Rusija je u srijedu ujutro krstarećim i balističkim projektilima napala ukrajinski energetski sistem i gradove u istočnom regionu, rekli su ukrajinski ministar energetike i lokalni zvaničnici.
Najmanje šest osoba ranjeno je u raketnom napadu na Harkov na sjeveroistoku Ukrajine, rekao je gradonačelnik Ihor Terehov.
Ukrajinske vazdušne snage saopštile su da je Harkov napadnut balističkim projektilima, a regionalni guverner Oleh Siniehubov rekao je u aplikaciji Telegram da je „oštećena civilna nestambena infrastruktura“.
Guverner Dnjepropetrovska Serhij Lisak rekao je na Telegramu: „Ruska vojska od jutra snažno napada region Dnjepar. Pokušava da uništi elektroenergetski sistem regiona“.
Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko napisao je na Fejsbuku da Rusija „snažno napada elektroenergetski sektor“ i da je operater prenosnog sistema uveo restrikcije kako bi umanjio štetu.
Rusija je pojačala napade na ukrajinski energetski sektor od proleća 2024, oštetivši gotovo polovinu proizvodnih kapaciteta i uzrokujući višesatne nestanke struje u cijeloj zemlji.
Ukrajinska vojska je u srijedu objavila vazdušnu uzbunu u cijeloj zemlji kao odgovor na ruska lansiranja krstarećih projektila.
Lokalne vlasti i vazdušne snage izvijestile su o preletima projektila u istočnim, centralnim, južnim i zapadnim regionima.
Tokom prethodnog velikog raketnog napada 17. novembra, Rusija je lansirala 120 projektila i 90 dronova, pri čemu je ubijeno najmanje sedam ljudi i ozbiljno oštećen elektroenergetski sistem.
Distributer električne energije DTEK uveo je hitna isključenja struje u trajanju do osam sati u velikim djelovima Ukrajine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rusija projektilima napala ukrajinski energetski sistem, ima ranjenih u Harkovu

U ruskom bombaškom napadu rano u utorak na Harkiv poginule su četiri osobe, rekao je gradonačelnik Ihor Terehov.
U napadu na gradsku četvrt Osnovjansk oštećena je i civilna infrastruktura te stambeni objekti, dodao je.
To je drugi ruski udar na drugi po veličini grad u Ukrajini u manje od šest sati.
Devet ljudi je ranjeno u prethodnom napadu koji je ciljao na centar Harkiva, rekao je Terehov.
Istovremeno, Rusija je rano u utorak izvršila napad dronovima na Kijev, ranivši najmanje šest civila, naveo je gradonačelnik prijestonice Vitalij Kličko.

Četvoro poginulih, mnogo ranjenih u ruskim napadima na Harkiv i Kijev

Ruske trupe granatirale u srijedu rano ujutro Harkiv, drugi po veličini grad u Ukrajini, nanijevši štetu, izvijestio je na Telegramu gradonačelnik Ihor Terehov.
Oštećeni su privatni stambeni objekti i javna garaža, rekao je Terehov i dodao da za sada nema povrijeđenih.
U sličnom napadu na Derhači, gradić 15-ak kilometara sjeverno od Harkiva, ranjeno je nekoliko ljudi, uključujući dijete, izvijestio je guverner Harkiva, Oleg Siniehubov.
- Prema podacima hitne medicinske pomoći, pet osoba, uključujući 14-godišnjeg dječaka, zadobilo je rane od gelera i takođe je liječeno od akutne reakcije na stres kao posljedica napada u Derhačiju - napisao je Siniehubov na Telegramu.

Nekoliko ranjenih u ruskom granatiranju ukrajinske Harkivske oblasti

Pad vrijednosti američkog dolara čini zlato još poželjnijom investicijom, a niz geopolitičkih tenzija nastavlja da unosi još više neizvjesnosti na valutna tržišta. Podaci brojnih centralnih banaka, koji će biti objavljeni ove sedmice, poslaće dodatne signale ulagačima.
Vrijednost američkog dolara oslabila je na početku ovosedmičnog trgovanja nakon što je tajvanski dolar zabilježio oštar rast zbog reakcije tržišta na zaoštravanje trgovinskih politika, predstojeće odluke centralnih banaka i rastuće geopolitičke tenzije. Vrijednost tajvanske valute porasla je na trogodišnji maksimum, nakon dvodnevnog rasta većeg od 6%, najvećeg zabilježenog skoka, što je dodatno podgrijalo spekulacije da azijske zemlje možda ciljano revalviraju valute kako bi stekle prednost u trgovinskim pregovorima sa SAD.
Iako nije zvanično vezan za američki dolar, kurs tajvanskog dolara pažljivo kontroliše njihova centralna banka radi očuvanja „dinamične stabilnosti“, a jutros po otvaranju azijskih berzi ojačao je više od 3%, na 29,654 za dolar, nakon rekordnog skoka od 4,5% u petak. Učesnici na valutnim tržištima vjeruju da centralna banka toleriše priliv stranog kapitala, moguće pod pritiskom iz Vašingtona, iako je Banka Tajvana saopštila da nije bilo direktnih zahtjeva iz SAD.
Kineski juan je takođe ojačao, dostigavši najviši nivo u gotovo pola godine, na 7,1879 za dolar. Postoje nagađanja da Peking možda namjerno dopušta jačanje svoje valute kako bi ponovo pokrenuo trgovinske pregovore sa SAD, iako dvije strane i dalje imaju značajne razlike. Ministarstvo trgovine Kine navodno razmatra ponudu iz SAD za nastavak pregovora, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp uveo carine od 145% i više puta tvrdio da je Kina spremna za dogovor.
S druge strane, euro je blago ojačao za 0,4%, na 1,1343 dolara, oporavivši se od prošlonedjeljnog minimuma od 1,1266. Indeks dolara pao je za 0,2%, na 99,635. Japanski jen je takođe ojačao, nakon što je dolar oslabio za 0,6%, na 144,03, povukavši se sa nedavnog maksimuma od oko 145,91. Pad cijena nafte dodatno je podržao japanski trgovinski bilans, što je dodatno osnažilo jen.
Ulagači na tržištu valuta sve više pokazuju oprez prema dolaru zbog naglih promjena politika u Vašingtonu i bojazni za nezavisnost Federalnih rezervi. Tržišna pozicioniranost to i odražava, s porastom špekulativnih kratkih pozicija protiv dolara. Raste uvjerenje da se završava era američke ekonomske nadmoći, što navodi ulagače da razmotre preusmjeravanje kapitala ka globalnim tržištima. Očekivanja za kraj godine za glavne valutne parove su austrijski dolar dostići 0,7 američkih dolara, da će se dolar mijenjati za na 125 jena, dok se za euro prognozira vrijednost od 1,23 dolara.
Naredni test za dolar biće objava ISM indeksa uslužnog sektora SAD, zakazana za danas, a slab rezultat mogao bi ponovo otvoriti pitanja o usporavanju američke ekonomije.
<h2>Zlato</h2>
Cijene zlata porasle su zahvaljujući slabljenju dolara i opreznom stavu investitora uoči sjednice Federalnih rezervi ove sedmice. Cijena spot zlata porasla je 0,5%, na 3.256,85 dolara po unci, dok su fjučersi u SAD skočili 0,7%, na 3.265,10 dolara. Sa indeksom dolara u padu od 0.3%, zlato je postalo atraktivnije za ulagače koji koriste druge valute.
Investitori pomno prate moguće promjene u politici Feda, naročito nakon jakih podataka o zapošljavanju u aprilu, koji su u početku umanjili očekivanja o skorašnjem snižavanju kamata. Tržišta sada predviđaju smanjenje stopa za ukupno 80 baznih poena do kraja godine, počev od jula. Zlato, koje ne donosi prinos, tradicionalno profitira u uslovima nižih kamatnih stopa i pojačane ekonomske ili geopolitičke neizvjesnosti.
Tramp je ponovo je izrazio želju za nižim kamatnim stopama i izjavio da neće smijeniti predsjednika Feda Džeroma Pauela prije isteka njegovog mandata 2026. godine. Trgovci takođe prate najnovije vijesti vezane za trgovinske odnose između SAD i Kine, a Tramp je izjavio da pregovori i dalje traju i da mu je cilj „fer dogovor“. Kineska tržišta ostaju zatvorena povodom Praznika rada, a ponovo se otvaraju tek sjutra, 6. maja.
Među ostalim plemenitim metalima, srebro je poraslo 0,5%, na 32,14 dolara po unci, dok je platina pala 0,2%, na 957,77 dolara, a paladijum porastao 0,2%, na 955,28 dolara.
<h2>Nafta</h2>
Cijene nafte pale su više od dva dolara po barelu u ranim satima jutrošnjeg trgovanja, pod pritiskom odluke grupe OPEC+ da i drugi mjesec zaredom poveća proizvodnju. Ovo povećanje dolazi u trenutku kada tržište već bilježi nejasne izglede tražnje i rastuće geopolitičke rizike.
Cijena fjučersa za Brent naftu pala je 2,21 dolar, odnosno 3,61%, na 59,08 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta pojeftinila 2,29 dolara, ili 3,93%, kliznuvši na 56 dolara. Oba pokazatelja otvorila su trgovinski dan na najnižim nivoima od 9. aprila, nakon što je OPEC+ najavio povećanje proizvodnje za 411.000 barela dnevno tokom juna. Ovo je nastavak prethodnih povećanja, čime se ukupna dodatna ponuda od početka godine povećala na 960.000 barela dnevno – gotovo polovinu od 2,2 miliona barela dnevno dobrovoljnih rezova koji su bili na snazi od 2022.
Izvori iz OPEC+ navode da je Saudijska Arabija insistirala na ubrzanju povećanja proizvodnje kako bi kaznila Irak i Kazahstan zbog nepoštovanja dogovorenih kvota. Ukoliko se usklađenost sa sporazumom ne poboljša, postoji mogućnost da se dobrovoljni rezovi u potpunosti ukinu do oktobra.
Odraz očekivanog viška ponude vidi se i u činjenici da je šestomjesečni Brent terminski raspon prešao u tzv. „kontango“ – situaciju u kojoj su buduće cijene više od aktuelnih, prvi put od decembra 2023. što ukazuje na to da tržište očekuje obilnu kratkoročnu ponudu.
Barclays je revidirao svoju prognozu za cijenu Brenta naniže za četiri dolara, na 66 dolara za 2025. godinu, i za dva dolara na 60 dolara za 2026. ING je takođe snizio svoju prognozu za prosječnu cijenu u 2024. sa 70 na 65 dolara. Obje banke kao razlog navode rastuću ponudu OPEC+ zemalja i rizike po potražnju zbog trgovinskih tenzija. Barclays dodatno ističe da veća proizvodnja OPEC+ uz blago usporavanje američke proizvodnje podiže procjene ukupne ponude za 2025. za dodatnih 290.000 barela dnevno.
U međuvremenu, tenzije na Bliskom istoku ponovo rastu nakon što je projektil koji su ispalili Huti, grupa bliska Iranu, pao blizu glavnog aerodroma u Izraelu. Premijer Benjamin Netanjahu najavio je odmazdu, dok je iranski ministar odbrane upozorio da će uslijediti odgovor ako Iran bude napadnut od strane Izraela ili SAD.
<h2>Geopolitički faktori</h2>
Očekuje se da Federalne rezerve SAD zadrže kamatne stope nepromijenjenim na sjednici u srijedu, nakon snažnih podataka o zaposlenosti za mart i april. Vjerovatnoća smanjenja kamata u junu, prema tržišnim procjenama, pala je sa 64%, koliko je iznosila prije mjesec na 37%, dok neki analitičari sada kao izgledniji termin navode jul.
U Velikoj Britaniji, očekuje se da Banka Engleske u četvrtak snizi kamatne stope za 25 baznih poena, na 4.25%. Tržišta će pažljivo pratiti da li centralna banka nagovještava dodatna smanjenja, moguće već u junu, s ciljem da do kraja godine stigne do 3,5%. Centralne banke Norveške i Švedske takođe će ove sedmice održati sjednice, ali se očekuje da zadrže postojeće kamatne stope.
U Australiji, premijer Entoni Albaniz iz Laburističke partije osvojio je drugi mandat na izborima održanim tokom vikenda, a australijski dolar ostao je stabilan na nivou od 0,6472 američkih dolara, podstaknut izbornim ishodom i globalnim apetitom za rizikom nakon američkog izvještaja o zapošljavanju.
Vladajuća partija Singapura takođe je zadržala vlast na izborima, prateći globalni trend u kojem aktuelne vlasti ostaju na pozicijama usljed povećane nesigurnosti.
U Evropi, rumunski krajnje desni nacionalista Đorđe Simion ušao je u drugi krug predsjedničkih izbora, zahvaljujući populističkoj kampanji u stilu Donalda Trampa.
Tramp dao je niz izjava koje su dodatno opteretile geopolitičku scenu ove sedmice. Naredio je uvođenje carina od 100% na strane filmove, objavio ponovno otvaranje zatvora Alkatraz, i ponovio tvrdnju da je Kina spremna za trgovinski dogovor, iako još nije preduzet nijedan konkretan korak, pa su ovakve nagle odluke, uključujući ranije pokušaje da utiče na Fed, izazvale sumnje u stabilnost američke politike i njenu ulogu u globalnoj ekonomiji.
Uprkos smanjenom obimu trgovanja zbog praznika u Japanu, Kini, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Velikoj Britaniji, tržišta ostaju fokusirana na predstojeće ekonomske izvještaje i poruke centralnih banaka.

Početak sedmice u znaku pada cijena nafte, loše prognoze za dolar

Nevladina organizacija Centar za građanska prava (CGP) podnijela je krivičnu prijavu Osnovnom i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv Srpske pravoslavne crkve – Crkve Srbije, sveštenika Pajsija Đerkovića i ambasadora Republike Srbije u Crnoj Gori, Nebojše Rodića, zbog, kako navode, neovlašćenog organizovanja političko-vjerskog događaja na arheološkom lokalitetu Duklja.
U prijavi, CGP navodi da je 27. aprila na lokalitetu Duklja održan skup u organizaciji SPC, bez odobrenja nadležnih institucija, tokom kojeg su iznešene tvrdnje o Duklji kao „prvoj srpskoj državi“, što Centar vidi kao pokušaj falsifikovanja istorijskih činjenica i političku zloupotrebu crnogorskog kulturnog nasljeđa.
Prema prijavi, događaj je organizovan suprotno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, a sam lokalitet se nalazi pod zaštitom države Crne Gore kao kulturno dobro od izuzetnog značaja.&nbsp;
U prijavi se navodi i da prisustvo ambasadora Srbije predstavlja narušavanje diplomatskih normi i miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore.
- Dodatno, na događaju je prisustvovao ambasador Republike Srbije, gosp.Nebojša Rodić, čime je ne samo narušen zakon, već je njegova uloga postavila pitanje nepoštovanja suvereniteta Crne Gore i diplomatskih normi – navodi se u prijavi.
Centar zahtijeva da tužilaštvo hitno pokrene istragu protiv navedenih lica zbog mogućeg kršenja više zakonskih akata, uključujući Krivični zakonik Crne Gore i međunarodne diplomatske konvencije.
Pored krivične prijave, CGP je uputio i zvanični dopis Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, u kojem od ministra Ervina Ibrahimovića traže da se ispita uloga ambasadora Rodića, te preduzmu odgovarajuće diplomatske mjere.
U obraćanju ministru Ibrahimoviću, CGP upozorava da je prisustvo ambasadora Srbije događaju koji je organizovan mimo zakona ozbiljan diplomatski presedan.
- S obzirom na ozbiljnost situacije i na međunarodne norme diplomatskog ponašanja, molimo vas da izvršite ispitivanje uloge ambasadora Nebojše Rodića u ovom događaju i preduzmete odgovarajuće korake u skladu sa zakonom, kako bi se obezbijedilo poštovanje&nbsp;
suvereniteta Crne Gore i zaštita njene kulturne baštine, i da shodno svojim nadležnostima zaštitite integritet i suverenitet države čiji ste ministar i institucija – navodi se u pismu Ibrahimoviću.&nbsp;
Takođe traže da Ministarstvo informiše javnost o daljim koracima koje planira da preduzme povodom ovog slučaja, ističući da je riječ o krajnje nedopustivom ponašanju ambasadora Rodića i njegovom upornom nepoštovanju crnogorskih zakona, istorije i kulture.

Prijava ODT-u i VDT-u protiv SPC, sveštenika Đerkovića i srpskog ambasadora zbog neovlašćenog skupa na Duklji

Zaposleni u pravosudnim institucijama širom Srbije stupili su danas u potpuni štrajk zbog višegodišnjeg ignorisanja njihovih zahtjeva.
Sindikat sudske vlasti saopštio je ranije da su zahtjevi dostojanstvene zarade, poboljšanje uslova rada, jasno priznanje uloge koju administrativno i stručno osoblje ima u funkcionisanju pravosuđa, kao i prestanak sistemskog potcjenjivanja njihovog rada.
Oni ističu da bez zaposlenih u sudskoj administraciji nema ročišta, nema presuda, nema pravde. Zato je poruka štrajka jasna – pravosuđe staje dok se ne čuje i ne prizna rad onih koji ga nose svakog dana.
Sindikat sudske vlasti pozvao je sve zaposlene da se pridruže štrajku bez izuzetka, jer samo masovnost, kako je naveo, može obezbijediti stvarne rezultate.
- Svako radno mjesto koje sjutra ostane prazno biće snažan znak otpora i borbe za poštovanje koje zaslužujemo. Ovo nije borba samo za nas – ovo je borba za pravdu u sistemu koji mora da funkcioniše za sve - zaključeno je u saopštenju.
Sindikat zaposlenih sudske vlasti je prije ovog poziva na potpuni štrajk organizovao više štrajkova upozorenja.

Srbija: Zaposleni u pravosuđu stupili u potpuni štrajk

Stara je stvar da opsjenari ponekad imaju sposobnost nametnuti privid što ga stvaraju, čak i onima koji shvaćaju da se radi o prevari i stvaranju lažnih vizija. Sjajan primjer za to je ono što se ovih dana događalo u Srbiji. Iako je Aleksandar Vučić malo koga uspio zavesti neuvjerljivom pričom o tome kako je boravak u Sjedinjenim Američkim Državama prekinuo zbog toga što mu je pozlilo, a ne zbog toga što je postalo jasno da je njegova „diplomatska misija” pošla po zlu i da neće biti ništa od susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, većina analitičara u Srbiji ipak je ostala zarobljena Vučićevom prevarom.
Iako se intenzivno raspravlja o tome je li Vučićev potez uvod u to da se ovaj opravda pred totalitarnim ruskim vladarom Vladimirom Putinom, gospodarom Carstva zla, za eventualni nedolazak na njegovo postrojavanje vazala, pred njim i partnerom u konceptu stvaranja nove željezne zavjese, vođom kineske Komunističke partije Xi Jinpingom, a ispravno se konstatira da predsjednik Trump nije htio dopustiti Vučiću da se slika uz njega i stvara, barem u domovini, sliku o svojoj međunarodnoj moći i utjecaju unutar američke administracije, čak niti njegovi oštri kritičari ne vide važnu činjenicu da se pozicija američkog predsjednika, a time i „međunarodnog poretka” preko noći promijenila.
Kao što pisci Memoranduma SANU-a, koji su Slobodana Miloševića gurnuli u velikosrpsku agresiju prema ostalim državama bivše Jugoslavije nisu vidjeli bjelodanu činjenicu da u taj projekt nesretnog Miloševića guraju u trenutku velikog vala demokratizacije, kad se raspadao komunistički totalitarizam i kad nisu mogli dobiti potporu čuvara ruskog totalitarnog poretka, tih kojekakvih Jazova, čemu su se nadali Milošević i njemu podložni generali JNA, tako ni sada Vučić i njegovi policy planners, bolje rečeno spin doctors, nisu vidjeli da se u kratkom vremenu temeljito promijenila američka politika i da više nema ni naznake onoga što su oni prepoznavali kao naklonjenost predsjednika Trumpa ruskom Hazjajinu.
<h2>Ukrajina u zoni interesa Zapada</h2>
Predsjednik Trump je ocijenio da ga je Putin pokušao izigrati, ismijati njegov mirovni pokušaj, vidio je da nema niti govora o tome da bi se s Rusijom stvorio pakt koji bi ograničio moć Kine, a da je Putin pokušao iskoristiti Trumpovu dobru volju, kako bi se stvorio utisak o definitivnom okončanju euroatlantizma. Sve se to događalo u prvih stotinu dana Trumpove druge administracije, u onom razdoblju koje je svojevrstan „grace period”, kad se još u punoj mjeri ne naplaćuju politički krediti. Taj je period upravo završio, a Trumpova administracija jasno je razumjela da ih je Putin u tom periodu pokušao iskoristi.
Iako se još prije koji tjedan govorilo o nepovoljnoj poziciji Ukrajine, iako je tri mjeseca Ukrajina bila bez efikasne američke vojne pomoći, taj period od stotinu dana završio je korektnim ugovorom SAD-a i Ukrajine o iskorištavanju minerala na ukrajinskom teritoriju. Time je Ukrajina postala u većoj mjeri zona interesa Zapada, nego što bi bila pukim pristupanjem NATO-u, u uvjetima kad zapravo ne znamo točno koliko je još uvijek snažan članak 5. Atlantskoga sporazuma, koji definira koncept kolektivne sigurnosti.
Teško je zamisliti ozbiljniji „deterent”, ozbiljnije sredstvo odvraćanja Rusije od agresije na Ukrajinu, od činjenice da je ona s ključnom globalnom silom, u odnosu na koju je Rusija definitivno posve inferiorna, od sporazuma što su ga je predsjednik Trump upravo potpisao s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim.
<h2>Orban na vrijeme predvidio ono što se počelo dešavati</h2>
I nakon toga, na sceni se pojavio onaj stari Donald Trump, kojeg pamtimo iz prvog mandata. On je bolje od većine europskih državnika, naročito od njemačke kancelarke Angele Merkel, razumio opasnost po Europu koja proizlazi iz nasjedanja na Putinove podmukle geopolitičke projekte, poput Sjevernog toka 2 ili Turskog toka. Jasno je razumio da to nisu energetski projekti, jer Europi ne dovode nove energente, nego da samo pripremaju preduvjete za opću invaziju na Ukrajinu, zaobilaženjem Ukrajine novim plinovodima. U tom smislu Trump možda i je u pravu – možda do invazije na Ukrajinu ne bi moglo doći da je on ostao predsjednik SAD-a.
U vrijeme što ga je Aleksandar Vučić provodio na marginama okupljanja američkih republikanaca na Floridi, dok je ovaj pažljivo pratio procese u Srbiji, iz američke su administracije počeli dolaziti ozbiljni signali o promjeni „Istočne politike”. SAD se povukao iz pregovaračkog procesa zbog ruske opstrukcije, obnovljena je pomoć Ukrajini, a planiraju se nove sankcije protiv Rusije.
U novim uvjetima i Europska unija će se lakše pridružiti tim novim sankcijama, a ključni akter koji je unutar EU zagovarao ruske interese, mađarski premijer Viktor Orban, nema snagu suprotstavljati se Trumpovoj politici. Orban, koji sigurno je dobar upravljač i koji razumije političke procese i zna donositi odluke, na vrijeme je predvidio ono što se počelo dešavati i naći će načina prilagoditi se novim okolnostima. Zato nije niti najavljivao da će putovati na skup na kojem Putin Xiju želi predstaviti svoje vazale, navodno slaveći pobjedu u Drugom svjetskom ratu, kojeg je Putinov prethodnik Staljin počeo kao Hitlerov saveznik u agresiji na Poljsku, a Putin danas za pobjedu izborenu i američkim novcem i pomoći, tvrdi da je prioritetno zasluga Rusije.
<h2>Vučić i Mali pobjegli glavom bez obzira iz Miamija</h2>
Drugorazredni akteri, kao slovački premijer Robert Fico, ili predsjednik Srbije Vučić, nemaju sposobnost prilagođavanja novoj situaciji, kakvu Orban ima, a lako je vjerojatno da niti oni niti njihovi savjetnici ne vide u kakve su se ozbiljne probleme zapleli pogrešno procjenjujući politiku Trumpove administracije i slijepo vjerujući u moć i mudrost Hazjanina u Moskvi.
Nije slučajno da se u SAD-u ovih dana spominjala mogućnost uvođenja novih sankcija protiv Gazproma, što znači da se ponovno dodatno komplicira pozicija Naftne industrije Srbije (NIS), kompanije koja kontrolira naftno tržište u Srbiji, a u vlasništvu je ruskog plinsko-naftnog giganta, Gazproma, odnosno njegove kćer Gazpromnefta.
Iako su Vučić i njegov osobni bankar Siniša Mali najavljivali susret sa američkim ministrom financija, iz Miamija su glavom bez obzira pobjegli upravo prije tog najavljivanog susreta sa Scottom Bessentom. Nije, dakle, samo problem u tome što u novim okolnostima ne dolazi u obzir da bi se predsjednik Trump protokolarno slikao s Vučićem, koliko god ovaj kontribuirao u stranački fond Republikanske stranke, zato da bi popravio svoj položaj u Srbiji, i povećao značenje svog putovanja na skup „Putinovih ćacija” u Moskvu, nego je vrijeme kad se mora bježati i od američkog ministra financija, čije ministarstvo ne priprema odustajanje od sankcija NIS-u, nego zaoštravanje onih Gazpromu.
<h2>Euroatlantizam je živ</h2>
Promjena na isteku sto dana administracije predsjednika Trumpa je golema. Euroatlantizam je živ, iako bitno promijenjen u odnosu na ono kakav je bio na kraju mandata predsjednika Josepha Bidena. Teret odgovornosti za vlastitu obranu u većoj je mjeri na europskoj strani.
Predsjednika Trumpa ne zanimaju principi multilateralizma, pa niti međunarodni poredak, ali promjena koja se dogodila u američkoj politici osigurala je da je europski mirovni poredak ostao živ. Nada u to da bi Vučić i njegov komesar za vjerska pitanja, Prvoslav Perić [patrijarh Porfirije] mogli „njihovu malu lađu koja plovi na uzburkanom moru vezati za veliki ruski brod”, jer se „razbila o hridi neznanja”, a euroatlantski poredak ostaje živ.
Irelevantno je hoće li se Vučić pokušati patvorenom liječničkom ispričnicom opravdati za nedolazak pred svojim gospodarom Putinom. Relevantno je to da globalni poredak ostaje živ i da nema govora o širenju ruske interesne zone. Američka administracija je shvatila da Putin ne stoji dobro u proxy ratu što ga protiv Europe, ali i SAD, vodi agresijom na Ukrajinu, pa je jasno da oni neće niti Ukrajinu niti Europsku uniju tjerati da kapitulira pred gospodarom Carstva zla.
<h2>Pojavila se nova generacija</h2>
Srbiji se dogodilo čudo. Ona nema relevantnu političku opoziciju, koja bi imala ikakve šanse spriječiti Vučića da njihovu državu, ali i prostor prema kojem ima aspiracije, ugura iza željezne zavjese Carstva zla, ali pojavila se nova generacija, studenti koji rastaču autoritarni režim. Oni vide da je Europska unija živa i zato trče prema Bruxellesu, a krenuli su, gle čuda, kroz Hrvatsku i Sloveniju prijateljskim „dravskim koridorom”, a ne onom daleko napetijom „savskom osi”.
Institucionalna opozicijska scena u Srbiji pristala je na Vučićevu opsjenu o Europskoj uniji, pa i o tome da EU Srbiji nameće kolonijalni status. Ta igra kolonijalne logike plod je političkog cinizma i odgovor na činjenicu da u prethodnom razdoblju Srbija nije pokazivala ni minimum interesa da prihvati temeljne zajedničke europske vrijednosti, a pozicija i opozicija su se zajedno podsmjehivale na tvrdnje iz Unije da je EU zajednica utemeljena na vrijednostima. Sve to institucionalnu je opozicijsku scenu u Srbiji bacilo u okvir Vučićeve opsjene, silno sličan onom što su ga stvorili autori Memoranduma SANU-a, koji su se smatrali nacionalnom intelektualnom elitom, a uopće nisu razumjeli globalno okruženje u kojem žive.
Isto se u Miamiju, iz kojeg je morao pobjeći, dogodilo Vučiću, ali je problem da njegovi kritičari jesu shvatili da je on pobjegao, ali ne i zašto je morao mahnito bježati s Floride.

Zašto je Vučić morao pobjeći sa Floride

Sve je bilo završeno za samo pedesetak minuta. Prodaja jednog stana i kupovina drugog. I to tri dana pred Novu 2023. godinu.&nbsp; BIZNIS MAGIJA&nbsp; Kakav je to uspješan posao bio: za manje od jednog sata Biljana Šuković, supruga šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, uspjela je da preprodajom stanova zaradi – 80.000 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b" data-rendition-name="original" width="2268" height="1715" loading="lazy" alt="BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim"> <figcaption>BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da bi se razumjela poslovna transakcija, valja dati jedno pojašnjenje. Prvi stan u Budvi, u zgradi koja je vlasništvo kompanije ,,Grupa 219”, Biljana Šuković kupila je 1. septembra 2020. godine za 60.000 eura i sve platila u kešu. Odakle keš – to se nije moglo naslutiti iz imovinskog kartona Predraga Šukovića, tadašnjeg višeg inspektora u Ministarstvu unutrašnjih poslova.&nbsp; Prijavljujući Agenciji za sprječavanje korupcije nekretninu u Budvi, Predrag Šuković je tada upisao da je osnov sticanja stana – razmjena. Kakva razmjena kada je Predragova supruga Biljana kupila stan za keš, ostalo je nerazjašnjeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01" data-rendition-name="original" width="1171" height="290" loading="lazy" alt="KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića"> <figcaption>KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  (NE)SPORNI UGOVORI&nbsp; Papiri ipak nešto otkrivaju. Televizija E posjeduje kopije dva ugovora o prodaji stana Šukovića od 58 kvadrata i kupovini novog od 98 kvadrata u istoj zgradi. Iz ugovora se jasno vidi kako je išla transakcija: prvo je u 10 sati i 30 minuta gospođa Šuković prodala ruskom građaninu Mihailu Maslenikovu stan od 58 kvadrata za 140.000 eura.&nbsp; Tačno u 11 sati i 20 minuta Šuković je zaključila novu kupovinu: od firme ,,Grupa 219“, one iste firme sa kojom se poslovala dvije godine ranije, kupljen je stan od 98 kvadrata za – 135.000 eura. Iako su kupili u istoj zgradi duplo veći stan nego što su prodali, Šukovićima je i tu ostalo pet hiljada eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović"> <figcaption>OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MILOVIĆEVE OPTUŽBE Ta poslovna operacija bila je politička tema broj jedan, posebno kada je na Odboru za bezbjednost februara 2024. godine mnoge detalje razotkrio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. -Podaci da je Šukovićeva supruga kupila stan od „Grupe 219“, kao i sve ostale kuproprodajne operacije, obavljene gotovim novcem ukazuju na osnov sumnje da je Predrag Šuković zajedno sa svojom suprugom izvršio krivično djelo pranje novca iz člana 268, a u vezi sa članom 401a Krivičnog zakonika Crne Gore. Nema ovdje riječi o poslovnim sposobnostima već o dilu Šukovića sa ključnim čovjekom koji stoji iza kompanije ,,Grupa 219“ Đorđem Mrdakom, koji je hapšen 2009. godine zbog nelegalne gradnje - kazao je Milović tokom rasprave na Odboru za bezbjednost Skupštine Crne Gore. Milović tu nije stao sa optužbama. Pozivajući se na ,,operativne podatke“ ustvrdio je da je keš kojim je Šukovićeva supruga kupila stan od 58 kvadrata ,,svojevremeno dobijen od Šukovićevog kuma, Radovana Raša Perovića“. KUMOVSKI ,,TROUGAO” Radovan Perović je uhapšen oktobra 2023. godine pod sumnjom da je pripadnik kriminalne organizacije bivšeg gradonačelnika Budve, takođe uhapšenog Mila Božovića, koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0" data-rendition-name="original" width="2048" height="1413" loading="lazy" alt="KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne "> <figcaption>KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tako se došlo do kumovskog trougla koji povezuje policajce i optužene za kriminal. Preciznije: Predrag Šuković je u kumovskim vezama sa uhapšenim Radovanom Perovićem, koji je, istovremeno, i kum - Mila Božovića, koji je, opet, ,,prijatelj sa Šukovićem duže od petnaest godina“. Upravo je načelnik SPO priznao, nakon afere ,,Plava sveska” da je Božoviću odavao tajne iz svog policijskog posla. Kumovski trougao bi mogao biti vrlo neprijatan za načelnika SPO. Naročito nakon što je Specijalno državno tužilaštvo otvorilo predmet zbog sumnji stvaranje kriminalne organizacije. KAD TUŽILAŠTVO POZOVE ,,Poziva se kao svjedok Andrej Milović iz Podgorice da dođe dana 13. marta 2024. godine u 08:00 časova u ovo tužilaštvo, u krivičnom predmetu po krivici Predraga Šukovića, Biljane Šuković i Radovana Perovića zbog krivičnog djela: stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i druga djela” – piše u pozivu koji je specijalni tužilac Vukas Radonjić posalo februara prošle godine ministru pravde.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1187" loading="lazy" alt="IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića"> <figcaption>IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iako je djelovalo opasno, Šuković je mogao mirno da radi i spava. Poziv za svjedočenje je bio samo igra za javnost.&nbsp; U odgovoru na uput Televizije E portparol Specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić je objasnio da su u izviđaju koji je pokrenut februara prošle godine saslušani brojni svjedoci, počev od tadašnjeg ministra pravde Milovića, do nadležnih iz Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije pa je, tačno nakon godinu, 18. februara odbačena krivična prijava protiv Šukovića. SVE &nbsp;PO ZAKONU Ukratko: Predrag Šuković, njegova supruga Biljana Šuković i Radovan Rašo Perović nijesu stvarali kriminalnu organizaciju. Što znači da su keš transakcije u iznosima od 60 do čak 140 hiljada eura sve bile zakonite, da je porijeklo novca provjereno i takođe zakonito.&nbsp; Istovremeno, Specijalno državno tužilaštvo u istrazi nije našlo makar čudnim Šukovićeve kumovske i prijateljske veze sa Radovanom Perovićem, Đorđem Mrdakom, Milom Božovićem - ljudima osumnjičenim i optuženim za šverc droge i cigareta...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa" data-rendition-name="original" width="1000" height="686" loading="lazy" alt="PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović"> <figcaption>PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izviđaj Specijalnog državnog tužilaštva Vladimira Novovića je završen sljedećim uviđajem: specijalni poslovi i specijalne trgovine nekretninama Predraga Šukovića proglašeni su za potpuno legitiman i legalan posao. A odavanje tajni Milu Božoviću u aferi ,,Plava sveska” - ako je ikada ozbiljno ispitivano - ocijenjeno je, valjda, kao insajderski obavještajni rad Predraga Šukovića. U međuvremenu, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja je u izvještaju koji je podnio marta ove godine upisao da posjeduje 98.500 eura ušteđevine i 10.000 akciaj ZIF Euro fonda. Što će reći da policisjki posao – iako težak i opasan - ponekad zna i da se isplati.

Specijalni biznis specijalnog načelnika Predraga Šukovića

Zloupotreba državnih resursa se nastavlja. Službenici, ministri, činovnici vole da ljetuju, zimiju, praznikuju i to nije sporno da ne idu službenim vozilima na teret građana.
Čitalac Portala ETV poslao nam je iz Sarajeva fotografiju vozila koje, prema dostupnim podacima, duži Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).&nbsp;
Fotografija je snimljena sinoć oko 20:00 sati na parkingu u tržnom centru Sarajevo City Center na garažnom mjestu broj 10. Riječ je o vozilu Škoda Superb registarskih tablica PG CGK89.
Ovo vozilo, prema posljednjim dostupnim podacima sa sajta EKIP-a, tokom 2024. godine, od kada je izabran u Skupštini, koristio je član Savjeta Agencije Amer Nokić.
On je izabran za člana Savjeta EKIP-a u aprilu prošle godine, a njegov izbor tada problematizovala je poslanica Jevrosima Pejović koja je tvrdila da ne ispunjava uslove za tu poziciju.
Iako Pejović nije konkretno pomenula Nokića imenom, ukazala je da je riječ o kandidatu koji je ekonomista. Jedini ekonomista među izabranih petoro, od ukupno 30 kandidata koje je intervjuisao Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, bio je Nokić, koji je tada bio zapošljen u Pošti Crne Gore.
U svakom slučaju, vozilo EKIP-a juče je bilo u Sarajevu, a kako se prema raspoloživim informacijama tokom vikenda u glavnom gradu Bosne i Hercegovine svakako ne održava nikakav međunarodni skup regulatora tržišta elektronskih komunikacija, teško može biti u pitanju službeno putovanje. Svakako ne u šoping molu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fkad-odbrana-uziva-dragan-krapovic-na-godisnjem-odmoru-italiji-koristi-sluzbena-vozila-i-pratnju-vojnih-policajaca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Službenim vozilom u šoping u Sarajevo

Feđa Smatlik i Zoran Ljiljanić, brat i suprug zamjenice gradonačelnika Podgorice Nađe Ljiljanić privatno su obezbjeđivali Jakova Milatovića u predsjedničkoj kampanji 2023. godine – saznaje Portal ETV iz više izvora. Kako ističu naši izvori, Ljiljanić i Smatlik bili su povremeno angažovani za obezbjeđivanje Milatovića i prije predsjedničke kampanje. &nbsp; Portal ETV juče je uputio pitanja kabinetu predsjednika Milatovića o radnom angažmanu Feđe Smatlika ali odgovor nijesmo dobili. Nađa Ljiljanić bila je na odborničkoj listi Jakova Milatovića u nedavnoj kampanji za lokalne izbore u Podgorici. Sada je zamjenica gradonačelnika Podgorice i predsjednica Plivačkog i vaterpolo kluba ,,Budućnost“. U martu 2023. godine nakon nemilih scena na Cetinju uoči promocije predsjedničkog kandidata &nbsp;Pokreta „ Evropa sada“ u pratnji Milatovića bilo je i višestruko kažnjavano lice - Zoran Ljiljanić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050116058_cbd115426c36bc3782353b09e3c91f82432b5f5980bf9f0e864655297b8cecac" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik "> <figcaption>PROŠLOST (NI)JE SMETNJA: Feđa Smatlik(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako je svojevremeno izvijestila ,,Antena M”, pozivajući se na podatke iz registra kaznene evidencije Ministarstva pravde, Ljiljanić je još od 1995. u sukobu sa zakonom. Izrečena mu je mjera pojačanog roditeljskog nadzora, zatim osuda za nanošenje teške tjelesne povrede i nedozvoljeno držanje oružja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250501160512_90b99f9219786c4592e14cf413e12d03d1c9b3d1158d00fed7e805ed8c982aba" data-rendition-name="original" width="1351" height="908" loading="lazy" alt="KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić"> <figcaption>KAD PORODICA OTVARA SVA VRATA: Zoran Ljljanić(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Takođe, prema pisanju Antene M, septembra 2012. godine aktom tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića kazna zatvora Ljiljaniću je zamijenjena uslovnom osudom, pod uslovom da u roku od pet godina ne učini novo krivično djelo. Ipak, Ljiljanić je uhapšen 2017. godine u naselju Tološi zbog nedozvoljenog držanja oružja. Policija je i protiv Feđe Smatlika 2018. godine podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je godinu ranije zaplio dva vozila bivšem policijskom inspektoru Mrđanu Kovačeviću. Tada je zvanično saopšteno iz te institucije da se Smatliku stavlja na teret krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari, kao i da je on nedostupan organima gonjenja, te da je za njim raspisana potjernica. Juče je objavljena informacija da je član u novom Nadzornom odboru FK Budućnosti i Smatlik. Portal ETV je objavio tu informaciju navodeći detalje iz zvaničnog saopštenja Uprave policije ali je uslijedilo reagovanje Ljiljanić. Ona je pokušala da skrene pažnju sa činjenice o partijskom i rodbiskom zapošljavanju pa je posegla za plasiranjem nesitina.&nbsp; U saopštenju je navela da njen brat nije osuđivan i da se protiv njega ne vodi krivični postupak. To niti jednom riječu nije navedenom u tekstu našeg medija već je zlonamjernim reagovanjem pokušala da isfabrikuje aferu. Međutim, nije objasnila što je preporučilo njenog brata za članstvo u novom Nadzornom odboru FK Budućnost. No, nije ovo jedina funkcija koju je dobio Feđa Smatlik, danas je portal Standard objavio da je imenovan i za savjetnika direktora Parking servisa Podgorica. &nbsp; Očigledno je da je Smatlik brzopotezno napredovao i za dva dana dobio dvije pozicije. Da li je riječ o nepotizmu ili meritokratiji neka javnost zaključi. Ljiljanić je 14. juna 2024. godine nakon prekinutog sastanka odbornika Pokreta Evropa sad i Pokreta za Podgoricu koji je bio organizovan zbog prevazilaženja krize vlasti u Glavnom gradu kazala da joj je drago da „građani čuju da oni neće izabrati fotelje i da će izabrati najpošteniji način a to su izbori“. Ipak, riječ je bila o predizbornom obećanju. Ljiljanić danas sa istim žarom brani svoju i fotelje svoga brata.

Smatlik obezbjeđivao Milatovića tokom kampanje, sad imenovan za savjetnika direktora Parking servisa

Glavni grad saopštio je da je Fudbalski klub Budućnost danas dobio novi Nadzorni odbor koji čine Boško Kovačević, Danilo Šaranović, Vesna Brajović, Stevan Popović i Feđa Smatlik.
Na konstitutivnoj sjednici Nadzornog odbora za predsjednika Nadzornog odbora i predsjednika kluba izabran je Boško Kovačević.
U saopštenju Glavnog grada ističe se biografija Kovačevića, ali ne i članova Nadzornog odbora. Jedan od njih - Feđa Smatlik ima krivični dosije.
Policija je 2018. godine saopštila da je Feđa Smatlik osumnjičen da u julu 2017. zapalio dva dva vozila bivšeg policijskog inspektora Mrđana Kovačevića.
Smatlik se, kako su tada saopštili iz policije, sumnjičio da je počinio ktivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari.
Požar koji je podmetnuo na dva vozila Kovačevića se prošio i na tri vozila koja su bila parkirana u blizini.
Smatlik je nekoliko mjeseci bio van Crne Gore, odnosno bio je nedostupan nadležnim organima zbog čega je za njim bila raspisana nacionalna i međunarodna potjernica.

Tag: ihor-terehov