Hrvatski narod u Crnoj Gori živi u posebnim okolnostima zbog političkih turbulencija kroz koje zemlja prolazi. Često se javlja strah od vladajuće strukture koja promoviše velikosrpsku ideologiju – kroz podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sada i najavljenog Puniše Račića, kao i kroz ideje koje su zaostale u 19. vijeku. To čini autohtonog hrvatskog čovjeka nesigurnim, što je jedan od razloga zašto odlazi, povlači se ili postaje tiši, kazala je posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, profesorica Vanda Babić-Galić u emisiji „Globalna Hrvatska“ na HRT-u.&nbsp; <h2>Odnos Hrvatske i Crne Gore u kontekstu političkih promjena&nbsp;</h2> Babić-Galić ističe da su odnosi ove dvije države sadržajni i složni, te da su promjene već postale konstanta jer je kontinuitet od 2020. godine donio određene pomake.&nbsp; - Ne možemo govoriti o nekim novim promjenama, već eventualno o nešto boljim ili nešto lošijim odnosima. Ono o čemu sigurno možemo govoriti jeste da postoje stalni razgovori o važnim, otvorenim pitanjima koja opterećuju dvije države, kao i o brizi za hrvatsku nacionalnu manjinu, koja u Boki Kotorskoj čuva više od 60 odsto hrvatske baštine. Tu baštinu smo dužni da čuvamo i mi u Hrvatskoj, ali i Crna Gora, koja tu baštinu ima na svojoj teritoriji - ukazala je Babić-Galić.&nbsp; Kada govorimo o otvorenim pitanjima, Babić-Galić smatra da je najvažnije krenuti od početka.&nbsp; - Vidjeli ste Hrvatski dom (Dom kulture "Josip Marković") - konačno mogu da kažem da je on u vlasništvu Republike Hrvatske. Nedavno je potvrđeno da je Republika Hrvatska upisana u katastar. To znači da više niko nikada neće moći da istjera hrvatsku zajednicu iz kuće koju je ta zajednica gradila još između 1920. i 1922. godine. Ostala pitanja se rješavaju i u fazi su „brušenja“ - pojasnila je ona.&nbsp; Babić-Galić je podvukla veoma važan sporazum o odšteti logorašima, za koji smatra i očekuje da će uskoro biti riješen.&nbsp; - Tu su i pitanja vlasništva školskog broda „Jadran“, zatim naziva bazena koji bi trebalo promijeniti, granice na moru, kao i pitanje oduzete imovine – tema koja je možda nedavno ponovo postala aktuelna, ali je u razgovorima prisutna već dugo, još od 2017. godine – dodala je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Rješavanje imovinskih pitanja u fokusu hrvatske diplomatije</h2> Kako ukazuje, pedest i jedna porodica od 2014. godine čeka na upis u katastar, bez obzira na pravosnažne sudske odluke.&nbsp; - Porodice Dabinović i Tripković su devedesetih godina, blago rečeno, doživjele pljačku sopstvene imovine. Postoji i porodica u Perastu koja je ostala bez svoje imovine uprkos sudskim presudama. Takođe, u Budvi postoji Palata Medin, što je još jedno problematično pitanje kojim ćemo se baviti – navela je Babić-Galić.&nbsp; Babić-Galić dodaje da to nijesu jednostavna, a ni laka pitanja – već pitanja koja predstavljaju i moralnu obavezu Republike Hrvatske prema svojoj nacionalnoj manjini, ali i brigu da ta manjina ima pravo, kao i svaka druga osoba, na svoje vlasništvo.&nbsp; - Činimo sve što možemo. Kada sam pomenula 2017. godinu, htjela sam da kažem da je to bilo pitanje međuvladinog savjeta Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o manjinama – hrvatskoj manjini u Crnoj Gori i crnogorskoj u Hrvatskoj. Tada smo govorili o povraćaju crkvene i civilne imovine. Sada smo dobili svu dokumentaciju od 51 hrvatske porodice i imamo razloga i načina da učinimo sve kako bi tih 51 porodica dobilo svoju zemlju – zemlju svojih predaka. Svaka nepravda prema našem narodu na autohtonom prostoru Boke mora biti ispravljena. Na koji način će to Crna Gora učiniti, o tome se pregovara u različitim resorima i na različitim nivoima. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske učiniće sve da ovo pitanje bude riješeno na pozitivan način – poručila je ona.&nbsp; Prema riječima Babić-Galić, temelj evropskih vrijednosti jeste pravo na imovinu – pravo na vlasništvo, zemlju, dom i svoje ognjište. <h2>„Jadran” je oteti brod koji bi Crna Gora trebala vratiti pravim vlasnicima&nbsp;</h2> Kako je pojasnila Babić-Galić, Republika Hrvatska jasno ističe da je „Jadran“ hrvatski školski brod, a njegova luka baziranja je Split.&nbsp; - U svakom trenutku spremni smo da iznesemo nepobitne dokaze pred bilo koji sud – počev od Suda za prava mora u Hamburgu, ili bilo gdje drugo. O tom pitanju ćemo razgovarati - brod, kao i čovjek, može imati samo jednog vlasnika – naglasila je ona.&nbsp; S obzirom na to da su Crna Gora i Republika Hrvatska članice NATO saveza, vjeruje da postoje prijateljska i konstruktivna rješenja za pitanje broda „Jadran“ - „Jadran“ je uznik – to je brod koji je otet i koji bi Crna Gora trebalo da vrati svojim pravim vlasnicima, Republici Hrvatskoj – poručila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Hrvata u Crnoj Gori sve manje - Boka Kotorska „zaliv svetaca“&nbsp;</h2> Babić-Galić smatra da brojevi obično nijesu mjerilo snage jednog naroda.&nbsp; - Kada bismo govorili šire, morali bismo da priznamo da nas ima manje i u Hrvatskoj, da je manje Evropljana uopšte, što nas dovodi do demografskih pitanja i migracija – ali to nije pravi odgovor – dodala je ona.&nbsp; Babić-Galić objašnjava da Hrvata u Crnoj Gori ima nešto manje od jedan odsto, te da su dobro su organizovani i imaju veliku kulturnu baštinu.&nbsp; - Radije bih da umjesto brojanja, svi postanemo svjesni da je Boka Kotorska „zaliv svetaca“, da tamo imamo ogromnu kulturnu baštinu koju treba obnoviti, obići, upoznati – jer je to dragulj hrvatske kulture, možda manje poznat u Hrvatskoj nego što bi trebalo – naglasila je ona.&nbsp; Prema njenim riječima, Hrvatska uvijek štiti i stoji iza svoje hrvatske manjine u Crnoj Gori – kao i svuda gdje Hrvati žive, u ukupno 12 evropskih zemalja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7" data-rendition-name="original" width="1048" height="588" loading="lazy" alt="Popis Hrvata u CG "> </figure>  <h2>Crna Gora mora proći katarzu</h2> Kako je navela Babić-Galić, Republika Hrvatska mnogo pomaže i nastaviće da pomaže našoj državi.&nbsp; - Mi smo joj prijatelji i mentori. Hrvatska otvara Crnoj Gori puteve – kroz zakone, iskustva i sve ono što je sama prošla. Ali Crna Gora mora sama da pronađe snagu, da proživi katarzu i da prođe kroz procese sazrijevanja kako bi konačno stigla do željenog cilja – zaključila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Mnoga pitanja ostaju neriješena</h2> Predsjednik Hrvatske građanske alijanske (HGI) Adrijan Vuksanović je istakao da se stanje pogoršalo 2020. godine, dolaskom prosrpske koalicije na vlast.&nbsp; - To i ne čudi ako u sadašnjoj vlasti imamo one koji nose i diče se titulom četničkih vojvoda. Ako imamo one koji su bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, ako imamo one koji danas kažu da bi se isčlanili iz NATO-a, ili one koji veličaju ratne zločine iz devedesetih. Potpuno je očekivano da dođe do zaoštravanja – dodaje Vuksanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87" data-rendition-name="original" width="1046" height="592" loading="lazy" alt="Adrijan Vuksanović"> <figcaption>Adrijan Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Hrvatska procjenjuje da joj Crna Gora samo za otetu imovinu duguje više od dva miliona dolar, ali, kako kaže ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, ovoj državi je zapravo najmanje važan taj iznos.&nbsp; - Važno je priznanje i satisfakcija za logoraše preživjele i njihove porodice. Svjedoci su živa stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja, bombardovanja, tako da o tim stvarima moramo otvoreno govoriti – istakao je Radman. Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, kada je u pitanju obeštećenje, ima svoje viđenje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0" data-rendition-name="original" width="4663" height="3260" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Kada je u pitanju obeštećenje, ja to gledam s druge strane – gledam da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju, da postane sljedeća članica Evropske unije. Dio toga je i suočavanje s prošlošću – pojasnio je Ibrahimović. <h2>Nejednak tretman vjerskih objekata u Crnoj Gori</h2> Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković je naveo da samo u Kotoru postoji deset katoličkih crkava koje su danas u državnom vlasništvu, dodajući da ne postoji nijedna pravoslavna crkva u cijeloj Crnoj Gori da je državna institucija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4" data-rendition-name="original" width="828" height="1472" loading="lazy" alt="Crkve "> <figcaption>Dvostruki aršini države: Katedrala SV.Tripuna i Crkva Svetog Nikole (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Samo primjenom elementarne logike dolazimo do određenih zaključaka – poručio je Deković.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Političke turbulencije i velikosrpska ideologija čine autohtone Hrvate nesigurnim

Odbacujemo tendeciozne i zlonamjerne izjave sveštenika Mijajla Backovića i pokušaj degradacije Hrvata koji vjekovima žive u Boki Kotorskoj, poručio je poslanik Pokreta Evropa sad, Tonći Janović.
Konstatacija da su, kako navodi Janović, "Hrvati „projekat“, kako je rekao - još od Drugog svjetskog rata, duboko vrijeđa sve pripadnike hrvatske manjine koju je na ovaj način pokušao direktno da negira".
- Pozivamo predsjednika Opštine Željka Komnenovića da pod hitno osudi ovakve poruke i da se u ime građana Tivta ogradi od izjave sveštenika Backovića, kako bi se očuvao multietnički sklad i suživot, po kojem se Tivat izdvaja i prepoznaje. Reagovanjem na ovakve neistine, Komnenović mora da pokaže da je predsjednik svih građana naše Opštine - poručio je Janović.&nbsp;

Portal ETV

1250x600

1084x550

Janović: Izjave sveštenika Backovića tendenciozne i zlonamjerne, Komnenović da pokaže da je predsjednik svih građana Tivta

U emisiji Srećan dan na Televiziji E govorimo o hit filmu „Svadba“, komediji koja je oduševila publiku širom regiona. Glumica Anđelka Stević Žugić otkriva zašto se publika prepoznaje u ovoj priči, kako humor spaja ljude i zašto su smijeh i iskrenost uvijek dobitna kombinacija.
Otvaramo i savremenu temu: ko su AI partneri i AI prijatelji? Konsultantkinja za digitalnu transformaciju i vještačku inteligenciju Tara Miranović objašnjava kako tehnologija utiče na naše odnose, emocije i osjećaj povezanosti.
Razgovaramo i o društvenim mrežama kao prostoru kreativnosti, motivacije i novih prilika – ali samo ako ih koristimo svjesno i pametno.
Za kraj sedmice, muzika za dobro raspoloženje uz Taška Ademovića, muzičara koji donosi pravi ritam za opuštanje.
Gledajte Srećan dan od 9 do 11 sati.

U "Srećnom danu" o filmu "Svadba", tehnologiji i osjećanjima, društvenim mrežama i kreativnosti

Nova sezona emisije „Sjenke“ emituje se večeras od 23 sata na Televiziji E.
U novoj epizodi, donosimo detalje o tome &nbsp;ko je Baranin Đorđe Kneževića koji je ubijen 2009.godine u Valensiji.
Kako je okončana istraga koju su nakon zločina vodili španski istražitelji? &nbsp;
Kakva je veza između ubijenog Kneževića i porodica Bojović i Šaranović koje su godinama vodile krvavi rat?
Emisiju Sjenke pogledajte večeras od 23:00 sata na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzWT1wwGYL_A&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nova sezona „Sjenki“ večeras od 23 sata: Ko je Đorđe Knežević koji je ubijen 2009. godine u Valensiji

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da nije koristio Ministarstvo pravosuđa za obračun sa političkim suparnicima, odnosno da bi se "osvetio".
On je u govoru na Molitvenom doručku u Vašingtonu rekao da to ne radi, prenosi NBC njuz.
- Mi to ne radimo, Pem, zar ne? Mi radimo ono što je ispravno - rekao je on aludirajući na državnu tužiteljku Pem Bondi.
On je istakao svoje napore da smanji stopu kriminala u Vašingtonu, tvrdeći da je prisustvo trupa Nacionalne garde dovelo do toga da grad bude bezbjedniji.
- Mislim da meni izgleda mnogo ljepše. Šetate ulicom, vidite trojicu muškaraca visokih 198 centimetara koji izgledaju ljutito, ali su zapravo vrlo ljubazni. Ljuti su kada vide kriminalce - rekao je on.
Rekao je i da je pobijedio glasovima naroda na predsjedničkim izborima 2016. godine, odnosno da je pobijedio sa velikom razlikom, a NBC podsjeća da je on pobijedio zahvaljujući izborima Elektorskog kolegijuma, a da je izgubio na glasanju naroda od tadašnje kandidatkinje demokrate Hilari Klinton.
Tokom govora on je pohvalio predsjednika Salvadora Najiba Bukelea kao "odličnog saveznika", nazvavši ga "jednim od svojih omiljenih ljudi".
Tramp je tokom Nacionalnog molitvenog doručka u Vašingtonu rekao da je Bukele bio "nevjerovatan" i "veliki saveznik" Sjedinjenih Američkih Država, prenosi CNN.
Bukele je ranije govorio na događaju.
Komentari su uslijedili u trenutku kada je Trampova administracija deportovala stotine migranata u Salvador, uključujući desetine koji su poslati u mega-zatvor poznat kao Centar za suzbijanje terorizma (Cekot).
Tramp se tokom obraćanja osvrnuo na zatvorski sistem u Salvadoru, rekavši da Bukele "upravlja prilično velikim zatvorima" koji, kako je naveo, "rade veoma human posao" i koji su "veoma jaki".
Bivši pritvorenici Cekot-a rekli su za CNN da su u zatvoru bili izloženi batinama, uskraćivanju medicinske nege i odsustvu zakonitog postupka.
Na istom događaju, Tramp je rekao da je direktorka Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabard nedavno otišla u okrug Fulton u saveznoj državi Džordžiji kako bi ispitala navodne nepravilnosti na glasačkim listićima, na insistiranje državne tužiteljke Pem Bondi.
Tramp je rekao da je Gabard bila kritikovana zbog tog poteza, ali je naveo da je postupala po Bondinom zahtjevu.
On je pohvalio i Gabard i Bondi za njihov rad, rekavši da su obe "uradile fantastičan posao".
Predsjednikove izjave uslijedile su nakon što je Gabard bila prisutna tokom pretresa FBI-ja u izbornoj kancelariji u Džordžiji prošle nedjelje, što je izazvalo kritike.
Tramp je na početku svog govora na Molitvenom doručku rekao kako vjeruje da će "vjerovatno otići u raj".
- Zaista mislim da ću tamo stići. Nisam savršen kandidat, ali sam učinio mnogo dobrog za savršene ljude - rekao je Tramp tokom govora na Molitvenom doručku u hotelu Vašington Hilton, prenosi CNN.
Na događaju kojem prisustvuje više pripadnika Predstavničkog doma i Senata, Tramp je rekao kako se "ipak šali" o svom "putu u raj".
Tvrdio je da često bira da bude "sarkastičan" u komunikaciji sa medijima, rekavši da pokušava da ismije način izvještavanja njegovih izjava.
Tramp je republikanskog poslanika Kentakija Tomasa Masija, koji se protivi pojedinim ključnim Trampovim zakonskim predlozima, nazvao "moronom", uz ocjenu da bi Masi glasao protiv skoro svakog zakona koji se iznese u Predstavnički dom.
- On automatski kaže 'ne' bez obzira na sve. Nešto nije u redu sa njim - smatra Tramp.
Proslava povodom Molitvenog doručka prvi put održana je 1953. godine, i ranije je uključivala i doručak i poseban događaj u Kongresu, dok se ove godine obilježava zajedno sa pripadnicima Senata kako bi se nastavila "tradicija jedinstvene molitve".
Ovo je šesti put da Tramp govori na tom događaju i njegov ovogodišnji govor trajao je sat vremena i 15 minuta.&nbsp;

Tramp: Nijesam koristio Ministarstvo pravosuđa za obračun sa političkim suparnicima

On 19 January, the Police Directorate received an order from the Basic Court in Podgorica for the forced apprehension of Lidija Mitrović, and from that day until 2 February police officers searched for the convicted former special prosecutor at known addresses in order to send her to serve a seven-month prison sentence.
This follows from the response of the President of the Basic Court in Podgorica Željka Jovović, from whom Vijesti requested additional clarification regarding the course of cooperation and communication between the Court and the Police Directorate in handling this enforcement of criminal sanctions case.
Jovović reiterated that the Basic Court issued the order for forced apprehension on 14 January, which the Police Directorate received five days later, following the completion of the necessary administrative procedures.
- The period from the day the order was received to the day the notification was drafted, on 30 January 2026, represents the time during which the Police Directorate, as follows from the notification, visited the convicted person on several occasions at the specified address. This constitutes a reasonable timeframe for undertaking actions pursuant to the court order and subsequently providing final notification as to whether the person was found or whether it can be concluded that the person is evading the police - the response of the President of the Basic Court in Podgorica states.
She emphasized that in regular proceedings, a period of 11 days does not require the court to contact the police regarding actions taken under the order, explaining that the Police Directorate must undertake multiple actions and search for the convicted person on several occasions in order to provide the court with a final and valid notification, which is then assessed in determining whether the conditions for issuing a wanted notice have been met.
- This, bearing in mind the statutory provision regulating the conditions for issuing a wanted notice, made it necessary and essential for the police to first undertake the required actions within a reasonable timeframe in executing the court order - Judge Jovović stated.
The President of the Basic Court in Podgorica also stressed that the court „had no problems whatsoever with the Police Directorate regarding actions taken in this case“.
- In general, cooperation between this court and the police is at a good level, as I have stated publicly on several occasions, and so far no issues have been observed in practice that could not be resolved in accordance with the law. For the purpose of more efficient proceedings and improved cooperation, meetings between representatives of the court and the police are held on an ongoing basis. I would particularly point to the meeting with Police Director Lazar Šćepanović at the premises of the Basic Court, during which the improvement of cooperation precisely on the issues that are now the subject of your interest was discussed - she concluded.
Mitrović was sentenced to seven months in prison for abuse of official position in the „Klap“ case.
The High Court in Podgorica previously found Mitrović guilty for dismissing criminal complaints for tax evasion against four individuals and one legal entity after the defendants had paid outstanding tax liabilities.
Although the judgment is final, Mitrović has not yet begun serving her sentence. The Basic Court in Podgorica confirmed that her request for a postponement of the sentence was rejected on 24 October, but that she filed an appeal, which was decided by the higher court.
The prison sentence was imposed at the end of 2024 in a retrial, after the Court of Appeal quashed the initial decision and returned the case for a new trial. In May 2025, the second-instance court upheld the new judgment.
The law provides for the possibility of postponing the execution of a sentence in special circumstances, such as serious illness, a death in the family, or the completion of education.
During the proceedings, Mitrović claimed that the dismissed reports contained no elements of a criminal offense, while the High Court and the Court of Appeal concluded that, in her capacity as a public official, she unlawfully abused her position and applied deferred prosecution despite knowing that this legal institute could not be used in cases of tax evasion.

Jovović: Police acted within a reasonable timeframe, order for the forced apprehension of Mitrović reached them five days later due to administrative procedure

Tag: hrvati-u-crnoj-gori