Još jednom je državni aparat iskorišćen tačnije zloupotrijebljen za borbu protiv neistomišljenika. Ono što bi trebalo svakoga da zanima je da će nečije neznanje ili smišljenu lošu namjeru na kraju krajeva platiti građani Crne Gore kroz sudske troškove - poručili su u Nezavisnom sindikatu policije nakon što je njihov predsjednik Igor Rmandić juče, poslije skoro dvije godine, oslobođen optužbi da je vrijeđao bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frmandic-poslije-skoro-dvije-godine-osloboden-optuzbi-da-je-vrijedao-adzica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rmandić se teretio za drsko i uvredljivo ponašanje jer je Adžiću rekao da ne govori istinu odgovarajući na njegovu opasku da koristi kolege u ispunjavaju svojih ciljeva, te da „zastupa one zbog kojih je ćutao 30 godina“. Prijavu protiv Rmandića nije podnio on, već Uprava policije, koja je navedena kao oštećeni. U tom kontekstu, u Nezavisnom sindikatu su danas poručili da neće kao ni mnogo puta do sada - biti individualne odgovornosti - već da će se pisci ovog lošeg scenarija i njihovi izvršioci radova hrabro i junački sakriti iza države.
- Od samog početka iskonstruisana, smišljena i na silu formirana optužnica od strane pojedinaca iz MUP-a i Uprave policije bila je zamišljena kao batina usmjerena na gušenje sindikalnog aktivizma, slobode govora i borbe za osnovna ljudska prava. Bila je ovo prilika koju su neki ljudi vidjeli kao šansu da uguše Nezavisni sindikat policije Crne Gore i našu borbu za bolji položaj svih zaposlenih u MUP-u - ocijenili su oni.
Pitaju kako drugačije tumačiti uporno istrajavanje Odjeljenja bezbjednosti Podgorica na skoro dvogodišnjem vođenju postupka kada je potpuno jasno da dokaza nema nego kao iscrpljivanje i držanje u neizvjesnosti održavanjem priče o tome kako su NSPCG i njegov predsjednik možda za nešto krivi jer „još uvijek im se sudi“.
- Kako drugačije tumačiti istrajavanje na vođenju postupka čak i onda kada se navodno oštećeni (bivši ministar Adžić) pismom obrati sudu i kaže da on postupak nije ni pokrenuo, da ga njegovo vođenje ne interesuje te da zbog drugih obaveza nema vremena da se pojavi pred sudom kao svjedok? Dakle, oštećeni iz optužnice jasno kaže da nije oštećen, svi drugi vide da dokaza nema ali OB Podgorica i njega i nas i cijelu crnogorsku javnost ubjeđuje da je naša moć percepcije i rasuđivanja vrlo tanka i da on jeste oštećeni jer oni tako kažu. A ko smo mi da im ne vjerujemo? - naglasili su u Nezavisnom sindikatu.
Pored kompletne javnosti nije im, kako su kazali, povjerovao ni onaj ko je najmjerodavniji i ko ima konačnu riječ - sud.
- Pravilno cijeneći dokaze provedene u postupku, uzimajući u obzir sve relevantne činjenice vezane za sam događaj i praksu Evropskog suda za ljudska prava sud je donio ispravnu i na zakonu zasnovanu odluku a to je da prekršaj nije ni počinjen - naveli su oni.
Suđenja za neka, čak i teška, krivična djela traju, kako su ukazali, značajno kraće nego što je trajalo suđenje za navodni prekršaj iz oblasti javnog reda i mira predsjedniku Nezavisnog sindikata policije Crne Gore Igoru Rmandiću.
- Ipak, nakon skoro dvije godine suđenja istina i pravda su pobijedile i predsjednik NSPCG je odlukom Suda za prekršaje u Podgorici oslobođen optužbi da se na protestu sindikata održanom 20. septembra 2023 god. ispred zgrade MUP-a drsko ponašao i vrijeđao bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića - naglasili su oni.
Kao što su, kažu, znali tog 20. septembra 2023. godine - tako znaju i danas da nijesu i neće uspjeti da ih pokolebaju.
- Nijesu i neće uspjeti da nas slome. Nijesu i neće uspjeti da nas ućutkaju. Naša borba i dalje traje zahvaljujući hrabrim kolegama koji podržavaju iskrenu ideju pravog, čistog i beskomromisnog sindikalizma u kome je radnik na prvom mjestu. Dostojanstvo nema cijenu i nema alternativu - poručili su u Nezavisnom sindikatu policije.
Koliko god neko bio jak i spreman da se nosi sa problemima uvijek je. cijene oni, dobro ako ima pomoć u toj borbi.
- Mi smo je u ovom slučaju imali od gospođe Tee Gorjanc Prelević i Akcije za ljudska prava (HRA) koji su nam od samog početka obezbijedili besplatnu pravnu pomoć koja nam je u ovoj situaciji bila od nemjerljivog značaja i na kojoj smo iskreno i vrlo zahvalni. Zahvalnost dugujemo i advokatu Daliboru Tomoviću koji je uprkos birokratskim zamkama i opstrukciji procesa istrajao do samog kraja jasno zastupajući našu argumentaciju - istakli su u Nezavisnom sindikatu policije.
Kazali su da se i dalje boriti za dobro svakog kolege - pa, kako su dodali, čak i onih koji skriveno ili otvoreno rade protiv njih.
- Borićemo se i nadati da će oni jednog dana shvatiti da je obraz važniji od bilo koje funkcije, da je ljudskost važnija od nečijeg tapšanja po ramenu a da kolegijalnost i solidarnost nemaju cijenu. Nezavisni sindikat policije Crne Gore je danas hrabriji i jači nego juče a manje nego što će to biti sjutra - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nezavisni sindikat nakon što je Rmandić oslobođen optužbi da je vrijeđao Adžića: Pobjedile istina i pravda, neki su ovo vidjeli kao šansu da uguše našu borbu

Predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić danas je, poslije skoro dvije godine, pred podgoričkim Sudom za prekršaje oslobođen od optužbi da je na protestu ispred Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) vrijeđao tadašnjeg ministra Filipa Adžića.
To je saopšteno iz Nezavisnog sindikata policije u objavi na Fejsbuku.
- Velika pobjeda istine, pravde i NSPCG - dodali su oni u objavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F172TwVkejy%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rmandić se teretio za drsko i uvredljivo ponašanje jer je Adžiću rekao da ne govori istinu odgovarajući na njegovu opasku da koristi kolege u ispunjavaju svojih ciljeva, te da „zastupa one zbog kojih je ćutao 30 godina“. Prijavu protiv Rmandića nije podnio on, već Uprava policije, koja je navedena kao oštećeni.&nbsp;
U zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, koji je u ime Odjeljenja bezbjednosti Podgorica Sudu za prekršaje podnio policijski službenik Vladimir Vukčević, naveo je da se Rmandić ispred zgrade MUP-a „ničim izazvan drsko ponašao i vrijeđao ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića“.
- Na način što mu je u dijalogu rekao „nemoj da nas lažete više. Vama neće suditi javnost, Vama će suditi krivični sud, bože zdravlja. Sud Vama treba, ne javnost. Sud Vama treba da sudi, sramoto jedna za policiju“, a nakon nekog vremena kada je ministar odlazio rekao mu je: „Sram te bilo, sram te bilo“ - pisalo je u prijavi.
Iako je tadašnji ministar Adžić, nakon protesta, pred novinarima poručio da neće biti nikakve odmazde prema učesnicima protesta, Rmandić i član Glavnog odbora NSPCG Zoran Knežević, koji je uredno prijavio protest, pozvani su kasnije tog dana u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica da se izjasne „na okolnosti“ u vezi sa protestom ispred zgrade MUP-a.

1250x600

1084x550

Rmandić poslije skoro dvije godine oslobođen optužbi da je vrijeđao Adžića

Predstavnici Nezavisnog sindikata policije, koji su 26. avgusta najavili blokadu pet najvećih graničnih prelaza ukoliko ih iz Vlade ne prime na razgovor o pitanju rješavanja njihovih zahtjeva u roku od 15 dana, održali su u proteklih 10 dana sastanke sa članovima Kabineta predsjednika države Jakova Milatovića, direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem, te ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem. 
To je za Antenu M kazao predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić. Ističe da su sa svih adresa dobili podršku za ispunjenje zahtjeva koje su uputili Vladi.
- Procesi zapošljavanja novih ljudi i nabavke uniforme su u određenoj odmakloj fazi. Što se tiče povećanja zarada ostalo je da naredne sedmice, kako je ministar obećao, održimo sastanak gdje ćemo formalizovati i finalizovati naše zahtjeve, na koji način bi se povećala zarada službenicima i da on sa tim zahtjevom može da ode na Vladu, gdje će da ga zastupa i da traži da se to povećanje napravi, odnosno da se nađe novac za to povećanje - objašnjava Rmandić.
Svi se, naglašava Rmandić, moraju ponašati kao odrasli ljudi, te sa riječi preći na djela, to stoga očekuju da ih, dodaje, primi premijer.
Naglašava da je zahtjev za sastanak odbio ministar finansija Novica Vuković.
- Prekjuče smo zvanično od njega dobili dopis da, u prevedenom smislu, ne želi uopšte da razgovara sa nama. Uputio nas je na ministra unutrašnjih poslova, kazao da smo mi njegova odgovornost, njegov resor - ističe sagovornik Antene M.
Ukazuje i na probleme sa tenderima, koji nikako da se uspješno završe.
- Mi smo imali priliku da prije izvjesnog vremena dobijemo uniformu, ali je nažalost i taj tender pao. Ne znam čijom krivicom, ali ćemo mi insistirati da se odgovorni za to imenuju i da se adekvatno sankcionišu. Ne možemo mi trpjeti ili nečije neznanje ili nečiju zlu namjeru, da to trpi nekoliko hiljada policijskih službenika, da nema uniformu zato što je neko tamo neznanjem ili namjerno oborio neki tender - naveo je Rmandić.
Ranije su, kaže insistirali, a i dalje su pri istom stavu, da Policijska akademija mora da pređe pod okrilje MUP-a.
- Kako bi se smanjio ovaj glomazni proces zapošljavanja ljudi između Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave za kadrove i Policijske akademije. To je začarani krug, a ljudi koji zavše Akademiju i sve neophodne procese, čekaju po godinu i po, dvije da počnu da rade - objašnjava Rmandić.
Svjesni su, kaže, da zahtjevi ne mogu da se riješe u roku 15 dana, ali im je cilj bio da se stvari pokrenu sa mrtve tačke, te da neće čekati predugo.
- Očekujemo da u ovih 15 dana razgovaramo sa ljudima, da se proces pregovaranja pokrene. Da dobijemo određene naznake, a u nekom narednom kratkom periodu, ne predugom, da dobijemo jasne i čvrste garancije na koji način, kada i kako će naši zahtjevi biti ispunjeni. To je ono sa čim ćemo mi biti zadovoljni, ali ako budemo samo sjedjeli, razgovarali, sastančili bez konkretnog rezultata, onda to nema svrhe i mi na to nećemo pristati sigurno - upozorava Rmandić.
Spremni su, kaže, za nastavak razgovora, ali očekuju da to pokaže i druga strana.

Rmandić: Naredne sedmice finalizacija zahtjeva, svi se moraju ponašati kao odrasli ljudi

&nbsp;Upravi policije nedostaje više od 1,5 hiljada službenika, što otežava kvalitetno obavljanje poslova i zadataka koji su im povjereni, kazao je predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić, navodeći da treba mijenjati cijeli sistem i da pojedinačne promjene ne daju rezultate.
Rmandić je rekao da je stanje u crnogorskoj policiji teško, ali da vjeruje da će iz te situacije uspjeti da izađu samo jači i organizovaniji.
- Problemi koji nas prate su mnogobrojni i višestruki, oni dolaze kako s polja, tako i iz organizacije i moramo da pregrupišemo svoje redove, da pokušamo da nađemo najbolje rješenje i najbolje modalitete za rješavanje tih problema - rekao je Rmandić u intervjuu agenciji MINA.
On je istakao da broj službenika kojim sada raspolaže policija nije dovoljan i ne može biti dovoljan za kvalitetno obavljanje policijskih poslova i svih zadataka koji su im povjereni.
- Mi faktički u ovom momentu „dišemo na škrge“. Borimo se za vazduh i pokušavamo sa tim snagama koje imamo da ih pravilno rasporedimo i da ih pravilno upotrijedimo - &nbsp;rekao je Rmadnić.
Kako je kazao, za sada im to polazi za rukom, ali je što prije neophodno zapošljavanje novih službenika.
- Nama nedostaje između 1,5 hiljada i dvije hiljade policijskih službenika za osnovni raspored da bi mogli da funkcionišemo onako kako treba. Na pragu je, ako već nije počela, turistička sezona na primorju i mi ćemo imati sve veći priliv ljudi u Crnu Goru i to neko mora da servisira - dodao je Rmandić.
Kako je rekao, pored 708 kandidata čije su prijave na Javni poziv za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije, blagovremene i potpune, a koji su prijeko potrebni, postoji i 16. generacija polaznika Policijske akademije koja je završila školovanje u decembru prošle godine i još nije počela da radi.
- To smatram za izuzetno veliki propust, odnosno nedostatak službe. Ti ljudi su morali biti zaposleni odmah nakon završetka škole i da im bude omogućeno da rade pripravnički staž, a onda da zasnuju puni radni odnos - dodao je Rmandić.
On je naveo da očekuje da se to što prije riješi, dodajući da ti ljudi koji su već školovani za policiju, za razliku od 708 koji su se prijavili na Javni poziv, mogu sjutra početi da rade i da sa starijim kolegama na kvalitetan način odrađuju posao.
Rmandić je rekao da su u toku bezbjednosne provjere za 708 kandidata sa Javnog poziva i da će, prema njegovim informacijama, nakon toga sukcesivno biti pozivani kandidati za medicinska i ostala testiranja, nakon čega će moći da budu primljeni u službu.
Govoreći o uniformi policajaca, on je kazao da postojeća uniforma nije adekvatna, da je policijski službenici nose već devetu godinu i da je u velikoj mjeri pohabana.
Rmandić je naglasio da ne može da prihvati objašnjenja da su stalno pali tenderi i da zbog toga ne može da se kupi ništa što se tiče uniformi.
- Da li je moguće da u 30 godina slušamo da su nam problem tenderi i da nemamo pet pametnih glava koje će da sjednu i donesu jasne procedure na osnovu kojih bi se ti tenderi radili i obavljali i jasne procedure na osnovu kojih bi se određivali neki prioriteti - &nbsp;rekao je Rmandić.
Kako je rekao, postavlja se pitanje da li je neko odgovarao za to što je neki tender pao.
Rmandić je istakao da zbog takvih uniformi šteta za državu nastaje od samog graničnog prelaza, jer kada stranac dolazi u Crnu Goru pa vidi policajca u pohabanoj uniformi i patikama u nekoj boji, neće smatrati za ozbiljno društvo i sistem.
On je istakao da je prevashodni zadatak svakog policijskog službenika borba protiv kriminala, i u svojim redovima i spolja i da kao sindikat daju punu podršku menadžmentu Uprave policije na čišćenju policijskih redova.
Rmandić je dodao da se boji da u policiji žive „Orvelovu farmu gdje smo svi jednaki i samo su neki malo jednakiji i imaju malo veća prava“.
- Primjer toga je slučaj bivšeg vršioca dužnosti, direktora Uprave policije, Nikole Terzića, koga je jedan policijski službenik optužio da je pokušao, odnosno uticao na njega, da ne hapsi osobu koja je osumnjičena za utaju poreza otprilike milion EUR - kazao je Rmandić.
On je naveo da postoji papir na kome je Terzić sugerisao da se jedna osoba ne sankcioniše, ne procesuira i ne hapsi.
- Kolega nije podlegao pritisku i ta osoba je uhapšena i procesuirana, ali dolazimo u situaciju da Terzić danas radi o unutrašnjoj kontroli Ministarstva unutrašnjih poslova i da on, koji apsolutno nema nikakav kredibilitet više za bilo šta, u očima policijskih službenika, treba da kontroliše iste te službenike i ocjenjuje da li su postupili zakonito u nekim postupcima - rekao je Rmandić.
Kako je naveo, u policiji postoje jako sposobni ljudi koji su sklonjeni sa strane i niko ih ne vidi.
- Nažalost sistem ih ne prepoznaje i recikliramo stalno iste ljude, vrtimo ih sa pozicije na poziciju, a od njih ne dobijamo nikakve rezultate - naglasio je Rmandić.
Upitan šta vidi kao razlog za to, on je odogoviro da ne zna, ali da, ako se promijeni jedan čovjeka na čelu neke organizacione jedinice nije ništa urađeno.
- Jer su ispod njega ostali sve oni isti koji su do tada traljavo, nikako ili pogrešno obavljali posao ili su ga oboljali samo da bi dobili. Tako da sistem mora da se mijenja kompletan, pojedinačne promjene ništa ne predstavljaju - dodao je Rmandić.
On je, govoreći o diplomama u Upravi policije, naveo da postoji mnogo diploma koje su kupljene po raznim univerzitetskim centrima van Crne Gore.
- Imamo u Upravi policije više menadžera, vaspitača, učitelja, ekonomista, nego ljudi koji su završili bezbjednost i pravo, koji su završili vojnu ili policijsku akademiju. Mi smo menadžerska asocijacija, nažalost, to ne može tako da funkcioniše - kazao je Rmandić.
Kako je rekao, policajac mora da bude onaj koji je počeo na ulici, koji je prošao sve stepenike službe i došao do vrha.
- Samo takav zna šta je policijski hljeb i samo takav zna kako da postavi sistem - naglasio je Rmandić.
Govoreći o obukama i stručnom osposobljavanju policajaca, Rmandić je rekao da imaju povremene obuke, ali da to nije adekvatno.
- Bojevo gađanje smo imali prije otprilike 20 dana, poslije 20 godina. To nije optimalno i nije pravo za jednog političkog službenika koji nosi oružje i koji svakodnevno može doći u priliku da ga upotrijebi - kazao je Rmandić.
On je istakao da moraju pružiti aktivne obuke ljudima za stvarne situacije koje mogu da im se dese u svakodnevnom poslu, kao i za postupanje sa različitim kategorijama društva.
Rmandić je istakao da se mora pružiti adekvatna psihološka podrška policajcima, navodeći da još nema sluha za to.
- Oni svakodnevno doživljaju stresove na poslu, doživljaju različita šikaniranja, napade kao što je bio prije nekoliko dana slučaj u Podgorici, nakon toga sa tim ljudima treba neko da porazgovara - rekao je Rmandić.
On je naveo primjer ubistva policajca u Igalu prije šest godina, kada niko nije pružio psihološku podršku kolegi koji je bio sa njim u autu, kao ni ljudima koji su hapsili ubice.
Prema riječima Rmandića, mnogo se problema gomilalo godinama i decenijama, nije se rješavalo, pa sada postoji „brdo problema“.
- Ako krenemo to brdo da rješavamo, vremenom ćemo doći do vrha i riješićemo sve. Oni se ne mogu riješiti za dan, dva ili pet, ali možemo da počnemo da ih rješavamo malo ubrzanijim ritmom i da to ide na mnogo bolji način - rekao je Rmandić.
Govoreći o radu Nezavisnog sindikata policije, on je podsjetio da je na njihov zahtjev povećan koeficijent za zarade policijskim službenicima za 20 odsto.
- Naša inicijativa je bila da se izmijeni Zakon u unutrašnjim poslovima i da se u penziju odlazi sa 50 godina života. Inicijativa je bila i da se važenje tih uslova produži do kraja 2028. godine, jer smo shvatili da bi, da je ostalo do kraja ove godine, veliki broj službenika iskoristio to pravo i otišao u penziju - rekao je Rmadnić.
On je istakao da je stalna inicijativa sindikata povećanje zarada policijskih službenika, vraćanje dostojanstva policijskoj uniformi, nabavka adekvatne opreme i obuće koju takođe nemaju.
Rmandić je naveo da je jedna od inicijativa, o kojoj su nedavno razgovarali i na međunarodnoj konferenciji policijskih sindikata koju su organizovali u Igalu, da se crnogorskoj policiji kao jedinoj u regionu, a možda i u Europi, sa uniforme ukloni traka sa imenom i prezimenom.
- Mi nosimo puno ime i prezime, za razliku od svih policija u okruženju. Na taj način smo vrlo izloženi pripadnicima raznih kriminalnih struktura, jer jasno vide sa kim imaju posla - naglasio je Rmandić i dodao da vjeruje da će Uprava policije i MUP imati sluha za to i da će to biti jedna od inicijativa koju će uspješno sprovesti.
Komentarišući odnos javnosti prema policijskim službenicima, Rmandić je rekao da imaju dobru saradnju sa građanima, ali da uvijek može biti bolja.
- Kada dođe do određene policijske intervencije, vidimo da se jedan dio javnosti jako uznemiri i da poču da sipaju drvlje i kamenje na policijske službenike i šta god da se desi u državi, obavezno je kriva policija. Nema veze da li mi imamo veze sa tim ili nemamo - kazao je Rmandić.
On je kao primjer naveo maloljetničku delikvenciju i vršnjačko nasilje, za čiju pojavu su pojedini osudili policiju, dodajući da su ljudi zaboravili da je porodica osnovna ćelija svakog društva i da se djeca vaspitavaju u porodici.
- Današnja djeca se, nažalost, vaspitavaju na način što već od dvije ili tri godine igraju igrice i gledaju klipove gdje se kolje, ubija i od samog početka života su upućeni na agresiju kao jedan vid prihvatljivog ponašanja - naveo je Rmandić.
Kako je rekao, roditelji moraju da povedu računa o tome, da usmjere svoju djecu i moraju da ih kontrolišu od najranijeg uzrasta.
- Policija dolazi tek kao represivni aparat. Kada se desi slučaj, odnosno kada se već desi posljedica, policija dolazi tek kao represivni aparat i mi nijesmo na izvoru tog problema. Policija ne može da ide po kućama da vas pitava djecu - zaključio je Rmandić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGxlicrDD1qw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Rmandić: Mijenjati kompletan sistem, pojedinačne promjene ne daju rezultate

Disciplinsko vijeće Ministarstva unutrašnjih poslova odbila je zahtjev predsjednika Nezavisnog sindikata Uprave policije Igor Rmandić i njegovih pravnih zastupnika da se obustavi drugi postupak protiv njega koji je pokrenut zbog prošlogodišnjeg verbalnog sukoba sa tadašnjim ministrom MUP-a Filipom Adžićem.
-Zbog pogrešne kvalifikacije prekršaja mi smo tražili da se postupak obustavi, ali disciplinsko vijeće je odbacilo taj prijedlog uz obrazloženje da treba da se nastavi – kazao je Rmandić za portal ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv-pwa.superdesk.pro%2Fhronika%2Frmandic-disciplinski-postupak-protiv-mene-zasnovan-na-nepostojecim-prekrsajima-koje-sam-navodno-ucinio&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nakon toga, kako je objasnio, zatražili su prekid disciplinskog postupka do okončanja postupka pred Sudom za Prekrašaj u Podgorici koji se vodi za isto djelo i iste riječi koje je uputio bivšem ministru Adžiću. Rmandić je objasnio da sad čekaju odluki Disciplinske komisije da li će prekinuti postupak do okončanja Prekršajnog postupka.
On i njegovi pravni zastupnici su ukazali da je pravna kavlifikacija teže povrede službene dužnosti koja mu se stavlja na teret postavljena vrlo neprecizno.
-Stojim iza toga da na prostestu nijesam uputio uvredu bilo kome, niti sam uputio prijetnju bilo kome od učesnika, niti sam omalovažavao bilo koga. Jasno je da smo svi mi toga dana bili izloženi jednoj jakoj i ničim izazvanoj agresiji od tadašnjeg ministra Adžića što je trebalo da rezultira našom reakcijom. Sve je to bilo smišljeno da bi izazavli našu reakciju, ali mi nijesmo pali pod taj uticaj i protest je prošao u najboljem mogućem redu i mirno – kazao je Rmandić portal ETV.
Rmandić se tereti da je uvrijedio tadašnjeg ministra kada mu je rekao „Vama neće suditi javnost, Vama će suditi sud“ i „nemojte da nas lažete više dosta nam je toga“.
Podsjećamo, sindikalci su u septembru prošle godine protestvovali ispred MUP-a. Adžić se zalijetao na grupu sindikalaca i ulazio u verbalni konflikt sa njima.

Marija Žižić

Rmandić: Mi smo bili izloženi Adžićevoj agresiji

Disciplinska tužiteljka Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajević povukla je odluku o pokretanju disciplinskog postupka protiv predsjednika Nezavisnog sindikata policije Igora Rmandića zbog davanja izjave medijima prošle godine o stanju policije, a nakon saslušanja koje je održano danas u prostorijama "Limenke".&nbsp; - Nakon detaljnog razmatranja slučaja povlačim odluku. Rmandić je djelovao kao predsjednik Nezavisnog sidikata policije - navela je Pajević. Predsjednica Disciplinske komisije Ljubica Damjanović najavila je da će donijeti prijedlog rješenja o obustavi postupka i dostaviti ga ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću. Rmandić je na saslušanju rekao da se disciplinski postupak koji se vodi protiv njega zasnovan na konstrukcijama i nepostojećim prekršajima koje je navodno učinio. Podsjećamo, Rmandić je juče kazao da su pokrenuta dva disciplinska postupka protiv njega - u okviru jednog mu se na teret stavlja to što je kao predsjednik sindikata dao izjavu za medije o stanju u policiji, a drugi se tiče dešavanja na protestu ispred MUP-a u septembru 2023. godine kada se desio verbalno okršaj sa bivšim ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmup-sada-tereti-rmandica-i-jer-je-dao-izjavu-za-medije-o-stanju-u-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U okviru saslušanja zbog davanja izjava za medije o stanju policije, koja je počela u 11 sati, Rmandić je rekao da nije razumio sadržinu odluke, ali da će iznijeti odbranu. - Nejasno je i bez obrazloženja koji su to postupci kojima sam prekršio kodeks policijske etike. Na prethodnoj raspravi smo ukazali na to da je pokretanje postupka urađeno nakon isteka roka predviđenim za pokretanje. Datum saznanja za navodni prekršaj može biti samo dan kad je ta izjava izašla na zvanični portal, a to je 24. februar 2023. godine - istakao je Rmandić. U prilog toj činjenici naveo je dopis koji je šefica kabineta, odnosno predsednica Etičkog odbora uputila samoj sebi 24. februara istog dana kada je izašao sporni tekst. - Na osnovu toga zaključuje se da datum saznanja nije bio drugi taj dan osim taj - rekao je Rmandić. Dodaje da je nejasno zbog čega prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka za navodnu učinjenu povredu daje komandir stanice granične policije Dragoslav Drašković, a ne komandir u Herceg Novom čiji je službenik bio u vrijeme objavljivanje spornog teksta. - U saznanju sam i predlažem da Disciplinska komisija izvrši uvid u službenu korespondenciju između Stanice granične policije Bijelo Polje i Sektora granične policije iz koje će se utvrdite da je na komandira Dragoslava Draškovića vršen pritisak da protiv mene pokrene disciplinski postupak iako nijesam bio njegov službenik u vrijeme objavljivanje ovog teksta - naglasio je Rmandić. Dopis kojim se ponovno nalaže komandiru Draškoviću da pokrene postupak protiv njega, kako dodaje, potpisuje pomoćnik direktora Granične policije Milutin Vasiljević koji je, prema njegovim riječima, dao nezakonit prijedlog za premjestaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091111090_6f031bfc557b9cc269f5c1dddec794365f40f1200040b46988614b5c6e1fef94.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091111090_6f031bfc557b9cc269f5c1dddec794365f40f1200040b46988614b5c6e1fef94" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Igor Rmandić"> </figure>  - Protiv mene i protiv Nezavisnog sindikata policije vodi se i vodila se organizovana kampanja, a sa ciljem onemogućavanje našeg rada. Ukazivali smo na brojne probleme sa kojima se susreću službenici MUP-a i njihove porodice. U svjetlu svih ovih činjenica i činjenica koje posjedujem, pokrenuću postupke pred nadležnima gdje ću tražiti zaštitu kredibiliteta i integriteta, kako sebe lično tako i organizacije koju predstavljam - poručio je Rmandić. U svojoj izjavi koju je dao na šest strana pred neposrednim starješinom Stanice granične policije Herceg Novi hronološki je naveo korjene postupaka koji se vodi protiv njega. - Naveo sam inicijatore i one koji su izvršavali tuđa nezakonita naređenja. U prilog tvrdnji da je čitav postupak montiran ukazujem na to da Disciplinska komisija nije dobila tu izjavu, već da je ona sakrivena vjerovatno sa namjerom da se sakrije informacije a da se moj položaj oteža što više - istakao je Rmandić. Sve izjave za medije koje je dao, kako je naveo, daje u svojstvu predsjednika Nezavisnog sindikata policije. - I to nijesu moji lični stavovi već stavovi organizacije koju predstavljam - naglasio je Rmandić. Pravo sindikalnog djelovanja i organizovanja daju mu, kako dodaje, zakon i Ustav Crne Gore, kao i potvrđene međunarodne konvencije koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. - Ostajem pri tvrdnji da je vođenje postupka u suprotnosti sa zakonom o službenicima i namještenicima i da je rok za pokretanje postupka protekao - naveo je Rmandić. Na pitanje disciplinske tužiteljke da li je o tekstu koji je uputio medijima upoznao članove Glavnog odbora Nezavisnog sindikata policije &nbsp;Rmandic je odgovorio potvrdno. - Dao sam izjavu isključivo kao predsjednik ove sindikalne organizacije, Glavni odbor bio je upoznat sa sadržajem teksta prije nego je poslat medijima. Iznio sam stavove Nezavisnog sindikata policije. U spornom tekstu jasno stoji Nezavisni sindikat policije. U narednom pasusu piše "Iz tog sindikata su se oglasili" što ukazuje na to da je ovo saopštenje organizacije a ne moje lično - istakao je Rmandić. Na pitanje disciplinske tužiteljke da li je nakon iznošenja ovog teksta u medijima bilo negativnih komentara od članova Nezavisnog sindikata, odnosno da li se iko protivio odgovorio je odrično. - Nije bilo protivljenja niti negativnih komentara, već suprotno - dobili smo pozive i pohvale od kolega koji su članovi drugog sindikata koji su nam pružili podrsku - rekao je Rmandić.&nbsp; Uputio je prigovor na dokaze, odnosno mišljenje Etičkog odbora koje je predstavila predsjednica Disciplinske komisije. Smatra da nijesu precizirali što je učinio, već su dali paušalnu ocjenu. - Rekli su da predstavljam policiju, a to nije tačno. Mišljenjem Etičkog odbora mi se ugrožavaju pravo na rad i pravo na slobodu govora. Želi se ugušiti svaka saradnja sa medijima i spriječiti komunikacija njih i Nezavisnog sindikata policije. Mišljenje Etičkog odbora je lična osveta gospođe Kristine Đukanović, tadašnje predsjednice Etičkog odbora, a sve zbog jedne izjave koju sam dao ranije i koju je ona pogrešno protumačila - ocijenio je Rmandić. Dodao je da kao svjedoka može da pozove novinara E Televizije Duška Mihailovica, kao i da u tekstu nije izrekao nijednu neistinu, uvredu niti prijetnju bilo kome.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911120940_37214810a1f058ab9eea8cf9a5f0c496243216092cbf26361afbe9ebfa616b81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240911120940_37214810a1f058ab9eea8cf9a5f0c496243216092cbf26361afbe9ebfa616b81" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Igor Rmandić"> </figure>  Punomoćnik policijsko službenika Rmandića, Marko Radusinović, navodi da je on kao punomoćnik zadovoljan odlukom koju je donijela disciplinska tužiteljka jer se po njegovom mišljenju nije mogla donijeti drugačije rješenje. - &nbsp;Pokretanje ovog postupka bila je jedna perfidna igra kako bi se Rmandiću onemogućilo da napreduje u službi jer je trebalo da bude raspoređen u zvanje mlađi policijski inspektor, pa se to nije htjelo dozvoliti čovjeku koji ima završen Pravni fakultet i višedecenijsko iskustvo u policiji. Pokretanjem postupka je nanešena šteta i pokazalo je da je sporni tekst istinit - da Adžić nije bio dorastao funkciji ni izazovnoj bezbjednosnoj situaciji - istakao je Radusinović. Rmandić je rekao da je spriječen da napreduje u službi upravo zbog vođenja disciplinskog postupka, jer je to zakonska smetnja. Saslušanje u okviru drugog disciplinskog postupka zakazano je za 14.30 sati.

Pajević povukla odluku o pokretanju disciplinskog postupka protiv Rmandića: Izjavu za medije dao kao predsjednik Nezavisnog sindikata policije

Predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić saopštio je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova protiv njega pokrenulo dva disciplinska postupka – jedan zbog toga što je dao izjavu za medije u kojoj je komentarisao stanje u policiji, a drugi zbog prošlogodišnjeg verbalnog sukoba sa bivšim ministrom Filipom Adžićem.
Oba postupka su zakazana za sjutra u zgradi „Limenka“.
- Za 11 sati je zakazan disciplinski postupak gdje mi se na teret stavlja to što sam kao predsjednik sindikata dao izjavu za medije o stanju u policiji. Meni a i svim drugim predstavnicima sindikata se na ovaj način zabranjuje komunikacija sa medijima, ugrožava se pravo na rad i meni i vama. Ukoliko budem oglašen krivim to će biti jasna poruka svim drugim sindiklcima da je kontakt i davanje izjava ili informacija medijima strogo zabranjeno i kažnjivo – ocijenio je Rmandić u saopštenju za medije.
On je podvukao i da se ovim potezom MUP-a pokušava ugušiti rad Nezavisnog sindikta policije Crne Gore.&nbsp;
- Drugi disciplinski postupak je zakazan za 14.30 časova i tiče se dešavanja na protestu ispred MUP-a u septembru 2023 god. kada nas je verbalno, a umalo i fizički napao bivši ministar Adžić - podsjetio je Rmandić.
Njemu se na teret stavlja da je uvrijedio Adžića.
- Obzirom da se jedan postupak tiče nesmetanog rada medija a da su o pomenutom protestu izvještavali svi mediji u Crnoj Gori molim Vas da ispratite oba ročišta i svojim prisustvom i izvještavanjem date doprinos slobodi govora koja se očigledno pokušava ugušiti – zaključio je Rmandić.
Rmandić je prijavljen nakon protesta Nezavisnog sindikata policije ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova u septembru prošle godine, kada se sukobio sa Adžićem koji ga je optužio da koristi kolege u ispunjavaju svojih ciljeva, te da „zastupa one zbog kojih je ćutao 30 godina“.
Rmandić je tada odgovorio da se ministar služi neistinama.
- U oči Vas gledam i kažem sljedeće - Igor Rmandić se bunio svih 27 godina svoje aktivne policijske službe, za vrijeme ovih, onih, trećih, petih... U ovu istu zgradu sam donio dokaze o kriminalu u Sindikatu UP. Što ste uradili da to pokrenete? Mog ubijenog kolegu iskreno iz srca žalim i borim se za njegovu porodicu i poslao sam Vam dopis gdje sam jasno ukazao kako ćete da zaposlite njegovu suprugu - odgovorio je Rmadić tom prilikom.
U zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, koji je u ime Odjeljenja bezbjednosti Podgorica Sudu za prekršaje podnio policijski službenik Vladimir Vukčević, navodi se da se Rmandić ispred zgrade MUP-a „ničim izazvan drsko ponašao i vrijeđao ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića“.
- Na način što mu je u dijalogu rekao „nemoj da nas lažete više. Vama neće suditi javnost, Vama će suditi krivični sud, Bože zdravlja. Sud Vama treba, ne javnost. Sud Vama treba da sudi, sramoto jedna za policiju“, a nakon nekog vremena kada je ministar odlazio rekao mu je: „Sram te bilo, sram te bilo“ - navodi se u prijavi, uz naznaku da je time prekršio član 7, stav 1 Zakona o javnom redu i miru.
Iako je tadašnji ministar Adžić, nakon protesta, pred novinarima poručio da neće biti nikakve odmazde prema učesnicima protesta, Rmandić i član Glavnog odbora NSPCG Zoran Knežević, koji je uredno prijavio protest, pozvani su kasnije tog dana u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica da se izjasne „na okolnosti“ u vezi sa protestom ispred zgrade MUP-a.
Zanimljivo je to što im je u policiji saopšteno da su pozvani u OB Podgorica po usmenom nalogu državne tužiteljke u Osnovnom državnom tužilaštvu Biljane Pavličić, ali da su inspektori koji su od njih prikupljali podatke odbili da u zapisnike o prikupljanju obavještenja od građana unesu informaciju po čijem nalogu ih saslušava, kao i razlog poziva na „informativni razgovor“.
Rmandić je, inače, u avgustu prošle godine bez svoje volje raspoređen iz Herceg Novog u Bijelo Polje. Iz Nezavisnog sindikata policije više puta su ukazivali da je odluka o Rmandićevom preraspoređivanju na radno mjesto udaljeno 250 kilometara od mjesta stanovanja bila odmazda bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića zbog njegovog sindikalnog djelovanja.
Suđenje zbog verbalnog sukoba sa Adžićem više puta je odloženo u Sudu za prekršaje. Od početka suđenja, odbrani nije dozvoljeno da ima uvid u spise predmeta, te je postupajući sudija posljednji put odložio ročište na neodređeno – dok ne donese rješenje da li će im omogućiti uvid.

Anja Ivanović

MUP sada tereti Rmandića i jer je dao izjavu za medije o stanju u policiji

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: igor-rmandic