Princ Nikola Petrović Njegoš izjavio je kako smatra da bi „bilo pametno“ da Crna Gora vrati Malteškom redu ikonu Bogorodice Filermose, ali da ona ostane u Crnoj Gori i da se otvori ambasada ili kuća Malteškog reda s kapelom gdje će biti ta ikona.
On je na Hrvatskoj radio-televiziji gostovao u emisiji „Romano Bolković – 1 na 1“, a taj novinar ga je pitao postoji li mogućnost da se relikvija vrati Malteškom redu.
Ikona Bogorodice Filermose nalazi se u Plavoj kapeli, u posebno uređenom prostoru u Narodnom muzeju na Cetinju. 
U posljednje vrijeme reaktualizovano je pitanje izmještenja ikone iz Narodnog muzeja, da li je treba ostaviti na mjestu na kojem je sada, ili je predati Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, ili eventualno napraviti posebno svetilište za nju. U tom kontekstu zanimljiva je i ova izjava princa Nikole, da je treba vratiti Malteškom redu, ali fizički zadržati u Crnoj Gori.
- U Crnoj Gori smo veoma ponosni što je, na kraju nevjerovatnog puta te ikone, ona stigla u Crnu Goru. Bila je to sasvim igra slučaja i ona je sad tamo. Poruka te ikone je poruka bratstva. Ta ikona je svetinja katolicima i pravoslavcima. Ona je na svome mjestu u Crnoj Gori, ali ona nama ne pripada, pripada Malteškom redu. Smatram da bi bilo pametno da Crna Gora vrati ikonu Malteškom redu, ali da ona ostane u Crnoj Gori i da se otvori ambasada ili kuća Malteškog reda s kapelom gdje će biti ta ikona. Smatram da bi bilo dobro da Crna Gora ima taj odnos s Malteškim redom. Malteški red je mali svemir, on je koristan, solidaran i bratski i mogao bi pomoći Crnoj Gori na području zdravstva i drugdje, time bi dobile obje strane- rekao je princ u emisiji.
Princ je u emisiji na HRT-u govorio i o drugim temama, prije svega posebnosti crnogorske istorije. 
- Crnogorce je podijelila crnogorska istorija. Ona pravi podjelu u mišljenjima, ali nas i spaja jer to je naša istorija- kazao je princ.
On je istakao da se istorija i prošlost često razjedinjuju, a da bi budućnost trebalo da ujedinjuje.
- Danas je sve jasno. Crna Gora je stekla svoju nezavisnost i ima slobodan izbor. Smatram da svi mi volimo svoju zemlju. Crnogorci su podijeljeni zbog pitanja između Srbije i Crne Gore, ali ipak vole svoju zemlju- rekao je princ Petrović Njegoš, prenosi HRT.
Dodao je da voljeti svoju zemlju znači da iznad političkih slogana ili grbova se voli stvarnost svoje zemlje.
- A što je stvarnost zemlje? Njene planine, rijeke, šume, životinje koje ondje žive, ljudi. Voljeti svoju zemlju znači voljeti sve to. Jedini način da damo pozitivnu energiju svemu tomu jeste ova zamisao o ekološkoj državi. Danas prava borba nije borba iz prošlosti, nego borba sjutrašnjice, borba protiv klimatskih promjena. Smatram da je ovaj projekt ekološke države nešto što bi moglo ujediniti Crnogorce i što bi im moglo biti na ponos, što bi im moglo pomoći- poručio je princ.
Osvrnuo se i na druga pitanja i činjenicu da je Crna Gora proglašena za ekološku državu, ali da se to u praksi ne vidi toliko. Smatra kako je lakše maloj zemlji sa 600.000 stanovnika sprovesti ekološku tranziciju, nego velikoj zemlji kao što je Francuska, a kamoli SAD-u.
- Crna Gora bi mogla postati mala laboratorija za ekološku tranziciju. I to je najbolji način ulaska u Evropu. I najbolji način da ponovno ubrzamo Crnu Goru i da ona postane ponosna napretkom u tome području. Zato uz pomoć Fondacije pošto-poto pokušavam da se te nove tehnologije ukorijene u Crnoj Gori- pojasnio je princ Nikola. 
Istakao je da Crna Gora ne može rješavati probleme iz prošlosti i razmirice iz prošlosti, nego mora raditi za svoju djecu, a ne za svoje pretke.
- Naši preci su u svojim grobovima. Moramo gledati što ćemo ostaviti svojoj djeci. To je nešto u što nastojim uvjeriti svoje sunarodnjake - da je to poželjan i trajni projekt koji može postaviti Crnu Goru u prve redove u borbi protiv klimatskih promjena. Znam, dug je to put. Kao što je moj otac rekao da se pješice popnem na Lovćen. Nije to mala staza, nego petosatni hod dok se ne popnete na vrh. Želim da moji sunarodnici idu pješke- zaključio je princ Nikola.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Princ Nikola: Pametno bi bilo vratiti Filermosu Malteškom redu, ali da bude izložena u ambasadi ili kući Malteškog reda u Crnoj Gori

Ikona Bogorodice Filermose, hrišćanska svetinja od neprocjenjive vrijednosti, spletom nevjerovatnih istorijskih okolnosti svoje viševjekovno putovanje završila je u Crnoj Gori, gdje se nalazi od 1941. godine. Već dvadeset godina izložena je u posebno namijenjenoj i njoj prilagođenoj Plavoj kapeli, u Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju. Međutim, kontroverze oko toga kome ikona pripada, u kakvom prostoru treba da bude čuvana i gdje, traju taman koliko i njen boravak u Narodnom muzeju. Pitanje vlasništva nad ikonom Filermosom, iako zakonski određeno, očigledno nije zaključena priča, a potez predsjednika Skupštine Crne Gore, Andrije Mandića, krajem prošle godine, to je još jednom potvrdio. Naime, prilikom nedavne posjete predsjednika parlamenta Malte, Anđela Feruđe, Skupštini Crne Gore, Mandić mu je poklonio reprodukciju ikone, koja za Maltu ima poseban istorijski i duhovni značaj, uz komentar da bi ta svetinja trebalo da se ponovo sjedini sa desnicom Svetog Jovana Krstitelja i česticom Časnog krsta u Cetinjskom manastiru. U prevodu - da bude predata Mitropoliji crnogorsko-primorskoj. Valja podsjetiti da ovo nije prvi put da se Mandić miješa u muzejsko- kustoske poslove, nakon što je krajem oktobra prošle godine uklonio crnogorsku zastavu iz hola Skupštine, a postavio sliku Petra Lubarde. Tom prilikom predsjednik Parlamenta je kazao kako navodno želi da zaštiti zastavu tako što će je skloniti, ali je postavio sliku Lubarde (kojoj nije znao ni naziv) da bez ikakve zaštite bude prepuštena prolaznicima u holu da je okrznu svaki put kada prođu. Očigledno je da Mandiću tada pitanje zaštite i prezervacije umjetničkih djela nije bilo u sferi interesa, kao što mu nije bilo ni kad je predložio izmještanje ikone Bogorodice Filermose iz Narodnog muzeja. Međutim, da ništa kod Mandićevih izjava nije slučajno, pa tako ni ova o čuvenoj ikoni, pokazuje i to da je nešto prije njegovog komentara, u oktobru, mitropolit Joanikije prilikom služenja liturgije u Cetinjskom manastiru rekao da su „'vlasti iz sebičnih interesa odvojili ikonu Bogorodice Filermose od ostalih svetinja iz Cetinjskog manastira“. Poziv mitropolita Joanikija da se tri svetinje „objedine“ u Cetinjskom manastiru signal je ponovnog pokretanja pitanja vlasništva i posjeda nad ikonom Bogorodice Filermose.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241025161040_aac2e32c290be15aa1b6449c3bde33d6269216c98cdaf993d73529655b880785.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241025161040_aac2e32c290be15aa1b6449c3bde33d6269216c98cdaf993d73529655b880785" data-rendition-name="original" width="1080" height="675" loading="lazy" alt="Joanikije u Cetinjskom manastiru"><figcaption>SMETA MU ŠTO JE FILERMOSA U MUZEJU: Joanikije u Cetinjskom manastiru(Photo: MCP)</figcaption></figure>  Uzimajući u obzir to da je Crna Gora i dalje, makar deklarativno, sekularna država u kojoj su svjetovna i duhovna vlast odvojene kategorije, pitanje je u kom kontekstu je Andrija Mandić pozvao da ikona bude iznijeta iz Narodnog muzeja i predata Mitropoliji. Razumljivo bi bilo da je to učinio kao privatno lice, ali svakako je problematično ako to izgovara kao predsjednik Skupštine i to prilikom posjete jednog evropskog zvaničnika. <h2>Ikona Bogorodice Filermose u postavci Narodnog muzeja</h2> Narodni muzej Crne Gore postao je držalac ikone aktom Vlade Crne Gore, odnosno Republičke komisije za vjerska pitanja od 20. januara 1978. godine, kojim je ikona Filermosa predata ovoj instituciji na čuvanje, zaštitu i održavanje. Kako su Portalu ETV kazali iz ove institucije, ikona je od 2002. godine izložena u posebno uređenom prostoru Plave kapele u okviru postavke Umjetničkog muzeja u Vladinom domu. Čuva se po svim muzeološkim standardima, a protekle godine su izvršeni radovi na rekonstrukciji kapele što je podiglo uslove njenog čuvanja na viši novo. Njena restauracija za sada nije planirana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250114180152_c5a495e301236e2fdfcc316f282900f0f01704a4b0f0a8147a2acb48806abc1f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250114180152_c5a495e301236e2fdfcc316f282900f0f01704a4b0f0a8147a2acb48806abc1f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Filermosa u Narodnom muzeju"><figcaption>Filermosa u postavci Narodnog muzeja(Photo: Narodni muzej Crme Gore)</figcaption></figure>  Kako procjenjuju iz NMCG, ikonu godišnje posjeti (ne računajući godinu Covid19 pandemije) između sedam i osam hiljada posjetilaca. Rješenjem iz 2012. godine, ikoni Bogorodice Filermose određen je status kulturnog dobra od nacionalnog značaja. Kako je predviđeno Zakonom o zaštiti kulturne baštine, a potvrđeno u Elaboratu koji se na nju odnosi, status ikone je takav da pored duhovne, za državu ima izuzetan društveni i istorijski značaj, univerzalnu kulturnu i veliku umjetničku vrijednost, te da je jedinstveni primjerak stvaralaštva svog vremena, a može biti nominovano za upis na Listu svjetske baštine. Čudi onda zašto, umjesto da se razmišlja u ovom pravcu- dodatne valorizacije Ikone Filermose i njenog pozicioniranja u rang svjetske baštine, kojoj ona nesumnjivo pripada, a što bi na kraju krajeva imponovalo i državi, se ponovo potežu inicijative koje bi eventualno dovele do oduzimanja ikone od države Crne Gore, njenog izmiještanja iz Narodnog muzeja, oduzimanja statusa kulturnog dobra i mogućnosti da se kulturno i turistički adekvatno valorizuje kao neprocjenjiva vrijednost za Crnu Goru i njene građane. Direktor Narodnog muzeja, Jakša Ćalasan, potvrdio nam je da na adresu ove institucije do sada nijesu pristigle nikakve zvanične inicijative da se ikona izmjesti. Kolekcije ikona i ikonografske zbirke mogu se naći u gotovo svim muzejima- lokalnim i svjetskim. Takve mogu se naći i u Beogradu, Firenci, Petrogradu, Atini. To nije ništa neobično i ne umanjuje duhovni značaj i smisao ikone, ali istice njenu umjetničku, kulturnu i estetsku vrijednost. I Narodni muzej Crne Gore posjeduje kolekciju ikona i religioznog slikarstva. - Religiozno slikarstvo u fondu Umjetničkog muzeja zastupljeno je djelima koja pripadaju zbirkama ikona i kopija fresaka, radovima barokonog slikara iz Boke Kotorske Tripa Kokolje i poznatog venecijanskog slikara setećenta Đovanija Batiste Pitonija. Značajan segment kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore koje se čuva u Narodnom muzeju Crne Gore predstavljaju ikone i kopije fresaka, kao muzejski predmeti izuzetne istorijske, sakralne i umjetničke vrijednosti. Zbirka ikona, iako skromna po obimu, predstavlja najreprezentativniju muzejsku cjelinu ovog profila u Crnoj Gori, a karakterišu je djela raznovrsnih stilskih i ikonografskih osobenosti i različitog porijekla. Ikone i kopije fresaka imaju status kulturnih dobara Crne Gore od nacionalnog značaja. Za crnogorsku istoriju umjetnosti značajna su djela domaćih majstora, prije svega Bokokotorske slikarske škole Dimitrijević-Rafailović, koja je kroz više generacija, od 60-ih godina XVII do 60-ih godina XIX vijeka, izradila preko hiljadu ikona i ikonostasa na području Crne Gore, Hercegovine, Srbije i Hrvatske - pojasnio je za Portal ETV direktor Narodnog muzeja Jakša Ćalasan. Iz NMCG dodaju i da je ikona Bogorodice Filermose nesumnjivo najvrijednija u ovoj kolekciji, te da ovaj muzej, kao krovna muzejska institucija u Crnoj Gori, omogućava najbolje uslove za njeno čuvanje i izlaganje. <blockquote>Svoditi je samo na ikonu, i vezati je isključivo za Sprsku pravoslavnu crkvu sa kojom ona istorijski i kulturološki ima malo veze, može samo neko neupućen ili namjerno zlonamjeran. Ikona Filermosa je i katolička i pravoslavna, i svjetska i malteška. I crnogorska.</blockquote> <h2></h2> <h2>Dug put do Crne Gore</h2> Istorijski put ikone koji ju je naposlijetku doveo do Crne Gore izuzetno je zanimljiv. Prema legendi, lik Bogorodice je naslikao Jevanđelista Luka u I vijeku, mada prvi dokumentovani izvori datiraju s kraja XIV vijeka, i njeno porijeklo smještaju najverovatnije u VII ili VIII vijek. Ikona je rađena u vizantijskom rukopisu. Ikona Bogorodice neraskidivo je istorijski vezana za red vitezova Jovanovaca (hospitalaca) i krstaške ratove. Nakon pada Jerusalima u XII vijeku, oni su je prenijeli na Rodos gdje je čuvana u mjesnoj crkvi u selu Filermos. Otuda i naziv-Filermosa. Padom Rodosa pod otomasku vlast, vitezovi Jovanovci prelaze na Maltu i od tada se nazivaju malteškim vitezovima. Ikona Bogordice Filermose, zajedno sa dvije druge relikvije- Česticom Časnog Krsta i rukom Svetog Jovana Krstitelja, prenijeta je na Maltu gdje su je vitezovi slavili kao svoju zaštitnicu. U novim ratnim vrtlozima, ovaj put izazvanim Napoleonovim osvajanjima, malteški vitezovi zajedno sa svojim svetinjama utočište nalaze u Carskoj Rusiji, a u znak zahvalnosti ruskom caru Pavlu I Romanovu predaju sve tri relikvije na čuvanje. Za vrijeme boravka u Rusiji, ikona je ukrašena bogatim zlatnim ramom i dragim kamenjem, a u njenu čast priređivane su brojne svetkovine. U vrijeme Oktobarske revolucije i pada Romanovih, majka posljednjeg ruskog cara Nikolaja II, Marija Fjodorovna, prenijela ju je u Kopenhagen i predala Ruskoj pravoslavnoj crkvi, da bi poslije nekoliko godina ikona stigla i do Berlina odakle je, naposlijetku stigla u Jugoslaviju. Data je na čuvanje Karađorđevićima u Beogradu. Kada je počeo Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, kraljevska porodica se evakuisala iz zemlje avionom sa Kapinog polja kraj Nikšića. Prethodno su sve tri relikvije ostavili u obližnjem manastiru Ostrog. Iz manastira su je nove komunističke vlasti prenijele u Državni trezor, da bi konačno 1978. godine odlukom tadašnjih vlasti ikona Bogorodice Filermose završila svoje dugo putovanje u Narodnom muzeju Crne Gore, a Čestica Časnog Krsta i ruka Svetog Jovana Krstitelja predate su Cetinjskom manastiru.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250114180156_84450bd5de74923dd8c273e02c0c912082d2341074452a8ae3f596cf2915029d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250114180156_84450bd5de74923dd8c273e02c0c912082d2341074452a8ae3f596cf2915029d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1522" loading="lazy" alt="Filermosa"><figcaption>Ikona Bogorodice Filermose(Photo: Narodni muzej Crne Gore)</figcaption></figure>  <h2>Različite ideje o izmještanju ikone</h2> Valja podsjetiti da nije Mitropolija bila jedina sa idejom da se ikona izmjesti iz Muzeja. Polazeći od ideje da se za Ikonu napravi prostor koji bi postao mjesto hodočašća i vjerskog turizma, prethodne državne i lokalne cetinjske vlasti bile su na korak od ostvarenja skupocjenog projekta da se ikona Filermosa izmjesti u pećinu iznad Cetinjskog manastira. Od ove ideje se naposlijetku odustalo, nakon što je kritikovana sa više aspekata- struka je kritikovala da na predviđenom mjestu nema dovoljno prostora za sve objekte koji bi pratili jednu turističku lokaciju, niti bi ikona bila u adekvatnim uslovima. Kritkovana je takođe ideja da se iznad crnogorske svetinje- Cetinjskog manastira i moštiju Svetog Petra Cetinjskog dodaje bilo šta, a kamoli novo svetilište. Tada je Mitropolija na čelu sa mitropolitom Amfilohijem sugerisala mogućnost izgradnje, u saradnji sa Vladom Crne Gore, zavjetnog hrama na Cetinju u kojem bi bile smještene sve tri relikvije. Dio crnogorskih stručnjaka za kulturnu baštinu predlagao je izgradnju duhovnog objekta kojim ne bi rukovodila nijedna crkva, već bi pripadao svim vjernicima, bili pravoslavni ili katolici, kao što je i ikona pripadala svim vjernicima. Zaista, ikona Bogorodice Filermose, nastala davno prije podjele hrišćanstva, pripada svim vjernicima, kao i onima koji cijene umjetnost i kulturu. Filermosa je milenijumski svjedok našeg svijeta, civilizacijsko, istorijsko, kulturno i umjetničko blago. Svoditi je samo na ikonu, i vezati je isključivo za Sprsku pravoslavnu crkvu sa kojom ona istorijski i kulturološki ima malo veze, može samo neko neupućen ili namjerno zlonamjeran. Ikona Filermosa je i katolička i pravoslavna, i svjetska i malteška. I crnogorska. Crna Gora mora konačno razumjeti kolika je privilegija što je neobičnim istorijskim putevima ona dospjela baš kod nas i valorizovati je na pravi način, kroz promociju i očuvanje svog kulturno-istorijskog nasljeđa na najbolji način, a Narodni muzej, kao krovna institucija kulture jedne države, svakako da je prava adresa za to.

Božena Miljić

500x500

1250x600

1084x550

Kuda ide Filermosa?

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je, na kraju radnog dijela zvanične posjete predsjednika parlamenta Malte Anđela Feruđe, poklonio kolegi reprodukciju svjetski poznate ikone Bogorodice Filermose, jedne od tri najpoštovanije hrišćanske svetinje.
Ikonu Bogorodica Filermosa, prema legendi, naslikao je Sveti apostol i jevanđelista Luka. Njen istorijski put može se pratiti od 1395. godine kada je donešena na ostrvo Rodos i smještena u crkvu na brdu Filermos, po kojem je dobila ime. Kroz svoju dugu istoriju prenešena je u Italiju u 16. vijeku, zatim u Nicu, da bi je Malteški vitezovi sa španskim kraljem Karlom V napravili dogovor oko njenog novog sjedišta na Malti.
- Prilikom Napoleonskih kampanja među kojima je pokorio i Maltu, vitezovi ikonu prenose u Rusiju 1799. godine gdje će ona biti sve do oktobarske revolucije. Uslijed revolucije, ikona se ponovo prenosi ovog puta u Kopenhagen, zatim u Berlin. Predvidjevši dešavanja u Njemačkoj, 1932. godine ikona se zajedno sa desnicom Sv. Jovana Krstitelja i česticama Časnog krsta Gospodnjeg odnosi u Kraljevinu Jugoslaviju njenom viteškom kralju Aleksandru I Karađorđeviću. Sa nadolazećom okupacijom 1941. godine, pomenute svetinje se tajno čuvaju u Ostroškoj svetinji sve do 1978. kada su desna ruka Svetoga Jovana i čestice Časnog krsta vraćeni Mitropoliji crnogorsko-primorskoj tj. riznici Cetinjskog manastira, a čudotvorna ikona Bogorodice Filermose, predata od strane Vjerske komisije – Narodnom muzeju Crne Gore, na Cetinju, na čuvanje, gdje je pod misterioznim okolnostima nestao njen najvredniji dragulj - navedeno je u saopštenju Skupštine Crne Gore.
Uzevši u obzir njenu veliku istoriju i važnost za cijelo hrišćanstvo, Mandić je, kako kažu u Skupštini, istakao da bi ova svetinja "trebalo da se ponovo sjedini sa desnicom Svetog Jovana Krstitelja i česticama Časnog krsta u Cetinjskom manastiru, kako bi svoje mjesto našla uz ćivot Svetog Petra Cetinjskog".&nbsp;
- Ova ikona predstavlja ne samo neprocjenjivo kulturno i vjersko blago za Crnu Goru, već i vjekovnu vezu između naše zemlje i Republike Malte - navedeno je u saopštenju.
Feruđa se zahvalio na ovom poklonu i naglasio da će ikona biti postavljena na posebno odabranom mjestu u Parlamentu Malte.

Mandić poklonio Feruđi ikonu Bogorodice Filermose: "Ova svetinja treba da bude uz ćivot Svetog Petra Cetinjskog"

Predsjednik Slobodne Crne Gore i funkcioner Glavnog grada, Vladislav Dajković, objavio je za Dan nezavisnosti video na društvenim mrežama, gdje u stihu žali za rezultatima referenduma iz 2006.&nbsp;
U opisu videa stoji: „Srpska čestitika za Dan nezavisnosti Crne Gore“.
- Glaso i mrtav, glaso i stranac a domaći Srbin osta izvanac
Njegoš se u grobu okreće sam, Gorski vijenac recituje kavački klan
Doveli rodbinu sa tri kontinenta da ruše krst i crkvu što im smeta
Srpski jezik i dalje se lomi, slavi i danas Đukanović Lomi
Nezavisno jesmo od časti, istorije i znanja a zavisni skroz od stranog priznanja
Uzeše nam državu, more, so a nama ostade za braćom iz Srbije bol - izrecitovao je Dajković.
Na kraju je poručio:&nbsp;
- Srećan vam Dan nezavisnosti, dan najveće pljačke u istoriji Crne Gore. Živjeli i pozdrav svima iz Trebinja.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fv%2F1Fr4xPyxAS%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Dajković: Glaso i mrtav, glaso i stranac a domaći Srbin osta izvanac

Snijeg u maju nije više iznenađenje.
Kako je ranije i najavljeno u naš region sa zapada je stigao ciklon sa snažnim zahlađenjem, a u nekim dijelovima Hrvatske danas pada i snijeg.
Kako na svojoj Fejsbuk stranici javlja "BH Meteo", bijeli prekrivač pokrio je sjeverni dio Velebita, prenose Nezavisne.

U Hrvatskoj pao snijeg

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džems Dejvid Vens izjavio je da će Amerika pod predsjednikom Donaldom Trampom pažljivo birati kada će upotrijebiti vojnu silu i da će izbjegavati učešće u otvorenim sukobima.
Vens je rekao u govoru na dodjeli diploma u Američkoj pomorskoj akademiji u Anapolisu da se SAD suočavaju sa ozbiljnim prijetnjama od Kine, Rusije i drugih zemalja i da će morati da održe svoju tehnološku prednost.
Pronicljivi potezi
“Era nesporne dominacije SAD je završena – rekao je Vens diplomcima, koji će postati oficiri u mornarici i marinskom korpusu.
Vens je dodao da je Trampovo naređenje o upotrebi sile protiv pobunjeničke grupe Huti u Jemenu na kraju dovelo do prekida vatre kao dio sporazuma u kojem je grupa pristala da zaustavi napade na američke brodove u Persijskom zalivu.
- Trebali bismo da budemo oprezni u odlučivanju kada da zadamo udarac, ali kada zadamo udarac, zadajemo ga snažno i odlučno - rekao je potpredsjednik SAD.
Vens, bivši senator iz Ohaja koji je služio u marincima, rekao je da su nedavni predsjednici uvukli SAD u sukobe koji nisu bili značajni za američku nacionalnu bezbjednost.
Nema više nedefinisanih misija
Vens nije rekao o kojim je predsjednicima riječ, ali njegovi komentari sugerišu da je govorio o bivšem predsjedniku Džordžu Bušu (George Bush) i njegovom nasljedniku Baraku Obami (Barack), odnosno o ratovima u Iraku i Afganistanu.

Vens: Era američke dominacije je završena, pažljivo ćemo birati kada koristiti vojnu silu

Njemački rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od januara do marta bio je 0,4 odsto veći u odnosu na posljednje tromesječje 2024, prema konačnim podacima nacionalnog biroa za statistiku objavljenim danas, što je duplo više od prve procjene od 0,2 odsto i predstavlja dobru vijest za prvu evropsku privredu koja je i dalje oslabljena industrijskom krizom.
Ovaj rast u prvom tromjesečju 2025, veći od prvobitno procijenjenog je zbog efekta očekivanja uvođenja američkih carina.
Povećanje je objašnjeno začuđujuće dobrom privrednom aktivnošću u martu, rekla je Rut Brand, predsjednica nacionalnog biroa za statistiku Destatis.
Industrijska proizvodnja i izvoz, stubovi njemačke privrijede, više su se razvijale nego što je prvobitno predviđeno, dodala je ona.
Taj pokazatelj, poslije dvije godine recesije, vezan je za efekte trgovinskog sukoba sa SAD, pošto je ekonomski svijet reagovao na budući rast cijena vezan za trgovinski rat koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp.
Predsjednik SAD uveo je dodatne carine na čelik i aluminijum od 12. marta, zatim na vozila 3. aprila, koje su prijetile da utiču na njemačku privredu, već pogođenu ozbiljnom krizom konkurentnosti.
Izgledi rasta za odstatak godine su, međutim, sumorni, smatraju stručnjaci.
Tramp je takođe najavio rast carina od 10 odsto na sav uvoz u SAD, ali je suspendovao više carine za neke zemlje.
Taj trgovinski rat će skupo koštati Njemačku koja zavisi od izvoza ka svom prvom trgovinskom partneru.
Prema ekonomskom institutu Ifo, to će doveti do smanjenja BDP tokom ljeta.
Za cijelu 2025. njemačka privreda očekuje stagnaciju, prema prognozama vlade, koja je nedavno snizila očekivanu stopu rasta.
Kriza njemačke industrije između visokih cijena energenata i gubitka tržišta naspram kinsekih konkuranata je glavni izazov za novu vladu konzervativca Fridriha Merca koji je stupio na dužnost početkom mjeseca, piše Frans pres.
Ministarka ekonomije Katerina Rajh rekla je za poslovni dnevnik Handelsblat prošle nedjelje da je to jedna od najozbiljnijijih kriza u istoriji Njemačke.

Njemački privredni rast u prvom tromjesečju veći od očekivanog

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: ikona-bogorodice-filermose