U ruskom bombaškom napadu rano u utorak na Harkiv poginule su četiri osobe, rekao je gradonačelnik Ihor Terehov.
U napadu na gradsku četvrt Osnovjansk oštećena je i civilna infrastruktura te stambeni objekti, dodao je.
To je drugi ruski udar na drugi po veličini grad u Ukrajini u manje od šest sati.
Devet ljudi je ranjeno u prethodnom napadu koji je ciljao na centar Harkiva, rekao je Terehov.
Istovremeno, Rusija je rano u utorak izvršila napad dronovima na Kijev, ranivši najmanje šest civila, naveo je gradonačelnik prijestonice Vitalij Kličko.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Četvoro poginulih, mnogo ranjenih u ruskim napadima na Harkiv i Kijev

Ruske trupe granatirale u srijedu rano ujutro Harkiv, drugi po veličini grad u Ukrajini, nanijevši štetu, izvijestio je na Telegramu gradonačelnik Ihor Terehov.
Oštećeni su privatni stambeni objekti i javna garaža, rekao je Terehov i dodao da za sada nema povrijeđenih.
U sličnom napadu na Derhači, gradić 15-ak kilometara sjeverno od Harkiva, ranjeno je nekoliko ljudi, uključujući dijete, izvijestio je guverner Harkiva, Oleg Siniehubov.
- Prema podacima hitne medicinske pomoći, pet osoba, uključujući 14-godišnjeg dječaka, zadobilo je rane od gelera i takođe je liječeno od akutne reakcije na stres kao posljedica napada u Derhačiju - napisao je Siniehubov na Telegramu.

Nekoliko ranjenih u ruskom granatiranju ukrajinske Harkivske oblasti

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović nije odgovorio na upit Portala ETV i za sada nije želio da objasni pod kojim uslovima je banjalučka kompanija ,,MMSCODE“ ustupila na korišćenje radarske sisteme na korišćenje MUP-u.&nbsp; Prije četrdesetak dana, 24. septembra, Ministarstvo unutrašnjih poslova obavijestilo je javnost da je, u sklopu akcije testiranja stacionarnih radarskih sistema, instaliralo radarski uređaj ,,Ekin Spotter G2“, vlasništvo banjalučke kompanije ,,MMSCODE“, na raskrsnici ulica Jovana Tomaševića i 13. jula, u Podgorici.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024103103100_dc0d07c9065a780c0580b9c41d483ceb54beee86ccbf3dbb4522b7bc6e4073ef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024103103100_dc0d07c9065a780c0580b9c41d483ceb54beee86ccbf3dbb4522b7bc6e4073ef" data-rendition-name="original" width="2048" height="2048" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović sa saradnicima"> </figure>  TESTIRANJE POD NADZOROM IZ BANJA LUKE Time je, kako je istaknuto u MUP-u ,,omogućeno da se izvrši sveobuhvatna procjena tehničke funkcionalnosti i mogućnosti sistema u realnim uslovima“ i da tim instaliranjem - počinje testiranje najsavremenijih tehnologija za detekciju brzine i prekršaja u saobraćaju.&nbsp; Iza maske šturih saopštenja niko iz vrha MUP-a nije odgonetnuo tajnu pod kojim uslovima je kompanija MMSCODE d.o.o ustupila radarski sistem za testiranje; da li su uređaji besplatno ustupljeni ili je, možda, plaćen višemjesečni zakup...&nbsp; Portal ETV je u utorak poslao pitanje Ministarstvu unutrašnjih poslova pitanje: Na osnovu kojeg tendera je MUP privremeno instalirao u Podgorici radarske sisteme kompanije MMSCODE IZ Banjaluke? Do četvrtka, odgovora iz Ministarstva unutrašnjih poslova nije bilo, pa je &nbsp;logično posumnjati da se iza kulisa vode neki dogovori o budućoj nabavci radarskih sistema.&nbsp; Tim prije što se ne zna da li će i kada MUP krenuti u potražnju za radarskim uređajima kojima će biti pokrivene raskrsnice u crnogorskim gradovima. Ne zna se i da li će ista kompanija iz Banja Luke, koja je ustupila uređaje crnogorskom MUP-u, biti zbog toga privilegovana na tenderu koji će Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisati za nabavku stacioarnih radarskih sistema.&nbsp; I to, sasvim je moguće, upravo prema specifikaciji napravljenoj na osnovu uzorka sistema iz Banja Luke?&nbsp; VIŠEGODIŠNJE UZALUDNE NAJAVE&nbsp; Nabavka radarskih sistema, kao ideja, uopšte nije sporna. Crna Gora jedina je država regiona bez sistema stacionarnih radara, koji višestruko pomaže saobraćajnoj policiji u kontroli saobraćaja, posebno na prometnim saobraćajnicama. Još prije četiri godine, juna 2020. godine, crnogorski mediji su intenzivno informisali da će dugo najavljivana realizacija projekta stacionarnih radarskih sistema na 72 kritične dionice puteva u Crnoj Gori – početi krajem te godine.&nbsp; Saopšteno je i da je Vlada Duška Markovića obezbijedila oko 2.500.000 eura za realizaciju projekta kojim bi se automatski, bez policijskih kontrola, moglo utvrditi prekoračenja brzine ili neki drugi značajni saobraćajni prekršaji i sve bi bilo evidentirano u kompjuterskoj arhivi.&nbsp; Bilo je predviđeno da sistem koji mjeri brzinu u rasponu od 20 do 250 kilometara na čas bude postavljen u okviru kućišta, sadržao bi kameru koja radi i danju i noću, kao i čitač brzine... Takođe je najavljivan projekat stacioniranih sistema za kontrolu prekoračenja brzine i prolaska kroz crveno svijetlo.&nbsp; Ti sistemi bi trebalo da registruju sve prekršaje u raskrsnicama i na otvorenim putevima kroz čitavu Crnu Goru, a trebalo je da funkcionišu tako što bi se posredstvom GPS mreže pratilo stanje na terenu gdje je postavljen stacionarni sistem radar, a svi podaci bi se prenosili &nbsp;u ,,data centar“ i tamo je planirano bilo da se obavlja obrada prekršaja. Plan instaliranja stacionarnih radarskih sistema izjalovio se nakon tektonskih političkih promjena 30. avgusta 2020. godine. Ne zna se u koje je svrhe nova vlast ,,avgustovske većine“ uložila rezervisanih dva i po miliona eura. Prema dostupnim informacijama, nova vlast – preciznije: Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića - nijesu se posebno bavile instaliranjem radarskih sistema. U međuvremenu, nabavljali su policijske automobile-presretače, a policijske patrole, dežurajući na uobičajenim mjestima, pokušavale su ,,uloviti“ nesavjesne i opasne vozače na putevima kroz Crnu Goru.&nbsp; Zato je akcija MUP-a na čijem je čelu Danilo Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića, djelovala kao prirodni i logični pokušaj da se – koristeći prednosti tehnologije – unaprijedi sistem prevencije, ali i kažnjavanja onih koji ne poštuju saobraćajne propise i uzrokuju brojne saobraćajne nesreće, vrlo često sa smrtnim posljedicama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024103103104_e66740e342e567dbe74ca681c4b88fa91355edabf2521a9b2fd07bbf2ec5dfd9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024103103104_e66740e342e567dbe74ca681c4b88fa91355edabf2521a9b2fd07bbf2ec5dfd9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Raskrsnica i radarski uređaj"> </figure>  Pitanje je, međutim: da li angažovanje kompanije ,,MMSCODE“ nagovještava da se, iza zatvorenih vrata, ugovara neki posao u budućnosti koji bi mogao da bude unosan biznis za banjalučku firmu?&nbsp; SUMNJIVA POSLA Tim prije što su vlasnici kompanije MMSCODE odavno prepoznati kao tajkuni koji su bogatstvo uglavnom sticali zahvaljujući vezama sa Igorom Dodikom, sinom ,,svemoćnog šerifa RS“ Milorada Dodika.&nbsp; Uz to, donedavni vlasnik i osnivač banjalučke kompanije - Slavko Bojić - bio je 2020. godine osumnjičen u aferi ,,Korona ugovori“, a septembra 2021. godine i uhapšen, nakon čega mu je određen tromjesečni pritvor.&nbsp; Sljedeće 2022. godine Bojić je, kao osnivač IT firme MMSCODE i vlasnik druge kompanije „Procontrola“, odlučio da proda svoje firme i navodno se potpuno povuče iz biznisa u Republici Srpskoj i BiH.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024103103104_511d18f24b4473ee4f55a97cd4437edd46ed5ac803315175ceff1fe11cad7928.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024103103104_511d18f24b4473ee4f55a97cd4437edd46ed5ac803315175ceff1fe11cad7928" data-rendition-name="original" width="825" height="464" loading="lazy" alt="Hapšenje Slavka Bojića, suvlasnika MMSCODE"> </figure>  Zvanično, da bi se posvetio odbrani u istrazi koja se protiv njega vodi od 2020. godine. Nezvanično, ali stvarno - Bojiću je iz Dodikovog okruženja ,,savjetovano“ da se povuče, sve dok traje istraga koju tužilaštvo vodi protiv njega u aferi „korona ugovori“. Bojićev udio u firmi, koji iznosi 25 odsto, kupio je biznismen Dragan Ćelić, a toliki procenat imaju i ostala tri suvlasnika Miloš Đurđević, Savo Antonić i preduzeće ,,Euro bonus”. I djelovalo je da odlazak osnivača neće poremetiti poslovanje kompanije u entitetu Republika Srpska: tako je ,,MMSCODE“, skupa sa kompanijom ,,Lanaco“ iz Banjaluke te firmom ,,Ericsson Nikola Tesla“ iz Zagreba, izabran za najpovoljnijeg ponuđača za implementaciju Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS), vrijednog oko 26 miliona konvertibilnih maraka (13 miliona eura). &nbsp; No, marta ove godine Fond zdravstvenog osiguranja entiteta Republika Srpska &nbsp;poništio je javnu nabavku za ovogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema, vrijednog oko 200 hiljada eura.&nbsp; U odluci o poništenju postupka koju je donio Fond je navedeno da je kompanija ,,MMSCODE“ Banjaluka, kao predstavnik, kao dio grupe ponuđača, učestvovala na izradi ovog softvera - kojeg prate brojni problemi i koji praktično ne radi?! I, kako sada pišu mediji u BiH, kao recimo portal Capital, opisani slučaj pokazuje ,,ograničene sposobnosti kompanije da obezbijedi nesmetan rad“ i veliko je pitanje da li će ,,MMSCODE“ biti u prilici da nastavi ugovoreni posao za Fond zdravstvenog osiguranja entiteta RS.&nbsp; Možda je tek slučajnost što se, šest mjeseci nakon propasti ovog unosnog posla, pominje angažman banjalučke kompanije u Crnoj Gori i saradnja sa ovdašnjim Ministarstvom unutrašnjih poslova.&nbsp; Ili, ipak, valja sačekati raspisivanje i okončanje tendera, da bi se vidjelo da se ovđe malo što dešava kao plod slučajnosti, posebno ako je riječ o novcu ili pozicijama u vlasti. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Da li je ministar Šaranović odobrio da se, mimo tendera, instalira radarski sistem firme ,,MMSCODE“?

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Žozep Borelj rekao je večeras da mu je Evropski obavještajni centar potvrdio izvještaje o prisustvu vojnika Sjeverne Koreje na tlu Rusije kao "podrške ilegalnom ruskom ratu".
Kako prenosi evropska diplomatska služba EEAS, Borelj je ocijenio da prisustvo "nekoliko hiljada vojnika" Demokratske narodne Republike Koreje koji "sarađuju sa ruskom vojskom" predstavlja "flagrantno kršenje Povelje Ujedinjenih nacija i više rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija".
To je, dodao je Borelj, i "unilateralni neprijateljski akt" Sjeverne Koreje koji sa sobom nosi "ozbilje posljedice po mir bezbjednost Evrope i svijeta".
- Sjeverna Koreja mora prestati da pruža podršku ruskim ratnim naporima. Nastavak vojne podrške ruskoj ratnoj agresiji protiv Ukrajina suočiće je sa odgovarajućim odgovorom - rekao je Borelj, a prenosi EEAS.
Prema njegovim riječima, Evropska unija se koordiniše sa međunarodnim partnerima u vezi sa ovim problemom, a to uključuje i odgovor na njega.
Borelj je najavio da ove sedmice putuje za Japan i Južnu Koreju na sastanak sa šefovima diplomatije ove dvije dalekoazijske zemlje, kojima je Sjeverna Koreja u najbližem susjedstvu.
- Moja posjeta je blagovremena i važna prilika da se razmotri ovaj zabrinjavajući razvoj događaja. Njima se krše najfundamentalniji principi u međunarodnim odnosima kojima su Evropska unija i naši prijatelji u Japanu i Republici Koreji najdublje privrženi. Skorašnja dešavanja takođe pokazuju koliko su ispreplijetana pitanja bezbjednosti Evrope i Indopacifika - rekao je Borelj.

Borelj: Evropski obavještajci potvrdili da su trupe Sjeverne Koreje podrška Rusiji u ratu sa Ukrajinom

D. R. (38) i S. M. (31) uhapšeni su danas zbog sumnje da su izvršili krivično djelo ugrožavanje sigurnosti novinarke kojoj su putem društvenih mreža slali pijeteće poruke, saopštio je MUP Srbije.
Oni se sumnjiče da su putem društvenih mreža slali prijeteće poruke jednoj novinarki.
Pretresom njihovih stanova policija je pronašla mobilne telefone sa profilima društvenih mreža sa kojih su slate poruke novinarki, navodi se u saopštenju.
Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati.
Oni će uz krivičnu prijavu biti privedeni nadležnom tužilaštvu.

Srbija: Uhapšeni zbog prijetnji novinarki putem društvenih mreža

Finansijskim čarobnjacima Kremlja ponestaje zečeva koje bi trebalo da izvuku iz šešira, piše Biznis Insajder.
Ruska vlada je to otkrila kada je objavila revidirani nacionalni budžet za 2025. godinu, pokazujući rastuće troškove rata u Ukrajini. Sada je na Evropi i SAD da to iskoriste i povećaju cijenu Rusiji, tako što će zatvoriti „rupe u sankcijama“, navodi Biznis Insajder.&nbsp;
Čineći to, oni mogu ubrzati okončanje rata, vjerovatno u korist Ukrajine, ili u najmanju ruku da podstaknu Putina da pregovara o ozbiljnom mirovnom rješenju, piše BI.
Detaljno ispitivanje Putinovih planova potrošnje za sljedeću godinu pokazuje da Kremlj namjerava da potroši oko 145 milijardi dolara na odbranu, od svojih oko 436 milijardi dolara državnih rashoda.
Ukupno preko 6,3 procenta ruskog BDP-a (standard NATO je dva procenta) označava najviši nivo vojne potrošnje Moskve od Hladnog rata.
BI takođe piše da je loša vijest za Putina da su njegove tehnokrate zapravo prikrivale punu cijenu invazije na Ukrajinu.
Po godišnjem budžetu rasute su dodatne isplate vezane za rat, uključujući plate koje Moskva isplaćuje radnicima u okupiranim regionima Ukrajine: zdravstvena zaštita ranjenih vojnika; popravka infrastrukture i neotkrivene „klasifikovane“ rashode. Kada se ovi izdaci saberu, stvarni teret ruske ekonomije približava se nevjerovatnim 10 odsto BDP-a.
Jednostavna istina je da ruska vlada ne uzima dovoljno novca da pokrije ove ratne troškove. Kremlj mora imati deficit — a prošle godine je već imao oko 34 milijarde dolara u minusu.
Ovo Zapadu pruža priliku.
Dok je potrošnja deficita podnošljiva za većinu vlada, Rusija nije normalna zemlja. Zbog zapadnih sankcija, Moskva ne može da uravnoteži svoje finansijske knjige putem međunarodnog zaduživanja i umjesto toga mora da plaća nečuvene kamate – čak 16 odsto na desetogodišnje obveznice – domaćim zajmodavcima. To je težak trošak.
Još opasnije, Putinove tehnokrate prazne ruski Fond nacionalnog bogatstva (NVF) od preostalog novca.
U normalnim uslovima, ruski NVF ima dve svrhe — da skladišti višak poreskih prihoda u dobrim vremenima i da se zaštiti od niskih cijena nafte kada stvari krenu loše.
Ali nedavno, Kremlj je crpio fond da bi platio svoj rat. U 2021. godini, njegova likvidnost je iznosila 117 milijardi dolara, dok danas iznosi samo 55 milijardi dolara.
A ako NVF ikada presuši, Moskva će biti prinuđena da bira iz menija loših opcija kako bi „podgrijala finansijske peći“ svoje ratne mašine.
Takve opcije uključuju veće poreze za rusku elitu i srednju klasu, veće zaduživanje, štampanje bezvrijednih rublja i moguće smanjenje socijalnih subvencija i socijalnih davanja koje pomažu da se stanovništvo održi poslušnim.
Ministarstvo finansija već u određenoj mjeri sprovodi ove opcije – samo to nije izazvalo veliku reakciju javnosti. Ako mora da pribjegne većem zaduživanju, većem oporezivanju, štampanju rublja i smanjenju beneficija, to dovodi do rizika za stabilnost režima.
Moskva trenutno plaća da bi svoje nemirne regione utišala. Isplate su kritične u mjestima poput Čečenije, gdje vojskovođa Ramzan Kadirov upravlja teritorijom kao de fakto država klijent u Rusiji. Bez gotovine iz Moskve, Kadirov je upozorio: „Nećemo moći da izdržimo tri mjeseca — ni mjesec dana.“
Ovo je ranjivost koju bi Evropa i SAD zaista trebalo da iskoriste. A najbrži način da se to uradi je da se snizi „gornja granica cijene nafte“ G7 na izvoz ruske sirove nafte, ocjenjuje BI.

Finansijskim čarobnjacima Kremlja ponestaje novca za rat: Evropa i SAD bi to trebalo da iskoriste

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Opština Zeta zatražila je od generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića i predsjednika Savjeta te medijske kuće Veselina Drljevića „da pokrenu hitnu istragu u vezi sa postupanjem novinara Saše Radovića“ tokom izvještavanja sa manifestacije „Dani zetskih kolača i priganica“, u sklopu koje je organizovan koncert Jelene Karleuše.
Radovićevo javljanje uživo postalo je viralno na društvenim mrežama, a on je u razgovoru sa v.d. direktoricom Turstičke organizacije Zeta Tatjanom Bojanić kada je ona kazala kako se nadaju da će Karleuša „povećati promociju naše zemlje i opštine Zeta“, ukazao da ona između ostalog pjeva i o kokainu i pitao sagovornicu ide li kokain s priganicama, na što je ona odgovorila: „pa, ne ide samo uz priganice“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dt9qjGSzPrpM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Iz Opštine Zeta, u obraćanju Raoniću i Drljeviću navode da je izvještavanje Radovića „u najmnaju ruku skandalozno i nedopustivo“.
- Pomenuta persona ni u jednom momentu nije uvažila svoju sagovornicu, aktere manifestacije kao i samu Opštinu Zeta, pa s tim u vezi tražimo da odmah reagujete i da protiv istog pokrenete disciplinski postupak jer njegovo ponašanje i shvatanje medijske profesije se kosi sa svim moralnim načelima kao i etičkim normama, pa Vas molimo da postupite u skladu sa zakonom i pravilnikom, jer istom nije prvi put da pravi slične incidente koji omalovažavaju, u ovom slučaju, Zećane i aktere ove tradicionalne manifestacije – navode u obraćanju iz zetske opštine.
Iz Opštine Zeta su naveli da će medije, Delegaciju EU u Crnoj Gori i sve relevantne adrese upoznati sa postupanjem Saše Radovića, koji, kako oni smatraju, „u kontinuitetu sije mržnju i pokušava da diskredituje ljude koji imaju karijeru o kojoj on vjerovatno može samo da sanja“.
U nastavku obraćanja, iz Opštine Zeta su otišli i korak dalje pa su za novinara, prepoznatog po svojstvenom satiričnom stilu, izrazili sumnju da je on „u trenutku intervjuisanja naše koleginice bio možda pod dejstvom tih istih opijata“.
Potom, opštinari patetično izražavaju žalost što „jedan zetski potomak“ daje sebi za pravo da „vrijeđa i nas i naše goste, pa s tim u vezi Vas i obavještavamo što se Opštine Zeta tiče ta persona i mi kao lokalna samouprava sigurno više nikad nećemo imati nikakvu saradnju“.

Karleuša, priganice i kokain razljutili opštinare: Sporan im prilog RTCG-a, u obraćanju vrijeđali novinara

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;