Predsjednik Opštine Pljevlja dr Dario Vraneš, kako su javili pljevaljski mediji, primio je danas Emira Loja, mladića koji je u četvrtak, 24. oktobra, bez straha za svoj život, na vapaj medicinske sestre – upomoć, utrčao u ordinaciju u Domu zdravlja, gdje je zatekao ljekara u krvi, sa nožem pod grlom i napadač koji je prijetio da će da ga zakolje. Predsjednik Opštine je, kako prenose lokalni mediji, izrazio duboko poštovanje i zahvalnost mladom heroju za njegovu hrabrost i odlučnost. - Ovaj čin je primjer kako pojedinac može da utiče na život drugih. Tvoja hrabrost zaslužuje sve pohvale, i mi smo ponosni što imamo ovakve ljude u našem gradu - rekao je Vraneš. On je, sudeći prema saopštenju sa ovog sastanka, Loju obećao posao. Iako diplomirani ekonomista ovaj maldić, kako smo pisali, od 2019. godine u Pljevljima ne može naći posao i sakupio je desetine odbijenica. Konkuriše i na oglase sa nižim kvalifikacijama, ali uzalud.&nbsp; Vraneš je danas rekao Loju da je sa ministrom zdravlja dr Vojislavom Šimunom razgovarao o mogućnostima rješavanja njegovog zapošljenja. Mladom heroju Vraneš je uručio simboličan poklon, a, kako je saopšteno, razgovaralo se i o mogućim inicijativama za promovisanje sigurnosti na radnom mjestu i podršku zdravstvenim radnicima. - Ovaj događaj podsjeća sve nas na važnost solidarnosti i hrabrosti u teškim trenucima. Opština Pljevlja će nastaviti da radi na unaprjeđenju uslova rada i sigurnosti za sve naše građane, a istinske heroje će uvijek ponosno isticati – zaključio je Vraneš. Portal ETV prvi je medij koji je ispričao priču o heroju iz Pljevalja Emiru Loju, u subotu, 26. oktobra, kada smo istakli upravo sramotnu činjenicu da ga do objavljivanja tog teksta niko od lokalnih i državnih zvaničnika nije pozvao da mu, makar, zahvali na herojskom činu.&nbsp; Do informacije smo došli zahvaljujući Fejsbuk objavi Pljevljaka Pavla Čolovića koji je napisao da je dr Tursumović živ zahvaljujući Loju i apelovao na državne i lokalne vlasti da zaposle ovog mladića. Lojo je tada za Portal ETV ispričao da je u hodniku čekao red da ovjeri ljekarsko uvjerenje koje je trebalo da preda uz ostalu dokumentaciju za oglas za vozača u Domu starih, kada je istrčala medicinska sestra dozivajući upomoć. Bez razmišljanja je utrčao u ambulantu i savladao napadača koji je doktoru držao nož pod grlom. Napisali smo da je rizikovao život, jer dok se rvao sa napadačem u pokušaju da mu otme nož, oštrica je bila tik uz njegov stomak. - To je slika koju nikada neću zaboraviti. Napadač je doktoru držao nož tačno pod grkljanom, a doktor sav u lokve od krvi – ispričao je Lojo za naš portal Na dr Tursumovića, poznatog neuropsihijatra, u ordinaciji je nasrnuo šezdesetpetogodišnji Pljevljak Dušan Vukašinović. Došao je u ambulantu, naoružan nožem, a pošto je ovaj ljekar dan ranije odbio da mu izda ljekarsko uvjerenje za oružni list. - Začuo se krik. Bila je to medicinska sestra koja je radila sa doktorom Tursumovićem... Vikala je: „Upomoć, neka mi neko pomogne! Čovjek je nožem napao doktora Tursumovića!“... Onda je zavikala: „Lojo, molim Vas, pomozite“! I ja sam pojurio. Ušao u prostoriju i imao sam što vidjeti. Bez razmišljanja sam krenuo prema napadaču i uhvatio ga za ruku. Nekako mu oteo nož, savladao ga i bacio na krevet. U to su još dvojica momaka ušla da mi pomognu da ga zadržim. On je samo ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem! Pustite me da ga zakoljem!“... Vikao je: „Polomi mi ruku!... Pustite me, pustite me!“... To je trajalo jedno pet-šest minuta, a meni je to bila vječnost. To je scena koja će mi za čitav život ostati. Držali smo ga dok je došla policija. Nož sam spustio na radijator. Sav od krvi – prisjeća se Lojo. On je i dalje u šoku zbog svega što se dogodilo prošle sedmice, a prema informacijama Portala ETV, do danas ga nijesu nazvale kolege dr Tursumovića – direktor Opšter bolnice Pljevlja Saša Grbović i direktorica Doma zdravlja Brankica Stanković. Bolnica i Dom zdravlja su u istoj zgradi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028201024_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028201024_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Zgrada Opšte bolnice i Doma zdravlja Pljevlja"> <figcaption>Zgrada Opšte bolnice i Doma zdravlja Pljevlja(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U subotu smo objavili i kako je poziv izostao sa adresa predsjednika Opštine Vraneša i ministra zdravlja Šimuna... Nakon našeg tekst, prvo je Šimun, u neđelju, tokom obilaska u bolnici dr Tursumovića, zahvalio Loju na na hraborom činu, a juče ga je ugostio i Vraneš. Loja, u saopštenjima, nijesu pomenuli ni policija ni tužilaštvo, iako bi i on trebalo da se tretira kao, kako oni kažu, oštećeni. Niko nije pomenuo da je život ljekaru spasio čovjek koji se zatekao u hodniku Doma zdravlja i koji je napadača, zajedno sa još dvojicom momaka, kako nam je ispričao, držao dok nije stigla policija – pet-šest minuta kasnije. A policija je saopštila da su uhapsili napadača, ne pominjući da ga je, ugrožavajući sopstveni život, savladao Lojo i da su oni stigli na „gotov posao“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028201024_7b2a25d0d091fa01ec902a0668ead313e5cf0fe703a2099f2418d92610a7ad00.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241028201024_7b2a25d0d091fa01ec902a0668ead313e5cf0fe703a2099f2418d92610a7ad00" data-rendition-name="original" width="750" height="430" loading="lazy" alt="Šimun u neđelju posjetio dr Tursumovića"> <figcaption>Šimun u neđelju posjetio dr Tursumovića(Photo: Ministarstvo zdravlja)</figcaption> </figure>  Dr Tursumović uspješno se oporavlja u pljevaljskoj bolnici. Imao je više ubodnih rana u na leđima, grudnom košu i po rukama. Pokušao je da otme nož napadaču, ali bezuspješno. Da nije bilo Loja i njegovog herojskog čina, dr Tursumović danas, vjerovatno, ne bi bio živ. Vukašinović se tereti za krivična djela - ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vraneš i ministar Šimun obećavaju Loju posao

Heroj iz Pljevalja koji je u četvrtak spasio sigurne smrti ljekara Ilhana Tursumovića na kojeg je nožem, u ordinaciji pljevaljskog doma zdravlja, nasrnuo njegov pacijent, šezdesetpetogodišnji D. V, zove se Emir Lojo. Bio je, sa još šest-sedam osoba u hodinuku kada je istrčala medicinska sestra dozivajući u pomoć – odmah je, bez trena razmišljanja, utrčao u ambulantu i savladao napadača koji je doktoru držao nož pod grlom. Rizikovao je život. Dok se rvao sa napadačem u pokušaju da mu otme nož, oštrica je bila tik uz njegov stomak. - To je slika koju nikada neću zaboraviti. Napadač je doktoru držao nož tačno pod grkljanom, a doktor sav u lokvama od krvi – prisjeća se Lojo u izjavi za Portal ETV. Ispričao je da je čekao u hodniku da ovjeri ljekarsko uvjerenje za konkurs za posao u Domu starih.&nbsp; - Taman mi je doktorica završila ljekarsko. Začuo se krik. Bila je to medicinska sestra koja je radila sa doktorom Tursumovićem. Ordinacija do. Bilo nas je šest-sedam. Vikala je: „Upomoć, neka mi neko pomogne! Čovjek je nožem napao doktora Tursumovića!“... Onda je zavikala: „Lojo, molim Vas, pomozite“! I ja sam pojurio. Ušao u prostoriju i imao sam što vidjeti. Bez razmišljanja sam krenuo prema napadaču i uhvatio ga za ruku. Nekako mu oteo nož, savladao ga i bacio na krevet. U to su još dvojica momaka ušla da mi pomognu da ga zadržim. On je samo ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem! Pustite me da ga zakoljem!“... Vikao je: „Polomi mi ruku!... Pustite me, pustite me!“... To je trajalo jedno pet-šest minuta, a meni je to bila vječnost. To je scena koja će mi za čitav život ostati. Držali smo ga dok je došla policija. Nož sam spustio na radijator. Sav od krvi – prisjeća se Lojo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241026001028_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241026001028_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Bolnica u Pljevljima "> <figcaption>Bolnica u Pljevljima</figcaption> </figure>  Dok se još rvao sa napadačem, pošto mu je oteo nož, nazavo je policiju, broj 122. - Nijesam ni vidio kad su doktora iznijeli. Nijesam znao u kakvom je stanju. Bio sam fokusiran na napadača koji se žestoko opirao i branio. Odlučivale su sekunde. Jačeg čovjeka, čini mi se, nijesam sreo. I danas su mi ruke plave, koliko se borio. Samo se sjećam da je doktor bio sav krvav. Poslije je došlo i obezbjeđenje bolnice (Opšta bolnica i Dom zdravlja su u istoj zgradi p.a.). Kad je stigla policija gledao sam krvarlim li i ja, jer mu je nož dok smo se borili bio okrenut ka mom stomaku. Možda bi i ja nastradao da nijesam bio brz i fokusiran. Još sam u šoku i teško mogu i da pričam o tome. Još nijesam svjestan što se desilo. Ljudi me zaustavljaju na ulici, zovu... – kaže Lojo.&nbsp; <h2>ČOLOVIĆ OBZNANIO KO JE JUNAK</h2> A zovu ga sugrađani. Pljevljaci. Do sinoć, kada smo razgovarali nije ga pozvao ni direktor Opšte bolnice Pljevlja Saša Grbović, direktorica Doma zdravlja Brankica Stanković, ni predsjednik Opštine Dario Vraneš, niti ministar zdravlja Vojislav Šimun... - Zvala me doktorova supruga da mi zahvali. Kaže da su mi dužni život... Rekao sam joj: „Nijeste mi ništa dužni, meni je Bog dao snagu da sve to odradim samo da doktor bude dobro“ – kaže Lojo.&nbsp; Pljevaljski heroj je diplomirani ekonomista. Od 2019. godine je u potrazi za poslom. - Sada sam konkurisao za mjesto vozača u Domu starih. Iako sam ekonomista po struci, pošto nema posla, onda – daj što daš. Tu već peti put konkurišem. Sve se traži veza. Ja nemam veze i onda predajem dokumenta od oglasa do oglasa. Imam odbijenica ukupno 15-20, od 2019. godine. Konkurisao sam na svaki oglas od Elektroprivrede, Rudnika, Opštine gdje god vidim konkurs. Ali, oni samo kažu da je sve namješteno i tako u nedogled – zaključuje Lojo.&nbsp; Priču o ovom hrabrom mladiću juče je na svom Fejsbuk profilu podijelio njegov sugrađanin Pavle Čolović, uz njegovu fotografiju. - Ovo je Emir Lojo, naš hrabri junak, junak teških vremena koji je juče spasio doktoru život, rizikujući svoj život. U ovo vrijeme kada su glave jeftine, a ljudska glupost nemjerljiva. Spasio je mogući sukob između dvije porodice, spriječio je da petoro đece dr Ilhana ostanu siročići. Ovaj naš narodni heroj, naš sugrađanin je nezaposlen i juče je mirno čekao svoj red da izvadi ljekarsko uvjerenje za posao, kada je začuo vrisak medicinskih sestara, skočio je sa stolice i poput Vuka Mandušića ili poput serdara Šćepana Radojevića skočio da brani nejač, ne znajući šta se dešava. Ovaj momak juče nije uspio završiti ljekarsko uvjerenje za posao na konkurs koji je već bio nekome drugom obećan ili namješten (svi znamo kako se zapošljava na Balkanu zadnjih 100 godina). Momak je bez posla i bez ikakvog primanja, pa apelujemo na neke od odgovornih funkcionera da ovog našeg narodnog heroja zaposle, a mi Pljevljaci znamo da će on svoj posao raditi najbolje na svijetu. Naš narodni heroj zaslužuje posao... – napisao je, pored ostalog, Čolović. On je u objavi dan ranije pozvao ministra Šimuna da primi Emira Loja i razgovara sa njim.&nbsp; - ...Ministre treba da pod hitno pozovete na prijem momka koji je spriječio da ne dođe do nekog drugog događaja. Emir Lojo ne smije biti anonimni heroj već se mora njegovo ime javno ispisati i on se mora nagraditi. Pozivam i predsjednika Opštine Pljevlja da primi heroja i simbolično nagradi našeg sugrađanina koji je rizikovao svoj život – napisao je Čolović.&nbsp; Uzalud. Za sada. Možda će, poziv, ipak, uslijediti tokom naredne sedmice. Jer, Emir Lojo zaslužuje da mu se zvaničnici makar zahvale. <h2>VRANEŠ POSJETIO LJEKARA</h2> Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš juče je obišao povrijeđenog ljekara Tursumovića koji je i dalje na Intezivnoj jedinici Hirurškog odjeljenja Opšte bolnice u Pljevljima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241026001028_e90e792d95d0a57f587fd2b0877ba185c302a0639f5e83be4ea731364d8e35b1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241026001028_e90e792d95d0a57f587fd2b0877ba185c302a0639f5e83be4ea731364d8e35b1" data-rendition-name="original" width="588" height="600" loading="lazy" alt="Vraneš sa povrijeđenim ljekarom"> <figcaption>Vraneš sa povrijeđenim ljekarom</figcaption> </figure>  - Najoštrije osuđujem jučerašnji napad na kolegu dr Tursumovića. Jučerašnji incident je alarm za državu da najhitnije reaguje i zakonskim regulativama zaštiti sve medicinske radnike. Svjedoci smo svakodnevnih slučajeva napada na sve medicinske radnike, ne samo ljekare, u svim opštinama u Crnoj Gori. Posao medicinskih radnika je jako odgovoran, težak i stresan, to su ljudi za koje ne postoji radno vrijeme i cijela društvena zajednica mora imati mnogo više pažnje i senzibiliteta za njihov rad – saopštio je on nakon posjete. Dr Ilhan Tursumović je ugledni pljevaljski neuropsihijatar. Pacijent ga je, prema nezvaničnim informacijama, napao u ordinaciji, jer je dan ranije odbio da mu izda ljekarsko uvjerenje potrebno za oružni list. Ubo ga je više puta nožem, a od oštrice ima rane i na šakama i rukama, jer se borio sa pacijentom u pokušaju da mu otme nož. Iako teško povrijeđen, kako prenose pljevaljski mediji, u stabilnom je stanju. Više tužilaštvo u Bijelom Polju juče je odredilo zadržavanje do 72 sata Pljevljaku D. V. (65). - U tom roku biće donijeta naredba o sprovođenju istrage sa prijedlogom za određivanje pritvora, zbog sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje - saopšteno je iz tužilaštva. Navode da je „D.V. došao u prostorije Doma zdravlja u Pljevljima, gdje je da bi ušao kod ljekara odgurnuo medicinsku sestru Lj. L. Ona je tada pala na pod, nakon čega je osumnjičeni ušao u prostoriju gdje se nalazio ljekar Tursumović i nožem mu nanio dvije ubodne rane u predjelu grudnog koša i leđa, kao i dvije posjekotine u predjelu ruku – piše u saopštenju Višeg tužilaštva. Niti policija, niti tužilaštvo riječju nijesu pomenuli da je mladi Pljevljak Emir Lojo, rizikujući svoj život, sigurno spasio život doktoru Tursumoviću. Ne pišu da se rvao sa naoružanim napadačem, da je i sam, kako bi oni rekli, oštećeni, jer je oštrica noža prijetila i njemu. Ništa.&nbsp; Ali, znaju Pljevljaci. I zahvaljuju mu i znani i neznani. Dok država ćuti. Ni da pitaju – kako ste?

LOJO: Samo je ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem!“

Napad na kolegu dr Ilhana Tursumovića je pokazatelj u kom stanju se nalazi naše društvo, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista dr Jevto Eraković.&nbsp;
Eraković je kazao da je dr Tursumović čitav svoj radni vijek posvetio liječenju građana Pljevalja i okoline i bio uspješan rukovodilac DZ Pljevlja.
- Ljekari rade pod velikim pritiskom, suočeni su sa nikad većim problemima u zdravstvenom sistemu i ne postoje mehanizmi njihove zaštite. Odgovorne ne treba dugo tražiti - istakao je Eraković na mreži X.
On je rekao da su ministar zdravlja Vojislav Šimun i drugi predstavnici vlasti direktno su odgovorni za ovakvo stanje.
- Dio su vlasti koja je ukinula odredbe iz zakona koji su tretirali napade na zdravstvene radnike kao krivično djelo - zaključio je Eraković.

Portal ETV

Eraković: Ljekari rade u nikad gorim uslovima, odgovorna vlast i Ministarstvo zdravlja

Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Dragana Vučević osudila je današnji fizički napad na neuropsihijatra Opšte bolnice Pljevlja Ilhana Tursumovića. 
- Najoštrije osuđujem fizički napad na kolegu, neuropsihijatra Opšte bolnice Pljevlja Ilhana Tursumovića, koji je povrijeđen i ima nekoliko ubodnih rana koje je zadobio na radnom mjestu - navela je Vučević.
Prema njenim riječima, umjesto podrške i saradnje u obavljanju iznad svega humanog posla, dešavaju se ovakvi nemili događaji i to se, kaže, pod hitno mora zaustaviti.
Vučević je pozvala nadležne organe da u što kraćem roku preduzmu sve neophodne mjere kako bi se stalo na put ovakvim i sličnim djelima koji ugrožavaju živote i medicinskih radnika i pacijenata.

Vučević osudila napad na doktora Tursumovića: Nadležni da u što kraćem roku preduzmu sve mjere

Na današnji dan prije tačno 33 godine, počela je najduža opsada jednog glavnog grada u modernoj istoriji. Sarajevo, grad poznat po svojoj multikulturalnosti, olimpijskom duhu i otvorenosti, našlo se u potpunom okruženju. Granatirano iz dana u dan, gađano iz snajpera s okolnih brda, izgladnjelo i ranjeno, ali nikada potpuno pokoreno – Sarajevo je u vremenu tame postalo simbol otpora, prkosa i nade.
<h2>Početak bez kraja: april 1992.</h2>
Uoči međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine, 5. aprila 1992. godine, Sarajlije su izašle na ulice tražeći mir. Protesti su bili masovni, a Vrbanja most postao je simbol tragičnog početka – pripadnici Srpske demokratske stranke su pucali sa krova hotela<a href="https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Holiday_Inn&amp;action=edit&amp;redlink=1" target="_blank"> </a>Holiday Inn na demonstrante i ubili dvije žene: Suadu Dilberović i Olgu Sučić. Njihova smrt označila je kraj iluzije da rat može biti izbjegnut.
Ubrzo je počelo i sistematsko granatiranje grada. Srajevo su brzo opkolile jedinice VRS, raspoređene na brdima oko Sarajeva, potpomognute paravojnim jedinicama i logističkom podrškom iz Srbije. Granatiranja i snajperska paljba postali su svakodnevnica. Tokom opsade, prosječno je na grad padalo između 300 i 500 granata dnevno – rekordni dan bio je 22. jul 1993. kada je na Sarajevo ispaljeno preko 3.700 granata. Aerodrom, koji je kasnije koristila međunarodna zajednica, postao je linija razgraničenja, a svaki pokušaj bijega mogao je završiti smrću.
<h2>Život pod opsadom: glad, strah i nada</h2>
Opsada Sarajeva trajala je 1.425 dana. U tom vremenu, prema podacima Historijskog muzeja BiH, na grad je palo više od 329.000 granata. Najveći broj žrtava bili su civili – ubijeno je preko 11.000 ljudi, uključujući najmanje 1.601 dijete. Više od 50.000 osoba je ranjeno. Granate su padale na škole, tržnice, bolnice...
Jedan od najtragičnijih dana bio je 5. februar 1994. godine, kada je granata ispaljena na sarajevsku pijacu Markale ubila 68 i ranila više od 140 civila. Taj zločin šokirao je svijet i označio prekretnicu u međunarodnoj percepciji sukoba.
Uprkos svemu, stanovnici Sarajeva pružili su primjer otpora, solidarnosti i kulture života u najtežim uslovima – radile su škole, bolnice, pa čak i pozorišta.
&nbsp;
Ljudi su se vjenčavali, rađala su se djeca, studenti su polagali ispite, a umjetnici nastupali u podrumima. Grad je živio zahvaljujući otpornosti svojih građana i pomoći koja je dolazila kroz UN-ove konvoje i tzv. sarajevski tunel spasa – iskopan ispod aerodromske piste.
Opsada Sarajeva bila je ne samo vojna strategija već i psihološki rat. Stanovnici su godinama živjeli bez osnovnih uslova: bez struje, grijanja, vode. Snajperisti su ciljali djecu, starce, trudnice...&nbsp;
Opsada je okončana 29. februara 1996. godine, nekoliko mjeseci nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
<h2>Pravda?</h2>
Za opsadu Sarajeva, pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju je na doživotnu kaznu zatvora osuđen Stanislav Galić, nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS). Na zatvorsku kaznu od 29 godina osuđen je Galićev nasljednik na čelu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS Dragomir Milošević.
Za terorisanje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima, uz ostalo, bivši predsjednik Republike Srpske i vojni vođa VRS Radovan Karadžić osuđen je na doživotni zatvor.
Na istu kaznu zatvora prvostepeno je pred Haškim tribunalom, uz ostalo, za terorisanje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima osuđen i komandant VRS Ratko Mladić.
U presudama MKSJ-a je utvrđeno kako su jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjerno gađale civile sprovodeći kampanju terora koja je za cilj imala da izvrši pritisak na vlasti u Sarajevu.
Ipak, za mnoge građane Sarajeva, osjećaj potpune pravde ostaje nedostižan. Brojna ubistva nikada nijesu procesuirana, a politička retorika u regionu često i daanas relativizuje patnje Sarajeva.
Danas, 5. aprila 2025. godine, Sarajevo se ponovo okuplja u tišini i bolnom sjećanju. Opsada Sarajeva nije samo istorijski događaj, već i trajni podsjetnik na razornu moć rata, da se zlo može dogoditi bilo gdje, te da se mržnja širi lako, ali i da se zajedništvo gradi teže, ali i traje duže. Danas, 33 godine kasnije, Sarajevo je grad koji pamti, ali i grad koji ide naprijed – s vjerom da se takva tragedija nikada i nikome više ne ponovi.&nbsp;

Sarajevo pamti: 33 godine od početka opsade

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio je čestitke predsjedniku Opštine Ulcinj Genciju Nimanbegu, predsjednici Skupštine opštine Ivani Popović, kao i svim građanima i građankama Ulcinja povodom Dana Opštine.
- U ime Skupštine Crne Gore i svoje lično ime, upućujem najiskrenije čestitke svim građanima Ulcinja povodom Dana Opštine - poručio je Mandić.&nbsp;
On je kazao da je Ulcinj grad nadaleko poznat po izuzetnom turističkom značaju, očaravajućim prirodnim ljepotama i bogatom kulturno-istorijskom nasljeđu i predstavlja jedinstven simbol multietničke harmonije i bogatstva različitosti, čiju ljepotu Crna Gora ponosno njeguje vijekovima.&nbsp;
- Vjerujem da ćemo zajedničkim djelovanjem dodatno osnažiti Ulcinj kao primjer uspješne budućnosti koju želimo za sve nas - dodao je predsjednik Skupštine Crne Gore.&nbsp;
Mandić je naglasio da saradnjom između Skupštine Crne Gore i lokalnih uprava zajedno će dodatno doprinijeti izgradnji prosperitetnog, stabilnog i harmoničnog društva.
- Još jednom, čestitam vama i svim stanovnicima Ulcinja Dan Opštine, uz želje za dalji napredak i blagostanje - zaključio je Mandić.&nbsp;

Mandić: Ulcinj jedinstven simbol multietničke harmonije i bogatstva različitosti

Granična policija Sukobina je uhapsila državljanina Republike Albanije, E.B. (33) koji se potražuje po međunarodnoj potjernici NCB Interpol-a Visbaden radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je izvršio krivično djelo uzimanje talaca u sticaju sa tjelesnom povredom, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
E.B. je, kako dodaju iz UP, tokom svog kretanja koristio više alijasa, odnosno lažnih identiteta, te su od strane NCB Interpola Podgorica izvršene neophodne provjere radi utvrđivanja nespornog identiteta, koje su rezultirale potvrdom da se radi o osobi koje potražuju nadležni organi Njemačke.
- Slijedi komunikacija između nadležnih organa Crne Gore i Njemačke u vezi sa postupkom ekstradicije lica - kazano je u saopštenju.&nbsp;

Uhapšen albanski državljanin, koristio lažne identitete

Nijesu svi jednako raspoloženi da idemo u proces pregovora. Puno je političke neizvjesnosti i mislim da će brzo morati da se otvore karte. Političke partije moraće da se izjasne da li su za to da se rješavaju ključni problemi na nivou agendi, ili da se opet dijelimo i da se stvari odlažu. Ovo je jedinstvena prilika za Crnu Goru i ne treba je propusti. Mi koji razmišljamo o evropskoj budućnosti naše države i integracije u Evropsku uniju, navijamo da ova Vlada na tom putu uspije i proces završi uspješno - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E predsjednica Crnogorske panevropske unije, Gordana Đurović.
<h2>Zaključci i preporuke POSP-a</h2>
Postupak dijela crnogorskih poslanika iz redova vlasti, koji nijesu podržali amandmane evropskih parlamentraca na 23. sastanku Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje u Strazburu, nije u saglasnosti sa onim što piše u Sporazumu koji je dio vlasti potpisao sa opozicijom u vezi sa rješavanjem ustavne krize, kaže Đurović. Amandmanima, koji nijesu prošli, evropski parlamentarci željeli su da ukažu na kontoverzne ideje u vezi sa prijedlogom zakona koji se odnose na dvojno državljanstvo i strane agente.
- To je dio vlasti koji je bio van Sporazuma. Za očekivati je bilo da oni ne glasaju. To je prosto politička stvarnost sa kojom živimo i potvrda da unutar koalicije nema istog pristupa i dogovora da se pitanja koja nas dijele skinu sa dnevnog reda kada je evropska agenda prioritet - rekla je Đurović.
Smatra da je kontradiktorno to što u Evropskoj uniji postoji veća želja za rješavanjem crnogorskih problema nego u samoj Crnoj Gori. Istovremeno, kaže Đurović, kristališu se pozicije političkih partija.
- Pokazuje se da nijesu svi jednako raspoloženi da idemo u proces pregovora. Puno je političke neizvjesnosti i mislim da će brzo morati da se otvore karte. Političke partije moraće da se izjasne da li su za to da se rješavaju ključni problemi na nivou agendi, ili da se opet dijelimo i da se stvari odlažu. Ovo je jedinstvena prilika za Crnu Goru i ne treba je propusti. Mi koji razmišljamo o evropskoj budućnosti naše države i integracije u Evropsku uniju, navijamo da ova Vlada na tom putu uspije i proces završi uspješno, odnosno, da Crna Gora u kratkom periodu završi pregovore - kaže Đurović.
Deklaracijom, koja je usvojena na POSP-u, Crna Gora se poziva da uskladi izborni pravni okvir sa standardima EU, zatim da ima veći nadzor nad medijskim prostorom kako bi se suzbile dezinformacije, poziva se i na širok politički dogovor različitih političkih partija kako bi se prevazišle unutrašnje tenzije i polarizacija, ističe se jasna razdvojenosti crkve i države. Đurović kaže da se Vlada deklariše da ima kapaciteta da vodi procese pridruživanja Evropskoj uniji. Napominje da ti procesi ulaze u finalnu fazu. 
 
- Opšte preporuke iz Deklaracije, zaključne ocjene, su u jednoj pozitivnoj konotaciji, kako sa crnogorske strane, tako sa strane poslanika iz Evropskog parlamenta. Postoji jedna nota usmjerenosti na to da se sačuva pozitivna atmosfera, da Crna Gora i dalje drži pristup da je najnaprednija u procesu, da ima šansi da proces završi u planiranom roku, da je dosta toga urađeno… Ali, postoji još puno toga što treba da se uradi i tu je neophodno političko jedinstvo. Političko jedinstvo podrazumijeva saglasje u Skupštini u vezi sa pitanjima koja se odnose na evropsku agendu, da se ne skreće sa toga kursa, podrazumijeva učinkovit rad Vlade kada su tehnički aspekti pregovora na dnevnom redu - objašnajva Đurović.
Vjeruje da su svi problemi rješivi, gdje ima dobre volje, političkog saglasja i svijesti da se bez toga ne može završiti proces.
- Izborno zakonodavstvo, ponovno osnaživanje, radne grupe, najavljivanje skorih prijedloga ključnih zakona koji treba da budu usaglašeni sa preporukama ODIR-a i svim evropskim standardima, sve je to rješivo, naravno. Isto važi i za druge aspekte, kao što je puno poštovanje onoga što je u IBAR zakonima… I dalje želim da vjerujem da je sve rješivo, baš zbog snažne političke podrške koja je vanredna. Evropska komisija, bukvalno, čvrsto drži taj gard: “vrata su otvorena izvolite, izvolite, izvolite…” Ako prevagnu struje koje neće da omoguće Crnoj Gori da ide sama ovom brzinom, da postane punopravna članica EU do 2028. ili 2029. godine, to će se brzo vidjeti, taj kraj će brzo doći - poručila je Đurović.
<h2>Sporazum sa UAE</h2>
Govoreći o investicionom sporazumu koji je Vlada potpisala sa UAE, Đurović kaže da su tim postupkom bili zatečeni svi, a građanima je zasmetao dio koji se odnosi na izgradnju nekretnina. Već je, podjseća, izgrađeno 400.000 stanova i puno kondo hotela.
- Tri su važne pretpostavke koje taj proces mora da donese. Prvi je da bude transparentan, da se ispoštuju evropski standardi u najvećoj mogućoj mjeri. Drugi aspekt je zaštita životne sredina. Mi smo jedina zemlja koja ima lokaciju za zatvaranje poglavlja 27, a to je Ulcinjska solana, to su i drugi dijelovi ulcinjske rivijere, Velike plaže, koji moraju biti zaštićeni. Treći aspekt je podrška lokalne zajednice… Sve tri pretpostavke su veliki izazov za Vladu i sigurno je da tek predstoji dijalog o ovim pitanjima... Mnogo više bi odgovarao bolji pristup ulaganjima sa respektabilnim stranim partnerom. Crna Gora treba da bude osigurana da dugoročno prihoduje od razvojnih investicija - istakla je Đurović.
<h2>Trampovi nameti</h2>
Ovih dana na snazi je, kaže Đurović, rapidno dnevno urušavanje ekonomskog poretka koji je uspostavljan od 1945. godine. Taj poredak se bazira na slobodnoj trgovini, internacionalnom liberalizmu, transatlantskom partnerstvu i drugim međunarodnim aspektima uređenja međunarodnih ekonomskih odnosa.
- Poredak koji poznajemo kao takav preko noći se mijenja. To je posebno ubrzano drugim mandatom američkog predsjendika Donalda Trampa, uvođenjem linearnih carina svim trgovinskim partnerima, uključujući one od 20 odsto Evropskoj uniji, pa i više od 45 odsto za neke azijske zemlje. Region je različito pogođen, najviše Srbija sa 37 odsto… Crna Gora je u toj najmanjoj kategoriji rasta carina, oko 10 odsto. Rat carinama nikome ne donosi koristi, revanšizam je logično sljedeća posljedica. Kompanije su u krizi, padaju prometi, padaju međunarodni lanci snabdijevanja, globalni lanci vrijednosti. Sve to se na kraju odražava na krajnjeg kupca, korisnika tih roba i usluga - zaključila je Đurović.

Đurović: Gdje ima volje i političkog saglasja, problemi su rješivi

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Tag: ilhan-tursumovic