Košarkaški klubovi osoba sa invaliditetom Paramont i Ibar odigraće sjutra u Podgorici revijalnu utakmicu u formatu 3x3 basket u kolicima, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta. 
 
Meč će biti odigran na Trgu Vektre, u okviru završnog turnira sezone. 
 
Za podgorički sastav nastupiće Radmilo Baranin, Nikola Mišurović, Andrej Šibalić i Igor Minevski, dok će boje rožajskog kluba braniti Jasminko Nokić, Nedžad Pepić, Vladan Nikolić i Mersad Murić. 
 
- Taj duel nije samo sportsko nadmetanje, već i prilika da se istakne značaj košarke u kolicima kao sporta jednakih šansi, inspiracije i borbenosti - ističu u saopštenju.
Početak meča planiran je za 22 sata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Paramont i Ibar na finalu sezone 3x3 u Podgorici

Kako Vlada formalno Milojka Spajića, a suštinski Andrije Mandića upravalja procesima nakon IBAR jasno piše u Non pejperu Evropske komisije - koji do sada najupečatljivije pokazuje da ova Vlada neće ispuniti zadatak i zatvoriti sva poglavlja - poručili su u Evropskom savezu Crne Gore.
Diplomatske pres konferencije i, kako su kazali, kurtoazije nakon sastanaka i posjeta na visokom nivou i samozavaranje Vlade i varanje građana sa "ambicioznim, ali ostvarivim ciljevima" su jedno, a papir je taj koji nam jasno kaže đe smo.
- Uporno smo govorili da je usvajanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila, famoznog IBAR-a, važan momenat na putu Crne Gore prema EU, ali da su ta mjerila upravo ono što im ime kaže - privremena - ukazali su u Evropskom savezu.
Oni, kako su ustvrdili, predstavljaju potvrdu da smo nešto formalno ispunili i otvaraju vrata faza koje su puno ozbiljnije i traže konkretne, vidljive rezultate čije nedostizanje nije moguće zamagliti ili sakriti uobičajenim eufemizmima, frazama i floskulama.&nbsp;
- Uostalom i iz ove Vlade su priznali da je gotovo 80 odsto mjerila dostignuto prije 2020. &nbsp;U "principu regate" Albanija nam diše za vratom i ubrzava, izvan zvaničnih sastanaka se sve češće govori da je atmosfera oko napretka i potencijalnog ulaska Albanije u EU puno pozitivnija, dok entuzijazam po pitanju Crne Gore splašnjava - naveli su oni.
Imamo, cijene, još šansu da budemo "prva naredna članica", ali upozoravaju da je potreban radikalan zaokret - i kod nas i u Briselu.
- I naravno nova istinski proevropska, građanska i patriotska Vlada stopostotno posvećena reformama i integraciji u EU - dodali su u Evropskom savezu.
Nema, poručuju oni, potrebe sa neuspjelim projektima poput prethodne tri vlade trošiti godine još jedne generacije građanki i građana Crne Gore koji žele biti građani EU.
- Nadamo se da i naši zapadni prijatelji konačno to uviđaju - zaključili su u saopštenju.

Evropski savez: U Non pejperu Evropske komisije jasno piše kako Vlada upravlja procesima nakon IBAR-a

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić u razgovoru za Antenu M kaže da je tempo približavanja Crne Gore ka EU nakon dobijanja IBAR-a usporen zbog, kako navodi, prevelikog angažovanja ministara na lokalnim izborima.
Bajramspahić ukazuje da se to najbolje vidi po tome šta je na dnevnom redu sjednice Vlade jer, dodaje, više nemamo intenzivnu zakonodavnu inicijativu.
- Prilika postoji, mapa puta koja je sačinjena i plan za stvaranje pogleda koji je vrlo širok i veoma veliki broj problema može da iskrsne na tom putu, to ne znači nikakvu izvjesnost, već neku dinamiku i zamisao kako bi u idealnim uslovima stvari mogle da funkcionišu. Ne samo da nisam sigurna da se držimo tog plana, već nažalost se ne ulažu dovoljni napori da ne iskočimo iz šina i da ne dođemo u naše standardne konflikte zbog kojih institucije neće imati dovoljno fokusa u onome što su naše evropske obaveze - smatra Bajramspahić.
Bajramspahić navodi da ukoliko bi Vlada ispunjavala sve obaveze postoji mogućnost da do kraja decembra zatvori još četiri poglavlja ali pod uslovom, kako napominje, da se ne prave uporedo problemi u oblasti vladavine prava.
Smatra da su poruke, da će Crna Gora postati članica EU do 2028, jedino realne u domenu teorije.
- Da bismo to uspjeli, potrebno je da u kontinuitet uvjeravamo svih 27 članica, da dajemo sve od sebe, da ispunimo sve direktive, da sprovedemo novo zakonodavstvo, da sprovedemo sve moguće reforme u svim pogledima i da ne proizvodimo nove probleme zbog kojih bi taj put bio zaustavljen. A to je vrlo, vrlo teško jer u Vladi ali i u društvu, iako se svi deklarativno zalažu za evropski put, imamo oni koji ne prihvataju reforme, već kad god imaju priliku sprovode aktivnosti koje su suprotne reformskim ciljevima i principima vladavine prava i jednog demokratskog društva - smatra Bajramspahić.
Na pitanje da li je IBAR bio poklon Crnoj Gori od Evropske unije, Bajramspahić odgovara: "Kada pažljivo pogledate obaveze koje smo imali, odnosno onih 83 mjerila, od kojih jedna trećina nije bila ispunjena u trenutku kada je ova aktualna vlada preuzela odgovornost za ispunjenje obaveza iz poglavlja 23-24 i kada uporedite ono što je realizovano i ono što nije realizovano, vidite da značajan broj mjerila nije ispunjen. Nema dileme da je dobijanje IBAR-a bio određeni izraz dobre volje od strane EU".
Davanjem IBAR-a, smatra Bajramspahić, Brisel je ohrabrio Crnu Goru da se vrati evropskom putu poslije dužeg zastoja. 
- Pitanje je da li smo tu poruku Brisela razumjeli - zaključuje Bajramspahić.

1250x600

1084x550

Bajramspahić: Usporen tempo približavanja Crne Gore EU nakon IBAR-a

Vlada Crne Gore iskoristila je usvajanje Strategije za borbu protiv korupcije isključivo u svrhu sticanja IBAR-a, dok je istinske reforme u borbi protiv korupcije brzo ostavila po strani zarad uskopartijskih interesa, ocijenjeno je iz Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).
Šef Pravnog odjeljenja CeMI-ja i član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Vladimir Simonović ukazao je da nije prošlo ni pola godine od usvajanja Strategije za borbu protiv korupcije, a da taj dokument već djeluje kao mrtvo slovo na papiru.
- Vlada Crne Gore iskoristila je usvajanje Strategije isključivo u svrhu sticanja IBAR-a, dok je istinske reforme u borbi protiv korupcije brzo ostavila po strani zarad uskopartijskih interesa. Potvrdu ovoj tezi predstavlja nedavno usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima je gotovo u potpunosti narušen prvi strateški cilj Strategije za borbu protiv korupcije - naveo je Simonović u saopštenju.
Podsjetio je da prvi cilj Strategije jasno prepoznaje potrebu za jačanjem nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti svih ključnih institucija u borbi protiv korupcije.
- Ispunjenje ovog cilja zavisi od usklađivanja zakonskog okvira koji reguliše rad institucija, uključujući i policiju, kao i osiguravanje da napredovanje i zapošljavanje budu u skladu sa standardima Savjeta Evrope i preporukama Evropske komisije. Izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima potpuno su suprotne proklamovanom cilju - istakao je Simonović.
Prema njegovim riječima, umjesto unapređenja profesionalizma, ove izmjene omogućavaju nastavak partijskog zapošljavanja.
- Nadležnost za kadriranje prelazi sa nezavisnih komisija na ministra unutrašnjih poslova. Ministar sada ima ovlašćenje da formira komisiju za provjeru znanja kompetencija i da postavlja kriterijume koje će komisija primjenjivati u postupku zapošljavanja policijskih službenika - rekao je Simonović.
Ukazao je da izmjene Zakona omogućavaju zapošljavanje policijskih službenika bez javnog oglašavanja i kadrovskog plana, dok istovremeno otvaraju vrata nagrađivanju lojalnih partijskih kadrova kroz institut „vanrednog napredovanja“.
- Ovaj sistem, umjesto da nagrađuje zaista zaslužne službenike, zahtijeva samo odsustvo negativne evidencije poput disciplinskih kazni ili prekršaja Kodeksa etike. Drugim riječima, uslovi za „vanredno napredovanje“ su svedeni na minimum: dovoljno je da policijski službenik izbjegava prekršaje, bez obzira na stvarne zasluge. Ovakve izmjene ne smanjuju korupcijske rizike – njihov efekat je dijametralno suprotan - kazao je Simonović.
Ocijenio je da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima ne jača policiju kao jednu od ključnih institucija za borbu protiv korupcije, već produbljuje političku kontrolu nad njenim radom.
- Podsjećamo Vladu i Skupštinu Crne Gore da naš Evropski put podrazumijeva ispunjavanje visokih standarda vladavine prava, jačanje nezavisnih institucija i odlučnu borbu protiv korupcije - poručio je Simonović.
Kazao je da se usvajanje ovakvih zakonskih rješenja, koja nastavljaju praksu zarobljavanja institucija i jačanja političkog uticaja nad njima, direktno kosi sa proklamovanom težnjom 44. Vlade da Crna Gora postane članica EU do kraja 2028. godine, i dodatno produbljuje sumnju u istinsku evropsku orijentaciju vladajuće strukture.

Vlada Strategije za borbu protiv korupcije iskoristila za dobijanje IBAR-a, dokument već kao mrtvo slovo na papiru

Potpredsjednik Liberalne partije i predstavnik Evropskog saveza amar Borančić kazao je da zvanični nalog Vlade Srbije na najavu da će Crna Gora biti sljedeća članica EU, reaguje kao uvrijeđena tinejdžerka u srednjoj školi. 
- Komedija od ćacija, ali makar je jasnije odakle duva vjetar u glavama naših domaćih ćacija i odakle stižu instrukcije za destabilizaciju Crne Gore - naveo je Boračnić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fammarborancic%2Fstatus%2F2016899556902895660%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na zvaničnom nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije, objavljen je sadržaj koji se odnosi na jezičku politiku Crne Gore.
U objavi na mreži X, uz video-snimak na kojem se vidi mim sa animiranim likom Homerom Simpsonom, navodi se da Crna Gora ne priznaje srpski jezik kojim, govori 43 odsto građana, te da je riječ o „jeziku većine prema posljednjem popisu“.
- Poštovanje prava većinskog jezika je takođe EU vrijednost zar ne - piše u objavi naloga Vlade Srbije koja se naslanja na objavu informacije o zatvaranju 13 poglavlja Crne Gore u pregovorima sa EU.

Borančić: Komedija od ćacija, jasno odakle stižu instrukcije za destabilizaciju Crne Gore

Evropska komisija (EK) razmatra mogućnost pronalaženja rješenja za određene kategorije profesionalnih radnika iz trećih zemalja, uključujući i vozače kamiona, ali još nema konkretno rješenje koje bi omogućilo duži boravak u Šengenskoj zoni.
- Svjesni smo zabrinutosti prevoznika sa Zapadnog Balkana i mislim da je bitno da se kaže da kada govorimo o sistemu ulaska i izlaska ne postoje novi zahtjevi po pitanju dužine boravka u Šengenu - rekla je novinarima u Briselu potpredsjednica Evropske komisije Hana Virkunen i dodala da pravila za ulazak i izlazak iz Šengena za sada ostaju ista.
Virkunen je rekla i da se sa sličnim problemima suočavaju i sportisti i umjetnici koji idu na turneje.
- U novoj viznoj strategiji bavimo se i ovim problemima. Stoga predlažemo da razmotrimo veću fleksibilnost, bez ugrožavanja bezbjednosti - izjavila je ona.
U danas usvojenoj viznoj strategiji Evropske komisije navodi se da će ta institucija blisko sarađivati sa državama članicama kako bi pronašla "pragmatična rješenja" za prilagođavanje produženih kratkoročnih boravaka odabranim kategorijama državljana trećih zemalja, uz obezbjeđivanje bezbjednosnih i ekonomskih koristi za Uniju, kao i pravne sigurnosti za putnike.
U strategiji se takođe navodi da će se, u cilju pronalaženja ovih pragmatičnih rješenja, između ostalog razmotriti i mogućnost uvođenja novog zakonodavstva na nivou EU, sa posebnim pravilima za produženi kratkoročni boravak.
- U tom kontekstu, Komisija će preispitati uticaj postojećih bilateralnih sporazuma koji omogućavaju produženi boravak, s ciljem njihovog postepenog ukidanja - navodi se u strategiji.
U usvojenoj strategiji priznaje se da je određenim kategorijama radnika potreban boravak duži od 90 dana u okviru perioda od 180 dana, koliko je trenutno dozvoljeno šengenskim pravilima.
Riječ je o kategorijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na mobilnost, poput turnejskih umjetnika, sportista ili vozača kamiona, kojima je potrebno da duže borave unutar Šengenske zone, bez potrebe za dozvolom boravka ili prebivališta.
- Ovo stvara složen sistem, dodatno komplikovan postojanjem bilateralnih sporazuma koje su neke države članice zaključile pre stupanja na snagu šengenske pravne tekovine. Ti sporazumi omogućavaju državljanima određenih trećih zemalja boravak duži od 90 dana, ali samo na teritoriji konkretne države članice, čime se podriva jedinstvena primjena šengenskog pravnog okvira - navodi se u dokumentu Evropske komisije.

EK još nema konkretno rješenje koje bi omogućilo duži boravak u Šengenskoj zoni

Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović saopštio je da će on i njegova partijska kolegenica i ministarka saobraćaja Maja Vukićević sjutra na sjednici predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) podnijeti ostavke.
- Sjutra ćemo u 12 sati imati sjednicu predsjedništva DNP na kojoj ćemo ispuniti ono što smo obećali građanima. Sjutra ćemo podnijeti ostavke na funkcije ministara i potpredsjednika Vlade Crne Gore - naveo je Zogović na pres konferenciji koja je održana nakon sjednice Vlade Crne Gore tokom koje premijer Milojko Spajić nije dozvolio da se glasa o zahtjevima kojima su planirali da uslove ostanak u Vladi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvlada-odbila-da-se-bavi-zahtjevima-dnp-a-spajic-ponovio-da-je-adresa-skupstina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Premijer Spajić je, kako je rekao Zogović, na otvaranju sjednice zauzeo stav i istakao da ovom inicijativom treba da se bavi Skupština a ne Vlada Crne Gore.
U incijativi DNP-a koja je upućena Vladi oni su tražili ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog; Zakonsko normiranje dvojnog državljanstva; Zakonsko normiranje istorijske trobojke; njena upotreba i isticanje; Sveobuhvatan dijalog Glavnog grada, Opštine Zeta i mještana Botuna u pravcu pronalaženja kompromisnog rješenja koje bi rezultiralo Lex specialisom. 
- Ova inicijativa u potpunosti je utemeljena u Koalicionom sporazumu, Barometru 28, pravnim tekovinama Evropske unije zasnovanim na jednakosti i inkluziji, a ne isključivanju i diskriminaciji. Duboko uvjereni da je Crnoj Gori neophodan dijalog i pomirenje, uvažavajući društveno-političku realnost, istorijski kontinuitet i identitetski pluralizam, smatramo da će usvajanjem ove inicijative Vlada Crne Gore dati ključni doprinos EU integracijama i trajnom prevazilaženju podjela - navodi se u inicijativi Zogovića i Vukićević.
Spajić je, prema informacijama TV E, na današnjoj sjednici rekao da je za Vladu Crne Gore priča o Botunu završena i da će se okrenuti novim projektima gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Crne Gore. Ponovio je, kako nam je rečeno, da je za identitetska pitanja nadležna Skupština Crne Gore i da se Vlada time neće iscrpljivati.
Što se tiče Botuna, kako je Spajić naglasio, Pokret Evropa sad (PES), a time i Vlada, će podržati da se kroz parlament ojačaju garancije koje su Glavni grad Podgorica i Vlada dali Botunjanima.
Spajić je i prije današnje sjednice kazao da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca.
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži Iks (bivši Tviter).
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.
Iz DNP-a su ranije poručili da ostaju spremni za dijalog, ali da nema trgovine ideološkim i programskim principima.
- DNP nije u Vladi zbog fotelja, već zbog građana koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu - poručili su iz te partije.

Zogović: Vukićević i ja sjutra podnosimo ostavke

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Ko je odgovoran za bjekstvo Medenice?
- Prebacivanje odgovornosti za bjekstvo Miloša Medenice&nbsp;
- Vlada i zahtjevi DNP-a
- Saslušanje izvršne direktorice portala Standard Jasmine Muminović
- Ukrajina ponovo meta ruskih napada
Informativnu emisiju večeras vodi Itana Kaluđerović.
Gost Informativne emisije 24 sata je Christo Grozev, istraživački novinar- Tim Bellingcat.

Tag: ibar