Ujedinjene nacije zvanično su proglasile glad u gradu Gazi, što je prvi takav slučaj na Bliskom istoku. Drugdje, ovakvi primjeri su već zabilježeni. Sve su češći i glasniji pozivi na krivično gonjenje izgladnjivanja kao namjerne strategije u oružanim sukobima, piše Dojče vele. - Glad je ratno oružje, koje se trenutno koristi širom svijeta. To mora prestati jer se time krši međunarodno humanitarno pravo - izjavila je nedavno za Dojče vele glavna savjetnica za Sudan u američkoj organizaciji za sprečavanje masovnih zločina PAEMA Šejna Luis. Govorila je o gradu Al Fašir u Sudanu, koji je pod opsadom već godinu. Tamo je zarobljeno oko 30.000 ljudi, koji više nemaju hrane.&nbsp; - To je međunarodni zločin i kao takav se mora procesuirati - rekla je Luis. Organizacije za ljudska prava poput Amnestija i Hjuman rajts voča izdale su slična saopštenja o izraelskom djelovanju u Pojasu Gaze: vojsci se prebacuje da blokira isporuku pomoći i hrane. - Izrael izgladnjuje Gazu. To je genocid. To je zločin protiv čovječnosti. To je ratni zločin - rekao je specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za pravo na hranu Majkl Fakri nedavno za list Gardijan. <h2>Izgladnjivanje kao oružje u ratu</h2> Sve su češći zahtjevi da se smrt civila od gladi tretira kao ratni zločin. Jedan od razloga za to je što sukobi sve češće izazivaju glad. - Glad je drevna pojava, koju strane u sukobu koriste vjekovima - kaže pravna savjetnica u projektu „Odgovornost za izgladnjivanje“ holandske fondacije GRC Rebeca Bakos Blumental.&nbsp; Posebno u posljednjih deset godina ova taktika se sve češće primjenjuje, kaže ona. U protekloj deceniji do gladi izazvane sukobima došlo je u Nigeriji, Somaliji, Južnom Sudanu, Sudanu, Siriji i Jemenu. Stručnjaci smatraju da bi ruski napadi na ukrajinsku poljoprivredu mogli biti pravno okarakterisani kao pokušaji korišćenja blokade hrane kao oružja u ratu. - Iako se globalna sigurnost hrane generalno poboljšava, broj gladnih raste. Globalna sigurnost hrane je nejednako raspoređena. To ukazuje na to da se glad koristi kao oružje - napisao je profesor na Univerzitetu Tufts u SAD Aleks de Val.&nbsp; Ako neka strana u sukobu namjerno uskraćuje hranu ili druge osnovne potrepštine civilnom stanovništvu, to se smatra ratnim zločinom u mnogim državama, ali i prema Ženevskoj konvenciji ili Rimskom statutu koji primjenjuje Međunarodni krivični sud. Međutim, do sada počinioci koji koriste ovo „oružje“ nikada nisu bili procesuirani isključivo zbog toga: ratni zločin izgladnjivanja nikada nije bio zasebno iznijet pred međunarodni sud, već samo kao dio oko dvadeset tipova ratnih zločina. Procjena izgladnjivanja kao zločina je složena: činjenica da civili gladuju u sukobu ne znači nužno i da je zločin počinjen. - Jedna od važnih pravnih stavki je pitanje namjere. Ratni zločin izgladnjivanja podrazumijeva da je počinilac djelovao s namjerom - objašnjava De Val za Dojče vele.&nbsp; Većina pravnih stručnjaka ipak smatra da može postojati i indirektna namera - kada je jasno da bi moglo doći do gladi, ali se ništa ne preduzima da se to spriječi. <h2>Novi pogledi na glad</h2> Do prije nekoliko godina, glad se uglavnom smatrala razvojnim ili humanitarnim problemom, kaže Blumental iz GRC-a. Sada se sve više pažnje posvećuje njenoj kriminalnoj dimenziji.&nbsp; - Stvari se pokreću - rekao je De Val.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825140832_597729a6b4d6a2f79ccd8e8bb75bea57d69c6e85df418af33c729cde7a37e4e9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250825140832_597729a6b4d6a2f79ccd8e8bb75bea57d69c6e85df418af33c729cde7a37e4e9" data-rendition-name="original" width="1110" height="624" loading="lazy" alt="Katastrofa u Al Fašeru u Sudanu"> <figcaption>Katastrofa u Al Fašeru u Sudanu(Photo: UNICEF/Xinhua/picture alliance)</figcaption> </figure>  Savet bezbjednosti UN je 2018. jednoglasno usvojio Rezoluciju 2417, kojom se osuđuje izgladnjivanje civila kao „metoda ratovanja“. Godine 2019. izmijenjen je Rimski statut. Od tada se izgladnjivanje smatra ratnim zločinom ne samo u međunarodnim, već i u oružanim sukobima unutar jedne zemlje. Takođe su formirane istražne komisije UN za sukobe u Južnom Sudanu i Etiopiji, koje su se posebno bavile izgladnjivanjem kao ratnim zločinom, podsjeća Blumental. - Sve više međunarodnih i lokalnih organizacija za ljudska prava osuđuje ovu praksu. Upečatljivi primjeri, poput trenutne situacije u Gazi, značajno su podigli svijest o ovom zločinu - ističe ona. Vjeruje da su „istorijska prekretnica“ nalozi za hapšenje, koje je Međunarodni krivični sud izdao protiv izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta u novembru 2024. godine. U njima se izričito navodi optužba za izgladnjivanje kao ratni zločin. Prvi put su izdati međunarodni nalozi za hapšenje zbog navodnog izgladnjivanja kao zasebnog zločina. Međunarodni krivični sud takođe vodi istragu u Sudanu. Ni Izrael, ni režim u Sudanu, niti njegovi protivnici ne priznaju nadležnost tog suda. Tema izgladnjivanja je nesumnjivo dobila na pažnji u posljednjih deset godina, kaže De Val.&nbsp; - Pravni okvir postoji. Nedostaje politička volja za djelovanje - rekla je ona. <h2>Pravna obrada i dalje neizvesna</h2> I dalje postoje pravni izazovi, kaže De Val za Dojče vele.&nbsp; - Ali sam uvjeren da je moguće izreći presude. Samo treba dovesti optužene pred sud - dodaje ona. Blumental je saglasna.&nbsp; - Postoje nesporazumi u vezi s tim i mnogi ljudi misle da je glad neizbježan dio rata, ali naša istraživanja pokazuju da su ti obrasci vrlo jasni i da se u mnogim situacijama može prepoznati svjesna strategija - rekla je ona. Pokazuje oprezni optimizam da će oni koji namjerno izgladnjuju civile jednog dana odgovarati pred sudom.&nbsp; - To je svakako naša nada, na tome svi radimo - poručila je Blumental.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Glad kao oružje

Rosalia Bolen, nizozemska stručnjakinja za komunikacije pri UNICEF-u, provela je šest mjeseci u ratom pogođenoj Gazi - od oktobra 2024. do kraja marta 2025. godine. Tamo je svjedočila svakodnevnom hororu, dubokoj ljudskoj patnji i snazi nade koju i dalje nose oni najmanji: djeca, piše Slobodna Dalmacija. Bolen je jedna od rijetkih međunarodnih humanitaraca koji su boravili u Gazi u ovom najdužem i najdestruktivnijem sukobu u novijoj istoriji Pojasa Gaze, koji traje neprekidno od 7. oktobra 2023. godine. Toga dana militantna skupina Hamas izvršila je iznenadni napad na Izrael, ubivši oko 1.200 ljudi i uzimajući više od 250 talaca. Izraelski odgovor bio je trenutna i masovna vojna operacija u Gazi, koja se pretvorila u jednu od najtežih humanitarnih katastrofa savremenog doba. U tom je razdoblju ubijeno više od 38.000 ljudi, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, a više od dva miliona ljudi - gotovo cjelokupno stanovništvo prisiljeno je na raseljenje. Više od 70 odsto poginulih čine žene i djeca, a stotine hiljada ljudi žive bez osnovnih uslova za život. Već na samom početku svog boravka, Rosalia je upoznala slijepog dječaka koji je u naletu granate izgubio cijelu svoju porodicu. Dječak, iako ne vidi, crtao je ono što je zapamtio iz svog doma prije nego što je srušen - krevetić, igračke, balkon s kojeg je slušao zvukove grada.&nbsp; - To dijete mi je slomilo srce. On ne vidi, ali osjeća da mu je djetinjstvo uzeto - rekla je Bolen ranije u jednom intervjuu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100740_8098e1d08eab228073b50a34c0a2b59ba70714575d980ccc64189dae3d73bd3f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730100740_8098e1d08eab228073b50a34c0a2b59ba70714575d980ccc64189dae3d73bd3f" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Rosalia Bolen na terenu - najteže joj padaju priče o prekinutim djetinjstvima"> <figcaption>Rosalia Bolen na terenu - najteže joj padaju priče o prekinutim djetinjstvima(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  <h2>Krajnje nehumani uslovi&nbsp;</h2> Trenutno se nalazi u svojoj domovini, Nizozemskoj, i čeka priliku za povratak.&nbsp; - Da, planiram se vratiti u Gazu - kaže Bolen za Slobodnu Dalmaciju. UNICEF-ova misija za nju nije samo profesionalna dužnost već duboka lična obaveza. Prije rada u Gazi, djelovala je i u kriznim žarištima poput Afganistana, Jemena i Haitija. Ima više od 15 godina iskustva u humanitarnim krizama, a njen rad karakteriše snažan fokus na pričanje priča iz perspektive djece. - Ulazak u Gazu nije jednostavan. Krenemo iz Amana, glavnoga grada Jordana, autobusom zajedno s drugim humanitarnim radnicima iz UN-a, međunarodnih organizacija i Crvenog krsta. Putujemo preko Alenbi mosta - granice između Jordana i Izraela - gdje nas prvo pregledavaju jordanske, a zatim izraelske vlasti. Nakon toga nastavljamo prema prelazu Kerem Šalom, između Izraela i Gaze, gdje ponovno prolazimo kontrole - opisuje Bolen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100744_3be049a873d6118adedf0618c16463d6c42f0797fa1c19d7d96d712e98b6c35f.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250730100744_3be049a873d6118adedf0618c16463d6c42f0797fa1c19d7d96d712e98b6c35f" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Stotine raseljenih porodica izgradile su improvizovana skloništa u morskoj luci Gaze(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  Iako je udaljenost između Amana i Gaze oko 150 kilometara, put često traje i do 14 sati.&nbsp; - Krećemo ujutro, a stižemo u naše smještaje u Gazi tek naveče - dodaje Bolen. Život u Gazi je svakodnevna borba za preživljavanje. Bombardovanja su stalna, čak i u područjima u koja su ljudi upućeni da se presele.&nbsp; - Osnovne stvari za preživljavanje ne postoje. Ljudi nemaju dovoljno hrane, teško pronalaze čistu vodu. Žive u vrlo trošnim, improvizovanim šatorima, bez struje, bez tekuće vode. Život je izuzetno težak, a ono što ti ljudi proživljavaju gotovo je nezamislivo. Već 20 mjeseci žive u krajnje nehumanim uslovima - upozorava Bolen. Bolnice, kako ističe, jedva da više i izgledaju kao bolnice. - I one su bile bombardovane. Kad uđete u bolnicu, na zidovima se vide tragovi gelera, meci, ponekad i ogromne pukotine. Često su prozori razneseni, pa zapravo ni nema pravih prozora. Unutra ulaze insekti i razne druge životinje. Bolnice su jako pretrpane. U jednoj sobi namijenjenoj za dva pacijenta, vidite njih osam ili devet. Mnogi spavaju na podu - navela je Bolen.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100748_04538660fec4ea2e9e27b5127b3e7238b7df8a6362850ec35f8de722207e6219.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250730100748_04538660fec4ea2e9e27b5127b3e7238b7df8a6362850ec35f8de722207e6219" data-rendition-name="original" width="1920" height="3413" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Kenan (4) je teško povrijeđen na početku rata kada je vazduši napad pogodio njegovu kuću. Pretrpio je teška oštećenja disajnih puteva i trenutno diše kroz cijev u grlu. Doktori kažu da mu je potrebna hitna evakuacija kako bi ga se spasilo(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  U šest mjeseci boravka Bolen je razgovarala s desecima djece, roditelja i učitelja.&nbsp; - Djeca su me pitala zašto još traje rat, ko ga može zaustaviti, kada će završiti. Ne razumiju zašto moraju živjeti u šatorima, zašto nemaju vodu, zašto im je rođendan opet tokom rata. Što se tiče priča koje su me posebno pogodile - ima ih jednostavno previše. Mnoge koje mi sada ne izlaze iz glave su zapravo intervjui koje sam vodila s trudnicama. Posebno u martu, tada sam razgovarala s tri trudne žene. Bile su u tom trenutku trudne četiri, pet i sedam mjeseci. Ne mogu a da se ne pitam kako su te žene danas. Moraće roditi u vrlo nehigijenskim, rekla bih i okrutnim uslovima. Jako sam zabrinuta za te žene. Teško je ne misliti na njih - ističe Bolen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100744_8c7acc1184b29c9aff3464d564acdc4062a8233fd9a7c841f7dc2d4347ef9be1.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250730100744_8c7acc1184b29c9aff3464d564acdc4062a8233fd9a7c841f7dc2d4347ef9be1" data-rendition-name="original" width="1280" height="838" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Petogodišnji Ajman Abu Hujair doveden je u bolnicu Al-Avda u kampu Nuseirat nakon vazdušnog napada na školu Al-Hasajneh, kojom upravlja UNRWA, a u kojoj žive raseljeni Palestinci(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  <h2>Lišeni domova, ali i dostojanstva</h2> Roditelji osjećaju napuštenost svih na svijetu.&nbsp; - Tražili su me pomoć u obrazovanju. Iako nemaju ni hrane ni ljekova, mole da njihova djeca ponovno počnu učiti, igrati se, biti djeca - priča Bolen. Neki su je molili da pomogne organizovati rođendansku proslavu za njihovu djecu.&nbsp; - Kažu mi: "Sljedeće sedmice je rođendan moje kćerke. To je druga godina zaredom da joj rođendan pada usred rata. Nikad nisam mislila da će rat toliko dugo trajati. Stvarno joj želim prirediti pravi rođendan. Nemam ništa za napraviti tortu. Nemam ništa što joj mogu pokloniti. Možeš li mi pomoći?". Roditelji su zaista usmjereni na to da svojoj djeci vrate barem neku rutinu, stabilnost i osjećaj normalnog života - naglasila je ova humanitarka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100744_c74a03415462330ce98f485189360dc5a7ceb72e7cda2fae12216a992b68a2c5.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250730100744_c74a03415462330ce98f485189360dc5a7ceb72e7cda2fae12216a992b68a2c5" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Rosalia Bolen: Djeca su me pitala zašto još traje rat, ko ga može zaustaviti, kada će završiti. Ne razumiju zašto moraju živjeti u šatorima, zašto nemaju vodu i ne mogu slaviti rođendane(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  Prema UNICEF-u, gotovo milion djece u Gazi već je dvije godine izvan škole koje su srušene, a mnoge pretvorene u skloništa. Gotovo 90 odsto obrazovnih objekata je djelimično ili potpuno uništeno. - U Gazi vidite patnju gdje god pogledate. Ne morate je tražiti. Kad god se vozite okolo, svuda vidite duboku ljudsku patnju i potpunu oskudicu. Ljudi su lišeni svega - svojih domova, električne energije, tekuće vode, ljudskog dostojanstva… Patnja nisu samo ljudi ranjeni u bombardovanjima, već i djeca koja hodaju ulicama s kantama vode koje moraju nositi natrag u svoj šator. To su djeca koja stoje ispred pučke kuhinje ili pekare, nadajući se da će uspjeti dobiti nešto hrane. To su žene koje moraju rađati u neljudskim uslovima - ispričala je Bolen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100744_859b232cfdf84f6edba4fd876d4c6272947eec65691c2af153a2413390c69846.webp" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250730100744_859b232cfdf84f6edba4fd876d4c6272947eec65691c2af153a2413390c69846" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Basma ima četvero djece - Sara ima osam godina, Ajman sedam, Nafed četiri, a mali Ibrahim samo osam mjeseci(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  Na pitanje kako se osjećaju djeca kojima je ukradeno djetinjstvo odgoara da je to mješavina, te da mališani ne razumiju rat. - Pitaju se zašto žive u šatoru, zašto im nedostaje njihova soba, igračke, igralište ispred kuće. Osjećaju duboku tugu, bol, tjeskobu, ali još imaju nadu. Žele postati doktori, učitelji, novinari, umjetnici. To je čudna kombinacija velike tuge i nepokolebljive nade - ističe Bolen. Infrastruktura je potpuno uništena. Ljudi žive u improvizovanim šatorima, u ruševinama bivših domova, ili u školama i bolnicama, često po 25 ljudi u jednoj učionici. - To je prizor na koji se nisam mogla naviknuti ni nakon šest mjeseci. Nivo razaranja je jednostavno nezamisliv. Uslovi su vrlo teški, nedostaje osnovna higijena, nekoliko toaleta koristi stotine ljudi. Neki ljudi spavaju i po hodnicima i podovima bolnica, vjerujući da su tamo sigurniji. Osjećate sve - strah, frustraciju, nemoć… A ta djeca trebaju sve. Kada uspijemo postaviti inkubator ili organizovati privremeni prostor za učenje, pa se sljedeći dan vratimo i vidimo bebe u inkubatoru, djecu u tom prostoru za učenje, tada shvatite da sve to ipak nije bilo uzalud - kaže Bolen. UNICEF pruža i psihološku pomoć - individualno i grupno. Kroz umjetnost, muziku i fotografiju pomažu djeci da izraze svoje osjećaje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100748_097786095a706deda1f42b9284cb1a3c6e49c0c9bc8ddac4cfaa42ab1f45b8eb.webp" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250730100748_097786095a706deda1f42b9284cb1a3c6e49c0c9bc8ddac4cfaa42ab1f45b8eb" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Ranjiva djeca primaju prehrambenu podršku u centru za probir i liječenje pothranjenosti koji podržava UNICEF u Kan Junisu, na jugu Pojasa Gaze(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  <h2>Najveći otvoreni zatvor na svijetu</h2> - Dajemo im siguran prostor za izražavanje i procesuiranje trauma koje su doživjeli. Djeca crtaju, pjevaju, sviraju - kroz te aktivnosti otvaraju se. Ali mnoga djeca se toliko prestraše da prestanu govoriti, prestanu spavati, prestanu se igrati - progone ih ružna sjećanja i misli. Neka djeca počnu nanositi štetu sama sebi, a mnoga druga, i to u vrlo ranoj dobi, govore o tome kako žele umrijeti. Kažu da žele umrijeti kako više ne bi osjećali bol, strah ili glad i kako bi ponovno vidjeli svoju mamu i tatu. Zato sarađujemo s psiholozima kako bismo im pomogli nositi se s nekim od tih simptoma traumatskog stresa. Potrebno je puno truda za sprovođenje takvog programa, a odrasli koji nam pomažu u tim sesijama - psiholozi - i sami su duboko pogođeni gubitkom i tugom. I oni su traumatizovani. Takođe, teško je sprovoditi te programe dok bombardovanja traju. Ali to je, nažalost, stvarnost u kojoj živimo - ističe Bolen. Ona i njene kolege spavali su u UNICEF-ovu domu za međunarodno osoblje u Rafah Mavasiju.&nbsp; - Bilo me strah. Čujete eksplozije, vriske… Pokušavate to ignorisati, ali tijelo zna da nešto nije u redu. Uvijek ste na ivici - rekla je Bolen. Njen radni dan počinjao je u 6 ujutro. Odlazila bi s kolegama na teren, s inženjerima koji postavljaju vodovod, pedijatrima koji pomažu bolnicama... - Dokumentovala sam sve i pitala ljude za njihove priče. Oni žele pričati, žele da svijet zna - ističe Bolen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100748_5fcf94cec7a254689328f5acd2837fb7f21df9105dcba9cc2c9a7d08bd2af1c8.webp" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250730100748_5fcf94cec7a254689328f5acd2837fb7f21df9105dcba9cc2c9a7d08bd2af1c8" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Abdul Karim ima samo devet mjeseci, na slici je s majkom Enan(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  Što Gaza danas najviše treba? - Prvo i najvažnije: hitan, trajan prekid vatre. Bombardovanja moraju prestati. Potrebno je osigurati bezuslovno oslobađanje talaca, ali i omogućiti masovan i kontinuiran protok humanitarne i komercijalne pomoći kroz sve granične prijelaze - navela je Bolen. Upozorava da je više od dva miliona ljudi gladno, a pola miliona doslovno gladuje.&nbsp; - Ali to nije sve - Gaza ne može preživjeti ako ostane zatvorena. Potrebno je trajno ukinuti sve zabrane na slobodno kretanje ljudi. Ljudi moraju moći putovati, tražiti liječenje, školovati se, ponovno spojiti sa svojom porodicama. Gaza ne smije ostati najveći otvoreni zatvor na svijetu - poručila je Bolen, hrabra humanitarka velikog srca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100748_7a6c342eac6860fc2bb6ec3f256c58852d357ad3c5dbb427a79461c960fbe268.webp" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250730100748_7a6c342eac6860fc2bb6ec3f256c58852d357ad3c5dbb427a79461c960fbe268" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Mazen pati od ozbiljnog gubitka težine i pothranjenosti(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>

1250x600

Potresna ispovijest humanitarke o paklu života u Gazi: "Nema ništa gore nego kad vam djeca kažu da žele umrijeti"

Iniciranje potpisivanja Sporazuma o vazdušnom saobraćaju između Crne Gore i Irske je u obostranom interesu, poručio je predsjednik Crne 
Gore Jakov Milatović.
Milatović se zahvalio ministru za saobraćaj, klimu, energetiku i životnu sredinu Irske Darah O'Brajen na srdačnom dočeku i konstruktivnom razgovoru. &nbsp;
- Irska pruža snažnu podršku Crnoj Gori i želi da nam, kroz konkretne inicijative i razmjenu iskustava, pomogne u daljem razvoju i jačanju naših kapaciteta - naveo je Milatović na mreži X.
On je istakao da je poseban fokus bio na uspostavljanju direktnih avio-linija između Crne Gore i Irske, što bi, navodi on, predstavljalo snažan podsticaj turističkoj i ekonomskoj saradnji, kao i dodatno učvršćivanje veza između naših građana. &nbsp;
- Saglasili smo se da je u obostranom interesu da se odmah inicira potpisivanje Sporazuma o vazdušnom saobraćaju između naše dvije zemlje - naglasio je Milatović.
Mialtović i O'Brajen su razgovarali i o jačanju saradnje u oblasti investicija, održivog razvoja, energetike i klimatskih politika, uz razmjenu znanja i dobrih praksi.
- Crna Gora i Irska imaju značajan potencijal za produbljivanje partnerstva, a jačanje saobraćajne povezanosti predstavlja snažan impuls u tom pravcu - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2026990810097467885%3Ft%3DmxYKo7twBzT_WvMGj8-lnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović sa O'Brajenom: U obostranom interesu da se odmah inicira potpisivanje Sporazuma o vazdušnom saobraćaju sa Irskom

Novi ugovor predstavlja potvrdu zajedničke vizije i kontinuirane podrške razvoju rukometa, zbog čega se saradnja Saveza i kompanije „Bemax“ s pravom može okarakterisati kao dugoročno i stabilno partnerstvo, usmjereno ka unaprjeđenju jednog od najtrofejnijih sportova u našoj državi. Ugovor su potpisali predsjednik Saveza Petar Kapisoda i izvršni direktor kompanije „Bemax“ Miladin Mijajlović, čime je ozvaničen novi nastavak saradnje, od izuzetnog značaja za dalji rad Saveza i ostvarenje ambicioznih sportskih ciljeva u narednom periodu. - Kontinuitet saradnje sa kompanijom ‘Bemax’ za nas predstavlja snažan oslonac i potvrdu da zajedno gradimo stabilan sistem. Podrška koju dobijamo omogućila je sprovođenje brojnih razvojnih aktivnosti, kao i ostvarenje značajnih rezultata naših reprezentativnih selekcija. U 2026. godini fokusirani smo na nove izazove i velika takmičenja, uz uvjerenje da će ova saradnja i dalje biti važan faktor u ostvarenju sportskih ambicija crnogorskog rukometa - istakao je Kapisoda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260226130212_775cd0b360d93b281d1a028ca408415aed078554cb7457b814a72624d0751a55.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260226130212_775cd0b360d93b281d1a028ca408415aed078554cb7457b814a72624d0751a55" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mijajlović i Kapisoda "> </figure>  Izvršni direktor kompanije „Bemax“ Miladin Mijajlović naglasio je da kompanija ostaje posvećena podršci sportu i rukometu, ističući da je ulaganje u nacionalne sportske saveze dio dugoročne strategije društveno odgovornog poslovanja. - Zaključivanjem Ugovora sa Savezom potvrđujemo našu trajnu posvećenost promociji rukometa i sporta u cjelini, prepoznajući ih kao jedan od ključnih stubova razvoja kako pojedinca, tako i društva. Nastavkom saradnje i u ovoj godini želimo dodatno osnažiti i ohrabriti naše rukometašice i rukometaše da istrajno nastave putem kojim su do sada hrabro koračali - rekao je Mijajlović. Svojim predanim radom, borbenošću i sportskim duhom, ističe Mijajlović, rukometašice i rukometaši na najljepši način predstavljaju Crnu Goru donoseći nam ponos kroz svaki ostvareni uspjeh. - Uvjereni smo da će ova podrška biti dodatni podstrek za nove pobjede i dostignuća koja su pred njima - poručio je izvršni direktor kompanije „Bemax“.

Kompanija „Bemax“ ostaje generalni sponzor Rukometnog saveza Crne Gore i u 2026. godini!

Vesna Bratić je danas bila u Tužilaštvu da bi prisustvovala pretresu telefona. Ona nije sa sigurnošću mogla da potvrdi da je telefon koji je predočen njen, budući da je oduzet par dana nakon što je kupljen, kazao je advokat bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Mitar Šušić.&nbsp;
Šušić je kazao i da su njenoj branjenici produžene mjere nadzora.
Bratić je danas u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) prisustvovala pretresu telefona koji joj je oduzet prilikom hapšenja 17. februara u okviru istrage Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je smjenom više od 140 direktora vrtića, osnovnih i srednjih škola pričinila štetu državi. Određen joj je pritvor do 30 dana, ali je vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, 21. februara ukinulo pritvor i odredilo joj mjere nadzora.
Bratić je, kaže Šušić, poručila u SDT-u da svakako ne bi otključala telefon kako se sadržaj iz njega ne bi distribuirao medijima, što je, kako je kazala, ranije bila praksa.
- Naglasila je da, sve i da može da potvrdi i da bi mogla da se sjeti šifre, da to ne bi učinila imajući u vidu da starost uređaja i vremenski period, te da ne može imati veze smjena direktora 2021. godine sa telefonom koji je kupljen 2026. godine, a da bi eventualno, i sadržaj telefona, privatne poruke, privatne fotografije mogle biti zloupotrijebljene odnosno ekploatisan za distribuciju medijima - kazao je Šušić.
Bratić je juče poručila da neće dati lozinku, te da će telefon poslati na ekspertizu u Švajcarsku, jer sumnja da su ga tokom njegog boravka u pritvoru već otvarali.
- Prilikom oduzimanja nijesam dala lozinku, niti ću to učiniti. U telefonu koji je, igrom slučaja, nov, kupljen po Božiću ove godine, ne može da bude ništa vezano za djelo za koje me terete - navela je Bratić u objavi na Fejsbuku.

Šušić: Bratić produžene mjere nadzora, nije mogla da potvrdi da je njen telefon koji joj je predočen u SDT-u

Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) izrekla je novčanu kaznu od 500 eura „Adria TV“ zbog, kako se navodi u rješenju, ponovljenog kršenja zabrane podsticanja diskriminacije i propusta da objavi podatke o izvoru preuzetog programa, piše<a href="https://www.antenam.net/clanak/amu-kaznio-adria-tv-500-eura-za-velicanje-ratnih-zlocinaca"> Antena M</a>. 
Kazna je izrečena zbog reemitovanja novogodišnjeg programa iz studija „Informer TV“ iz Beograda, koji je 31. decembra 2025. emitovan u terminu od 21.25 do jedan sat poslije ponoći, sa oznakom „uživo“.
<h3>Šta je sporno u programu?</h3>
Postupak je pokrenut nakon anonimnog prigovora, a potom i pritužbi jednog fizičkog lica i Kluba poslanika Bošnjačke stranke. Podnosioci su ukazali da je u programu „veličano četništvo“ i da su izvođene pjesme u izmijenjenim verzijama koje, prema njihovim navodima, negiraju crnogorski identitet.
U obrazloženju rješenja AMU se detaljno navode segmenti emisije u kojima su: mijenjani stihovi tradicionalnih i autorskih pjesama na način da se Crna Gora označava kao „srpska“, iznošene izjave poput „Nije ovo Crna Gora, no Srbija pored mora“ i „svi su Srbi – Srbi“, uzvikivana i pjevana imena pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, koji su predstavljani kao „heroji“, te emitovane poruke koje, prema ocjeni regulatora, predstavljaju negiranje nacionalnog identiteta građana koji se ne izjašnjavaju kao Srbi.
Agencija je ocijenila da se takve poruke ne mogu smatrati političkim stavom, već oblikom diskriminatornog postupanja i govora mržnje, jer „kategorično poriču postojanje crnogorske nacije i crnogorskog nacionalnog identiteta“.
<h3>Odgovornost i za reemitovani sadržaj</h3>
U rješenju se naglašava da činjenica da je riječ o reemitovanom programu ne oslobađa emitera odgovornosti. Prema važećim propisima, emiter je odgovoran za sav objavljeni sadržaj – sopstveni, kupljeni ili preuzeti.
AMU posebno konstatuje da je „Adria TV“ program uvrstila mimo redovne programske šeme, emitovala ga sa oznakom „uživo“ i bez objavljivanja podataka o izvoru produkcije, autoru, nosiocu prava i datumu proizvodnje, čime je prekršen i član zakona koji uređuje transparentnost preuzetog sadržaja.
<h3>Stav emitera: „Zabavni program bez političke namjere“</h3>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F1weNIw6SK7g&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<h3>U izjašnjenju dostavljenom Agenciji, „Adria TV“ je navela da je namjera bila isključivo da gledaocima obezbijedi prazničnu atmosferu, te da je pogrešno u zabavnom novogodišnjem programu tražiti političku konotaciju.</h3>
Iz „Adria TV“ ističu da nijesu imali namjeru da šalju političke ili ideološke poruke, već da je riječ o muzičkom repertoaru i spontanom obraćanju učesnika.
U izjašnjenu Agenciji, emiter navodi kako „Klub poslanika Bošnjačke stranke u kontinuitetu reaguje na njegov program, često tražeči povod da ga predstavi kao napad na određene zajednice“ i smatra da „takva učestala i ponavljana reagovanja stvaraju utisak lične netrpeljivosti prema „Adria TV“, koja nema realno utemeijenje u sadržaju programa, niti u odredbama zakona i pravilnika", kao i da je „neprihvatljivo da se zabavni muzički program, posebno novogodišnji doček, koristi kao poligon za političke obračune i da se u njemu traže poruke koje emiter nije imao niti je žeiio da prenes”.
Agencija je te navode odbacila, ističući da se odgovornost cijeni prema objektivnom sadržaju emitovanih poruka, njihovom kontekstu i potencijalnom uticaju na publiku, a ne prema subjektivnoj namjeri emitera.
<h3>Ponavljanje prekršaja i minimalna kazna</h3>
AMU je u odluci navela da je „Adria TV“ u prethodnih šest mjeseci već sankcionisana – jednom upozorenjem i jednom novčanom kaznom – zbog kršenja iste zakonske zabrane podsticanja diskriminacije.
Iako zakon predviđa kaznu u rasponu od 500 do 10.000 eura, regulator je izrekao minimalni iznos, uz obrazloženje da je riječ o ponovljenom kršenju, ali da izricanje minimalne kazne neće ugroziti finansijsko poslovanje emitera.
<h3>Sloboda izražavanja i granice</h3>
U obrazloženju se detaljno razmatra i odnos slobode izražavanja i zabrane diskriminacije, uz pozivanje na praksu Evropskog suda za ljudska prava. Agencija navodi da sloboda izražavanja obuhvata i stavove koji mogu šokirati ili uznemiriti, ali ne i sadržaje kojima se promoviše ili opravdava diskriminacija, nasilje ili ratni zločini.
Prema ocjeni regulatora, kombinacija negiranja nacionalnog identiteta, izmjene kulturnih simbola i glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca u programu širokog dometa predstavlja zloupotrebu slobode izražavanja i zahtijeva sankciju u cilju zaštite prava drugih i očuvanja društvene kohezije.

Tag: humanitarna-kriza

Glad kao oružje

Potresna ispovijest humanitarke o paklu života u Gazi: "Nema ništa gore nego kad vam djeca kažu da žele umrijeti"

Milatović sa O'Brajenom: U obostranom interesu da se odmah inicira potpisivanje Sporazuma o vazdušnom saobraćaju sa Irskom

Kompanija „Bemax“ ostaje generalni sponzor Rukometnog saveza Crne Gore i u 2026. godini!

Šušić: Bratić produžene mjere nadzora, nije mogla da potvrdi da je njen telefon koji joj je predočen u SDT-u

AMU kaznio Adria TV: 500 eura za veličanje ratnih zločinaca

PRATITE TVe UŽIVO