Optimizam koji mjesecima vlada među crnogorskim zvaničnicima, ali i u Briselu, da će Crna Gora do kraja ove godine uspjeti da završi tehnički dio pregovora sa Evropskom unijom i stvori uslove da 2028. godine postane punopravna članica ne jenjava, ali niz aktuelnih dešavanja otvara pitanje da li je takav scenario zaista realan.
Dok slabost institucija otvara pojedinicima prostor za bjekstvo od pravde, političari u prvi plan stavljaju identitetska pitanja, a podrška izvršne vlasti u parlamentu opada, stvara se atmosfera da evropske integracije koje ulaze u završnu u fazu ipak nisu u stalnom fokusu.
Sva aktuelna dešavanja na političkoj sceni Crne Gore, prema riječima njenog stalnog zastupnika u Evropskom parlamentu Marjana Šareca, nije ono što je poželjno u procesu pristupanja i svaka slična situacija mogla bi biti kočnica na tom putu. Naglašava da je, ipak, trud Crne Gore prepoznat, da je i dalje predvodnica među kandidatima, ali da ga brine vrijeme.
– Vrijeme prolazi, a crnogorska administracija postavila je ambiciozni cilj da se sva poglavlja zatvore ove godine. Sledeće sedmice ću, kao član delegacije vanjskopolitičkog odbora EP boraviti u Crnoj Gori, pa ćemo vidjeti kakva je zapravo trenutna situacija. U Crnoj Gori se stvari mogu desiti vrlo brzo, tako da to isticanje vremena mene možda i najviše brine, jer proces traži svoje, tu su reforme koje bi trebalo da budu što više suštinske, ne samo kozmetičke. A više puta sam isticao da je plan Crne Gore izuzetno ambiciozan i da bih volio da bude ostvaren – kazao je Šarec za "<a href="https://www.dan.co.me/vijesti/politika/sarec-crna-gora-na-metar-od-cilja-ali-moze-da-padne-5337057">Dan</a>".
Naglašava da, sveukupno gledano, Crna Gora radi dobar posao, kako u procesu pristupanja, tako i u NATO-u i spoljnoj politici.
– Ima kurs koji obećava, tako da sve u svemu nije neka sad tragična priča, ali uvijek može nešto da se desi što bi moglo to narušiti, poremetiti i u krajnjem zaustaviti dalji napredak. Dok nijesmo na cilju sve je još otvoreno. I jedna od najboljih skijašica Lindsi Von bi mogla da podbaci i na metar do cilja, tako da ništa nije zagarantovano dok se ne ostvari zacrtano. Potrebno da svi daju sve od sebe ubuduće, da što manje politika ometa. Za pitanje jezika, zastave i druga identitetska pitanja sada je trenutak najnepovoljniji, jer je Crnoj Gori potrebno jedinstvo. Ne mislim da je bilo koji narod u Crnoj Gori ugrožen, a što Crna Gora bude bliže EU, to će svi biti manje ugroženi – navodi Šarec.
<h2>Čuvati se lošeg uticaja</h2>
Šarec kaže i da dosadašnje prilike ukazuju da Vlada Crne Gore nije podložna uticajima sa strane i jasno pokazuje da želi da se uspješno okonča put ka EU. Naglašava, ipak, da su druga priča pojedini političari u Crnoj Gori.
– Moram pomenuti gospodina Milana Kneževića, koga jako poštujem zato što zagovara svoj stav, vjeruje u to što radi, ali Crna Gora od toga nema korisiti. A pritom, mnogo je onih koji bi željeli da Crna Gora ne uspije, a često je lakše dobrog đaka navesti na loše navike, nego sebe poboljšati. To je jedan od razloga zašto smatram da je važno da ovaj proces ide narijed, iako suština nekada nije ispoštovana kako bismo željeli. Smatram da je ulazak nužan i ako do toga ne dođe, sav trud je bio uzaludan. Ne bi bilo pošteno prema onima koji su dali sve od sebe da cilj izmakne zbog nekih političkih mina – zaključio je Šarec.
Uprkos tome što je posla mnogo i što je preostalo čak 20 pregovaračkih poglavlja koja bi trebalo da se zatvore, a vremena sve manje, Šarec vjeruje da je, ukoliko niko ne bude sabotirao proces, moguće stići do cilja.
– Iz tog razloga želim što manje situacija kao što je bio slučaj u Botunu, previranja u Vladi i pokretanja pitanja koja bi mogla da stanu na put jedinstvu u Crnoj Gori. Sa druge strane, želim da istaknem da ljudi u Crnoj Gori koji se tehnički bave ovim procesom daju sve od sebe, to je ipak mala ekipa, jer ljudski resursi nisu neograničeni, posebno u malim državama – ističe EU parlamentarac.
<h2>Susjedima teško pada uspjeh Crne Gore</h2>
Kada je riječ o situacijama koje bi mogle da budu prepreka ili razlog da se put Crne Gore ka EU zasutavi, Šarec kaže da je to političke prirode, kao što je, navodi, nedavni slučaj kada je Francuska namjeravala da blokira dva pregovaračka poglavlja.
– Znam da to nije bilo zbog Crne Gore nego su bila neka druga pitanja, možda čak neki unutrašnji politički razlozi. Za mene je najbitnije da uzrok tome nije bila Crna Gora, ali ipak, mora se imati u vidu da postoje i uticaji sa strane. Vaši susjedi, mislim na Srbiju, naravno da nijesu oduševljeni brzinom kojom idete ka članstvu jer, kako to već ide kod susjeda, kada neko ima bolje auto, ili bilo šta bolje od njih, nije im pravo. U ovom slučaju, moramo znati i kako tamo razmišljaju – glavom smo u Briselu, srcem smo u Moskvi – rekao je Šarec.
Osvrnuo se i na nedavna dešavanja koja su dovela da mimoilaženja u koaliciji "Za budućnost Crne Gore", navodeći da su našli način da na putu ka istom cilju, krenu različitim putevima.
– Donijeli su Solomonsko rešnje, jer u ovom trenutku niko ne želi da bude onaj koji će uništiti proces pristupanja EU. Nadam se da će svi ipak raditi sve da se ide naprijed, jer, kako sam već rekao, pitanje vremena je tu, a već je bilo previše kočenja – navodi poslanik EP.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Šarec: Najnepovoljniji trenutak za pitanje jezika, zastave i druga identitetska pitanja - Crnoj Gori potrebno jedinstvo

U Budilniku vikendom otvaramo jutro pričama koje govore o zdravlju, identitetu i kreativnosti.
Istražujemo koliko je živa i dalje prisutna u crnogorskim zdravstvenim ustanovama i da li sistem zna gdje završava opasan medicinski otpad. Donosimo i priču o mladim djevojkama iz Kolašina koje njeguju tradicionalno pjevanje „na glas“ – jedan od najstarijih izraza crnogorske kulture.
Za kraj, u rubrici Uradi sam, Amela Čirgić pokazuje kako nastaju pletene torbe i šta svako od nas može napraviti kod kuće.
Budilnik vikendom – informisano, inspirativno i drugačije jutro.
Emisiju uređuje i vodi Safeta Ljuca.
Budite uz TV E od osam sati!

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Budilnik vikendom: O zdravlju, identitetu i kreativnosti

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Komisija za nestala lica: Potvrđeno da su pronađeni ostaci dva člana porodice Klapuh, potraga za trećim se nastavlja

Najmlađi članovi udruženja Serdar, Božuri i Vasojevaći iz Crne Gore, zajedno sa svojim pratiocima Filipom Lutovcem i Mićom Ralevićem, učestvovali su na kampu u Požarevcu, gdje su slušali lekcije o srpskom porijeklu i očuvanju srpskog jezika, tradicije, kulture, identiteta.
"Sportski kamp" održan je pod pokroviteljstvom srpskog Ministarstva zaduženog za koordinaciju aktivnosti i mjera u oblasti odnosa sa dijasporom, a ključna poruka bila je: "Nikada ne zaboravite svoje korijene".
Kako je saopšteno iz NVO Serdar "ovaj kamp predstavlja ne samo platformu za sportska takmičenja i učenje, već i izuzetnu priliku za stvaranje trajnih prijateljstava, jačanje ljubavi prema rodnoj zemlji i očuvanje našeg jezika, kulture i identiteta.&nbsp;
Ministar bez portfelja zadužen za koordinaciju aktivnosti i mjere u oblasti odnosa sa dijasporom, Đorđe Milićević, svečano je otvorio kamp i obratio se djeci sa značajnom porukom: "Nikada ne zaboravite svoje korijene. Srbija će uvek ostati vaš dom, bez obzira na to gdje živite".
U saopštenju se navodi da su energija i radost djece koja su učestvovala na kampu najbolja u potvrda da "ovakvi događaji imaju ogroman značaj u očuvanju srpske tradicije, kulture i jedinstva".
- Ovaj kamp je ne samo sportski događaj, već i značajna inicijativa za očuvanje srpskog kulturnog nasleđa i jačanje veza među našim mladima. Pozivamo sve da podrže ovakve aktivnosti i da zajedno radimo na stvaranju bolje budućnosti za našu djecu - zaključuje se u saopštenju tri organizacije koje su učestvovale u sportskom kampu Akademija talenata, koji vodi vaterpolista Nikola Rađen.&nbsp;

Djecu iz Crne Gore u sportskom kampu u Požarevcu uče da je Srbija njihov dom i da čuvaju srpski jezik i identitet

Više državno tužilaštvo je ocijenilo da u predmetu koji je formiran zbog prijave da je lice koje se nalazilo na liječenju u JU “Kakaricka gora, tamo i konzumiralo kokain”, nema elemenata za krivično gonjenje.
Više državno tužilaštvo u Podgorici je, odgovarajući na pitanja Portala ETV, kazalo da je u predmetu formiranom povodom informacije da je u JU „Kakaricka gora“ lice koje se nalazilo u toj ustanovi u toku liječenja konzumiralo opojnu drogu kokain, preduzelo sve mjere i radnje neophodne za utvrđivanje svih relevantnih činjenica i okolnosti od značaja za rasvjetljavanje predmetnog događaja.
- Nakon saslušanja svjedoka i prikupljanja svih potrebnih podataka i dokumentacije, tužilaštvo je izvršilo analizu kompletnog činjeničnog stanja, te ocijenilo da nije bilo osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica zbog bilo kojeg krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - kazali su Portalu ETV iz Višeg tužilaštva u Podgorici.
Uprava policije je, u februaru prošle godine objavila da je, povodom upotrebe psihoaktivnih supstanci u JU „Kakaricka gora“ zbog čega su udaljena četiri klijenata, izuzela brojnu dokumentaciju iz te ustanove u decembru 2023. godine, prikupila obavještenja od više osoba idostavila Višem državnom tužilaštvu na ocjenu i mišljenje.
<h2>SLUČAJ IZ 2023. GODINE</h2>
Podsjetimo, cijelu priču o ovom slučaju pokrenuo je 2023. šef Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković, koji je u Skupštini Glavnog grada inicirao smjenu direktora te javne ustanove Marka Čađenovića i kompletnog Savjeta ustanove koji ga je za tu funkciju i odabrao.
“Bolesti zavisnosti su problem čitavog društva, na čelo ustanove mora biti neko sa kredibilitetom i sposobnostima da se sa svim izazovima nosi na adekvatan način. Moramo biti svjesni važnosti te ustanove za naš grad, ali i državu, jer je to jedina ustanova toga tipa u Crnoj Gori”, kazao je tada Mašković.
Direktorica NVO “Moja šansa je tvoja šansa” Tanja Nuculović kazala je tada da su obavijestili direktora te ustanove, ali da od njega odgovor nijesu blagovremeno dobili.
“Na osnovu dobijenih informacija, nedavni događaj je potpuno očekivan, a sreća je što je sve završeno bez smrtnih ishoda. Zanima me da li se uzima legitimacija posjetilaca klijenata ‘Kakaricke gore’. Nejasno je kako je unešena droga i je li slučaj prijavljen policiji. Interesuje me i jesu li kamere zabilježile koliko su klijenti boravili u službenim prostorijama”, rekla je Nuculović.
Sve vezano za dešavanja oko JU Kakaricka gora bilo je turbulentno.
Konferenciju za medije odbornika Maškovića iz marta prošle godine u Skupštini Glavnog grada obilježio je incident, kada je zaposlena u ustanovi za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci “Kakaricka gora” Đurđina Turković, upala na pres i onemogućila izlaganje Maškoviću. Glavni grad podnio je prijavu protiv zaposlene u ustanovi “Kakaricka gora” zbog ometanja izlaganja Maškovića.
<h2>SKANDAL - Otkrivanjem identiteta korisnika JU „Kakaricka gora“ Marko Čađenović prekršio Zakon o ličnim podacima</h2>
Podsjetimo, Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) utvrdila je prošle godjen da je direktor JU Kakaricka gora Marko Čađenović prekršio Zakon o zaštiti podataka kada je tokom gostovanja na jednoj televiziji objelodanio identitet dvije osobe koje su bile hospitalizovane u toj ustanovi.
Čađenović je to učinio saopštavajući njihova imena, dužinu boravka u JU Kakaricka gora, te ishod liječenja.
“Članom 9 stav 1 t. 1 i 9 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti definisano je da su lični podaci sve informacije koje se odnose na fizičko lice čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi neposredno ili posredno, a naročito pozivanjem na ličnu identifikacionu oznaku ili jednu ili više karakteristika koje su specifične za fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili društveni identitet tog lica. U istom članu pod takom 7 Zakona definisano je da su posebne kategorije ličnih podataka lični podaci koji se odnose na rasno ili etničko porijeklo, političko mišljenje, vjersko ili filozofsko uverenje, članstvo u sindikalnim organizacijama, kao i podaci koi se odnose na zdravstveno stanje ili seksualni život. Istim članom pod tačkom 2 ovog Zakona definisano je da je obrada ličnih podataka radnja kojom se automatskim putem ili na neki drugi način lični podaci prikupljaju, evidentiraju, snimaju, organizuju, čuvaju, povlače, koriste, vrši uvid u njih, otkrivaju putem prenosa, objavljuju ili na neki drugi način čine dostupnim, svrstavaju, kombinuju, blokiraju, brišu, uništavaju, kao i bilo koja druga radnja koja se vrši na ličnim podacima”, navodi se, između ostalog, u rješenju AZLP.
AZLP je konstatovala da je Čađenović odgovoran za objavu ličnih podataka bivših korisnika JU Kakarica gora na osnovu kojih se može utvrditi njihov identitet (ime i prezime korisnika, njihovog zdravstvenog stanja, kao i vrijeme kada su bili korisnici usluga).

Miraš Dušević

Za kokain u JU “Kakaricka gora” niko nije odgovoran

Udar na Fakultet za crnogorski jezik i književnost predstavlja udar na sve koji kritički promišljaju u Crnoj Gori, koji drže do crnogorskog identiteta od strane vlade u kojoj većinski sjede oni koji Crnu Goru ne osjećaju kao svoju državu. Iako rado koriste sve funkcionerske privilegije te države, ili svjesno rade za interese Aleksandra Vučića i njegovog koncepta srpskog sveta, kazala je politička analitičarka i izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
Uljarevič je za Al Džazira Balkans podsjetila i na prošlogodišnji udar na FCJK i kako je rekla " dramu" da li će tom fakultetu biti obnovljena akreditacija, iako nije bilo upitno da li ispunjava tražene uslove. 
Takođe, podsjetila je i na poziciju zaposlenih u toj naučnoj ustanovi koja je bitno drugačija od pozicije zaposlenih na drugim fakultetima Univerziteta Crne Gore.
- Suštinski, to je odnos nove vlasti prema onim institucijama, iako su one rijetke, da ne kažem incidentne, koje se bave očuvanjem crnogorskog identiteta, jezika, kulture i pamćenja. Stoga bi gašenje FCJK, direktno ili kroz postepeno administrativno iscrpljivanje višeslojno bilo opasno za crnogorsko društvo. To bi značilo institucionalno odricanje države od brige za sopstveni jezik i kulturu. Bio bi to ozbiljan udarac za akademsku slobodu, obrazovnu autonomiju i evropske vrijednosti pluralizma i nediskriminacije, kojima kao društvo stremimo - rekla je Uljarević.

Uljarević: Udar na Fakultet za crnogorski jezik i književnost je udar na sve koji drže do crnogorskog identiteta

Predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić kazao je da su od sticanja nezavisnosti Crne Gore 21. maja 2006. godine postignuti značajni rezultati, ali da treba jačati identitet Crne Gore i njene institucije.
Jakić je za Televiziju E rekao da se u prethodnih 19 godina sigurno moglo uraditi mnogo više, ali da se moraju uzeti u obzir sve društvene i političke okolnosti.
- Ono što je sigurno je da bi trebalo intenzivnije raditi na utvrđivanju identiteta Crne Gore i jačanju institucija. Iako su snažno postavljeni temelji tih institucija, one nijesu uspjele dovoljno da se izgrade za ovih 19 godina i na sceni je danas njihovo urušavanje - ocijenio je Jakić.
T.K.

Jakić: Intenzivnije raditi na utvrđivanju identiteta Crne Gore

U vremenu kada su identitetska pitanja sve češće oruđe političke manipulacije, nova emisija Građanskog ugla Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E otvara važnu debatu: da li kultura i identitet mogu biti most, a ne zid između ljudi na Zapadnom Balkanu? Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala je o ovoj temi sa Sašom Ordanoskim, političkim analitičarom iz Skoplja, Dževdetom Tuzlićem, novinarom iz Sarajeva, Androm Martinovićem, rediteljem i Jasnom Tatar Anđelić, profesoricom francuskoj jezika i književnosti iz Crne Gore. Na pitanje da li se kulturne razlike među narodima u regionu namjerno zloupotrebljavaju i u koje svrhe, Sašo Ordanoski je istakao da kultura nije ni inherentno pozitivna ni negativna, već da zavisi od konteksta.&nbsp; - Kultura je konglomerat vrijednosti, tradicija i istorije koji gradi identitet zajednice, ali ona sama po sebi nije bolja ni gora od neke druge - &nbsp;pojasnio je on.&nbsp; Dodao je da se kultura često koristi kao sredstvo u političkim obračunima, te izrazio zabrinutost zbog sve većeg povratka nacionalističkim narativima, ne samo u regionu, već i globalno. - Nisam optimista. Vraćamo se na stare modele koji koriste identitet za podjele - naveo je on. Tatar Anđelić kaže da identitet polazi od pojedinca, dok se u političkom govoru na Balkanu gotovo isključivo koristi kao kolektivna oznaka.&nbsp; - To je zloupotreba. Identitet nije samo ono što nam piše u ličnoj karti, već i ono što nas određuje intimno. Nažalost, sistem nas stalno gura da se bavimo spoljnim slojevima - nacijom, vjerom, grupom - umjesto pojedincem - istakla je Tatar Anđelić.&nbsp; To je ilustrovala primjerom aktuelnog položaja Crnogorki i Crnogoraca u Crnoj Gori, ističući da je to samo jedna od manifestacija šireg problema u cijelom regionu. &nbsp;- Na sceni je teška regresija onoga što bi trebalo da bude razjašnjavanje i prepoznavanje identiteta, bilo da je riječ o pripadnosti naciji, vjeri ili jednostavno duhovnom identitetu pojedinca - ocijenio je Dževdet Tuzlić u osvrtu na situaciju u BiH.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511110544_0043d5ef42c67bf9219547262e1369d7bf00fa254d1139535cc7f62025fe7cff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511110544_0043d5ef42c67bf9219547262e1369d7bf00fa254d1139535cc7f62025fe7cff" data-rendition-name="original" width="1284" height="1049" loading="lazy" alt='Iz emisije "Građanski ugao"'> <figcaption>Iz emisije "Građanski ugao"(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Podsjetio je da su ljudi u BiH nekada prepoznavani po posebnoj duhovnoj dimenziji - bez obzira na vjeru i naciju, i često su ih zvali jednostavno „Bosanac“, što je nosilo konotaciju spontanosti, duha, empatije i otvorenosti.&nbsp; - Danas je sve više onih koji preispituju da li je greška što se nikada nisu jasno odredili po tim kolektivnim osnovama. Mnogo je onih koji i dalje ne žele da se odrede. Ja sam jedan od njih - kazao je Tuzlić. Kada je riječ o Crnoj Gori, Andro Martinović je ukazao da se identitet gradi i brani prvenstveno kroz kulturu.&nbsp; - Identitet ne treba da se svodi na jednu dimenziju, jer svaka osoba nosi više identiteta. Ideologija pokušava da nas svede na jedno, da nas učini jednoličnima, ali kultura nas uči da budemo osobeni, a da se istovremeno ne udaljavamo jedni od drugih - rekao je Martinović, dodajući da je zadatak kulture da razvija individualnost, ali i da prepoznaje zajedničke vrijednosti koje nas povezuju u kolektiv. Ana Martinoli se osvrnula na konkretne primjere kulturnih inicijativa koje su uspjele da povežu različite identitete, poput Deklaracije o zajedničkom jeziku iz 2017. godine, Sarajevskog filmskog festivala (SFF), Skoplje Jazz Festivala, Krokodila, itd. koji promovišu zajedničko nasljeđe. Ona je podsjetila i na nalaze istraživanja Evropske kulturne fondacije, po kojima čak 70% građana Zapadnog Balkana pozitivno ocjenjuje ovakve događaje, a 65% posjetilaca je navelo da im je prisustvo tim festivalima pomoglo da preispitaju prethodne stereotipe. - Kultura ima potencijal da spaja, ali političke elite je često koriste za razdvajanje. U Srbiji, recimo, 65% ispitanika vjeruje u superiornost srpske kulture, što podstiče isključivost - upozorila je Martinoli.&nbsp; Ona je istakla nedavne studentske proteste i saradnju studenata iz Novog Pazara i Beograda, ocijenivši ih kao simboličan čin koji unosi novu nadu.&nbsp; - Studenti u Srbiji sve više izražavaju sumnju u zvanične narative i pokazuju želju za povezivanjem s vršnjacima iz regiona. To je možda vjesnik promjena koje će donijeti novu generaciju oslobođenu tereta prošlosti - poručila je ona. Ordanoski je, s druge strane, izrazio pesimizam u pogledu efikasnosti nevladinog sektora u procesu pomirenja.&nbsp; - Potrošio sam 40 godina na ovakvim projektima – oni su neuspješni. Korisni su, ali marginalni bez sistemske podrške države. Kultura je društveni proizvod, a država igra ključnu ulogu u toj proizvodnji - pojasnio je on.&nbsp; U tom kontekstu, podsjetio na poslijeratno pomirenje Francuske i Njemačke, gdje su države bile te koje su pokrenule masovne razmjene građana i reformisale obrazovne sisteme. Naglasio je da u državama bivše Jugoslavije nedostaje ta vrsta institucionalne podrške i političke volje.&nbsp; - Naše države nijesu funkcionalne – ne možemo biti patrioti kada se nemamo čime ponositi. Većina ljudi zbog toga klizi ka nacionalizmu jer je to lak teren za manipulaciju - zaključio je on. Tuzlić se nadovezao potvrđujući važnost kulture u procesima pomirenja „kada je 1998. Sarajevsko pozorište prvi put gostovalo u Beogradu, to je u Sarajevu doživljeno kao znak bolje budućnosti". Istovremeno je upozorio na dramatičan pad interesovanja mladih za regionalnu kulturu i istoriju.&nbsp; - Danas se mladi ne interesuju ni ko su članovi Predsjedništva BiH, niti ko su Dositej Obradović, Goce Delčev, Njegoš ili Meša Selimović - istakao je, dodajući da su kulturne institucije u regionu sistematski zanemarene.&nbsp; On se zapitao kako organizovati društvo koje će biti relevantno za sve generacije – za starije koji već nose neko iskustvo i za mlađe koji treba da preuzmu odgovornost.&nbsp; - Kultura treba da bude temelj na kojem gradimo zajedništvo, naročito u Bosni i Hercegovini, gdje su kultura i identitet posebno osjetljive teme - naglasio je Tuzlić. Martinović se zadržao na opisu jednog koordinatnog sistema u čijem je središtu nekadašnja zajednička zemlja - Jugoslavija.&nbsp; - Nije slučajno što se stalno vraćamo toj paradigmi. To je bila etapa emancipacije ovih naroda. Ne govorim o okvirima, već o formatu koji nam je svima bio potreban, jer ste mogli da iznesete svoje ideje, da ih testirate. Stoga, to vraćanje nije samo politička nostalgija - kazao je on.&nbsp; Po njegovom mišljenju, rušenjem te zemlje, urušen je i vrijednosni sistem, pa se i zapitao - što formirane ličnosti iz tog perioda sada mogu da ponude. Fokus je stavio i na Crnu Gori.&nbsp; - Ovdje se promoviše neka tradicionalna Crna Gora o kojoj se zapravo vrlo malo zna. Pozivaju se na ličnosti o kojima ne znaju dovoljno, a mnoge od njih su bile vrlo moderne i progresivne za svoje vrijeme. Nisu to bile konzervativne i zatucane figure – da jeste, ova zemlja ne bi imala prvu državnu štampariju, ne bi se orijentisala tamo gdje je jedino mogla da bi opstala - podvukao je Martinović. Tatar Anđelić je stave da se nalazimo u “fazi zalaska, zapadanja u nacionalne, političko-klerikalne rovove, koje čine veliku štetu Crnoj Gori. Jer Crna Gora može opstati samo kao zajednička kultura – crnogorska kultura koju su kroz vijekove stvarali i pravoslavci i katolici i muslimani.” Govoreći o neophodnosti uspostavljanja kulture otvorenosti, kritičkog promišljanja i samoposmatranja, ona je apelovala na promjene u obrazovnom sistemu koje bi to omogućile.&nbsp; - U tome se mora početi od vrtića jer je kasno čekati srednju školu - konstatovala je ona. Ordanoski je ustvrdio da se već 70 godina govori na ovu temu i da postoje četiri strategije kako se u multikulturnim društvima rješavaju problemi: &nbsp;asimilacija, separacija, segregacija i integracija koja je najteža, ali i najvažnija.&nbsp; - Makedonija je razvila taj model nakon konflikta 2001. godine. Integrativni, multietnički model – skup, komplikovan, zakonski zahtjevan. Za to vam treba zrela demokratija. A ni u Holandiji i Švedskoj to ne funkcioniše kako treba, da ne govorimo o Francuskoj ili Britaniji. To je pitanje političke volje, ali i ulaganja. Koliko ćete para uložiti da obrazovni sistem funkcioniše tako da se Makedonci i Albanci međusobno uče jezike, ili da djeca u Crnoj Gori uče o kulturi svih građana - zapitao se Ordanoski, naglašavajući da je u svakoj demokratskoj zemlji najvažnije pitanje kako se troši novac. Tuzlić je dodao da se sve više udaljavamo od onoga što su integrativni procesi i dodao peti element, na prethodna četiri koja je istakao Ordanoski – partikularizam. Govoreći o ulaganju u kulturu i 2,5% koji se iz ukupnog budžeta Crne Gore izdvajaju za kulturu, Martinović je objasnio da je to samo na papiru.&nbsp; - Radi se o cilju koji je Evropa postavila, pošto u kulturi nemate direktive, već preporuke što da radite. Faktički to nikad nije primjenjeno kod nas, a izloženi smo različitim manipulacijama. Odbije se kapitalni budžet, pa se nešto ostavi za drugu godinu kroz neke linije podrške, konkurs i tako dalje. I ta igra u kojoj političari misle da nas izigraju, na kraju se, zapravo njima obija u glavu - zaključio je Martinović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZ2VUCk31X2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Identitet kao političko oružje i što nam kultura danas (ne) govori?

Plasiranje irelevantnih tema i informacija s ciljem zamagljivanja stvarnosti i skretanja pažnje s onoga što je u datome trenutku u društvu izrazito bitno jedna je od čestih propagandnih tehnika. Time se nastoji kreirati diverzija, kojom će slušaoci - a da toga nijesu nužno ni svjesni - prioritet dati novoj temi i time zaboraviti suštinu, kazali su iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK).
Juče se javnosti obratio mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, nudeći polarizacijske i površne stavove o jeziku, istoriji, politici, izmjenama Ustava, u nastojanju da, kako kažu u FCJK, skrene fokus sa masakra na Cetinju, u kojem je svirepo ubijeno 12 osoba, među kojima dva školarca na raspustu; katastrofalno loše reakcije i prateće komunikacijske strategije bezbjednosnoga sektora; protesta studenata, koji su ustali protiv užasavajuće pogrešnih i neadekvatnih reakcija rukovodilaca bezbjednosnoga sektora i narušene opšte sigurnosti.
- Žrtve zločina na Cetinju i rad na tome da se ništa slično nikad ne ponovi suštinski su jedini bitni. Imenovanje jezika jezičko je i političko pitanje. U skladu s Ustavom i međunarodnim konvencijama kojih je Crna Gora potpisnica, svako ima pravo da jezik nazove svojim imenom, kao što svako ima pravo da govori jezikom kojim želi. Pokretati pitanja imenovanja jezika i manipulisati identitetskim temama i revizijom istorije u vrijeme kad je čitava Crna Gora u žalosti za izgubljenim životima, u šoku i strahu od mogućih novih krvoprolića ravno je krvomutnji. - navedeno je u saopštenju FCJK.
Napominju da su ljudske žrtve posljedica svakovrsne društvene nebrige, ali i javašluka u sektoru zaduženom za opštu sigurnost građana. 
- Stoga osuđujemo svaku manipulaciju temama kojima se zamagljuje rješavanje tih ključnih pitanja. U skladu s akademskim integritetom, obavještavamo javnost da je ovaj nastup bio samo blijedi i bijedni propagandni pokušaj na koji ne treba nasijedati. I još jednom pružamo podršku studentima i studentkinjama, ali i svim akterima i akterkama koji se u ovim okolnostima bore za istinski zdraviju Crnu Goru - poručeno je iz FCJK.

FCJK: Pokretati pitanja jezika i manipulisati identitetskim temama i revizijom istorije u vrijeme žalosti ravno je krvomutnji

Na Cetinju je u jučerašnjoj tragediji Aco Martinović ubio 12 ljudi - od kojih je dvoje maloljetne djece - devetogodišnji Vukan Vuletić i njegov brat Jovan (14).
Oni su ubijeni u naselju Humci, u ulici Jaroslava Čermaka, nakon što je Martinović prethodno u kafani njihovog oca - Velestovo, ubio njihovog strica Mirka Vuletića (45), Branislava Mudrešu (60), Radivoja Markovića (70) i Miloša Martinovića (39).
Martinović je u ulici Donji kraj 24 usmrtio Draganu Drašković (52), a u istoj ulici - Donji kraj 7 Zoricu Vuletić (42).
U Bajicama je života lišio Radovana Martinovića (70), Radmilu Martinović (63), Marka Martinovića (39) i Joša Otaševića (55).
U krvavom piru Martinovića teško su povrijeđeni Marko Vuletić, Andrija Mudreša, Dejan Kokotović i Marija Martinović. Za njihove živote se bore ljekari Kliničkog centra Crne Gore.

Poznat identitet svih žrtava Aca Martinovića

Usred sve većih tenzija zbog mogućeg američkog vojnog udara na Iran, satelitski snimci pokazuju da su ulazi u nuklearna postrojenja Irana, poput kompleksa u Isfahanu, navodno zatrpani tonama zemlje. Satelitski snimak od 10. februara prikazuje ono što izgleda kao gomila zemlje koja ispunjava ulaze u tunelski kompleks u Centru za nuklearna istraživanja Isfahan, centralno područje Irana. Snimak iste lokacije iz 2024. godine prikazuje ulaze u tunele onako kako bi obično trebali izgledati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026021121028_6e55ecb6304b579a7924809c6ea46659693c429e86c38b762a6bc6b2760bff81" data-rendition-name="original" width="676" height="443" loading="lazy" alt="iran"></figure>  Posmatrači navode da je Iran donio odluku da zatrpa ulaze zemljom kao jednostavan način da oteža mogući upad specijalnih snaga u nuklearni kompleks. Nedavni satelitski snimci pokazuju i značajno gomilanje vojne opreme na bazama savezničkih snaga SAD‐a na Bliskom istoku, dok se vode pregovori o zaustavljanju iranskog nuklearnog programa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026021121028_cb6326f2b499aefff9e54aab74398bf40c6315b3a983c245d347510b548ba567" data-rendition-name="original" width="670" height="648" loading="lazy" alt="Iran"></figure>  Satelitski snimci pokazuju povećanje broja aviona u vazduhoplovnoj bazi Al-Udeid u Kataru 17. januara (lijevo) i 1. februara. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je 11. februara na obilježavanju 47. godišnjice Islamske revolucije rekao da Iran "ne teži posjedovanju nuklearnog oružja" i da je spreman na provjeru svojih tvrdnji. Teheran je odbio da dozvoli inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju tokom mjeseci pojačanih tenzija sa Sjedinjenim Državama oko iranskog nuklearnog programa.

Iran 'zatrpava' nuklearni kompleks, satelitski snimci otkrivaju gomilanje američkih snaga

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je prihvatio prijedlog SAD da se sljedeće sedmice održi nova runda pregovora u cilju okončanja rata sa Rusijom, napominjući da će pitanje teritorije ostati centralno u pregovorima, javila je agencija Bloomberg.&nbsp;
Razgovori, zakazani za utorak ili srijedu, mogli bi da budu održani u Sjedinjenim Američkim Državama, iako je učešće Moskve i dalje neizvjesno.
Među opcijama o kojima se razgovara je stvaranje slobodne ekonomske zone koja bi služila kao tampon-zona u Donbasu, opcija koju su i Kijev i Moskva dočekali sa skepticizmom. Zelenski je naglasio da Ukrajina podržava održavanje snaga duž linije fronta i insistirao je da cijela ukrajinska teritorija mora ostati pod ukrajinskom upravom.
Ukrajinski predsjednik je naznačio da bi svaki mirovni sporazum morao da bude odobren u parlamentu ili na referendumu.
Zelenski je upozorio i na teške ekonomske i bezbjednosne izazove sa kojima se njegova zemlja i dalje suočava, pominjući ogromne potrebe za finansiranjem za obnovu i održavanje vojnih kapaciteta, dok su nedavni ruski napadi ozbiljno pogodili energetsku infrastrukturu zemlje.

Zelenski prihvatio nove razgovore sa SAD o okončanju rata

Predjsednica Kosova Vjosa Osmani saopštila je da je predsjedniku Pokreta Samoopredjeljenje Aljbinu Kurtiju povjerila mandat za formiranje nove Vlade Kosova, čime je ispunjen uslov za sazivanje sjednice parlamenta za izbor nove Vlade.&nbsp;
- Danas sam, u skladu sa Ustavom Kosova, imenovala premijera Aljbina Kurtija za mandatara za formiranje Vlade Republike Kosova. Želim mu uspjeh u vođenju nove Vlade i rad u službi građana Republike Kosova. Neka mu je sa srećom- napisala je Osmani na Fejsbuku.
Očekuje se da večeras Skupština Kosova na sjednici glasa o formiranju treće Vlade Aljbina Kurtija.

Kurti dobio mandat za formiranje nove Vlade Kosova

Glumac Džejms Van der Bik, najpoznatiji po glavnoj ulozi u američkoj tinejdž drami Dosonov svijet (Dawson's Creek) preminuo je u 49. godini nakon borbe sa rakom debelog crijeva, prenosi BBC.
- Naš voljeni Džejms Dejvid Van der Bik preminuo je u miru ovog jutra. Svoje posljednje dane proveo je u hrabrosti, vjeri i milosti- navodi se u objavi na njegovim društvenim mrežama, prenosi BBC.
Glumcu je bolest dijagnostikovana u drugoj polovini 2023. godine, ali je vijest o tome javnosti saopštio tek u novembru 2024.
Otac šestoro djece glumio je u mnogim popularnim serijama i filmovima krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih uključujući kultnu seriju Dosonov svijet.

Tag: identitet