Predsjednik Savjeta Evrope Antonio Košta danas je rekao da, iako je normalno da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ne dijele iste stavove o mnogim pitanjima, prijetnje o uplitanju u unutrašnju politiku nijesu prihvatljive.
Košsta je naglasio da se poimanje slobode govora razlikuje u Uniji i SAD-u, na primjer.
- Ne može biti slobode govora bez slobode informacija. Ne bi bilo slobode govora kada bi se građanska sloboda informacija žrtvovala radi zaštite tehnoloških oligarha u Sjedinjenim Državama- rekao je na događaju.
Mask uporedio EU s nacističkom Njemačkom
Dva dana nakon što je Evropska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X, društvena mreža je u nedjelju ukinula račun za oglase Evropske komisije, a vlasnik Ilon Mask uporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.
- Vaš račun za oglase je ukinut- napisao je u nedjelju voditelj proizvoda u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Evropske komisije kojom je najavljena kazna platformi od 120 miliona eura zbog kršenja pravila o transparentnosti, odnosno Zakona o digitalnim uslugama.
Komisija je navela da je iznos kazne razmjeran prekršaju.
Mask je na X-u odgovorio pozivom na ukidanje EU-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

1250x600

1084x550

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Poljski premijer Donald Tusk snažno je reagovao na novu američku bezbjednosnu strategiju koja kritikuje stanje demokratije i slobode izražavanja u Evropi, poručivši da je partnerstvo između Evrope i SAD temelj sigurnosti Zapada.
- Evropa je vaš najbliži saveznik. Imamo zajedničke neprijatelje. Barem je tako bilo posljednjih 80 godina - izjavio je Tusk, naglasivši da je jedina razumna politika održavanje čvrstog transatlantskog odnosa.
Moramo se, kako ističe, toga držati.
- To je jedina razumna strategija naše zajedničke sigurnosti. Ako se, naravno, nešto nije promijenilo - rekao je Tusk.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fmask-porucio-da-eu-treba-ukinuti-i-vratiti-suverenitet-drzavama-podrzao-ga-medvedev&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Bijela kuća je u četvrtak naveče objavila novu strategiju u kojoj američka vlada upozorava na "eroziju demokratije i slobode govora u Evropi" i poziva na promjenu ovog trenda. Tuskovi komentari uslijedili su u trenutku dok se Vašington i evropske prijestonice bave posljedicama rastućih geopolitičkih tenzija i sve glasnijih populističkih uticaja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdonaldtusk%2Fstatus%2F1997336196007985541%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997336196007985541%7Ctwgr%5E526ab46cc43ea641f5a85153bc3fe839a13671d0%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Tusk je reagovao i na novi talas kontroverzi nakon što je zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitri Medvedev podržao poruku Ilona Maska u kojoj američki milijarder poziva na ukidanje Evropske unije i vraćanje pune suverenosti državama članicama. Upravo taj momenat Tusk je označio kao dodatno upozorenje koliko je važno očuvati evropsko jedinstvo u vremenu kada se ruski zvaničnici, ali i dio američke desnice, otvoreno raduju ideji slabe ili razbijene EU.
Podsjetimo, ruski zvaničnik otvoreno je podržao objavu Ilona Maska u kojoj vlasnik platforme Iks (X( tvrdi da bi "EU trebalo ukinuti i suverenitet vratiti državama članicama". Medvedev je Masku uzvratio kratkom porukom "Upravo tako", što je u evropskim političkim krugovima protumačeno kao jasna ruska satisfakcija zbog svakog pokušaja potkopavanja evropskog jedinstva.
Maskova objava dolazi u trenutku kada se nalazi usred žestokog sukoba s Evropskom komisijom, koja je njegovoj platformi Iks izrekla kaznu od 120 miliona eura zbog kršenja pravila transparentnosti iz Zakona o digitalnim uslugama (DSA).&nbsp;
Mask je uzvratio napadima na Brisel i visoke evropske zvaničnike, optužujući ih za cenzuru i tvrdeći da kazna predstavlja napad na slobodu govora i američke tehnološke kompanije. Ovakav narativ odmah su prihvatili brojni američki desničarski političari, koji su kaznu nazvali udarom na SAD.

Tusk nakon Maskove objave: Amerikanci, imamo zajedničkog neprijatelja, osim ako se nešto nije promijenilo

Američki milijarder Ilon Mask poručio je da bi Evropsku uniju trebalo ukinuti i suverenitet vratiti pojedinačnim državama, kako bi vlasti bolje predstavljale svoje građane, a njegov stav podržao je zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.
- Upravo tako - kratko je komentarisao Medvedev na Maskovu poruku objavljenu na platformi Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Felonmusk%2Fstatus%2F1997279325876367719%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997279325876367719%7Ctwgr%5Ea2ec4731428454a4ee2539f0cd74d660ceca1800%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Mask se posljednjih dana našao u žestokom sukobu s Briselom nakon što je Evropska komisija izrekla kaznu od 120 miliona eura njegovoj platformi Iks (X) zbog kršenja pravila transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA).
MAsk je uzvratio oštrim napadom, tvrdeći da je kazna "suluda" i da je ciljana ne samo protiv Iksa nego i protiv njega lično. Najavio je da će njegov odgovor biti usmjeren i na visoke zvaničnike koji su učestvovali u donošenju odluke, ali nije precizirao kakve će poteze povući.
Evropska komisija navela je da je funkcija plave oznake postala obmanjujuća nakon što je promijenjena iz oznake za verifikovane korisnike u pretplatničku uslugu. Takođe su ocijenili da Iks ne nudi dovoljan uvid u bazu oglasa niti omogućava istraživačima adekvatan pristup javnim podacima. Zvaničnici Komisije naglasili su da je kazna izrečena čitavoj korporativnoj strukturi na čijem je vrhu Mask.
Mask je na Iksu poručio da će evropski "komesari uskoro shvatiti puno značenje Strajsand efekta", aludirajući na situacije kada pokušaji cenzure izazovu još veću pažnju javnosti.
Kazna je odmah izazvala burne reakcije u Vašingtonu, gdje su brojni američki zvaničnici osudili potez Brisela, tvrdeći da je riječ o udaru na slobodu govora i američke tehnološke kompanije. Senator Džej Di Vens tu je odluku nazvao "glupošću", dok je Marko Rubio poručio da je kazna napad na američki narod. Slične poruke poslali su i američki zvaničnici iz administracije Donalda Trampa, uključujući Endrua Puzdera, koji je upozorio da EU "pretjeranom regulacijom guši američke inovacije".
Ovaj slučaj dodatno povećava napetosti između Vašingtona i Brisela, naročito u kontekstu trgovinskih pregovora i sve glasnijih prijetnji američkog predsjednika novim tarifama ukoliko EU nastavi s kažnjavanjem američkih tehnoloških giganata.
U evropskim prijestonicama kazna je dočekana s opreznim odobravanjem, iako su pojedini desničarski političari, poput holandskog Herta Vajldersa, iskoristili momenat za vlastite napade na institucije EU, optužujući ih za "totalitarizam".
Kazna predstavlja zaključak prve faze istrage nad platformom Iks, dok će se naredni koraci Evropske komisije fokusirati na moderiranje sadržaja i druge obaveze propisane DSA-om.

Mask poručio da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama, podržao ga Medvedev

Dioničari Tesle odobrili su rekordni platni paket za šefa Ilona Maska koji bi mogao da vrijedi gotovo bilion dolara.
Dogovor koji je preporučio upravni odbor firme, odobren je glasanjem dioničara na godišnjoj skupštini kompanije održanoj u četvrtak.
Sporazum zahtijeva od Maska, koji je već najbogatiji čovjek na svijetu, da drastično poveća tržišnu vrijednost kompanije za električne automobile tokom perioda od nekoliko godina.
Ako ispuni različite ciljeve, biće nagrađen stotinama miliona novih dionica.
Obim posla je kontroverzan, ali uprava Tesle tvrdila je da bi Mask mogao napustiti kompaniju ako ne bude odobren, te da ne može priuštiti da ga izgubi.
Paket isplata odobrilo je 75 odsto dioničara Tesle koji su glasali, što je izazvalo glasan aplauz publike na godišnjoj skupštini u Austinu u Teksasu.
- Ono u što ćemo se uskoro upustiti nije samo novo poglavlje budućnosti Tesle, već potpuno nova knjiga - rekao je Mask publici kada je izašao na pozornicu uz još više ovacija.

Dioničari Tesle odobrili Masku rekordni platni paket od bilion dolara

Stelt podmornice opremljene laserima koji pogađaju mete u svemiru, sabotaža lanaca snabdijevanja i specijalno dizajnirani napadački sateliti sa jonskim pogonima – samo su neke od strategija koje kineski naučnici razvijaju kako bi se suprotstavili onome što Peking vidi kao ozbiljnu prijetnju: armadi komunikacionih satelita Starlink Ilona Maska. Kineski državni i vojni naučnici, zabrinuti zbog potencijalne upotrebe Starlinka od neprijatelja u vojnom sukobu i za potrebe špijunaže, objavili su desetine radova u javno dostupnim naučnim časopisima, u kojima analiziraju načine za praćenje i uništavanje Maskovih satelita, pokazuje analiza agencije Asošijeted pres. Kineski istraživači smatraju da Starlink – ogromna konstelacija niskoorbitnih satelita koja omogućava jeftinu, brzu i sveprisutnu povezanost čak i u najudaljenijim krajevima – predstavlja visok rizik po kinesku državu i njene strateške interese. Ove bojazni uglavnom potiču od bliske povezanosti kompanije sa obavještajnim i vojnim strukturama SAD, kao i od njenog sve većeg globalnog uticaja. - Kako Sjedinjene Američke Države integrišu Starlink tehnologiju u vojne svemirske sisteme kako bi stekle stratešku prednost nad protivnicima, tako sve više zemalja Starlink doživljava kao bezbjednosnu prijetnju u nuklearnom, svemirskom i sajber domenu - napisali su profesori sa Nacionalnog univerziteta za odbrambene tehnologije Kine u radu iz 2023. godine. Nisu samo kineski istraživači ti koji su zabrinuti zbog Starlinka, koji gotovo monopolistički kontroliše određene vidove svemirske komunikacije. Neki tradicionalni saveznici SAD takođe postavljaju pitanje koliko je mudro prepuštanje osnovne komunikacione infrastrukture – i potencijalnog rudnika podataka – kompaniji kojom upravlja nepredvidivi strani biznismen, čije političke lojalnosti nijesu uvijek jasne. Zabrinutost je dodatno pojačana nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada je postalo jasno koliku prednost Starlink može donijeti na ratištu, a dodatno ju je rasplamsala Maskova sve prisutnija politička agenda. Mask je uložio desetine miliona dolara u reizbornu kampanju predsjednika Donalda Trampa i jedno vrijeme bio ključni savjetnik i zvaničnik američke administracije. Dok koketira sa idejom da osnuje sopstvenu političku partiju, Mask sve više pokazuje interesovanje za evropsku politiku, koristeći svoj uticaj kako bi promovisao niz tvrdo desničarskih i antisistemskih ličnosti koje su često u sukobu sa establišmentom. Mask je napustio Trampovu administraciju u maju, a samo nekoliko dana kasnije njihov odnos se raspao u javnoj svađi na društvenim mrežama. Ipak, Spejs Iks (SpaceX) – raketna i svemirska komunikaciona kompanija koju je Mask osnovao i koja upravlja Starlinkom – ostaje neraskidivo povezana sa ključnim funkcijama američke vlade. Kompanija je dobila milijarde dolara vrijedne ugovore za lansiranje misija NASA-e i vojnih satelita, povratak astronauta sa Međunarodne svemirske stanice i izgradnju mreže špijunskih satelita za Nacionalnu izvidničku kancelariju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731110736_afc2e145b46164e8cdf23ac8126bceb3e01c8ad2714b55f4b28a85394aa22a2c.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250731110736_afc2e145b46164e8cdf23ac8126bceb3e01c8ad2714b55f4b28a85394aa22a2c" data-rendition-name="original" width="2880" height="1920" loading="lazy" alt="Mask Tramp"><figcaption>Novoizabrani predsjednik Donald Tramp sluša dok Ilon Mask objašnjava operacije uoči lansiranja šestog probnog leta rakete Starship kompanije Spejs Iks, 19. novembra 2024. godine, u Boka Čiki, Teksas(Photo: Brendon Bel/Pool)</figcaption></figure>  <h2>Dominacija Starlinka u svemiru</h2> Od kada je prvi put lansiran 2019. godine, Starlink čini oko dvije trećine svih aktivnih satelita, prema podacima astrofizičara Džonatana Mekdovela iz harvardskog Smitsonijan centra za astrofiziku. Spejs Iks trenutno upravlja sa više od 8.000 aktivnih satelita, a planira da lansira još desetine hiljada. Peking, koji Starlink vidi kao produženu ruku američke vojne moći, sve intenzivnije razvija kontramjere – koje bi, ako budu primijenjene, mogle izazvati neželjene posljedice i za druge korisnike dok Spejs Iks širi globalno prisustvo. Isti sateliti koji prelijeću Kinu istovremeno pružaju uslugu Evropi, Ukrajini, SAD-u i drugim regijama na Zemlji. Starlink danas posluje u više od 140 zemalja, a nedavno je ušao i na tržišta Vijetnama, Nigera, Somalije, Demokratske Republike Kongo i Pakistana. U junu je dobio dozvolu za rad u Indiji, čime je prevazišao bezbjednosne barijere i interese domaćih telekomunikacionih giganata, otvarajući pristup tržištu od gotovo 1,5 milijardi ljudi. Na Starlinkovoj mapi pokrivenosti, gotovo da nema „mrtvih zona“, osim u Sjevernoj Koreji, Iranu i Kini. Nijedna druga zemlja ni kompanija nije ni blizu Starlinku. Džef Bezos, milijarder i vlasnik Amazona, lansirao je konkurentski projekat Kuiper, koji je u aprilu poslao prvu seriju internet satelita u orbitu. Do sada, Amazon ih ima samo 78, uz plan da ih lansira 3.232. Britansko-francuski OneWeb (sada dio kompanije Eutelstat) ima oko 650 satelita – što je tek djelić od planiranog. Evropska unija ulaže milijarde u razvoj svoje satelitske mreže pod imenom IRIS2, ali ozbiljno zaostaje. EU zvaničnici čak su morali da ubjeđuju članice da ne sklapaju ugovore sa Starlinkom dok IRIS2 ne profunkcioniše. - Mi jesmo saveznici Sjedinjenih Država, ali moramo imati stratešku autonomiju - rekao je francuski poslanik Evropskog parlamenta Kristofer Gridler, koji je predvodio zakonodavni rad na projektu IRIS2. - Rizik je u tome što sudbina više nije u našim rukama – kazao je on. Kina je javno izrazila ambiciju da izgradi sopstveni pandan Starlinku, kako bi zadovoljila unutrašnje bezbjednosne potrebe i konkurisala u inostranstvu. Godine 2021. osnovana je državna kompanija Čajna SatNet (China SatNet) sa zadatkom da lansira mega-konstelaciju sa vojnim kapacitetima, poznatu kao Guovan (Guowang). U decembru su lansirani prvi operativni sateliti, a trenutno ih je u orbiti 60 od planiranih 13.000, prema Mekdovelu. Kompaniya Ćjanfan (Qianfan), koju podržava vlast Šangaja, lansirala je 90 satelita od planiranih 15.000. U novembru je brazilska vlada najavila saradnju sa Ćjanfanom, nakon što je Mask ušao u žestok javni sukob sa jednim brazilskim sudijom koji je istraživao društvenu mrežu Iks (X) i zamrznuo račune Spejs Iksa u toj zemlji. Ćjanfan takođe cilja korisnike u Kazahstanu, Maleziji, Omanu, Pakistanu i Uzbekistanu, a ambicije širi i na afrički kontinent, prema dokumentu prikazanom na svemirskoj konferenciji prošle godine, koji je objavio „China Space Monitor“. <h2>Ruska invazija povećala zabrinutost</h2> Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine pojačala je globalnu zabrinutost zbog Starlinkove dominacije. Rat je bio prekretnica u strateškom sagledavanju ovakvih sistema. Ukrajina je koristila mrežu Starlink za komunikaciju na frontu i za upravljanje izviđačkim i borbenim dronovima, što im je donijelo prednost na terenu. Istovremeno, pristup satelitima bio je u rukama samo jednog čovjeka – Maska – koji je mogao, i jeste, prekinuti ključne usluge, kao kada je odbio da omogući podršku ukrajinskom kontra-napadu na Krimu. Američke sankcije protiv Rusije takođe su naglasile rizike od zavisnosti od stranih aktera za pristup kritičnoj infrastrukturi. - Ukrajina je bila pucanj upozorenja za sve nas - kaže Nitin Pai, suosnivač i direktor Instituta Takšashila u Bangaloru, Indija. - Dvadeset godina smo znali da davanje ključnih državnih ugovora kineskim kompanijama nosi rizik, jer one funkcionišu kao produžena ruka Komunističke partije Kine. Sada je postalo jasno da nije ništa drugačije ni sa Amerikancima – kazao je on. Gotovo svi od 64 naučna rada o Starlinku koje je AP analizirao, objavljeni su nakon početka sukoba. <h2>Analiza mogućnosti i ranjivosti Starlinka</h2> Sveprisutnost Starlinka i njegove vojne primjene uzdrmale su Peking i podstakle kineske naučnike na djelovanje. U radu za radom, oni detaljno analiziraju sposobnosti i ranjivosti mreže koju jasno doživljavaju kao prijetnju, nastojeći da otkriju šta Kina može naučiti – i kopirati – iz Maskove kompanije dok razvija sopstveni satelitski sistem. Iako Starlink ne posluje u Kini, Maskovi sateliti ipak prelaze kinesku teritoriju. Istraživači sa Kineskog nacionalnog univerziteta odbrane su 2023. simulirali pokrivenost Starlinka iznad ključnih regiona – Pekinga, Tajvana i polarnih oblasti – i zaključili da Starlink može da obezbijedi 24-časovni nadzor Pekinga. - Kapacitet pokrivanja Starlink konstelacije svih regiona svijeta konstantno i ubrzano raste - naveli su. U drugom radu, koji je objavio državni tim za hitne sajber reakcije u industrijskom sektoru, istraživači su identifikovali ranjivosti u lancu snabdijevanja Starlinka. - Kompanija ima više od 140 dobavljača prvog reda i veliki broj dobavljača drugog i trećeg reda nizvodno - piše u radu iz 2023. godine u kojem se dodaje i da je nadzor nad sajber bezbjednošću ograničen. Inženjeri Narodnooslobodilačke armije Kine su, u zasebnom radu, predložili formiranje satelitske flote koja bi pratila Starlink satelite, prikupljala signale i potencijalno koristila korozivne materijale za oštećenje baterija ili jonske motore za remetenje solarnih panela. Drugi akademici pozivaju Peking da koristi međunarodne regulative i diplomatiju za obuzdavanje Maska, dok se inženjeri fokusiraju na aktivne kontra-mjere: korišćenje malih optičkih teleskopa iz komercijalne proizvodnje za praćenje Starlink mreže, pravljenje lažnih meta putem dubokih lažnjaka, gađanje satelita snažnim laserima. Iako neki američki analitičari tvrde da su kineske bojazni preuveličane, takve procjene nijesu umirile domaću debatu. Jedan kineski rad nosio je jednostavan naslov: „Pazi se Starlinka“.

Kineski istraživači predlažu lasere i sabotažu kao odgovor na Maskove Starlink satelite

Biznismen i vlasnik kompanije SpaceX Elon Musk od dolaska na vlast Trumpove administracije ne skriva svoje političke ambicije pri čemu je nakon razilaženja s Donaldom Trumpom napustio njegov tim.
Nakon što više ne vodi Direkciju za efikasnost državne uprave (DOGE) Musk je sve kritičniji prema vladajućim strukturama i politikama u SAD-u propagirajući neke alternativne političke opcije.
“Dan nezavisnosti je savršeno vrijeme da se zapitate želite li nezavisnost od dvostranačkog (neki bi rekli jednostranačkog) sistema! Trebamo li osnovati Američku stranku?”, upitao je Musk pratitelje na X-u.
Prema njegovim riječima postoji demokratski potencijal i prostor za novu stranku koja bi bila presudna u procesu donošenja najvažnijih odluka u SAD-u.
“Jedan način za sprovođenje ovoga bio bi usredotočiti se samo na dva ili tri mjesta u Senatu i osam do 10 okruga u Zastupničkom domu. S obzirom na vrlo tanke zakonodavne većine, to bi bilo dovoljno da se osigura odlučujući glas o kontroverznim zakonima, osiguravajući da oni odražavaju pravu volju naroda”, dodao je Musk.
Tokom predizborne kampanje Musk je snažno podržavao politiku Donalda Trumpa kao i njegovu kandidaturu zbog čega se politički rezultat u mnogome pripisuje društvenim mrežema i cjelokupnoj infrastrukturi koju je pružio Trumpu.

Elon Musk najavio formiranje političke stranke: Kraj dvopartijskog sistema Demokrata i Republikanaca?

Američki milijarder Ilon Mask u srijedu je rekao da žali zbog nekih objava na društvenim mrežama o američkom predsjedniku Donaldu Trampu, kazavši da su "pretjerane".
Tramp i Mask su prošle sedmice razmijenili uvrede na društvenim mrežama, a direktor Tesle i SpejsEksa (SpaceX) je predsjednikov sveobuhvatni zakon o porezima i nazvao "odvratnom grozotom" koja će povećati deficit, prenio je Rojters.
Tramp je u subotu rekao da je njihov odnos gotov, ali je od tada više puta rekao da mu ne bi predstavljao problem kada bi ga Mask nazvao i poželi mu svako dobro.
- Žalim zbog nekih svojih prošlosedmičnih objava o predsjedniku Donaldu Trampu. Bile su pretjerane - napisao je Mask na mreži Iks (X).
Ali nije precizirao na koje objave misli.
Nakon najnovije Maskove objave dionice Tesle su na berzi u Frankfurtu porasle za 2,44 odsto.
Od početka razmirica milijardera i predsjednikaa, Musk je obrisao neke kritički nastrojene objave o Trampu, uključujući i onu u kojoj spominje njegov opoziv.
Izvori bliski Masku su rekli da je bijes tehnološkog mogula splasnuo te da vjeruju da bi možda htio da popravi odnos s Trampom, podsjeća Rojters.

Mask žali zbog nekih objava o Trampu

Rusija je ponudila politički azil Ilonu Masku nakon njegovog javnog sukoba sa Donaldom Trampom.
Mask i Tramp su razmijenili uvrede preko društvenih mreža, a najbogatiji čovjek na svijetu je američkog predsjednika povezao sa pedofilom i predatorom Džefrijem Epstajnom.
Tramp je izjavio za CNN da „uopšte ne razmišlja“ o Masku i da s njim neće razgovarati u bliskoj budućnosti.
- Uopšte ne razmišljam o Ilonu. On ima problem. Jadnik ima problem -rekao je Tramp.
Bila su to burna 24 sata za direktora Tesle, koji se čak suočava s prijetnjama deportacijom iz SAD od strane jednog od Trampovih bivših najbližih saradnika — Stiva Benona.
Dmitrij Novikov, prvi zamjenik predsjednika Komiteta Državne dume za međunarodne poslove i član Komunističke partije Ruske Federacije (KPRF), uporedio je Maska sa Edvardom Snoudenom, uzbunjivačem koji stoji iza jednog od najvećih curenja podataka u političkoj istoriji SAD i koji je dobio azil u Rusiji.
Novikov je rekao:&nbsp;
- Mislim da Mask igra potpuno drugačiju igru, da mu neće biti potreban politički azil, iako bi mu, ako bi mu bio potreban, Rusija naravno mogla da ga pruži.

Rusija se umiješala u sukob Trampa i Maska: Ako mu treba azil, tu smo

Možda je oduvijek bilo suđeno da završi ovako — dvojica milijardera koji bijesno objavljuju statuse jedan o drugom na društvenim mrežama, prsti im lete po ekranima veličine dlana, dok njihov usijani sukob sve više dobija na intenzitetu. Ali, čak i ako je ovakav rasplet bio predvidiv, to ga nije učinilo manje šokantnim. Nakon dugih mjeseci tokom kojih su Donald Tramp i Ilon Mask djelovali ujedinjeni u haotičnoj misiji da preoblikuju Vašington, njihova veza je ove nedjelje implodirala poput zvijezde koja se pretvara u supernovu. Sve je počelo Maskovim prigovorima na ključni zakonodavni prijedlog Trampove administracije, na šta je predsjednik u početku reagovao mirno. Na kraju je Tramp ipak priznao da je razočaran bivšim savjetnikom, što je Maska navelo da pokrene salvu uvreda i prozivki. Optužio je Trampa da je iznevjerio obećanja o smanjenju državne potrošnje, podijelio objave u kojima se sugeriše da bi predsjednik trebalo da bude opozvan, te bez dokaza ustvrdio da vlada skriva informacije o njegovoj vezi sa ozloglašenim pedofilom Džefrijem Epstinom. Možda najžešće: Mask je tvrdio da Tramp ne bi pobijedio na prošlogodišnjim izborima bez njegove pomoći. Tramp, koji se rijetko povlači iz sukoba, nije više mogao da ćuti. Objavio je da je Mask „počeo da mu ide na živce“, da mu je „naredio da napusti administraciju“ i da je „sasvim poludio“. Možda, zaprijetio je Tramp, treba da uštedi novac poreskih obveznika tako što će otkazati državne ugovore i subvencije kompanijama u Maskovom vlasništvu. <h2>Loša krv sa visokim ulogom</h2> Svađa se nastavila, dok su se liberali naslađivali prizorom kako se njihovi najomraženiji protivnici međusobno digitalno rastržu, a konzervativci su se zgražavali pred prijetnjom da će morati da biraju strane. Laura Lumer, desničarska provokatorka i teoretičarka zavjere, pokušala je da se pozicionira kao glas razuma. - Ova svađa treba da se prenese van društvenih mreža - rekla je, naravno, putem društvenih mreža. Pitanje sada glasi: da li će Tramp i Mask uspjeti da se povuku iz bitke koja razara jednu od najvažnijih političkih veza u savremenoj Americi? Ako ne uspiju, teško je predvidjeti koliki bi mogao biti domet posljedica sukoba između najmoćnijeg čovjeka na svijetu i njegovog najbogatijeg građanina. Ulog je ogroman: budućnost Maskovih kompanija, uključujući proizvođača električnih automobila „Tesla“ i svemirsku firmu „SpaceX“; vladini programi koji zavise od njegove tehnologije; zakoni koji se odnose na poreske olakšice i Trampove druge prioritete; šanse republikanaca na kongresnim izborima naredne godine; i čitav politički ekosistem koji je orbitirao oko sve klimavijeg saveza Trampa i Maska. - To vam je kao Indija i Pakistan - rekao je republikanski kongresmen Rajan Zink iz Montane, misleći na dvije nuklearno naoružane države koje su nedavno bile u sukobu.&nbsp; - Sve se više zahuktava, a nijedan od njih ne pokazuje spremnost da uzmakne i prizna snagu onog drugog – kazao je kongresmen. <h2>Privlačnost suprotnosti (na kratko)&nbsp;</h2> Tramp i Mask su oduvijek bili neobičan par, sa suprotstavljenim pogledima na svijet, različitim generacijskim i stilskim odlikama. Tramp, 78, dolazi iz svijeta njujorškog biznisa sa nekretninama i gotovo nikada se ne pojavljuje bez odijela i kravate, osim na terenu za golf. Prije nego što je ušao u politiku, postao je poznat kao zvijezda rijaliti televizije. Mask, 53, je imigrant iz Južne Afrike koji je bogatstvo stekao u Silikonskoj dolini. Pored „Tesle“ i „SpaceX“-a, vlasnik je i društvene mreže X. Njegov imidž crno odjevenog internet provokatora i činjenica da mu bogatstvo daleko nadmašuje Trampovo, dodatno su naglasili razlike. Ali, u nekim stvarima, njih dvojica su srodne duše - majstori privlačenja pažnje koji uživaju u tome da provociraju protivnike. Obojica su tražila veću moć kako bi ostvarili, kako tvrde, sudbinske misije: Tramp je napadao federalnu „duboku državu“, dok je Mask upozoravao da SAD ide ka bankrotu i promovisao međuzvjezdanu budućnost čovječanstva koju će omogućiti njegova raketna tehnologija. Mask je podržao Trampa nakon što je republikanski kandidat za dlaku izbjegao atentat u Batleru, u Pensilvaniji, i počeo je da troši milione kako bi ga podržao. Njegov digitalni megafon bio je snažan dodatak Trampovom povratničkom pohodu, naročito u pridobijanju tehnoloških lidera. Tramp rijetko dijeli pažnju s bilo kim, ali je djelovalo da je bio fasciniran svojim moćnim saveznikom - pominjao ga je na mitinzima, dovodio na binu. Nakon izbora, Mask je često boravio u Mar-a-Lagu, slikao se sa Trampovom porodicom, večerao s njima i prisustvovao sastancima. Umjesto da mu dosadi, Tramp je planirao da Maska povede sa sobom u Vašington, dajući mu vodeću ulogu u inicijativi za rezanje troškova poznatoj kao Ministarstvo za efikasnost vlade (DOGE). <h2>Prve pukotine</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606130656_82cd75b233dedd3977c1bf372806e7d4c1aa2eb26c2d17209e05a3c0b801b7e5.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606130656_82cd75b233dedd3977c1bf372806e7d4c1aa2eb26c2d17209e05a3c0b801b7e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Tramp i Mask"> <figcaption>Vrijeme ljubavi: Tramp i Mask na predizbornom skupu na sajmu „Butler Farm Show“, 5. oktobra 2024. godine u Batleru, Pensilvanija(Photo: AP)</figcaption> </figure>  Mask je pokušavao da se predstavi kao svemoćni i sveznajući savjetnik predsjednika. Prisustvovao je sjednicama kabineta, spavao u Linkolnovoj spavaćoj sobi i uzimao karamel sladoled iz kuhinje Bijele kuće. Federalna birokratija gotovo da je drhtala pred njim, dok je nadgledao otpuštanja i smanjenja broja zaposlenih preko svojih ljudi raspoređenih po agencijama. Mask je bio oduševljen što ima priliku da se igra države, te je 7. februara objavio da voli predsjednika „koliko jedan strejt muškarac može da voli drugog muškarca“. Tramp mu je 11. marta uzvratio uslugu — dopustio je da Mask postroji „Tesline“ automobile ispred Bijele kuće u trenutku kada su prodaja i dionice firme padale. Tramp je demonstrativno izabrao crveni električni automobil za sebe. Ipak, prve pukotine su se pojavile kada je Tramp počeo sa uvođenjem carina koje bi mogle da povećaju troškove Maskovog poslovanja. Mask je 8. aprila nazvao Trampovog trgovinskog savjetnika Pitera Navara „pravim idiotom“ i „glupljim od vreće cigli“. Mask, koji nikada ranije nije radio u javnoj službi, počeo je da gubi iluzije. Rekao je da ne vidi dovoljno političke volje ni u Kongresu ni u Bijeloj kući da se istinski smanji potrošnja. Tramp je počeo da šalje signale da je vrijeme da Mask ode, iako je Mask tvrdio da želi da ostane. Neposredno pred odlazak, Mask je rekao da je „razočaran“ zakonodavnim prijedlogom koji je Tramp zvao „veliki, prelijepi zakon“, jer bi povećao budžetski deficit. Mjera uključuje poreske olakšice, dodatna sredstva za bezbjednost granice i promjene u programu Medicaid koje bi ostavile manje ljudi sa zdravstvenim osiguranjem. - Zakon može biti velik ili lijep. Ali sumnjam da može biti oboje – rekao je Mask. Uprkos kritikama, Tramp je Masku priredio oproštaj u Ovalnom kabinetu i uručio mu ceremonijalni ključ. - Elon zapravo ne odlazi. Biće stalno tu, dolaziti i odlaziti – kazao je Tramp. Mask je odgogvorio da će nastaviti da dolazi i „biti prijatelj i savjetnik predsjedniku“. Danas je to teško zamisliti. <h2>Raspad — brz i žestok&nbsp;</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606130652_bd9e39691a93a91294dcfae35758f0e62e34e41be24a85f75c475fe11a3ea3b1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250606130652_bd9e39691a93a91294dcfae35758f0e62e34e41be24a85f75c475fe11a3ea3b1" data-rendition-name="original" width="716" height="745" loading="lazy" alt="Prepiska Mask Tramp"> <figcaption>Neki od komentara razmijenjenih na društvenim mrežama između predsjednika Donalda Trampa i Ilona Maska, koji su počeli 3. juna kada je Mask kritikovao budžetski zakon</figcaption> </figure>  Mask je u utorak pojačao napade na zakon, nazivajući ga „odvratnom nakazom“, dok je Tramp pokušavao da se odbrani. - Nije rekao ništa lično protiv mene... još - rekao je Tramp u četvrtak tokom susreta sa njemačkom kancelarkom. Bio je u pravu. Mask se odmah oglasio na X-u, izvrijeđao Trampa, rekao da će njegove carine izazvati recesiju u drugoj polovini godine i optužio ga za laganje. Dodao je da je „veoma nepravedno“ što zakon ukida poreske olakšice za električne automobile. Tramp je uzvratio odmah, pokušavajući da održi zamah svoje inicijative koja ide u tešku debatu u Senatu. - Ne smeta mi što se Elon okrenuo protiv mene, ali je to trebalo da uradi prije nekoliko mjeseci. Ovo je jedan od najboljih zakona ikada predstavljenih Kongresu – napisao je Tramp. U međuvremenu, neki Trampovi saveznici počeli su da planiraju osvetu. Stiv Benon, bivši Trampov savjetnik i voditelj uticajnog konzervativnog podkasta, pozvao je predsjednika da naredi vladi da zaplijeni SpaceX. Takođe je ohrabrio Trampa da istraži navode da Mask koristi drogu i da „prečešljaju sve o njegovom imigracionom statusu“ uoči moguće deportacije. - Vidjećemo kako će Elon Mask podnijeti malo pritiska, jer ja mislim da će pritiska sigurno biti - rekao je Benon.

Tramp i Mask u otvorenom digitalnom ratu, Vašington posmatra "bez daha"

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Republike Turske u Crnoj Gori, gospodina Bariša Kalkavana.
Ivanović je, kako se navodi u saopštenju, zahvalio ambasadoru Kalkavanu na predanom i posvećenom radu tokom njegovog mandata u Podgorici, ističući da su odnosi Crne Gore i Republike Turske u tom periodu dodatno osnaženi kroz intenzivan politički dijalog i više od 60 potpisanih međudržavnih sporazuma.&nbsp;
Istaknuto je da dvije države njeguju snažno prijateljstvo i partnerske odnose, kako bilateralno, tako i u okviru NATO saveza.&nbsp;
Kako se dodaje u saopštenju, u razgovoru je potvrđena puna posvećenost Crne Gore daljem produbljivanju saradnje sa Republikom Turskom u oblastima od obostranog interesa, uključujući politički dijalog, ekonomsku saradnju, investicije, zdravstvo, obrazovanje i kulturu.&nbsp;
Ivanović je istakao da izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore i da odluka o privremenoj suspenziji bezviznog režima ima isključivo preventivni i sigurnosni karakter, uz efikasnu viznu proceduru tokom prelaznog perioda.
Ambasador Kalkavan je naglasio značaj investicija i povećanog broja turskih turista koji posjećuju Crnu Goru, naglašavajući da ove aktivnosti dodatno jačaju bilateralne ekonomske i kulturne veze između dvije zemlje.&nbsp;
Takođe, ambasador je najavio dolazak nove ambasadorke koja će nastaviti aktivno da radi na produbljivanju saradnje i unaprjeđenju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Crna Gora i Turska, kako se ističe, nastaviće da produbljuju međusobnu saradnju kroz predstojeće posjete na visokom nivou, uključujući i aktivnosti usmjerene ka uspostavljanju Savjeta za saradnju na visokom nivou između dvije vlade.
- Ivanović je poželio ambasadoru Kalkavanu uspjeh u daljem profesionalnom i ličnom životu, uz uvjerenje da će bilateralni odnosi dvije zemlje i ubuduće napredovati u duhu prijateljstva, konstruktivnog dijaloga i međusobnog uvažavanja. sredstava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ivanović primio u oproštajnu posjetu Kalkavana: Izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore

Proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević uputio je premijeru Milojku Spajiću otvoreno pismo u kom navodi da je veoma razočaran izostankom reakcije predsjednika Vlade nakon što je postigao istorijski rezultat osvojanjem titule prvaka svijeta u Parizu.
Kako navodi u pismu, obraća se premijeru zbog izostanka zvaničnog prijema, pa i čestitke.
- Džudo je olimpijski borilački sport, a moja medalja u ovoj kategoriji prva je i jedina u istoriji Crne Gore što, složićete se, pokazuje težinu ovog rezultata. U Parizu je nastupilo više od 2.500 hiljade takmičara sa pet kontinenata i 70 zemalja svijeta, što dovoljno govori o značaju i veličini &nbsp;ovog sportskoj događaja - ističe Mrvaljević.
Dodaje da je sa "šest direktnih i efektnih pobjeda ostvario ovaj istorijski rezultat, podigao zastavu naše zemlje na najviše postolje i sa cijelim svijetom slušao najlepšu himnu naše Crne Gore".
- Dugo sam se dvoumio da li uopšte da Vam se obratim, ali kao vrhunski sportista Crne Gore smatram to svojom obavezom zbog budućih generacija sportista koji dolaze. Veoma sam razočaran izostankom Vaše reakcije, ali mnogo više zabrinut pitanjem kakvu to poruku šaljete sportistima koji dostojanstveno i pozitivno promovišu našu državu kroz sport, često ulažući nadljudske napore i podnoseći ogromne žrtve za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata - naveo je Mrvaljević.
Premijer je, kako je kazao, više puta u javnim nastupima istakao da su sportisti najbolji ambasadori naše zemlje, a sa čim je potpuno saglasan.
- Oni su i nacionalni ponos svake države, ali i inspiracija mladima da žive zdravim stilovima života, bore se i budu istrajni u ostvarenju svojih ciljeva. Želim da Vas pitam da li je sport jedan od prioriteta Vaše Vlade i da li smatrate da je ovakav Vaš odnos prema sportskim herojima ispravan? Da li mislite da je ispravno da jedan vrhunski i zaslužni sportista sam snosi troškove priprema i učešća na šampionatu svijeta, a onda kada postane šampion svijeta niko ga ne pozove da čestita i napravi prijem - upitao je Mrvaljević.
Dodaje da je Spajić mlad čovjek na čelu jedne države, te ga moli da njegovo pismo shvati dobronamjerno i na pravi način kako se ovakve negativne stvari nikada više nikome ne bi ponavljale.
- Nadam se da ćete uvideti propust, ispraviti ga i da će Vlada Crne Gore u budućnosti posvetiti više pažnje i priznanja našim sportskim herojima, koji na najbolji mogući način predstavljaju našu zemlju u svijetu. Sportisti zaslužuju punu podršku i poštovanje države, sa njima Vi i Vlada Crne Gore treba da se ponosi i promovišete ih, a ne da ignorišete njihove rezultate i da se pravite kao da se ništa nije dogodilo - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević Spajiću: Razočaran izostankom zvaničnog prijema, pa i čestitke

Klinički centar Crne Gore (KCCG), u bliskoj saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) i uz podršku Instituta “Robert Koh” (RKI) iz Berlina, uspješno je organizovao simulacionu vježbu posvećenu jačanju pripremljenosti bolnice za odgovor na vanredne situacije. Riječ je o prvoj simulacionoj vježbi ovog tipa ikada održanoj u Kliničkom centru Crne Gore.
Kako je saopšteno, vježba je imala za cilj unaprjeđenje spremnosti KCCG da odgovori na vanredne situacije, obezbijedi kontinuitet esencijalnih zdravstvenih usluga i ojača koordinaciju u kriznim okolnostima. Vježba predstavlja sastavni dio šire podrške SZO jačanju otpornosti zdravstvenog sistema Crne Gore.
U svom pozdravnom govoru, direktor KCCG, Aleksandar Radović, izrazio je zahvalnost SZO i Institutu “Robert Koh” na podršci u organizaciji vježbe, naglašavajući njen značaj za jačanje kapaciteta pripremljenosti i operativne spremnosti za odgovor na vanredne situacije.
On je, kako se navodi, istakao da simulaciona vježba direktno doprinosi sprovođenju nacionalnih zdravstvenih prioriteta. 
- Sprovođenjem ove simulacione vježbe i izradom Plana upravljanja vanrednim situacijama, KCCG daje nemjerljiv doprinos u realiizaciji Strategije Vlade Crne Gore za unaprjedjenje zdravstva 2023-27 i jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema za pripremljenost i odgovor na vanredne situacije. On je posebno naglasio važnost i IPA CARE projekta, finansiranog od strane EU, koji je omogućio formiranje Tima za medicinske vanredne situacije, sastavljenog od osoblja Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i KCCG. Kroz ovaj projekat, prema riječima direktora dr Radovića, nabavljena su dva potpuno opremljena sanitetska vozila, od kojih će jedno biti stavljeno na raspolaganje KCCG - dodaje se. 
Direktor dr Radović najavio je i formiranje Odbora za implementaciju Plana upravljanja vanrednim situacijama, koja će biti zadužena za identifikovanje potencijalnih rizika i obezbjeđivanje adekvatnog nivoa spremnosti za odgovor na vanrednu situaciju.
- Posvećeni smo tome da preduzmemo sve potrebne korake kako bismo Plan sproveli u djelo i bili spremni za narednu vanrednu situaciju. Jasno je, više nije pitanje da li će se desiti naredna vanredna situacija, već kada - istakao je Radović.
Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori, dr Mina Brajović, naglasila je da je spremnost bolnica za vanredne situacije ključna ne samo za odgovor na krize, već i za pružanje zdravstvene zaštite svakoga dana.
- Spremnost bolnica za vanredne situacije znači da svaka osoba koja uđe u bolnicu može računati na bezbjednu, pouzdanu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu — u svakodnevnim uslovima, ali i tokom vanrednih situacija - kazala je dr Brajović.
Ona je podsjetila da su bolnice okosnica otpornog zdravstvenog sistema. Priča o pripremljenosti bolnica za vanrednu situaciju je istovremeno priča i o univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti i priča kako se gradi i čuva povjerenje u zdravstveni sistem.
- Ova simulaciona vježba je prilika da testiramo sistem prije nego što nas život stavi na probu. Ovo je prilika da se jača timski rad, identifikuju neuralgične tačke u sistemu pripremljenosti i rekalibrira sistem odlučivanja. Ulažući u pripremljenost bolnica za vanredne situaciju, ulaže se u snažan zdravstveni sistem i očuvanje života naših gradjana - istakla je dr Brajović.
Dr Brajović pohvalila je, kako se pojašnjava, liderstvo direktora KCCG na jačanju kapaciteta zdravstvene sigurnosti, ističući da njegova vizija i posvećenost omogućava napredak KCCG u oblasti pripremljenosti za odgovor na vanredne situacije.
- Privilegija je biti partner KCCG i podržati ekspertski i finansijski izradu Plana upravljanja vanrednim situacijama, a posebno kada je očigledna namjera menadžmenta KCCG da se ovom Planu “udahne život” i obezbijedi njegova puna implementacija - dodala je dr Brajović i izrazila nadu da KCCG može postati nacionalni model spremnosti na vanredne situacije.
<h2>O simulacionoj vježbi i planu pripravnosti</h2>
SZO podržala je Klinički centar u izradi sveobuhvatnog Plana upravljanja vanrednim situacijama, koji predstavlja strukturirani okvir za:
· Obezbjeđivanje kontinuiteta esencijalnih zdravstvenih usluga;
· Zaštitu pacijenata i osoblja;
· Organizovanje koordinisanog odgovora;
· Efikasno upravljanje resursima;
· Jačanje spremnosti prije vanrednih situacija;
· Podršku brzom donošenju odluka;
· Povratak normalnom radu nakon krize.
- Više procjena ukazalo je na potrebu jačanja pripravnosti bolnica u Crnoj Gori: Zajednička eksterna evaluacija (2019.), koju je sprovela Vlada Crne Gore uz podršku SZO, identifikovala je potrebu za pisanim smjernicama, planovima odgovora na vanredne situacije i standardnim operativnim procedurama (SOP) za zdravstvene ustanove - ističe se u saopštenju. 
Procjena bezbijednosti bolnica (21. - 25. novembar 2022.), koju su sproveli Ministarstvo zdravlja i SZO, pokazala je da sedam bolnica u Crnoj Gori ima nizak do umjeren kapacitet da održi esencijalne zdravstvene usluge tokom katastrofa ili javnozdravstvenih vanrednih situacija. 
- Ključni uočeni nedostaci uključuju: nepostojanje bolničkih planova pripremljenosti i odgovora specifičnih za ustanovu, nedostatak standardnih operativnih procedura (SOP), neadekvatnu opremu i logistiku za vanredne situacije, ograničen broj obučenog kadra za upravljanje vanrednim situacijama i nedovoljno jasne i pisane protokole koordinacije i komunikacije - zaključuje se u saopštenju.

KCCG sproveo prvu simulacionu vježbu spremnosti za odgovor na vanredne situaciju

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: ilon-mask

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Tusk nakon Maskove objave: Amerikanci, imamo zajedničkog neprijatelja, osim ako se nešto nije promijenilo

Mask poručio da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama, podržao ga Medvedev

Dioničari Tesle odobrili Masku rekordni platni paket od bilion dolara

Kineski istraživači predlažu lasere i sabotažu kao odgovor na Maskove Starlink satelite

Elon Musk najavio formiranje političke stranke: Kraj dvopartijskog sistema Demokrata i Republikanaca?

Mask žali zbog nekih objava o Trampu

Rusija se umiješala u sukob Trampa i Maska: Ako mu treba azil, tu smo

Tramp i Mask u otvorenom digitalnom ratu, Vašington posmatra "bez daha"

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Ivanović primio u oproštajnu posjetu Kalkavana: Izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore

Mrvaljević Spajiću: Razočaran izostankom zvaničnog prijema, pa i čestitke

KCCG sproveo prvu simulacionu vježbu spremnosti za odgovor na vanredne situaciju

PRATITE TVe UŽIVO