Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine raspisalo je Međunarodni konkurs za urbanističko-ahitektonsko idejno rješenje Bloka A1, u okviru prve faze realizacije naselja „Velje brdo“, površine 61.356 metara kvadratnih, a koji se prostire na dijelu kp 387/1 KO Velje brdo.
Cilj konkursa je, kako je saopšteno iz tog resora, izbor najkvalitetnijeg, jasno čitljivog i planski provjerljivog idejnog urbanističko–arhitektonskog rješenja Bloka A1, koje će biti neposredno primjenjivo u planskom dokumentu i objediniti urbanističke, funkcionalne, estetske i ekološke aspekte razvoja ovog prostora, uz puno poštovanje prirodnog okruženja i principa održive gradnje.
S tim u vezi, dobijeno idejno rješenje Bloka A1 postaće sastavni dio Izmjena i dopuna Prostorno - urbanističkog plana Glavnog grada Podgorica.
Konkurs je otvoren od do 31. marta 2026. godine, kada ističe rok za predaju konkursnih rješenja.
- Ministar Slaven Radunović odredio je konkursnu komisiju u sastavu: Mirjana Đurišić, arhitektica – v.d. generalne direktorice Direktorata glavnog državnog arhitekte – predstavnica Raspisivača, predsjednica Komisije; mr Svetlana Jovanović, prostorna planerka - direktorica Agencije za planiranje prostora Crne Gore, članica; Aleksandra Tošić Jokić, arhitektica – Rukovoditejka izrade IID PUP-a Glavnog grada Podgorica, članica; Prof. dr Vladimir Lojanica, arhitekta, redovni profesor, dekan Univerziteta u Beogradu – Arhitektonskog fakulteta, član;
prof. Saša Begović, arhitekta, Arhitektonski Fakultet Zagreb i Studio 3LHD, Hrvatska, član; Nevena Jovović, M.Arch. - v.d. generalne direktorice Direktorata za planiranje prostora – predstavnica Raspisivača, članica; Vesna Jovović, pejzažna arhitektica, članica; Gavrilo Vuković, arhitekta – Sekretar sekretarijata za prostorno planiranje i održivi razvoj Glavng grada Podgorice, član; Maja Delić, arhitektica - Ministarstvo javnih radova, članica; Simeun Matović, diplomirani inženjer građevine, član; Milica Vukčević, dipl.pravnik - Ministarstvo javnih radova, članica - saopšteno je iz Ministarstva.
Za najbolje idejno rješenje predviđena je nagrada od 100.000 eura, drugoplasiranom ide 65.000, a trećeplasiranom 40.000 eura.

- Projekat Velje Brdo predstavlja važan korak ka planskom i održivom razvoju prostora, sa ambicijom da postane primjer savremenog urbanog planiranja i kvalitetnog životnog okruženja - navedeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Projekat "Velje brdo": 100.000 eura za najbolje idejno rješenje Bloka A1

U saradnji Opštine Herceg Novi i resornog ministarstva uskoro će biti objavljen javni konkurs za najbolje idejno rješenje za izgradnju nove bolnice Meljine. Кonkurs će biti realizovan na osnovu Studije izvodljivosti koja je kao lokaciju potvrdila prostor bivše komande ratne mornarice. Do izgradnje nove bolnice namjera je da se u postojećoj poboljša oprema i obezbjedi novi kadar kako bi građani Herceg Novog imali adekvatnu zdravstvenu zaštitu.
Nakon završetka studije izvodljivosti izgradnje nove bolnice u Meljinama, za šta je iz opštinskog budžeta opredjeljeno oko 40 hiljada eura, lokalna samouprava u saradnji sa Vladom Crne Gore nastavlja da radi na rješavanju dugogodišnjeg problema sekundarne zdravstvene zaštite u Herceg Novom, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić.
- Uskoro očekujemo raspisivanje konkursa za odabir najboljeg idejnog rješenja za izgradnju nove bolnice, na osnovu studije koja je potvrdila lokaciju a koju je opština HN uradila. Nakon idejnog rješenja ide se na izradu glavnog projekta i izgradnju nove bolnice - kazao je Katić.
On je napomenuo da su u prethodnom periodu napravljeni veliki pomaci kada je riječ u funcionisanju Bolnice Meljine pod okriljem Kliničko bolničkog centra Kotor, u čemu je i lokalna samouprava pomogla brojnim donacijama.
- Otvoreno je poslije deset godina odeljenje za transfuziju, dolaze novi kadrovi, definitivno je bolja situacija u odnosu na prethodni period. Sve su to razlozi da damo dodatnu podršku, a pored RTG aparata koji je nabavila Opština i vozila za čiju nabavku je raspisan tender, Ministarstvo će u prvoj polovini naredne godine nabaviti i skener. Sve su to uređaji i oprema koja će moći da se prebaci u novi objekat kada bude završen - kazao je Katić.
Studiju izvodljivosti &nbsp;izgradnje nove bolnice u Meljinama izradio je Кonzorcijum DBA DOO Novi Sad i E3 konsalting, koji je dostavio najpovoljniju i jedino ispravnu ponudu na tenderu.&nbsp;
Studija će poslužiti za pripremu tehničke dokumentacije i raspisivanje konkursa za arhitektonsko-urbanističko rješenje, kao i za potvrdu kapaciteta predviđenih urbanističko-tehničkim uslovima.

1250x600

1084x550

Uskoro konkurs za izradu idejnog rješenja za izgradnju bolnice u Meljinama

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine raspisalo je Međunarodni konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja objekta Druge gimnazije u Podgorici.
- Predmet konkursa je izrada idejnog arhitektonskog rješenja objekta Druge gimnazije u Podgorici i predstavlja ključni razvojni projekat usmjeren na unapređenje razvoja srednjeg obrazovanja u Glavnom gradu - kazali su u Ministarstvu.
Obuhvat konkursa nalazi se u okviru Univerzitetskog centra, na lokaciji koju čine katastarske parcele broj: 1349/1, 1349/3, 1372/61 KO Podgorica I, u zahvatu Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorica („Službeni list CG – opštinski propisi“, br. 06/14), Glavni grad Podgorica. Ukupna površina zahvata konkursa iznosi 10 638 m².
- Izgradnja Druge gimnazije u Podgorici predstavlja strateški iskorak ka unapređenju srednjoškolskog obrazovanja u Glavnom gradu. Novi objekat omogućiće rasterećenje kapaciteta postojeće Gimnazije "Slobodan Škerović", jedine takve ustanove u gradu, čime se odgovara na rastuće potrebe mladog stanovništva i urbanog razvoja Podgorice. Kroz uspostavljanje savremenog i funkcionalnog prostora za nastavu i vannastavne aktivnosti, stvaraju se uslovi za kvalitetnije obrazovno okruženje, koje će podsticati znanje, kreativnost i sveukupni razvoj srednjoškolaca - kazali su u Ministarstvu.
Ovaj projekat, ističu oni, ima i širi društveni značaj, jer afirmiše ulogu obrazovanja kao temelja održivog razvoja zajednice.
Konkurs je otvoren od ponedeljka, 30. juna 2025. godine, a rok za predaju radova je srijeda, 1. oktobar 2025. godine, do 10 sati. 
Konkrusni radovi se šalju na adresu: <a href="mailto:druga.gimnazija.pg@gmail.com">druga.gimnazija.pg@gmail.com</a>
Rezultati konkursa biće objavljeni do ponedeljka, 27. oktobra 2025. godine.
Raspisivač Konkursa će nakon donošenja Odluke žirija i predaje Izvještaja žirija, objaviti rezultate Konkursa na zvaničnoji internet i stranici konkursa: <a href="http://www.architecturalcompetitions.me/" target="_blank">www.architecturalcompetitions.me</a>.
- Rok za postavljanje pitanja: Svi učesnici mogu postaviti pitanja u vezi sa konkursom do utorka, 15.jula 2025. godine, nakon čega će sva pristigla pitanja i odgovori biti objavljeni na internet stranici <a href="http://www.arhitecturalcompetitions.me/" target="_blank">www.arhitecturalcompetitions.me</a> do petka, 25. jula 2025. godine - kazali su u Ministarstvu.
Pitanja se šalju na adresu: <a href="mailto:druga.gimnazija.pg@gmail.com">druga.gimnazija.pg@gmail.com</a>
Članovi konkursnog žirija su Gavrilo Vuković, arhitekta - v.d. sekretara Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada – predsjednik žirija; Vladimir Lojanica, arhitekta – dekan Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, (Srbija) – stručni član; Saša Randić, arhitekta/osnivač - studio „Randic and associates“, Rijeka (Hrvatska) - stručni član; Mirjana Đurišić, arhitektica - v.d. generalne direktorice Direktorata glavnog državnog arhitekte u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, predstavnica raspisivača - članica; Nikola Novaković, arhitekta/osnivač - studio „Enforma“, predstavnik Inženjerske komore Crne Gore – stručni član.
Prva nagrada 23.000,00 eura, druga 14.000,00, treća 8.000,00, tri otkupa po 2.000,00 eura. 
<h2>Pravo učešća</h2>
Pravo učešća na konkursu imaju sva pravna i fizička lica koja ispunjavaju uslove definisane Raspisom konkursa i Konkursnim zadatkom. 
- Na Konkursu mogu učestvovati lica koja imaju prebivalište, odnosno sjedište na teritoriji Crne Gore, kao i lica sa sjedištem i prebivalištem na teritoriji druge države, pri čemu je barem jedan od autora konkursnog rada (pojedinac ili vođa autorskog tima), odgovorno lice arhitektonske struke (licencirani arhitekta). Autor, odnosno vođa autorskog tima može angažovati stručnjake drugih profesija u cilju unapređenja konkursnog rješenja - kazali su u Ministarstvu.
Registracija nije potrebna, učešće na konkursu je besplatno.
Tačna lokacija može se pronaći na linku: <a href="https://maps.app.goo.gl/CyLAsDn6sCA3PUPX7" target="_blank">https://maps.app.goo.gl/CyLAsDn6sCA3PUPX7</a>

Raspisan konkurs za izradu idejnog rješenja objekta Druge gimnazije u Podgorici

V.d. glavnog državnog arhitekte Mirjana Đurišić dala je saglasnost na dopunjeno idejno rješenje „Green House" d.o.o. Podgorica za rekonstrukciju željezničkih stajališta Morača, Vranjina, Virpazar, Crmnica, Šušanj, Sutomore i Bar.
Kako je navedeno u rješenju upućenom Željezničkoj infrastrukturi, predviđena je rekonstrukcija partera, kolskih i pješačkih pristupa stajalištima Morača, Vranjna, Crmnica i Šušanj u smislu poboljšanja uslova korišćenja željezničkih usluga imajući u vidu neometano kretanje osoba sa invaliditetom.&nbsp;
U tom pravcu, predviđa se postavljanje natkrivenih peronskih platformi, kojima će se osobama sa invaliditetom omogućiti neometan ulazak i izlazak iz voza.&nbsp;
Novoprojektovanim stanjem predviđa se i izgradnja nove nadstrešnice iznad novoprojektovane željezničke platforme, a na njima taktilna staza za osobe sa invaliditetom, sa oblogom od gumiranih taktilnih ploča, u kombinaciji sa oblogom od betonskih ploča.
Idejnim rješenjem predviđeno je i oplemenjivanje i ozelenjavanje površina na kojima je to omogućeno.&nbsp;
- Projektovanim željezničkim platformama, koje su podignute na kotu od +0,55 u odnosu na kotu kolosjeka, odnosno šina, omogućen je lakši pristup za OSI. Predviđenim pasarelama sa liftovima odgovarajućih dimenzija omogućeno je jednostavnije prelaženje preko šina na susjednu platformu. U prostoru parkinga predviđen je odgovarajući broj parking mjesta za OSI. Prostor u cjelini je projektovan bez barijera kako bi se i u vertikalnom i u horizontalnom smislu omogućilo nesmetano kretanje licima sa invaliditetom - navedeno je u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade.
Rješenjem je predviđena i rekonstrukcija staničnih zgrada u Sutomoru i Baru u postojećim gabaritima i izgradnja nadstrešnica iznad novoprojektovanih platformi, kao i pješačkog mosta - pasarele sa liftovima koja povezuje dvije platforme.&nbsp;
- Rekonstrukcijom stanične zgrade obuhvataju se sve površine koje koriste putnici, kao čekaonice, toaleti, prostori za prodaju karata; kancelarije i druge prostorije koje koristi osoblje Željezničke infrastrukture tehničke prostorije uključujući prilazne hodnike, stepeništa itd. Novoprojektovane objekte čine dvije nadstrešnice iznad dvije nove platforme, predviđene od čelične konstrukcije. Uz pasarelu su predviđeni liftovi i dvokraka stepeništa - objašnjeno je u dokumentu.
Takođe, i u Virpazaru je panirana rekonstrukcija stanične zgrade, sanacija krova i izgradnja nadstrešnica iznad novoprojektovanih platformi.&nbsp;
- Rekonstrukcijom stanične zgrade obuhvataju se: sve površine koje koriste putnici, kao čekaonice, toaleti, prostori za prodaju karata; kancelarije i druge prostorije koje koristi osoblje Željeznicke infrastrukture. Rekonstrukcijom zgrade tehnickih prostorija stanice obuhvataju se tehničke prostorije uključujući prilazne hodnike, stepeništa itd. - dodaje se u dokumentu.&nbsp;
Kontatovano je da je idejno rješenje „Green House" d.o.o. usaglašeno sa smjernicama za oblikovanje i materijalizaciju, te je Direktorat glavnog državnog arhitekte utvrdio da su se stekli uslovi za davanje saglasnosti za njegovu realizaciju.

Tamara Klikovac

Željeznička stajališta u novom ruhu: Planirane rekonstrukcije staničnih zgrada i partera, pasarela u Baru, lakši pristup za OSI...

Idejno rješenje za projekat brze saobraćajnice zaleđem od Herceg Novog do Budve, koji je uradila kompanija „Građevinski Institut Makedonija“ AD, je završeno, a za prelazak preko zaliva ponuđen je most od Zelenike do Luštice.
Sekretar za prostorno planiranje i izgradnju u Opštini herceg Novi, Vladislav Velaš podsjeća da priča o izgradnji brze saobraćajnice traje skoro 50 godina, ali, kako ističe, realizacija je konačno započeta.
– Prošle nedelje smo imali prezentaciju u Monteputu, a i premijer Spajić je prije par dana, prilikom posjete Herceg Novom, pričao o ovoj temi. Brza obilaznica, sa četiri trake je nešto što je jako dobro. Samo idejno rješenje je varijanta sa mostom. To je nešto što smo pozitivno prihvatili – navodi on.
Velaš objašnjava da trasa brze saobraćajnice kreće od graničnog prelaza Debeli brijeg, a vodi do Tivta, mostom preko zaliva.
– Od Debelog brijega ide prvo jedan tunel desnom stranom. Prelazimo Sutorinsko polje, kod Drenovika opet ulazimo u tunel, koji ide ispod hercegnovskog zaleđa pet kilometara i izlazi u Zeleniku. U Zelenici je petlja, veza sa kružnom tokom, nastavlja dalje na tunel, odakle izlazi direktno na most dužine 1,7 kilometara i prelazimo na luštičku stranu. Prelaz na luštičkoj strani je odmah u tunelu i petlja Luštica, veza je idelano mjesto luštičkih sela, nisko na postojeći put, jedan krak ka Žanjicama i nastavak ka tivatskoj opštini – pojasnio je on.
Idejno rješenje mosta uradio je podgorički Institut za građevinarstvo, kao podizvođač, autor je prof. dr Duško Lučić, a odgovorni projektant Ivana Rubežić.
Predstavnici Opštine Herceg Novi insistirali su na tome da rješenje bude usvojeno, bez obzira na opciju prelaska zaliva.
– Da li će to biti prelaz preko Veriga, tunel ili most, ostavili smo stručnoj javnosti da oni odrede, ali smo insistirali da se u Prostornom planu Crne Gore nađe konačno rješenje, da nemamo alternativu, već da imamo definisan prelaz preko Boke. Mislim da smo vrlo blizu tog rješenja usvajanja odluke. Svi očekujemo da tokom ovog ili najkasnije narednog bude usvojen Prostorni plan, gdje će definitivno biti definisan ovaj koridor – navodi on.
Podvodni tunel dužine 16 kilometara bila je jedna od varijanti, ali bi projekat bio veoma komplikovan za realizaciju zbog dubine zaliva od 40 metara i raznih pravilnika, koje bi trebalo ispoštovati.
Kompanija „Građevinski Institut Makedonija“ AD Skoplje izabrana je na javnom pozivu za izradu Idejnog rješenja za dionicu brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve, a vrijednost ugovora je 175.329 eura sa PDV-om.

Završeno idejno rješenje brze saobraćajnice, mostom od Zelenike do Luštice

Njemačkoj korporaciji „Lidl“ data je saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju prodajno-skladišnog objekta u Opštini Zeta – navodi se u rješenju koje potpisuje vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata glavnog državnog arhitekte Mirjana Đurišić u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
U rješenju o davanju saglasnosti, objavljenom na sajtu Vlade, precizirano je da je arhitektonski projekat kreirala bjelopopljska kompanija „Optimus Project“, te da će prodajno-skladišni objekat biti u zoni C u Opštini Zeta, koja se nalazi u zahvatu Izmjene i dopune DUP-a „Mahala“.
Kompanija „Lidl“ se, kako se navodi u dokumentu, za davanje saglasnosti obratila Direktoratu glavnog državnog arhitekte 18. novembra 2024. 
Iz ovog direktorata su precizirali da je „Lidl“ dostavio neophodno dokumentacijza za dobijanje saglasnosti, odnosno urbanističko-tehničke uslove broj: UPUV 71-332/24-165 izdati 8. novembra u Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj Opštine Zeta, kao i izjavu projektanta sa tabelarnim prikazom zadatih i ostvarenih urbanističkih parametara. Iz kompanije su dostavili i izjavu ovlašćene geodetske organizacije i dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju objekta u zaštićenoj digitalnoj formi.
- Uvidom u idejno rješenje arhitektonskog projekta konstatuje se da je predviđena izgradnja prodajno-skladišnog objekta bruto razvijene građevinske površine nadzemnih etaža 2.583,96 metara kvadratnih (planom zadato 3.419 metara kvadratnih); indeks izgrađenosti 0.29 (planom zadato za UP225 - 0,56, za UP226 - 0,48 i za UP 227 - 0,44): površine pod objektom 2.583,96 metara kvadratnih (planom zadato 2.655 metara kvadratnih): indeks zauzetosti 0.29 (planom zadato za UP225 -0.41, za UP226 - 0,35 i za UP 227 - 0,32); spratnosti P (planom zadato P+2). Objekat je propisno udaljen od ivice parcele shodno smjernicama iz planskog dokumenta koji se odnose na građevinsku liniju. Konstatuje se da su projektovani objekti usaglašeni sa propisanim odnosom prema građevinskoj liniji, kao i sa osnovnim urbanističkim parametrima – precizirano je u dokumentu.
Planskim dokumentom, u poglavlju Smjernice za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, za mješovitu namjenu propisano je da krovove treba raditi kose, dvovodne ili viševodne. 
- Daje se mogućnost projektovanja ravnog krova. Osim toga, objekat treba da bude u skladu sa namjenom i uklopljen u okruženje. Uvidom u idejno rješenje, konstatuje se da je objekat formiran kao jednostavna, donekle slomljena kubična struktura sa istaknutom nadstrešnicom i logom. Vizuelno se izdvajaju dvije cjeline objekta. Donja - bijela „demit“ fasada, zajedno sa staklenom zid zavjesom. Ravna fasada je „razbijena“ zadebljanjima u vidu stubova. Gornju cjelinu čini fasada od panela u sivoj boji, sa bočnih strana iskošena, prateći krov. U dijeli ulaza u objekat formirana je nadstrešnica obrađena na isti način i oslonjena na okrugle stubove. Dio objekta za prijem namirnica niži je od ostatka i formiran je poput aneksa. Krov objekta je planiran kao kosi, jednovodan, nagiba dva stepena, prekriven limom. Krov uokviruje atika, prekrivena limom. Parterno uređenje oko objekata čine slobodne zelene površine (25 odsto parcele) obogaćena zelenilom (visoko i nisko rastinje) i ulice, parking i trotoari oko objekta. Idejno rješenje je usaglašeno sa smjernicama za oblikovanje i materijalizaciju – istaknuto je u rješenju.
<h2>Jedna najava, tri vlade</h2>
Korporacija Lidl posluje u 27 zemalja Evrope i Sjedinjenih Država. Imaju više od 10.000 prodavnica u kojima je zaposleno više od 260.000 radnika.
Ulazak jednog od najvećih evropskih trgovinskih lanca Lidl na crnogorsko tržište se duže od tri godine predstavlja kao jedna od velikih kapitalnih investicija, piše Radio Slobodna Evropa.
Tri dosadašnje vlade su, kako ističu, obećavale da će ulazak Lidla uticati na smanjenje cijena roba široke potrošnje.
Prvi je dolazak Lidla najavio sadašnji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, dok je bio ministar ekonomskog razvoja.
Nakon sastanka tadašnje Vlade Zdravka Krivokapića sa predstavnicima Lidla Milatović je najavio otvaranje dvadesetak objekata i zapošljavanje oko hiljadu radnika.
Naredna Vlada premijera Dritana Abazovića je takođe najavljivala ulazak Lidla na crnogorsko tržište.
Nakon sastanka Abazovića sa predstavnicima kompanije u junu 2022. je saopšteno da će Vlada "uvijek biti partner kredibilnim stranim investitorima koji hoće da ulažu u Crnu Goru".
Tokom 2022. i 2023. zabilježena su enormna povećanja cijena hrane u postojećim trgovinskim lancima u Crnoj Gori.
Aktuelni premijer Milojko Spajić je na žalbe građana reagovao najavljujući, kao rješenje, dolazak Lidla.
<h2>Nekretnine i razgraničenje</h2>
Lidl Crna Gora DOO osnovana je u martu 2021.
Kompanija je u Crnoj Gori kupila više nekretnina na kojima namjerava da gradi objekte.
Prema dosadašnjim informacijama, radi se o zemljištu u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Bijelom Polju.
Najprije je kupljeno zemljište u Podgorici na dvije lokacije.
U Nikšiću su kupili zemljište i nekadašnju upravnu zgradu Rudnika boksita za 2,2 miliona eura. A Vlada je prethodno usvojila prostorni plan koji omogućava tu investiciju.
Lidl je iskazao interesovanje da kupi zemljište i u Opštini Zeta gdje bi mogao da se gradi centralni logistički centar.
Međutim tom projektu se ispriječilo razgraničenje između opština Podgorica i Zeta u kojoj je na vlasti partija Milana Kneževića lidera Demokratske narodne partije.
U januaru prošle godine, Knežević je pozvao Spajića da se uključi u rješavanje problema razgraničenja dvije opštine jer taj problem koči investicije uključujući i ulaganje Lidla.
Na sastanku ministra javne uprave Maraša Dukaja sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, predsjednikom opštine Tuzi Lindonom Đeljajem i predsjednikom opštine Zeta Mihailom Asanovićem danas dogovoreno je da se nesporna pitanja oko razgraničenja između Glavnog grada i opština Tuzi i Zeta odmah procesuiraju, kao i da se preduzmu sve mjere i radnje sa ciljem rješavanja spornih tačaka u razgraničenju i podjeli imovine, kako bi se samo ono što je neophodno povjerilo arbitraži.
- Na sastanku je ocijenjeno da je dosadašnji postupak razgraničenja bio neefikasan, a svi učesnici sastanka izrazili su spremnost da se ovi procesi što prije okončaju - kazali su iz resora za javnu upravu.

„Lidlu“ data saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta u Zeti

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: idejno-rjesenje