jednom potpisniku peticije za Trampa

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 2,64 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 2,64 miliona vozila

Dijalog iz jedne stare TV reklame u kojoj na pitanje penzionera "Je’ l javljaju nešto za penzije" poštar odgovora "Penzije su ukinute", na koju podsjeća Gordana Matković iz Centra za socijalnu politiku u Beogradu, oslikava strah građana o (ne)sigurnosti penzija.
Radenko Milinković iz Beograda je u penziji šest godina, ali ipak mora da radi dodatan posao, te prodaje sladoled u glavnoj gradskoj ulici Kneza Mihaila.
- Pedeset hiljada penzija (430 eura), kredit trideset hiljada (260 eura) dinara. Zato moram da radim. A najviše radim da bi malo pomogao djeci, unučićima, da bi njima pružio, da ne budem baš da nemam da unucima pružim bar neki dinar, nego zadovoljstvo - kaže on za Radio Slobodna Evropa.
Penziju je stekao radeći 36 godina, a u nju je otišao prije nego što je napunio 65 godina, što je u Srbiji starosna granica, pa mu je zbog toga umanjena. Da bi imao normalan život, mora mnogo čega da se odriče.
- I odričem se. Na more sam otišao dva puta u životu i to dok su bila deca mala. Sad ne mogu jer sam ovdje od marta do novembra, na sladoledu, i ne može se finansijski. "Kažnjen" sam deset hiljada dinara (85 eura) od penzije jer nisam imao dovoljno godina života (da bih dobio punu penziju). Da imam bar tih deset hiljada, mnogo bi mi značilo, da mi nije odbijeno po rješenju."
Vlade u regionu suočavaju se s teškim zadatkom – kako balansirati između ograničenih budžetskih resursa i rastućih potreba za penzione izdatke.
Iako su reforme u nekim državama pokrenute, često nailaze na otpor i nepovjerenje javnosti. U međuvremenu, sve je više penzionera koji preživljavaju zahvaljujući pomoći porodice ili su prinuđeni da rade i u starosti.
- Kami (teško) nama - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Miljan iz Podgorice službenik jedne državne institucije, kome je do odlaska u penziju ostalo još tri godine.
Kako navodi, zabrinut je da li će penzioni Fond u budućnosti moći da isplaćuje penzionere.
- Na jednoj strani imamo predstavnike Vlade, mlade i neiskusne, koji nam obećavaju da mirno spavamo jer će biti novca čak i za povećanje penzija. A na drugoj strani ekonomski stručnjaci tvrde suprotno. E, ja sam skloniji njima da vjerujem - kaže Miljan.
<h2>Reforme u Crnoj Gori</h2>
Od oktobra u Crnoj Gori traje reformski program "Evropa sad 2", kojim se plate povećavaju na 1.000 eura, uz ukidanje doprinosa poslodavaca za penzije. PIO Fond se zbog toga suočava s deficitom od 400 miliona eura, koji bi Vlada nadoknadila iz budžeta.
Plate će biti uvećane za dio doprinosa od pet odsto koji su do sada zaposleni od svoje zarade uplaćivali u Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO). Istovremeno se ukidaju i doprinosi od 5,5 odsto koje su poslodavaci za svakog zaposlenog uplaćivali za penzioni fond.
Crna Gora ima skoro 265 hiljada zaposlenih i više od 116 hiljada penzionera, što znači da jednog penzionera pokriva 2,29 zaposlenih, podaci su Fonda PIO iz avgusta ove godine.
Zbog novog manjka u državnoj kasi Centralna banka Crne Gore (CBCG) sugerisala je Vladi da "sagleda dalekosežne posljedice ukidanja penzionih doprinosa".
- Radi se o mjeri koja sistemski utiče na prihode PIO i penzije zaposlenih, te CBCG smatra da je potrebno uraditi simulaciju iznosa penzije sa horizontom do 20 godina - saopšteno je iz te institucije početkom septembra.
Direktor Fonda penzijsko invalidskog osiguranja Crne Gore Ranko Aligrudić kaže da će i nakon izjednačavanja srazmjernih penzija sa najnižim biti crnogorskih građana koji će imati značajno nižu penziju od 450 eura.&nbsp;
Vlada je to odbila, a premijer Crne Gore Milojko Spajić izjavio da će nedostajuća sredstva za penzioni fond biti nadoknađena iz budžeta. Smanjenjem doprinosa za penzijsko osiguranje oko 180 miliona eura će, prema riječima premijera Spajića, biti nadomiješteno setom reformi.
- Povećaće se osnovica na koju se obračunavaju doprinosi, uvešćemo dodatne preduzetnike iz sive zone u legalne tokove, biće uvedena jedinstvena stopa PDV-a za ugostiteljstvo od 15 odsto. Generisaćemo nove prihode od igara za sreću - kaže Spajić.
Prema aktuelnom zakonodavstvu zaposleni u Crnoj Gori stiču pravo na starosnu penziju sa navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža.
<h2>Dodavanje iz budžeta "normalno"</h2>
Penzioni sistemi u regionu su slični – napravljeni prema takozvanom Bizmarkovom sistemu (prema tvorcu Otu fon Bizmarku). U osnovi zavise od zaposlenosti i naplate doprinosa od kojih se isplaćuju penzije.
Uprošćeno, od bruto plate svakog zaposlenog dio se odvaja za isplate penzija. Ukoliko se, međutim, od zarada ljudi koji rade ne prikupi dovoljno novca – manjak se dopunjava iz budžeta.
Koliki god da su doprinosi za penzije, izvjesno je da bez dodatnih davanja iz državnih budžeta ukupan ceh ne može da se pokrije.
Gordana Matković iz Centra za socijalnu politiku u Beogradu kaže da treba posmatrati koliko se ukupno para kroz doprinose i budžet izdvaja za penzije i koliki dio bruto domaćeg proizvoda (BDP) čini ta suma.
Cilj je, dodaje, da se BDP uveća - kako penzije ne bi bile problem za državne finansije. Za to je, kaže, potrebno ne samo da bude što više zaposlenih, nego i da budu produktivniji, kako bi stvarali više dohotka.
- U slučaju Evropske unije se računa i na migracije, ali i na produženje radnog vijeka, na povećanje štednje za starost i jako, jako važno na ulaganje u ljudski kapital - kaže ona.
<h2>Sve manje radnika, sve više penzionera</h2>
Da društva u regionu stare, odavno nije više demografska ekskluziva. Statistika mjeri takozvani Zavisni odnos starijih osoba (Old-age dependency ratio) – broj starijih od 65 godina u odnosu na broj radno sposobnih (obično uzrasta između 15 i 64 godine).
Ovaj odnos pokazuje koliko starijih ljudi "zavisi" od radne populacije. Projekcije su da bi do 2050. godine, zavisni odnos starijih osoba u EU mogao da se poveća na više od 50 odsto, zbog čega se očekuje da na svake dve radno sposobne osobe dolazi jedan penzioner.
Naravno, broj radno sposobnih ne znači i da svi oni rade. U Bosni i Hercegovini se u praksi vidi kako stvari funkcionišu u takvim okvirima. Broj penzionera u Bosni i Hercegovini se gotovo izjednačio s brojem radnika kojih je u junu bilo oko 855.000.
Oko 738.000 umirovljenika penzije koje u prosjeku iznose oko 400 eura proteklih godina prima redovno, ali ne zahvaljujući uplati radničkih doprinosa.
Vladama dva entiteta u Bosni i Hercegovini – Federaciji BiH i Republici Srpskoj u čijoj nadležnosti su socijalna pitanja - u prosjeku nedostaje više od 200 miliona eura godišnje za isplatu penzija. Toliko iznosi razlika između uplaćenih doprinosa i ukupnih rashoda za starosne i vojne penzije, invalidnine i druga prava.
Broj penzionera u Bosni i Hercegovini gotovo se izjednačio s brojem radnika.
Razlika između uplaćenih doprinosa i isplaćenih penzija će se, prema zvaničnim procjenama vlasti, i dalje povećavati zbog sve većeg broja penzionera, redovnog zakonskog povećanja penzija za nekoliko postotaka godišnje i nedostajućeg broja radnika.
Vlade zvanično procjenjuju da bi do 2032. godine razlika između uplaćenih doprinosa i isplaćenih penzija mogla premašiti 800 miliona eura koji će se morati namiriti iz budžeta.
Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, nedavno je izjavio da je takvo stanje "neodrživo", te da vlade moraju podsticati zapošljavanje.
- Međutim, nama mladi i najstručniji kadrovi odlaze u inostranstvo, jer ovdje ne vide perspektivu za svoju djecu. S druge strane, strani investitori kada dođu u BiH vide političku nesigurnost i namete na platu od 41 odsto. To je neodrživo i dovodi u pitanje isplatu budućih penzija - kazao je Mehić za RSE.
Jedno od rješenja u BiH vide i u dolasku radnika iz inostranstva.
Inače, U Bosni i Hercegovini je oblast socijalne zaštite u nadležnosti dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske – u kojima postoje dva fonda za penzijsko osiguranje.
Zbog neodrživosti fonda, koji je ranije funkcionisao po sistemu solidarnosti gdje tri radnika treba da uplaćuju doprinose koji bi bili dovoljni za jednu penziju, Republika Srpska je 2016. godine prešla na tzv. trezorsko poslovanje.
Federacija BiH je to učinila četiri godine kasnije.
Doprinosi se od tad ne uplaćuju na račune penzijskih fondova, već direktno u entitetski budžet. Nedostajući iznosi za penzije namiruju se od drugih poreza, PDV-a ili akciza.
<h2>Najradikalnije reforme na Kosovu</h2>
Čak i u zemljama gdje je odnos penzionera i mlađe populacije povoljniji, postoje ozbiljne zabrinutosti da doprinosi nisu dovoljni za održivost sistema. Ukupno, godišnji izdaci budžeta Kosova za penzije premašuju 300 miliona eura.
U oktobru ove godine, Vlada Kosova donijela je odluku o povećanju penzija i socijalnih programa za 20 do 50 odsto. Tako penzioneri, koji su doprinose dok su radili uplaćivali u drugi stub, sada iz tog fonda primaju između 218 i 318 eura u zavisnosti od nivoa obrazovanja.
Uz to, kao i svi drugi primaju osnovnu penziju koja iznosa 120 eura. Sva ova sredstva isplaćuju se iz budžeta Kosova, koji ove godine iznosi 3,3 milijarde eura.
<h2>Prekomjerno opterećenje budžeta</h2>
Penzioni i socijalni sistemi vrše preveliki pritisak na budžet, upozoravaju bivši zvaničnici i predstavnici civilnog društva. Bivši ministar za rad i socijalnu zaštitu Kosova, Skender Rečica, smatra da način finansiranja ovih sistema nije dobro osmišljen.
- Nemamo penzioni sistem gdje jedna generacija plaća za drugu. Dok ne stvorimo fond socijalnog osiguranja kao mehanizam da generacija plaća za sebe, nećemo imati socijalnu stabilnost i neće biti blagostanja za starije osobe - rekao je Rečica za Radio Slobodna Evropa.
Sličan stav dijeli i direktor Instituta za razvojne politike (INDEP) Burim Ejupi. Prema njegovim riječima, ukoliko bi postojao takav sistem, sredstva koja se sada troše na penzije mogla bi biti uložena u ekonomski razvoj.
Ejupi predviđa da će penzije iz drugog stuba postati dominantne do 2031. godine, kada generacija koja je počela da radi poslije rata počne da se penzioniše.
Na sjednici Vlade u oktobru, premijer Kosova Aljbin Kurti najavio je penzijsku reformu tokom svog sljedećeg mandata, bez davanja detalja.
Skender Rečica naglašava da su u reforme neophodno uključiti i demografske promene, budući da je poslednji popis stanovništva pokazao pad populacije od osam odsto u odnosu na 2011. godinu, što će dodatno smanjiti prihode od poreza u budućnosti.
Prema podacima popisa, prosječna starost na Kosovu porasla je na 34,3 godine, što ukazuje na starenje populacije i potencijalne izazove u održavanju penzijskog sistema u budućnosti.
<h2>Srbija računa na nove radnike i bolje poslove</h2>
Srbija bi, prema analizi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) mogla da se "izvuče" iz eventualnih neprilika koje bi obaveze za penzionere mogle da izazovu u budućnosti. Ne, međutim, bez promjena.
Studija MMF pokazuje da u Srbiji postoji značajan prostor za povećanje učešća radne snage, ukazuje Gordana Matković.
- Kad gledamo ko može da stvara društveni proizvod, dakle, osobe između 18 i 64 godine u današnjim uslovima, nisu svi uključeni u radnu snagu - rekla je Matković.
Ona je dodala da postoji značajan prostor za povećanje ekonomske aktivnosti, odnosno za povećanje produktivnosti.
- Ono što mi apsolutno znamo za Srbiju, to je da je nam je efektivan radni staž krakat, znači da se mnogo ljudi prije starosne granice (za penziju) isključuje, onda vi imate naravno mogućnost da dodatno kroz penzionu politiku stimulišete ostajanje duže na tržištu rada. Mi sad nemamo te, na primjer, bonuse kad neko radi preko starosne granice - kaže Gordana Matković.
Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog savjeta Srbije i stručnjak za penzione sisteme kaže da je svaki penzioni sistem u osnovi određen demografijom.
- Demografsko starenje svi dijelimo u Evropi, neko stari malo brže poput Srbije, neko malo sporije poput Albanije, ali na kraju dana svi dijelimo iste izazove demografskog starenja. Kada imate situaciju da imate sve više starih u odnosu na mlade, možete da povećate starosnu dob odlaska u penziju, a druga stvar je da se do neke mjere, koja je socijalni prihvatljiva smanjuje odnos prosečne plate i penzije - dodaje Altiparmakov. Objašnjava da se to postiže tako što penzije sporije rastu od plata.
U Srbiji postoji sistem povećanja penzija koji zavisi od toga koliko je učešće ukupnih izdataka za penzije u BDP. Ako je manje od deset odsto BDP-a, postoji mogućnost da penzije rastu koliko i plate.
Ako troškovi, pak, pređu tu granicu, onda se penzije povećavaju prema takozvanoj "švajcarskoj formuli", 50 odsto "prate" rast plata, a 50 odsto rastu u odnosu na rast troškova života.
<h2>Sjeverna Makedonija prati trendove</h2>
Profesor bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović kaže da Makedonski penzijski fond nikada neće propasti, država će uvijek moći da nađe novac za isplatu penzija, u krajnjoj instanci čak i štampanjem novca.
- Problem je što trenutno novac za penzije ne dolazi samo od namjenskih dažbina za ovu namjenu, odnosno od doprinosa za penzijsko osiguranje, već i od opštih poreza. Naime, u 2024. planirani su prihodi fonda od doprinosa od 1,2 milijarde eura, a rashodi za penzije 1,8 milijardi, što znači da država treba da isplati fondu oko 600 miliona eura iz republičkog budžeta - kaže on.
Razlozi za manjak su brojni, dodaje. Jedan je povećanje penzija, ali nije jedini.
- Prvi važan razlog je penziona reforma iz 2006, kada je trećina doprinosa za penzijsko osiguranje počela da se uplaćuje u privatne penzione fondove, a penzije su nastavile da se isplaćuju samo iz državnog fonda. Drugi je smanjenje stope doprinosa - 2008. iznosio je 21 odsto, sada je 18,8 odsto. Treći, možda i najozbiljniji razlog je starenje stanovništva - danas na svaku petu osobu u radnoj dobi (15-64 godine) dolazi jedna "stara" osoba (65+ godina), dok je prije 30 godina bila jedna "stara" osoba na svakih deset radno sposobnih - rekao je Jovanović.
Kaže da je bitno da ta "budžetska rupa" ne raste na srednji rok. Da li će se to desiti zavisi od nekoliko stvari – visine penzija, visine plata, broja zaposlenih, stope doprinosa, demografskih kretanja.
Inače, kako je živjeti u Sjevernoj Makedoniji sa penzijom ilustruje sljedeći podatak - makedonska potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosi 1.245 eura (za avgust), а prosječna makedonska penzija 344 eura.
<h2>Penzionerski hljeb sa sedam kora</h2>
Desanka Ivanković Drčić ima 84 godine i jedna je od penzionera u Srbiji koji žive iznad prosjeka. Penzionerka je 13 godina, a radila je kao profesorka srpskog jezika i književnosti. Njena priča je ilustrativna jer pokazuje koliko je poslije kriza devedesetih građanima bitna sigurnost da će penzija biti.
Kaže za RSE da joj u penziji nije loše, jer kako kaže, "ranije se nije znalo ni kad će penzije niti kolike će biti, dok je sada povoljnija situacija, jer su penzije sve veće, a i zna se tačno kada će biti uplaćene, te se može planirati".
- Moja penzija je 65 hiljada (dinara, odnosno 555 eura). Ali suprug ima penziju i ima dodatak na invalidnost. Tako da njegova penzija i moja i mi nekako možemo da platimo i stan i ogrijev, snalazimo se, ali smo i skromni. Ne treba da kažemo sad da živimo ne znam kako, ali one osnovne stvari možemo, uzmemo još nešto u kući što je dotrajalo, krediti su tu isto. Snalazimo se. Nismo nezadovoljni - kaže Ivanković Drčić.
Svako ko je otišao u penziju osjetio je smanjenje mjesečnih prihoda. Takozvana stopa zamjene pokazuje kolika je penzija u odnosu na to kolika je bila plata.
Komentarišući regionalnu situaciju Gordana Matković je rekla da će apsolutnu životni standard moći da se održi za one koji su duže radili i više ulagali.
- Što se tiče relativnog standarda, ne bi trebalo da se stope zamjene smanjuju, ali takođe je činjenica da će taj pad standarda da postoji i da će oni koji žele da se da im se održi taj relativni životni standard morati da se obezbjeđuju kao što je to slučaj i u znatnom broju zemalja, da štede dodatno za svoju penziju na različite načine, da izdvajaju neka dodatna sredstva za starost - kaže Matković.
Nikola Altiparmakov kaže da je jedini način da se podigne standard penzionera, da se uveća "ekonomski kolač", odnosno da se poveća BDP zemlje.
- Što je svima bolje, biće bolje i penzionerima. Ne bi smjelo da se dogodi da troškovi za penzije budu znatno uvećani u odnosu na BDP. To se desilo, na primjer, u Grčkoj, kad su troškovi penzija otišli na 17 odsto BDP, ili u Srbiji 2008, nakon neosnovanog političkog povećanja penzija na 14 odsto BDP. To rasturi budžet, uništi konkurentnost - dodaje on.
Ali, šta sa socijalnom komponentom penzija, da se pri odlasku u mirovinu ne osjeti značajan pad standarda.
Altiparmakov kaže da treba posmatrati odnos prosječne plate i prosečne starosne penzije, što znači da ne treba računati penzije onih koji su otišli prije vremena, ili ljudi koji su dobili porodične penzije.
U tom slučaju ta stopa zamjene ide i do 60 odsto, kaže on i dodaje da su to odnosi kakvi postoje i u najvećem broju evropskih ekonomija.
- Kad pogledate demografiju, to je to što možete da očekujete. Ne treba imati nerealna očekivanja. To je perspektiva čitave Evrope - kaže Altiparmakov.
<h2>"Mladi odlaze trajno": Migracije sa Zapadnog Balkana</h2>
On ukazuje da je ranije bilo i po deset mladih na jednu stariju osobu, zbog čega su penzije mogle da budu izdašnije, ali da se taj odnos sada manji i da će pasti na 2,5 ili dva prema jedan.
- Treba imati realna očekivanja, a to je da penzije zamijene pedesetak odsto ili nešto više od plate. Da postoji garantovana minimalna penzija, a oni koji imaju više da krenu na vrijeme da štede. Da li će da štede u banci, životnom osiguranju, penzionom fondu ili kupovinom nekretnine, to je na njima - kaže Altiparmakov.
Održivost penzionih sistema u regionu ozbiljan je izazov, naročito za mlade radnike čija budućnost zavisi od dugoročnih reformi. Kako sve više mladih napušta zemlju, baze doprinosa se smanjuju, a trenutne mjere djeluju kao privremeno rješenje.
Da bi izbjegli nesigurnu starost, mladi trebaju jasne podsticaje – od privatnih fondova do nagrada za duži radni staž. Samo tako će penzioni sistem osigurati dostojanstvenu budućnost za sljedeće generacije.

Štednja uz penziju, jedini izlaz za mirne stare dane na Balkanu

Umjesto podsjećanja jednom godišnje na ono što bi trebalo biti naša svakodnevna borba, umjesto nekoliko sigurnih kuća, Crna Gora bi trebalo da bude sigurna kuća 365 dana svim pripadnicama nježnijeg pola koje u njoj žive, poručio je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Samo tako, ističe Camaj, možemo iskorijeniti duboke tradicionalne predrasude, čvrsto stojeći uz sve žrtve nasilja i ohrabrujući ih da prijave nasilnike.&nbsp;
- Ispostavilo se, nažalost, da sama prijava ne znači mnogo, ne znači gotovo ništa bez sistemskog rješenja i procesuiranja nasilnika, pravovremene reakcije i adekvatne kazne. Samo na taj način žrtve mogu vratiti povjerenje u policiju i pravosuđe, a nasilnik će samo tako postati svjestan svoje odgovornosti - naglasio je on.
&nbsp;Umjesto čestitke povodom današnjeg dana, Camaj je još jednom pozvao žrtve da ne čekaju već da odmah prijave nasilje.&nbsp;
- Takođe, apelujem na nadležne u policiji, sudstvu i tužilaštvu da više nikada ne dozvole ni jednu tragediju partnerskog ili porodičnog nasilja u Crnoj Gori - poručio je Camaj.

Camaj: Crna Gora bi trebalo da bude sigurna kuća svim ženama 365 dana u godini

Britanski mediji su objavili da je u blizini egipatskog ljetovališta Marsa Alama na zapadnoj obali Crvenog mora potonuo brod na kojem je bilo 45 osoba.
Za 31 osobom se još traga, objavili su mediji.
Brod „Si stori“ prevozio je turiste u okviru ronilačke ture po Crvenom moru. Brod je isplovio 24. novembra iz luke Porto Galib i trebalo je da se vrati u Hurgadu 29. novembra.
Međutim, jutros oko 5:30 sati po lokalnom vremenu s broda je poslat poziv u pomoć. Plovilo je potom nestalo sa radara i s njim je izgubljen kontakt.
Na brodu je bilo ukupno 45 osoba, od čega 31 turista iz različitih zemalja i 14 članova posade.
Helikopteri i egipatska mornarica pretražuju more kako bi spasili preživjele. Prema pisanju lokalnih medija, nekoliko turista s potonulog broda je spašeno u blizini obale.

Brod s turistima potonuo u Egiptu, mornarica i helikopteri traže nestale

Guru Demokrata, predsjednik njihovog Kluba poslanika, Boris Bogdanović oglasio se saopštenjem za javnost, „uskačući“ da pomogne i pojača poruke koje je sa vanredne konferencije za novinare uputio neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji se u pokušaju da opravda zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju u zemlji, obrušio, neprihvatljivo sa pozicije koju obnaša, na pravosudne vlasti. Bogdanović je dodatno zaprijetio svima koji ne podržavaju 44. Vladu, od predsjednika države, političara do sudija da će biti izloženi progonu. „Objasnio“ je kako je prezentacija rezultata Sektora za borbu protiv kriminala, kojim rukovodi njihov kadrovik Šćepanović, „otkrila dvije nesporne činjenice: prvo, da dio sudija ne radi u interesu pravde, već kao saveznik kriminala, i drugo, da pojedini političari, zajedno s tim destruktivnim elementima, rade na podrivanju stabilnosti Crne Gore i rušenju 44. Vlade“. Nije Bogdanović pojasnio zašto njihov neformalni direktor policije Šćepanović ne podnosi krivične prijave protiv tih sudija, iako je u zoni krivične odgovornosti ako ne postupa u slučaju kada raspolaže informacijama da neko pomaže kriminalcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  Nije pojasnio ni zašto Šćepanović ne procesuira političare koji „podrivaju stabilnost Crne Gore“. To je, takođe, teško krivično djelo. Retorički je Bogdanović lamentirao u saopštenju – „kako objasniti da je sud puštio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje?“... Kako razumjeti, kaže Bogdanović, da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora"> <figcaption>Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora</figcaption> </figure>  Ni neformalni direktor policije, ni Bogdanović nijesu pojasnili ko je odgovoran što je Lalatović, iako je sud naložio mjeru nadzora, pobjegao i iz bjekstva, kako oni sumnjaju, počinio zločin na kružnom toku u Podgorici. Koja je uloga policije u tome i čija je odgovornost za njegovo bjesktvo? - Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjedosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima – ogorčeno je saopštio crnogorskoj javnosti Bogdanović. Naravno, o mogućoj „izdaji“ policije, ni riječi. A onda je plasirao opasnu konstrukciju – „ovo je dio šireg plana u kojem su pojedini političari i sudije spregnuti sa mafijom“?! - Njihov cilj je politička destabilizacija i rušenje 44. Vlade Crne Gore. Njihov cilj je da se narod ponovo vrati u strah, da kriminal ponovo zavlada institucijama, a pravda ostane daleka i nedostižna – tvrdi Bogdanović. Potom je „nacrtao“ ko su ti političari – oni „koji danas sprječavaju reforme unutar bezbjednosnog sektora, a spregnuti su sa bivšim režimom“, zatim „oni koji štite 'generale prve familije', koji vraćaju zakone i blokiraju popunjavanje Uprave policije novim, nekompromitovanim kadrovima“. - To su političari koji su se Bogu molili da Bajilagić ne bude uhapšen. Oni koji su, o trošku države, ljetovali u luksuznim vilama i po 40 dana tokom samo jedne turističke sezone, zahtijevali da ih čak 53 puta prate ronioci dok su se brčkali u plićacima, i tražili vozila sa sedam sjedišta da bi udobno vozili cijele porodice na ljetovanja i zimovanja, baš onako kako su to radili predstavnici bivšeg režima sa kojima danas pokušavaju destabilizovati vlast i sa kojima su srušili vlast u Podgorici – poručio je Bogdanović, jasno etiketirajući predsjednika države Jakova Milatovića, obračunavajući se sa njim što ne podržava 44. Vladu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića(Photo: Tanjug/Strahinja Aćimović)</figcaption> </figure>  Požalio se i kako su to političari koji su ćutali za vrijeme bivšeg režima. - Oni sada brane Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Vesnu Medenicu, Blaža Jovanića, Veselina Veljovića i mnoge druge, ne zbog pravde, već zbog svojih interesa. Oni su ti koji pokušavaju zaustaviti svaki korak ka reformi i žele vratiti staro vrijeme, vrijeme kada su kriminalci krojili zakone, a narod trpio nepravdu – „poentirao“ je Bogdanović. Poslao je nedvosmislenu poruku sudijama koji postupaju u ovim predmetima da ih čeka odmazda za slučaj da ne osude ove optužene. Prezumpcija nevinosti i dokazi za gurua Demokrata ne znače ništa. - Ali, baš njima poručujemo da niko neće biti iznad zakona, bez obzira na političku, finansijsku ili klanovsku zaštitu. Oni koji pokušavaju zaustaviti napredak suočiće se sa narodom koji zna šta hoće – pravdu, bezbjednost i državu koja radi za građane, a ne protiv njih – zaključio je Bogdanović, najavljujući da će aktuelna većina nastaviti sa tužilačko-policijskom represijom i sijanjem straha, odvratnim etiketiranjem, ali i stalnim prijetnjama krivičnim progonom svakom ko se ne bude povinovao njihovom viđenju Crne Gore. Demokrate i Pokret Evropa sad, partije koje čine „kičmu“ 44. Vlade, ali i čuvaju „fotelju“ vođi parlamentarne većine, proruskom i prosrpskom političaru Andriji Mandiću i njegovim koalicionim partnerima, od izbora do izbora gube podršku. Tako su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi, sa šest, spali na svega tri mandata, a u Podgorici sa 19, na 13...

Bogdanović zaprijetio pravosudnim vlastima da se moraju potčiniti policiji

Vojni dron, koji je oštećen prilikom potrage za osumnjičenim za dvostruko ubistvo Alijom Balijagićem, oštećen je nakon što je pomoćnik direktora policije za posebne namjene Miloš Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se u njega ukrcao.
To proizilazi iz službene zabilješke, koju je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević danas objavio nakon višednevnih rasprava sa službenikom Ministarstva odbrane Markom Markovićem i zamolnica da taj resor objavi službenu zabilješku o ovom događaju.
- Dana 30.10.2024. godine u vremenskom intervalu od 12.00 do 13.30, prilikom izvršavanja osmatranja zadatog rejona Sokolac - opština Bijelo Polje, došlo je do pada letilice „Belin 5“. Način na koji se desilo pomenuti događaj je taj da je letilica pod serijskim brojem 40082 bila u normalnom režimu leta povratka na početnu tačku. U tom trenutku, helikopter VCG Bell 412 izvršio je prelet iznad tačke spuštanja bespilotne letilice i zatim, helikopter se prizemljio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje. Prilikom preleta helikoptera, vlk A.D. je bio na radio vezi na frekvenciji 133 000 sa pilotom Bell 412 i davao mu upozorenja o prisustvu blp u vazdušnom prostoru. Pilot Bell 412 je razumio upozorenja da je narušio zonu leta blp i da nije moguće tu da sleti - piše u službenoj zabilješci koju je objavio Zirojević.&nbsp;
Međutim, kako se dodaje, pomoćnik direktora policije za specijalne namjene - Miloš Rakonjac naredio je pilotu preko mobilnog telefona da sleti - da bi se on ukrcao.
- Zatim, helikopter Bell 412 se spustio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje sa blp. Prilikom slijetanja blp u početnu tačku, došlo je do gubitka konekcije između upravljačke stanice sa blp i letilica je krenula u slobodno propadanje ka zemlji sa visine od oko 20 metara i tada smo pokušali preuzimanje ručno upravljanje letilicom (blp nije reagovala na komande) - pojašnjava se u zabilješci.
Kako se dalje navodi, u prilikom pada blp, motori su i dalje radili jer letilica, zbog nekog razloga, nije očitala podatke o njenoj trenutnoj visini.
- Tada je došlo do oštećenja sve četiri nožice za slijetanje i naprsnuća gornjeg dijela desnog krila. Kamera blp, pogonski motor, četiri VTOL motora i ostali djelovi letilice nijesu pretrpjeli nikakva oštećenja. Kad smo ustanovili da glavni sklopovi letilice su u ispravnom stanju, izvršili smo još jedan let sa ciljem izviđanja zadatog rejona. Tokom tog leta nije bilo problema sa motorima i aerodinamikom letilice i prilikom slijetanja blp koristili smo metodu ručnog hvatanja iste - piše u zabilješci.
Rakonjac, koji je naredio pilotu da sleti, inače je rukovodio policijom tokom nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra 2021. godine.
On je bio i vođa takozvanog ,,A tima“ specijalaca prilikom obuzdavanja demonstracija Demokratskog fronta (DF) kada je, septembra 2015. godine, pokušan nasilni upad u Skupštinu Crne Gore i kada je bačen ,,molotovljev kotel“ na odred policije ispred zgrade parlamenta.
Objavi ove zabilješke prethodilo je višednevno raspravljanje na relaciji Zirojević - Ministarstvo odbrane, čiji je službenik Marko Marković poslaniku SD-a poručivao da zahtjevom da se ovi detalji objave ,,miješa časne pripadnike VCG u politički brlog“.

Vojni dron oštećen nakon što je Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se ukrcao

Kadrovi iz ,,postavgustovske“ većina, posebno iz redova Demokrata Alekse Bečića, uživaju poštovanje i podršku evropskih prijatelja: dr Ana Tripković Marković, direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore izabrana je na Generalnoj skupštini Evropske komisije za putovanja (ETC) za izabrana za potpredsjednicu te organizacije – ističe se u saopštenju iz crnogorske NTO od prije dva dana.&nbsp; Bila je to, kaže se u saopštenju, velika, do sada nezabilježena počast za Crnu Goru.&nbsp; - Ovo je ujedno i prvi put da predstavnik Crne Gore bude izabran za poziciju u okviru Predsjedništva ETC. Protivkandidat u izboru bio je direktor Nacionalne turističke organizacije Švajcarske, Martin Nydegger – ističe se u objavi koju je, očigledno, baš iz Luksemburga nadgledala direktorica NTO. Koja je, inače, članica Demokrata Crne Gore Alekse Bečića, pa je promtno izbacila samohvalisavu objavu za medije i društvene mreže.&nbsp; Bilo bi razloga za slavlje da je tačna informacija da je predsjednica NTO Crne Gore i funkcionerka Demokrata zaista prva crnogorska predstavnica u vrhu Evropske komisije za putovanja (ETC).&nbsp; Ali, nije prvi, već – drugi put!&nbsp; Još 2014. godine tadašnji direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Saša Radović, imenovan je u sam vrh ETC-a: izabran je za člana novog Borda direktora Evropske komisije za putovanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391" data-rendition-name="original" width="618" height="420" loading="lazy" alt="Vijest iz 2014. godine o izboru Saše Radovića"> </figure>  I tada je bilo samohvale u prigodnom saopštenju: ,,Imenovanje Radovića za člana novog Borda direktora značajno je priznanje za jednu zemlju koja još nije punopravni član Evropske unije. Radović predstavlja grupu jugoistočne Evrope u kojoj su, pored Crne Gore, Turska, Kipar i Malta”.&nbsp; No, ova informacija bila je – tačna, za razliku od objave NTO od prije dva dana. Samo, ne treba da se iko čudi, objava funkcionerke Demokrata savršeno se uklapa u sistem koji ta stranka praktikuje i koji ima za cilj medijsku i političku glorifikaciju čelnika Demokrata.&nbsp; I sve se to događa, samo dan nakon hvatanja Alije Balijagića u Srbiji, kada je svim crnogorskim građanima postala očita totalna nesposobnost čelnika Demokrata Alekse Bečića i Danila Šaranovića koji kontrolišu sektor bezbjednosti.&nbsp; I nije samo ,,slučaj Balijagić“: čelnici Demokrata bezočno pokušavaju da vlastitu nesposobnost prikriju napadima na stari, nenarodni režim prije avgusta 2020. godine, ali i atacima na medije koji se drznu da saopšte istinu o njima. &nbsp;&nbsp; Tako valja tumačiti i ovaj neuspjeli spin: kao pokušaj da se, nakon neslavnih rezultata u sektoru bezbjednosti, partija Aleksa Bečića podigne rejting preko drugih oblasti koje kontrolišu.&nbsp; Sad su uhvaćeni u obmani, ali svakako ih to neće demoralisati. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

NEUSPJEŠNO SAMOHVALISANJE DEMOKRATA: Prvi put je ipak - drugi put?!

Nakon jučerašnje konferencije za medije Uprave policije, a naročito povodom navoda šefa poslaničkog kluba Demokrata Borisa Bogdanovića, danas je reagovao Viši sud u Podgorici iz kojeg su ocijenili da su tvrdnje poslanika neprimjerene i neutemeljene, te da je za Vukom Lalatovićem, osumnjičenim da je direktni počinilac ubistva Petra Lipovine i Žarka Pejakovića, potjernica raspisana još u junu ove godine, ali da policija nije uspjela da ga uhapsi
Iz Višeg suda su istakli i da je nužno ukazati na krajnje neprimjerene, ni na čemu zasnovane, tvrdnje Bogdanovića, te da je i krajnje vrijeme da sve institucije, kojima je u nadležnosti zaštita nezavisnosti pravosuđa, dignu svoj glas zbog neprimjerenih pritisaka i optužbi na račun sudija koje putem medija vrše izvršna i zakonodavna vlast, a koje su, kako kažu, zaista zabrinjavajuće i kao takve urušavaju dignitet sudske grane vlasti, dok na osnovu iznijetih i lako provjerljivih činjenica javnost, a naročito stručna, može procijeniti da li se radilo o predmetu koji je bilo lako presuditi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.2477%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-zaprijetio-pravosudnim-vlastima-da-se-moraju-potciniti-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Povodom javnog obraćanja rukovodstva Uprave policije Crne Gore dana 23.11.2024. godine, a naročito povodom sljedećih navoda šefa poslaničkog kluba Demokrata Borisa Bogdanovića: “Kako objasniti da je sud pustio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje? Kako razumjeti da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici? Ovo nije samo tragedija za porodice žrtava, već i za cijelo društvo koje gubi povjerenje u pravosudne institucije. Ovo nije samo propust. Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjednosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima”, u cilju objektivnog informisanja javnosti, ovim putem dajemo sledeće saopštenje – navodi se u reagovanju Višeg suda koje u nastavku prenosimo integralno.
U krivičnom postupku koji se pred ovim sudom vodi protiv V.L., zbog krivičnog djela teško ubistvo iz člana 144 stav 1 tačka 4 KZ CG i krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja iz člana 403 stav 1 KZ CG, okrivljenog M.A., zbog krivičnog djela teško ubistvo putem podstrekavanja iz člana 144 stav 1 tačka 4 u vezi člana 24 KZ CG i L.M. zbog krivičnog djela teško ubistvo putem podstrekavanja i pomaganja iz člana 144 stav 1 tačka 4 u vezi člana 24 i 25 KZ CG, izvršenog na štetu pokojnog oštećenog R.V., prvostepena presuda nije donijeta u roku od tri godine od dana podizanja otužnice, iz razloga što se radi o složenom predmetu sa kompleksnom dokaznom građom.
Naime, okrivljeni V.L. je priznao da je bio neposredni izvršilac radnje lišenja života oštećenog, ali je negirao bilo kakvo učešće ostale dvojice okrivljenih u tom krivičnom djelu, a dokazi predloženi optužnicom u odnosu na okrivljene A.M. i M.B. su bili posredni (iskaz svjedoka P.Đ. koji je saznanja o predmetnom krivičnom djelu, po sopstvenom kazivanju, dobio od prvookrivljenog L.V. za vrijeme dok su, nakon predmetnog događaja, zajedno boravili u pritvoru, koji svjedok je zbog posljedica teške bolesti preminuo u UIKS-u, zbog čega nikada nije mogao biti saslušan na glavnom pretresu i listice koje su, po navodima optužnice, ispisane od strane prvookrivljenog L.V. i dostavljene svjedoku P.Đ., za vrijeme njihovog zajedničkog boravka u pritvoru, koje listice su bile predmet grafološkog vještačenja).
Zbog prethodno navedenih razloga ovaj sud je u toku glavnog pretresa, a u cilju poptupnog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, pored dokaza predloženih optužnicom, po službenoj dužnosti odredio saslušanje većeg broja svjedoka, dodatna grafološka vještačenja i u konačnom pribavljanje komunikacije ostvarene prije kritičnog događaja preko SKY Ecc aplikacije, koja komunikacija je, po navodima optužnice, preko kriptovanih telefona, a u vezi sa izvršenjem predmetnog krivičnog djela, ostvarivana između prvookrivljenog L.V. i drugookrivljenog A.M, pri čemu ovaj sud smatra da je ta komunikacija, ukoliko postoji, ključni dokaz za donošenje pravilne i zakonite presude u ovom krivičnom postupku.
Nakon što je od Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije Crne Gore dobio službenu informaciju da ti državni organi ne raspolažu predmetnom komunikacijom, ovaj sud je pokrenuo postupak za pružanje međunarodne pravne pomoći, u kojem se zamolnicom od 24.05.2023. godine za dostavljanje te kriptovane komunikacije, upućenom preko Ministarstva pravde Crne Gore, obratio nadležnim državnim organima Republike Francuske, po kojoj zamolnici tražena komunikacjija do današnjeg dana, dakle nakon godinu i skoro šest mjeseci od upućivanja zamolnice, nije dostavljena.
Takođe, ovim putem obavještavamo javnost da je prvookrivljenom V.L., nakon što je isti dana 22.05.2024. godine pušten na slobodu, odlukom ovog suda, bila određena mjera nadzora iz člana 166 stav 2 tačka 1 ZKP-a, zabrana napuštanja stana i pripadajućih prostorija i mjera iz člana 166 stav 2 tačka 4 ZKP-a, obaveza povremenog javljanja Upravi policije CG – Odjeljenju bezbjednosti Nikšić dva puta mjesečno, i to svakog 1. i 15. u mjesecu.
Nakon što je od Uprave policije CG OB Nikšić dobio službenu informaciju da je prvookrivljeni V.L. prekršio izrečene mjere nadzora i da se nalazi na nepoznatoj adresi, ovaj sud je dana 12.06.2024. godine donio naredbu o raspisivanju potjernice prema prvookrivljenom V.L., a zatim je istom, zbog nedolaska na glavne pretrese koji su bili zakazani za dane 05.06.2024., 12.06.2024. i 19.06.2024. godine, o kojima je prvookrivljeni bio uredno obaviješten, rješenjem od 19.06.2024. godine, odredio pritvor po pritvorskom osnovu iz člana 175 stav 1 tačka 5 Zakonika o krivičnom postupku, kao jedinom mogućem pritvorskom osnovu u ovoj fazi postupka.
Po navedenoj potjernici i rješenju o određivanju pritvora okrivljeni V.L. do današnjeg dana nije lišen slobode i stavljen u pritvor, jer službenici Uprave policije nijesu uspjeli da ga lociraju i liše slobode.
Nakon iscrpnog obavještenja javnosti o stanju u spisima predmeta koji se vodi protiv okrivljenih V.L., M.A. i L.M., i postupanja ovog suda u istom, nužno je ukazati na krajnje neprimjerene, ni na čemu zasnovane, tvrdnje poslanika Bogdanovića, te da je i krajnje vrijeme da sve institucije, kojima je u nadležnosti zaštita nezavisnosti pravosuđa, dignu svoj glas zbog neprimjerenih pritisaka i optužbi na račun sudija koje putem medija vrše izvršna i zakonodavna vlast, a koje su zaista zabrinjavajuće, i kao takve, urušavaju dignitet sudske grane vlasti, dok na osnovu iznijetih i lako provjerljivih činjenica ostavljamo javnosti, a naročito stručnoj, da procijeni da li se radilo o predmetu koji je lako bilo presuditi.

Tag: ilon-mask