U srijedu su napadnuta područja Jemena pod kontrolom pobunjenika Huti, prenio je njihov kanal Al-Masira, optuživši SAD.
- Američki napad gađao je glavni grad Sanu, okolinu grada Sada na sjeveru, kao i okrug Al Savadija u provinciji Al Bajda u centralnom dijelu zemlje - dodao je taj kanal.
Poslije američkih napada na njihove položaje Huti su preuzeli odgovornost za četvrti napad za 72 sata na američki nosač aviona USS Hari Truman u Crvenom moru.
- Huti će„biti potpuno uništeni - zaprijetio je juče predsjednik SAD Donald Tramp i pozvao Iran da im „odmah“ prekine podršku.
- Mnogo štete je učinjeno varvarima Huti, i gledajte kako postaje sve gore. Ovo čak nije ni poštena borba, i nikada neće biti. Oni će biti potpuno uništeni - napisao je američki predsjednik na svojoj platformi Truth Social.
U američkim napadima na uporišta pokreta Huti u Jemenu u subotu su poginule 53 osobe, a 98 ljudi je ranjeno, kažu Huti.
Vašington je naveo da je „eliminisao“ nekoliko visokih pripadnika tog pokreta.
Huti od 2014. godine kontrolišu velike djelove ratom već razorenog Jemena.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Novi američki napadi na uporišta pobunjenika Huta u Jemenu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će Iran biti direktno odgovoran za sve buduće napade jemenskih Huta, koje podržava Teheran, a koji su ciljali američke i druge strane brodove u Crvenom moru.
- Svaki hitac ispaljen od strane Huta od sada će se smatrati hicem ispaljenim iz oružja pod vođstvom Irana, i Iran će snositi odgovornost te pretrpjeti posljedice – a te posljedice će biti strašne - napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social.
Trampove izjave dodatno zaoštravaju novu kampanju njegove administracije protiv pobunjenika. Američki vazdušni napadi ovog vikenda ubili su najmanje 53 osobe, a čini se da će se nastaviti. U međuvremenu, Iran razmatra kako odgovoriti na pismo koje mu je prošle sedmice poslao Tramp u pokušaju da pokrene pregovore o iranskom ubrzanom nuklearnom programu.
Opisujući Hute kao “mračne mafijaše i nasilnike”, Tramp je upozorio da će svaki njihov napad biti dočekan s “velikom silom, a nema garancije da će ta sila stati samo na tome“.
- Iran se predstavlja kao "nedužna žrtva" odmetnutih terorista nad kojima su izgubili kontrolu, ali kontrolu nisu izgubili. Oni diktiraju svaki njihov potez, daju im oružje, snabdijevaju ih novcem i visoko sofisticiranom vojnom opremom, pa čak i takozvanim "obavještajnim informacijama" - tvrdio je Tramp u svojoj objavi.
Nije jasno šta je tačno podstaklo Trampovu objavu. Međutim, šef iranske paravojne Revolucionarne garde ovog vikenda pokušao je da odvoji postupke Huta od odluka Teherana. Huti su takođe lansirali dronove i projektile na američki nosač aviona USS Harry S. Truman u Crvenom moru, iako nijedan nije pogodio brod, koji nastavlja vojne operacije u regiji.
Iran se nije odmah oglasio povodom Trampove izjave.

Tramp: Iran će snositi odgovornost za napade Huta

Sjedinjene Američke Države uvele su u srijedu sankcije za sedam istaknutih članova jemenskog pokreta Huti koji su u savezu s Iranom, saopštilo je američko Ministarstvo finansija.
U saopštenju se navodi da su oni prokrijumčarili vojnu opremu i sisteme oružja u područja Jemena pod kontrolom Huta i pregovarali o kupovini oružja od Rusije.
Ministarstvo finansija SAD je takođe za sankcije odredilo Abdulvalija Abdoha Hasana Al-Džabrija i njegovu kompaniju Al-Jabri General Trading and Investment Co zbog regrutovanje Jemenaca da se bore u Ukrajini u ime Rusije i prikupljanje novca za podršku vojnim operacijama Huta, navodi se u saopštenju.
- Vlada SAD je posvećena tome da Huti odgovaraju zbog nabavke oružja i komponenti oružja od dobavljača u Rusiji, Kini i Iranu kako bi ugrozila bezbjednost Crvenog mora - navela je u saopštenju portparolka Stejt departmenta Tami Brus.
Stejt department je u utorak saopštio da je označio Hute kao "stranu terorističku organizaciju" pošto je to tražio predsjednik Donald Tramp.
Taj potez je, međutim, izazvao zabrinutost da bi mogao uticati na regionalnu bezbjednost i pogoršati humanitarnu krizu u Jemenu pošto se uvoznici plaše da će biti pogođeni američkim sankcijama ako isporuke dospiju u ruke Huta.

SAD uvele nove sankcije pripadnicima jemenskih Huta

Jemenski pobunjeni Huti jednostrano su u subotu oslobodili 153 ratna zarobljenika, saopštio je Međunarodni odbor Crvenog krsta (MKCK).
Oni su u petak uveče signalizirali da planiraju oslobađanje zatvorenika, u okviru njihovih napora da smanje napetosti nakon prekida vatre u ratu Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze.
Oslobađanje je uslijedilo nakon što su Huti zarobili još sedam jemenskih radnika Ujedinjenih nacija, što je izazvalo kritike Svjetske organizacije.
Crveni krst je saopštio da "pozdravlja jednostrano oslobađanje kao još jedan pozitivan korak prema oživljavanju pregovora" o okončanju dugotrajnog rata u zemlji.
- Ta je operacija donijela prijeko potrebno olakšanje i radost porodicama koje su sa zebnjom čekale povratak svojih najmilijih - izjavila je Kristin Sipola, koja predvodi delegaciju MKCK u Jemenu.
- Znamo da mnoge druge porodice takođe čekaju priliku da se ponovo okupe. Nadamo se da će današnje oslobađanje dovesti do još mnogo ovakvih trenutaka - dodala je ona.
Huti nisu odmah priznali da je došlo do oslobađanja.
Pobunjenici su ove sedmice saopštili da će ograničiti svoje napade na brodove u koridoru Crvenog mora i oslobodili su 25-članu posadu Galaxy Leadera, broda koji su zaplijenili u novembru 2023. kada je prekid vatre u Gazi stupio na snagu.
Prethodno su priveli službenike UN-a, kao i pojedince povezane s nekada otvorenom američkom ambasadom u Sani, glavnom gradu Jemena, humanitarnim grupama i civilnim društvom.
Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš u petak uveče je zatražio hitno i bezuslovno puštanje sedmorice ljudi, kao i svih drugih službenika UN-a koje drže Huti od kojih neke od 2021. godine, prenosi AP.

Jemenski pobunjeni Huti oslobodili 153 ratna zarobljenka

Izraelski ambasador u UN Dani Danon danas je posljednji put, kako je rekao, upozorio proiranske jemenske Hute da obustave raketne napade na Izrael, inače im prijeti opasnost da podijele "mizernu sudbinu" Hamasa, Hezbolaha i Bašara al Asada.
On je takođe upozorio Teheran da Izrael ima sposobnost da cilja bilo koju metu na Bliskom istoku, uključujući Iran, i dodao da njegova jevrejska država neće tolerisati napade iranskih saveznika, prenijeli su izraelski mediji izvještaj Rojtersa.
- Možda niste obratili pažnju na ono što se desilo na Bliskom istoku tokom protekle godine. Pa, dozvolite mi da vas podsjetim šta se dogodilo Hamasu, Hezbolahu i Asadu – svima koji su pokušali da nas unište. Neka vam to bude posljednje upozorenje. To nije prijetnja. To je obećanje. Podijelićete istu mizernu sudbinu - rekao je izraelski ambasador u Savjetu bezbjednosti UN, indirektno se obraćajući Hutima.
Prije sastanka Danon je najavio da će Izrael braniti svoj narod.
- Ako 2.000 kilometara nije dovoljna razdaljina da se naše djeca odvoje od terora, uvjeravam vas da to neće biti dovoljno da se teror zaštiti od naše moći - rekao je Danon prije sastanka Savjeta.

Izraelski ambasador u UN: Huti rizikuju sudbinu kao Hamas, Hezbolah, Asad

Izrael je danas naložio svojim diplomatama u Evropi da pokušaju da ubijede zemlje domaćine da jemenske pobunjenike Hute proglase za terorističku organizaciju.
Koristeći bespilotne letilice i rakete, Huti izvode napade na Izrael, uz obrazloženje da tako iskazuju solidarnost sa Palestincima koji se u Pojasu Gaze bore protiv izraelske vojske.
- Huti predstavljau prijetnju ne samo za Izrael, već za cijeli region i svijet. Osnovno je da budu proglašeni za terorističku organizaciju - poručio je šef izraelske diplomatije Gideon Sar.
On je naveo da su Sjedinjene Države, Saudijska Arabija, Malezija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Australija, Kanada, Novi Zeland i Izrael proglasili Hute za terorističku organizaciju, javlja Rojters.
U subotu je u raketnom napadu Huta na Tel Aviv ranjeno 14 osoba.

1250x600

1084x550

Izrael traži da Huti budu proglašeni teroristima

Jemenski pobunjenici Huti transformisani su iz lokalne oružane grupe ograničenih sposobnosti u moćnu vojnu organizaciju uz podršku Irana, iračkih oružanih grupa, libanskih militanata Hezbolaha i drugih, naveli su stručnjaci Ujedinjenih nacija u novom izvještaju.
Huti su iskoristili rat Izraela i Hamasa u Gazi i radili na poboljšanju svog statusa u „Osovini otpora“, kako bi stekli popularnost u regionu i šire, naveli su stručnjaci koji nadgledaju sankcije Hutima u izvještaju podnijetom Savjetu bezbjednosti UN.
U znak podrške Hamasu, Huti su napadali brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, ometajući promet u ključnoj geopolitičkoj oblasti.
Iako su tvrdili da gađaju brodove povezane sa Izraelom zbog napada na Gazu, stručnjaci navode da su gađali brdove neselektivno.
To je, dodali su, povećalo njihov uticaj u regionu.
Analiza podataka Međunarodne pomorske organizacije, SAD i Ujedinjenog Kraljevstva otkrila je da su izvršena najmanje 134 napada iz oblasti pod kontrolom Huta na trgovačka i komercijalna plovila i ratne brodove SAD i Velike Britanije u Crvenom moru i Adenskom zalivu između 15. novembra 2023. i 31. jula 2024.
- Ovakve razmjere napada, korišćenjem sistema naoružanja za napad na civilna plovila, nikada se nisu dogodile od Drugog svjetskog rata - navode u izvještaju.
Petočlani panel UN čine stručnjaci za oružje, finansije, regionalna pitanja, međunarodno humanitarno pravo i oružane grupe. Stručnjaci su iz Indije, Egipta, Švajcarske, Belgije i Zelenortskih ostrva. Povjerljivi izvori rekli su panelu da Huti koordiniraju operacije sa Al Kaidom na Arapskom poluostrvu i jačaju veze sa militantnom grupom Al Šabab u Somaliji povezanom sa Al Kaidom.
Huti su u građanskom ratu sa međunarodno priznatom vladom Jemena, koju podržava koalicija predvođena Saudijskom Arabijom, od 2014. godine, kada su preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom i većim dijelom sjevera. Nade u mirovne pregovore o okončanju rata nestale su nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine na jug Izraela i osvetničkog rata koji je uslijedio u Gazi i još traje.

UN: Uz pomoć Irana Huti se transformisali u moćnu vojnu organizaciju

Jemenski pobunjenici pokreta Huti su danas objavili da su u toj zemlji oborili još jedan dron američke proizvodnje.
Američka vojska je priznala gubitak bespilotne letilice „MQ-9 Reaper“.
Od prije godinu kada je izbio rat Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze, pokret Huti napada iz Jemena brodove u Crvenom moru, a SAD i saveznici gađaju njihove položaje.
To je ugrozilo svjetski plovni put kroz koji godišnje prolazi roba vrijednosti hiljadu milijardi dolara, a ugrozilo je i važne pošiljke humanitarne pomoći ratom razorenom Sudanu i Jemenu.
Pokret Huti uz to lansira rakete na Izrael, izazivajući uzvratne vazdušne napade Izraelaca.
Na internetu je video-snimak kako iznad jemenske provincije Sada raketa pokreta Huti pogađa američku letilicu. Pojavila se i fotografija olupine drona.
Dronovi MQ-9 koštaju po oko 30 miliona dolara, mogu da lete do visine veće od 15.000 metara. Američka vojska i CIA ih godinama koriste iznad Jemena.

Huti oborili američki dron iznad Jemena

Sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović odbio je prijedlog Specijalnog državnog tužilaštvo DT -a da Milici Mijajlović kćerki biznismena Aleksandra Mijajlovića zabrani da raspolaže stanom jer je nekretnina zakonito stečena – to se navodi u odluci u kojoj je Portal ETV imao uvid. PRAVNA SIGURNOST U obrazloženju je sudija Šćepanović istakao da je Mijajlović stan kupio 2011. godine a ugovor o poklonu sačinjen je u avgustu 2021. godine&nbsp; -Postoji ugovor o kupoprodaji stana i ugovor o poklonu koji potvrđuju datum i način sticanja i poklanjanja nepokretnosti. Ovi dokumenti pružaju dokaz o zakonitom sticanju imovine. Prihvatanje privremne mjere za imovinu stečenu više godina prije navedenog datuma krivičnog djela bi moglo narušiti princip pravne sigurnosti i dovesti u pitanje legitimno stečena imovinska prava – piše u odluci sudije Šćepanovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405130448_36a869b2be3fe06b570bfde2ef47d7d208cab33bd46a50f5fdd5aba18981bf9b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405130448_36a869b2be3fe06b570bfde2ef47d7d208cab33bd46a50f5fdd5aba18981bf9b" data-rendition-name="original" width="1200" height="905" loading="lazy" alt="ODBAČAJ NEISTINITE PRIJAVE: Odluka suda"> <figcaption>ODBAČAJ NEISTINITE PRIJAVE: Odluka suda</figcaption> </figure>  On je istakao da ne postoji osnovana sumnja da je imovina stečena kriminalnom djelatnošću pa je odbijen prijedlog za određivanja privremene mjere. PIPEROVIĆ: POKUŠAJ ODMAZDE Zastupnik Aleksandra Mijajlovića, advokat Zoran Piperović je, kako se navodi, u odluci sudije za istrage ukazao da se njegov klijent bavi legalnim biznisom sa registrovanim legalim firmama, sa prihodima, plaća porez, dugo je u privatnom biznisu i uredno plaća porez. -Stav državih organa u oblasti pravosuđa kada se jedno takvo lice procesuira, da on u stvari nikada ništa legalno nije stekao, nikada ništa nije legalno zaradio i da mu po „temelju“, treba uzeti. Dakle, neko računa da je došlo vrijeme za odmazdu i sve je to lijepo dok ne dođe na sud. Sud je taj koji je barijera takvih rezona i stavova i zato je sud – neveo je advokat Piperović na ročištu na kojem je razmatra zahtjev SDT. Mijajlović je juče u saopštenju dostavljenom medijima najavio da će tražiti pravdu pred međunarodnim sudovima zbog višemjesečne kampanje Akcije za socijalnu pravdu (ASP) i medijskih netačnih i neutemeljenih navoda kojim su mu narušena reputacija, ugled i ljudska prava. POTRAGA ZA PRAVDOM On je konstatovao da Viši sud u Podgorici nije prihvatio ključne tvrdnje koje je ASP plasirao u javnost, uključujući i tvrdnju o zabrani raspolaganja stanom koji je kupio članu porodice 2011. godine. - Sud je pravilno ocijenio da je ta nepokretnost stečena čak osam godina prije navodnog perioda kriminalnih aktivnosti (2019 – 2021) i da nije dokazano postojanje bilo kakve uzročno - posljedične veze između kupovine tog stana i eventualnih kriminalnih radnji - podvukao je Mijajlović. Mijajlović je decidan da do danas nije podignuta nikakva optužnica protiv njega, te da je postupak u fazi preliminarne istrage. - Međutim, ASP i pojedini mediji - bez elementarnog poznavanja pravnih normi i bez uvida u stvarnu dokumentaciju - pokušavaju da na osnovu selektivnih i paušalnih analiza finansijskih tokova izvuku zaključke koji nemaju uporište u zakonu. Time se u potpunosti zanemaruju moji zakoniti prihodi iz legalnih izvora, uključujući prihode iz firmi „Monte Media“, „Alec Montenegro“ i „Easy Drive“, koji su uredno prijavljeni i poznati nadležnim institucijama – istakao je Mijajlović. &nbsp;

Stan koji je Mijalović poklonio kćerki zakonito je stečen

Poslanik SD-a Nikola Zirojević komentarisao je na mreži X današnji protest u Ulcinju gdje je predstavnik Bošnjačke stranke jedva održao govor.
- Bošnjačka stranka popularna i u Ulcinju đe je njihov predstavnik, usljed bijesnih povika prisutnih, jedva održao govor na današnjem protestu- kazao je on.
Na kraju poručio je: "Jasno je"!&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZirojevicNikola%2Fstatus%2F1908478247148335131%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908478247148335131%7Ctwgr%5E96b31f26b0ad17d294c555da90b11ba494874979%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Bošnjačka stranka popularna i u Ulcinju, njihov predstavnik jedva održao govor

Dan opštine Ulcinj, koji se obilježava prve subote u aprilu, umjesto svečanom sjedncom Skupštine opštine, obilježavaju na Maloj plaži gdje su se građani i gradska uprava okupili u podne kako bi protestovali protiv odluke Vlade Crne Gore i Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, po kojem će vrlo vjerovatno, cijela Velika plaža biti izdata u zakup od 99 godina investitoru iz UAE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405120456_1da34fe1d57cd7f6c93fc5cead7d210ecd8d601ad35ff831775f32bc86441b70.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405120456_1da34fe1d57cd7f6c93fc5cead7d210ecd8d601ad35ff831775f32bc86441b70" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Na protest su građane pozvali predsjednik Opštine Genci Nimanbegu i predstavnici svih političkih partija čiji stav je ujedinjen – Ulcinj niije na prodaju, ne trebaju mu megalomanski projekti i zajednica se mora pitati i odlučivati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405130444_3744d358362f9fce082d97e31d697c3698237606049a0b936506f9537f100a3d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405130444_3744d358362f9fce082d97e31d697c3698237606049a0b936506f9537f100a3d" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="protest Ulcinj"> </figure>  Veliki broj Ulcinjana okupio se na Maloj plaži da poruče da neće dozvoliti da se Ulcinj i Velika plaža devastiraju i pretvore u kompleks hotela i stanova, tržni centar, što bi trajno uništilo i bogat biodiverzitet u okolini Ulcinja, gdje se nalazi i Solana, Šasko jezero, i Jadransko more.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405120456_649da4739b6ff18ea9e5707bdc73acdfa2a71e888565ae9b34793aec454db92a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405120456_649da4739b6ff18ea9e5707bdc73acdfa2a71e888565ae9b34793aec454db92a" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Podsjećamo, prtehodnih dana građani Crne Gore imali su priliku da potpišu peticiju za očuvanje i spas Velike plaže, koju je potpisalo već 7000 ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040513040_c0285ed247f66c782a8457b11cd16cbcdf4d35a52253eee6b876a47008acf1d4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025040513040_c0285ed247f66c782a8457b11cd16cbcdf4d35a52253eee6b876a47008acf1d4" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Vlada Crne Gore donijela je naknadnu odluku da o usvajanju Sporazuma na kraju odluči Skupština Crne Gore.

Ulcinjani poručili premijeru: Ulcinj nije tvoj emirat Spajiću

Redovna, svakodnevna fizička aktivnost značajno smanjuje rizik od nastanka vodećih hroničnih nezaraznih bolesti, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje i pozvali građane da se svaki dan kreću najmanje 30 minuta radi unapređenja fizičkog i mentalnog zdravlja. 
 
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da fizički aktivna osoba ostvaruje brojne prednosti za svoje tjelesno i mentalno zdravlje, ima bolju kondiciju, povećanu energiju, poboljšano raspoloženje i kvalitet života. 
 
Kako se navodi, Svjetski dan fizičke aktivnosti obilježava se 6. aprila, a ovogodišnja tema „Budite aktivni, od 1 do 101!“ naglašava važnost fizičke aktivnosti kao jednog od ključnih elemenata zdravih stilova života, relevantnog za sve životne dobi, od najranijeg uzrasta do starosti. 
 
- Redovna, svakodnevna fizička aktivnost, kao što su pješačenje, trčanje, vožnja bicikla, sportske aktivnosti, aktivna rekreacija i igra, značajno smanjuje rizik od nastanka vodećih hroničnih nezaraznih bolesti, kao što su gojaznost, šećerna bolest, pojedine vrste malignih neoplazmi, bolesti srca, moždani udar- kaže se u saopštenju. 
 
Iz IJZ su rekli da dostupni podaci na svjetskom nivou pokazuju da se posljednjih godina fizička neaktivnost povećava, u svim starosnim kategorijama a sedentarni način života zauzima primat u životu pojedinaca, kao i porodica i društva u cjelini. 
 
Navodi se da u svijetu, jedna od tri odrasle osobe (31 odsto), odnosno 1,8 milijardi ljudi, nije dovoljno fizički aktivna, s tim da su žene manje fizički aktivne od muškaraca. 
 
- To znači da ne ispunjavaju globalne preporuke o najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta svake nedjelje- kaže se u saopštenju IJZ. 
 
Prema njihovim riječima, to predstavlja povećanje od pet odsto u periodu od 2010. i 2022. godine. 
 
- Ako se ovaj trend nastavi, procjenjuje se da će se udio odraslih koji ne zadovoljavaju preporučene nivoe fizičke aktivnosti povećati na 35 odsto do 2030. godine- ukazali su iz IJZ. 
 
Oni su naveli da je zabrinjavajuće da čak 81 odsto adolescenata (uzrasta 11-17 godina) nije dovoljno fizički aktivno, s tim da su adolescentkinje manje aktivne. 
 
Dodaje se da nakon 60. godine, nivoi fizičke neaktivnosti se povećavaju jednako i kod muškaraca i kod žena. 
 
- Neredovna fizička aktivnost povećava rizik za 20-30 odsto od prijevremenog umiranja u odnosu na aktivne osobe- kaže se u saopštenju IJZ. 
 
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), kako su naveli iz IJZ, za fizičku aktivnost su najmanje 60 minuta umjerene aerobne fizičke aktivnosti dnevno za djecu i adolescente, najmanje 150 do 300 minuta umjerene aerobne aktivnosti nedjeljno (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plesanje, košarka, odbojka itd) za odrasle osobe. 
 
SZO za starije osobe preporučuje da počnu sa manjim nivoima fizičke aktivnosti i postepeno povećavaju nivoe fizičke aktivnosti. 
 
SZO preporučuje i ograničavanje sedentarnog načina života, zbog sve većeg motorizovanog prevoza i povećane upotrebe ekrana za rad. 
 
- Svaka fizička aktivnost mora biti usklađena sa zdravstvenim stanjem svakog pojedinca kako bi bila sigurna i dala najbolji rezultat- istakli su iz IJZ. 
 
Oni su naveli da fizička aktivnost laganog ili umjerenog intenziteta koja ne prelazi zahtjeve brzog hodanja i aktivnosti svakodnevnog života ne zahtijeva posebno medicinsko odobrenje. 
 
Iz IJZ su ukazali da je redovna fizička aktivnost usko povezana sa preporukama za zdrav način života. 
 
- Jedite raznovrsnu, raznobojnu hranu sa pet ili više porcija povrća i voća dnevno, bogatu orašastim plodovima, mliječnim proizvodima i dovoljnom količinom vode. Ne koristite duvanske proizvode i alkohol- kaže se u saopštenju IJZ. 
 
Oni su naveli da se benefiti fizičke aktivnosti ogledaju se u postizanju optimalne tjelesne težine, doprinosi jačanju imuniteta, smanjuje simptome depresije i anksioznosti, te poboljšava kognitivne funkcije. 
 
- Osim toga, unapređuje se kardiorespiratorna forma, snaga mišića, kostiju i razvija se koordinacija kretanja i pokreta- kaže se u saopštenju. 
 
Iz IJZ su rekli da redovna fizička aktivnost ima pozitivne efekte ne samo na zdravlje i dobrobit čovjeka kao pojedinca, već i na društvo, životnu sredinu i ekonomiju. 
 
- Na primjer, hodanje i vožnja biciklom mogu smanjiti zagađenje vazduha i nivo buke u urbanim gradovima i doprinijeti zdravom okruženju, a učešće u sportskim aktivnostima i događajima omogućava povezivanje i zbližavanje zajednica i izgradnju vrijednih životnih vještina pojedinaca- naveli su iz IJZ. 
 
Oni su pozvali sve građane i građanke da se svaki dan kreću najmanje 30 minuta umjerenim intenzitetom radi unapređenja fizičkog i mentalnog zdravlja.

IJZ: Redovna fizička aktivnost smanjuje rizik od nastanka vodećih hroničnih bolesti

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: huti