Crne kutije aviona Azerbejdžan erlajnsa koji se srušio u srijedu u Kazahstanu biće poslate u Brazil, gdje su proizvedene, radi istrage.
- Komisija za istragu nesreće odlučila je da pošalje registratore leta (crne kutije) Centru za istraživanje i prevenciju aeronautičkih nesreća (CENIPA) Brazila, koji je ujedno i zemlja proizvođača aviona Embraer - navodi se u saopštenju kazahstanskog Ministarstva saobraćaja, prenio je portal kazinform.
CENIPA centar ima laboratoriju sa potrebnim tehničkim mogućnostima, opremljenu odgovarajućim alatima i sertifikovanu za njihovo proučavanje, prenosi agencija Kazinform.
Ovo pitanje nadzire lično predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev.
Avion Azerbejdžan erlajnsa srušio se 25. decembra kod Aktaua.
U avionu je bilo 67 osoba, uključujući pet članova posade.
U nesreći je poginulo 38 putnika, među kojima šest državljana Kazahstana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crne kutije aviona Azerbejdžan erlajnsa biće poslate u Brazil radi istrage

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev rekao je 29. decembra da je putnički avion koji se srušio prošle sedmice, kad je poginulo 38 ljudi, oštećen pucnjavom sa zemlje u Rusiji, te je dodao da su neki u Rusiji lagali o uzroku nesreće, prenosi Rojters.
Pozvao je Moskvu da prizna odgovornost.
- Naš avion je slučajno pogođen. Stoga, priznati krivicu, pravovremeno se izviniti Azerbejdžanu, koji se smatra prijateljskom zemljom, i obavijestiti javnost o tome - sve su to bile mjere i koraci koje je trebalo preduzeti. Nažalost, prva tri dana nismo čuli ništa iz Rusije osim nekih apsurdnih teorija - kazao je Alijev za državnu televiziju.
Citirao je izjave u Rusiji koje su pad aviona pripisale pticama ili eksploziji plinske boce, kazavši da one pokazuju "da je ruska strana htjela da zataška problem".

Predsjednik Vladimir Putin u subotu se izvinio Alijevu za "tragični incident" u ruskom vazdušnom prostoru koji se dogodio u srijedu nakon što je ruska protivvazdušna odbrana ciljala ukrajinske bespilotne letilice.

U saopštenju Kremlja ne stoji da je Rusija oborila avion, samo se navodi da je pokrenut krivični postupak.
Alijev je dodao da je avion bio pod nekom vrstom elektroničkog ometanja, a zatim je pucano na njega dok se približavao južnom ruskom gradu Groznom.
Azerbejdžanski čelnik, koji ima bliske veze s Rusijom i školovao se na jednom od najboljih moskovskih univerziteta, je rekao da želi da Rusija prihvati da je kriva za obaranje aviona i da kazni odgovorne za smrtonosno oštećenje.

Putin i Alijev održali su još jedan telefonski razgovor u nedjelju, saopštio je Kremlj. Nije naveo detalje, ali je u subotu rekao da i civilni i vojni stručnjaci ispituju što se dogodilo.

Let J2-8243 Azerbaijan Airlinesa srušio se u srijedu u blizini grada Aktaua u Kazahstanu nakon što je skrenuo iz južne Rusije gdje su ukrajinske bespilotne letilice napadale nekoliko gradova.
Izuzetno rijetko Putinovo izvinjenje u subotu najbliže je što je Moskva došla u prihvaćanju neke krivice za katastrofu.

Četiri izvora upoznata s preliminarnim nalazima azerbejdžanske istrage o nesreći rekli su Rojtersu u četvrtak da je ruska protivvazdušna obrana greškom oborila avion.

Alijev: U Rusiji lagali o uzroku nesreće, htjeli da zataškaju slučaj

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izrazio je saučešće predsjedniku Azerbejdžana Ilhamu Alijevu povodom avionske nesreće u kojoj je život izgubilo 38 ljudi.
- Duboko sam pogođen zbog prizora avionske nesreće u Kazahstanu, koja je odnijela živote 38 ljudi. U ime građana Crne Gore izražavam najdublje saučešće predsjedniku Azerbejdžana Alijevu i porodicama nastradalih - naveo je Milatović na mreži X.
On je povrijeđenima poželio brz i uspješan oporavak.
- Naše misli su sa svima koji su pogođeni ovom strašnom tragedijom - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1872025786972270890&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović izrazio saučešće Alijevu: Naše misli sa svima koji su pogođeni tragedijom u Kazahstanu

Azerbejdžan smatra prihvatljivim prijedlog Kazahstana za održavanje pregovora Bakua i Jerevana o mirovnom sporazumu u Astani. 
 
To je rekao predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev tokom telefonskog razgovora sa kazahstanskim kolegom Kasim-Zomart Tokaevim, saopšteno je iz Alijeve kancelarije. 
 
Ranije u maju, ministri vanjskih poslova Azerbejdžana i Jermenije sastali su se u Astani kako bi razgovarali o mirovnom sporazumu. 
 
Prošle sedmice Alijev je rekao da su se Azerbejdžan i Jermenija složili oko 80 odsto teksta sporazuma, podsjeća Radio Slobodna Evropa. 
 
Baku i dalje insistira da želi da se iz jermenskog Ustava ukloni referenca na ujedinjenje Nagorno-Karabaha sa Jermenijom. 
 
Azerbejdžan je ponovo preuzeo kontrolu nad otcijepljenim regionom u septembru prošle godine nakon blic ofanzive. 
 
Nagorno-Karabah, koji je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, ali je uglavnom naseljen Jermenima, bio je pod kontrolom Jermena tri decenije. 
 
Otkako je Azerbejdžan povratio kontrolu nad otcijepljenom regijom, veze između Rusije i Jermenije su zategnute. 
 
Iz Jerevana optužuju Moskvu da nijesu ispunili obaveze nakon što su ruske trupe stacionirane u Nagorno-Karabahu u sklopu sporazuma izbjegle učešće ofanzivi Bakua u septembru.

Alijev prihvatio prijedlog Kazahstana za pregovore Bakua i Jerevana u Astani

Savjet Centralne banke Crne Gore izrazio je zadovoljstvo povodom zatvaranja Pregovaračkog poglavlja 32 - Finansijski nadzor, ističući značajan doprinos CBCG kroz sprovođenje reformskih aktivnosti i ostvarene rezultate koji su omogućili ispunjavanje završnih mjerila u oblasti zaštite eura od falsifikovanja. Sjednicom Savjeta predsjedavala je guvernerka dr Irena Radović.
Na sjednici je razmatran i usvojen veći broj podzakonskih akata, čime je dodatno unaprijeđen regulatorni okvir finansijskog sistema.
Savjet je donio Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o minimalnim standardima za ulaganja kreditnih institucija u nepokretnosti i osnovna sredstva, kojom se propisuju jasni standardi i ograničenja za takva ulaganja. Cilj izmjena, kako je saopšteno iz CBCG, je stvaranje regulatornog ambijenta koji će podstaći kreditne institucije na proaktivnije upravljanje nekvalitetnim plasmanima i njihovu efikasniju naplatu.
U cilju usklađivanja sa važećim Zakonom o računovodstvu, Savjet je usvojio Odluku o sadržaju, rokovima i načinu sačinjavanja i dostavljanja finansijskih izvještaja kreditnih i drugih finansijskih institucija. Ovom odlukom obaveza dostavljanja finansijskih izvještaja CBCG proširuje se i na mikrokreditne finansijske institucije, lizing i faktoring društva, društva za otkup potraživanja, kreditno-garantne fondove, platne institucije i institucije za elektronski novac. U cilju pune transparentnosti, Centralna banka Crne Gore će dostavljene finansijske izvještaje objavljivati na svojoj internet stranici.
Savjet je donio i Odluku o izmjenama Odluke o izvještajima o platnom prometu koji se dostavljaju Centralnoj banci Crne Gore, radi unapređenja obima i efikasnosti izvještavanja i implementacije evropskih standarda u ovoj oblasti.
U cilju harmonizacije sa Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i novom Odlukom o adekvatnosti kapitala kreditnih institucija, Savjet je usvojio set od pet odluka koje se odnose na oblast sanacije kreditnih institucija, čime se dodatno jača regulatorni okvir i daje doprinos ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 9 – Finansijske usluge.
Na sjednici je razmatran i Makroekonomski izvještaj CBCG 2/2025, u kojem je ocijenjeno da su makroekonomska kretanja u Crnoj Gori u periodu januar–septembar 2025. godine bila stabilna, uz očuvanu finansijsku stabilnost i nastavak ekonomskog rasta. Članovi Savjeta pohvalili su kvalitet i analitičku vrijednost izvještaja, uz preporuku da njegovi nalazi budu dostupni široj stručnoj i zainteresovanoj javnosti.
Predstavljeni su i rezultati analize efekata primjene SEPA sistema u prva tri mjeseca, koji potvrđuju značajne koristi za građane i privredu. U periodu od 7. oktobra 2025. do 7. januara 2026. godine ostvarene su uštede od 2,4 miliona eura. Prosječna cijena SEPA transakcije iznosila je 6,15 eura, dok je prosječna cijena SWIFT transakcije u 2024. godini iznosila 73,4 eura, odnosno gotovo 12 puta više. Posebno su izražene uštede kod elektronskih transakcija, kao i kod transakcija velikih iznosa, gdje je razlika u troškovima višestruka.
Analiza je pokazala da postoji dodatni prostor za veću upotrebu SEPA sistema, naročito u poslovanju pravnih lica, gdje se i dalje značajan broj transakcija obavlja putem skupljih SWIFT kanala. Procijenjeno je da je privreda u prethodnom tromjesečju imala potencijal za dodatne uštede od preko 1,3 miliona eura. Savjet je podržao plan CBCG da, u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore i drugim poslovnim udruženjima, sprovede dodatne aktivnosti na edukaciji i promociji SEPA sistema.
Na sjednici je razmatran i status implementacije projekta uvođenja nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS clone), koji CBCG realizuje u saradnji sa Centralnom bankom Italije. Konstatovano je da se aktivnosti odvijaju u skladu sa planiranom dinamikom, te da se početak primjene sistema očekuje u julu ove godine.
Savjet je razmatrao i ostala pitanja iz svoje nadležnosti.

Održana sjednica Savjeta CBCG: U fokusu unapređenje regulative i dalja modernizacija platnog sistema

The Ministry of the Interior will procure two modern off-road pickup vehicles with a total estimated value of 101.669 euros, excluding VAT, according to a public procurement notice issued at the end of last year.
The vehicles in question are off-road pickups with a double cab and four doors, intended for demanding terrain and operational tasks. They must be equipped with a diesel engine with a minimum displacement of 2.700 cubic centimeters and an output of at least 150 kW, an automatic transmission, and are required to meet EURO VI emission standards.
A minimum payload capacity of 1.000 kilograms and a cargo bed length of up to 1,620 millimeters make these vehicles suitable for work in difficult conditions.
Particular emphasis has been placed on safety and driver-assistance systems. The vehicles are required to be equipped with ABS, EBD, and BA systems for more efficient braking, traction and stability control (TRC, VSC), hill-start and downhill assist (HAC and DAC), as well as active driver-assistance systems such as adaptive cruise control, lane departure warning, traffic sign recognition, pedestrian and cyclist detection, and automatic low-speed braking.
The safety equipment requirements include at least seven airbags, a reinforced passenger cabin, and an engine immobilizer system. In terms of comfort, the vehicles must feature digital automatic climate control, heated front and rear seats, an electrically adjustable driver’s seat, a leather steering wheel and gear selector, as well as comprehensive multimedia equipment with an 8-inch touchscreen, navigation system, reversing camera, parking sensors, and a JBL sound system with nine speakers.
The exterior specifications include LED lighting units, tinted rear windows, 18-inch alloy wheels, off-road tires, side steps, and additional bumper protection. The vehicles are to be finished in metallic grey, equipped with an aluminum roll-top cover for the cargo bed, and a European-standard tow bar with electrical wiring.
The tender submission deadline is 29 January.
T. K.&nbsp;

Ministry of the Interior to purchase two off-road vehicles worth more than 100.000 euros

Sud za prekršaje u Budvi u 2025. godini imao je ukupno u radu 443 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Okončano je ukupno 340 predmeta ili 76,7 odsto, te su na kraju godine ostala neriješena ukupno 103 predmeta.
Kako je saopšteno iz Suda za prekršaje, to znači da je smanjen broj nezavršenih predmeta u odnosu na 2024. godinu. Radi se, kako su naglasili, uglavnom o predmetima koji su zavedeni u drugom polugodištu 2025. godine.
- Ukupno je žrtava nasilja bilo 395, od čega 225 žena i 79 maloljetnih lica. Kao počinioci nasilja u porodici, procesuirana su ukupno 427 lica, od čega 299 muškaraca, 122 žene i šest maloljetnika - naveli su u budvanskom Sudu za prekršaje.
Dominantno su, kažu, izricane novčane kazne i uslovne kazne, kao i mjere upozorenja, a u sedam predmeta su izrečene i kazne zatvora.
- U 89 slučajeva su donijete oslobađajuće odluke usljed nedostatka dokaza. Ukupno je izrečeno 106 zaštitnih mjera od kojih su dominatno izricane: zabrana uhođenja i uznemiravanja, zabrana približavanja, udaljenje iz stana ili zajedničkih prostorija i td. Ukupno 262 predmeta ili više od tri četvrtine je okončano u periodu do šest mjeseci (ogromna većina u roku od jednog dana), 45 predmeta je trajalo između šest mjeseci i jedne godine, a svega 33 predmeta ili oko devet odsto su okončana u periodu nakon godinu dana od dana prijema optužnog akta u sud - istakli su u Sudu za prekršaje.

Sud za prekršaje u Budvi: Riješeno 76 odsto predmeta nasilja u porodici

Američka tehnološka kompanija Intel objavila je finansijske rezultate za četvrto tromjesečje i cijelu prošlu godinu, čije akcije su pale nakon slabijeg kvartalnog rezultata i loše prognoze za početak ove godine.
Pad akcija uslijedio je nakon što je Intel saopštio da neće biti u mogućnosti da zadovolji punu tražnju za svojim proizvodima u kratkom roku i priznao da je efikasnost proizvodnje ispod ciljanog nivoa, prenose Nezavisne novine.&nbsp;
Generalni direktor Intela, Lip-Bu Tan, rekao je tokom razgovora sa analitičarima da će proces oporavka firme trajati više godina i zahtijevati vrijeme i istrajnost.
Prihod Intela u četvrtom kvartalu prošle godine iznosio je 13,7 milijardi USD, što predstavlja pad od četiri odsto u odnosu na isti period 2024. godine, dok su ukupni prihodi u prošloj godini iznosili 52,9 milijardi dolara i bili su nepromijenjeni na godišnjem nivou.
Kompanija je u četvrtom kvartalu prošle godine zabilježila gubitak po akciji od 0,12 dolara, dok je prilagođena dobit iznosila 0,15 dolara po akciji, navodi se na veb-stranici firme.
Intel napominje da poređenja na godišnjem nivou nisu prilagođena efektima izdvajanja kompanije Altera u trećem kvartalu prošle godine.
Kompanija za prvi kvartal ove godine prognozira prihode u rasponu od 11,7 do 12,7 milijardi dolara, uz očekivani gubitak po akciji od 0,21 dolara, dok bi prilagođeni rezultat trebalo da bude na nuli.

Tag: ilham-alijev