Jeste li znali da u Crnoj Gori postoje ljudi koji vraćaju osjećaj sigurnosti? I vraćaju ga djeci… Onoj djeci koja su taj osjećaj izgubila zbog neadekvatne i nepostojeće roditeljske brige i staranja… A djeca bez tog osjećaja teško rastu…&nbsp;
Dalibor Dado Ćetković je umjetnik, slikar… I jednoj djevojčici je naslikao i poklonio sigurnost… I ta djevojčica, sada djevojka, i dalje raste…&nbsp;
Dalibor je hranitelj…&nbsp;
Hraniteljstvo je privremeni oblik zaštite djeteta koje nema adekvatno roditeljsko staranje.&nbsp;
U Crnoj Gori, prema dostupnim podacima od &nbsp;januara ove godine u hraniteljske porodice je smješteno 353 djece.&nbsp;
"Liniju života" možete pogledati večeras u 22 sata na TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DOUITAKqmVpM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U "Liniji života" o hraniteljstvu: Dalibor jednoj djevojčici naslikao i poklonio sigurnost

Praksa da ključni državnici građanima Crne Gore čestitaju državne praznike naglo je prekinuta dolaskom Andrije Mandića na funkciju predsjednika Skupštine Crne Gore.
Jer, iz njegovog kabineta građanima neće stići ni kurtoazne tri rečenice 21. maja, ali ni 13. jula.
Tako je ovog puta i sa gotovo svim funkcionerima iz njegove koalicije „Za budućnost Crne Gore“, no – uvažavajući položaje svih – upravo je Mandićev jedan od najviših u državi.
<h2>Apsurdan slučaj</h2>
Time lider nekadašnjeg Demokratskog fronta očito nastavlja sopstveni 'sukob' za ishodom referenduma iz 2006. godine. No, da apsurd bude veći, to drugu godinu za redom čini kao – državni funkcioner, koji je na čelu institucije svih građana Crne Gore. A koja je upravo voljom birača na tom referendumu, umjesto republičke, postala – državna Skupština.
Da ironija čitavog slučaja bude veća – svi potpredsjednici Skupštine uredno se oglase i upute prigodnu čestitku građanima i kada je u pitanju 21. maj i 13. jul.
Prošlog 13. jula, iz Mandićevog je kabineta izostala i čestitka povodom Dana državnosti, koji ima dvojaku simboliku - jedna se tiče Berlinskog kongresa 1878. godine, a druga ustanka protiv fašističkog okupatora iz 1941.
Doduše, koju je o 13. julu prozborio tokom dodjele Trinaestojulske nagrade u Vladinom domu, ali zvanične čestitke nije bilo – niti će je oni uporniji naći na internet prezentaciji Skupštine.
<h2>Nekad nije bilo baš tako</h2>
Pritom, u tom pogledu postoji i jedna nedosljednost. Prije stupanja na dužnost predsjednika Skupštine – Mandić je, zapravo, građanima znao uputiti čestitku povodom 13. jula.
Tako je bilo 2021. godine, kada je Mandić, kao lider koalicije ZBCG, poručivao kako je 13. jul „praznik svih u Crnoj Gori“.
No, bio je tada 'isprovociran' time što je dio vlasti u Muzičkom centru organizovao proslavu 13. maja, na kojoj su glorifikovani partizani – koji su u Crnoj Gori iznijeli teret borbe protiv fašističkog okupatora.
- Prestali su svi razlozi da bi država nastavila da vaspitava mlade generacije na tim izmišljotinama, kako je onaj kome su prije neko veče pjevali Milo Đukanović, Ivan Brajović, Aleksa Bečić i Zdravko Krivokapić &nbsp;- govorio je tada Mandić.
Potom je i 2023. godine uputio čestitku povodom Dana državnosti.
Opet je, doduše, predstavljao svoju verziju, prema kojoj su u ustanku učestvovali i partizani i četnici, dodajući “jedino pomireni možemo graditi stabilnost i prosperitet”.
<h2>Umjesto čestitke – potezao pitanje kapele i čekao Vučića i Dodika</h2>
Prošle godine, u susret 13. julu, umjesto čestitke – Mandić je govorio o obnovi kapele na Lovćenu.&nbsp;
Čekao je dan ranije, na Petrovdan, i „najodgovornije sunarodnike“ da dođu u Crnu Goru – pri čemu je mislio na rukovodstvo Srbije i BH entiteta Republika Srpska. Pozivao ih je prethodno i sa skupštinske govornice da dođu. Ali – niko se od njih tog dana nije pojavio.

Ratove sa državnim praznicima vodi i kao šef doma svih građana

Danas je 25. maj, taj datum se u SFRJ proslavljao kao rođendan Tita i Dan mladosti.
Dan mladosti je bio praznik u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ), koji je proslavljan od 1945. do 1988.
Ovaj praznik je bio povezan sa rođendanom predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita (1892–1980) i prvih godina se obilježavao samo kao njegov rođendan, a 1957. je na njegovu inicijativu postao Dan mladosti.
Glavni simbol ovog praznika bila je Štafeta mladosti, koja je nošena oko mjesec i po kroz čitavu teritoriju Jugoslavije i 25. maja predavana Titu na veličanstvenom sletu, koji je organizovan na stadionu JNA.
Štafeta mladosti je uvedena 1945, na prijedlog omladine Kragujevca, kao „Titova štafeta“. U prvoj Titovoj štafeti, učestvovalo je 12500 omladinaca, koji su pretrčavši trasu dugu 9000 km, Titu predali prvih devet štafetnih palica i Plavu knjigu sa 15000 potpisa omladine Šumadije.
Te prve štafete predate su mu u Zagrebu, dok je narednih godina, sve do 1956. Tito lično primao posljednje nosioce štafete pred Bijelim dvorom u Beogradu, čemu je prethodio svečani doček na Trgu Republike.
Godine 1957, na Titovu inicijativu, ovaj događaj proglašen je za „Dan mladosti“. Do Titove smrti, 1980. godine, štafeta se dodjeljivala lično njemu na stadionu „JNA“ u Beogradu. Štafeta mladosti 1980, koja se u susret osamdeset i osmom Titovom rođendanu, na dan njegove smrti 4. maja zatekla na putu po Hrvatskoj, prekinula je svoj put i položena je na odar predsjednika u Skupštini SFRJ.
Štafeta mladosti nastavlja svoj život i posle smrti Josipa Broza i postaje simbol ljubavi i odanosti njegovom djelu. Sa zakletvom Jugoslovena da će i ubuduće biti čvrsti i nepokolebljivi na Titovom putu, predaje se ispod portreta Josipa Broza, predsjedniku Saveza socijalističke omladine Jugoslavije.
1987, posljednji put je na beogradskom stadionu održana priredba povodom Dana mladosti. Dana 26. januara 1988. SSOJ je ukinuo priredbu sleta, koja je bila veoma popularna.
Nosioci Štafete mladosti
Za nosioce Štafete mladosti birani su „uzorni omladinci“ - odnosno najbolji učenici i studenti, mladi radnici, istaknuti sportisti, akcijaši-udarnici i uopšte mladi koji su se isticali svojim učenjem, radom ili zalaganjem.
Posebna pažnja pridavana je prvom i posljednjem nosiocu Štafete, koji je imao zadatak da je na proslavi preda Titu, odnosno predsjedniku SSOJ.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6E4ZJ-P-t4w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;Spisak posljednjih nosilaca Štafete mladosti, od 1957. do 1987.
 
1957 — Miko Tripalo, predsednik Centralnog komiteta Narodne omladine Jugoslavije
1958 — Mića Prelić, član Štaba omladinskih radnih brigada na izgradnji auto-puta Ljubljana-Zagreb
1959 — Stanka Gorišek, radnica iz Celja
1960 — Mile Gavritov, radnik iz Štipa
1961 — Slobodan Jovanović, radnik iz Titovog Užica
1962 — Fuada Midžić, studentkinja iz Sarajeva
1963 — Momčilo Knežević, učenik iz Pljevalja
1964 — Josip Harcet, radnik iz Zagreba
1965 — Miroslav Cerar, jugoslovenski reprezentativac u gimnastici
1966 — Mirko Anžel, potporučnik JNA
1967 — Miodrag Strunjaš učenik iz Pljevalja
1968 — Edvard Franković auto-mehaničar iz Pazina
1969 — Katica Stefanović, studentkinja iz Niša
1970 — Ljiljana Žežova, učenica iz Skoplja
1971 — Nazmija Jenjeva, radnica iz Prištine
1972 — Branko Mandić, radnik iz Bihaća
1973 — Milan Ivetić, radnik iz Kikinde
1974 — Vojko Mahnič, radnik iz Izole
1975 — Vjera Begović , studentkinja iz Titograda
1976 — Milivoje Miša Maričić, zemljoradnik iz sela Selevac, kod Smederevske Palanke
1977 — Marica Lojen, učenica iz Kumrovca
1978 — Čede Đorđevski, student iz Skoplja
1979 — Sanije Hiseni, student iz Prištine
1980 — zbog smrti Josipa Broza Tita Štafeta je prekinula svoj put
1981 — Ivan Ižak, mašinbravar iz Beočina
1982 — Ciril Zaplotnik, zemljoradnik iz sela Zaplotnik, kod Kranja
1983 — Miodrag Mrdak, oficir duge plovidbe iz Kotora
1984 — Milibor Antović, rudar iz Bora
1985 — Zoran Vignjević, jugoslovenski juniorski prvak u streljaštvu, sa Krka
1986 — Tatjana Dodevska, zaposlena, kao najbolja studentkinja, kao pripravnica u SUP-u u Kumanovu
1987 — Rajmonda Boroša, učenica iz Gnjilana

Na današnji dan slavio se Titov rođendan - Dan mladosti

Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena značilo bi kraj za turizam, ocijenio je predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) Žarko Radulović.
– Vlada je povećanjem PDV-a na smještaj i "Evropom sad" 1 i 2 većinu privrednih subjekata dovela do nivoa da moraju da idu u sivu zonu ako žele da opstanu, jer je država preskupa. Na 24 sata sada imamo tri radnika, a sa sedam sati to ne može. U tom slučaju, moraju da se angažuju četiri radnika. Time se za 20 odsto podiže broj radnika i rastu troškovi rada za 20 odsto. I ovako smo neodrživi, a ne još to da nam se desi. Populistička mjera koja bi značila kraj turizma. Ali, nije to problem samo u turizmu, već i u trgovini, građevini, na pumpama... Jednostavno, ta odluka vuče cijeli niz negativnih efekata – izjavio je Radulović za "Dan".
Kada je turizam u pitanju, kako je dodao, prihodi od PDV-a su u drastičnom padu, a hoteli se pretvaraju u hostele i pansione, jer u tom slučaju ne plaćaju PDV-a, već paušalno porez.
Ovogodišnja sezona je prva u kojoj je PDV na smještaj 15 odsto. Do 1. januara bio je sedam odsto.
Predsezona u Crnoj Gori počela je sa problemom oko zakupa plaža. Prema mišljenju našeg sagovornika, predsezona je podbacila, nezavisno od zakupa plaža, koji je, kako kaže, problem za sebe.
– Predsezona je podbacila, maj mjesec. Jun kreće, a s njim i čarter-letovi, ali to nije dovoljno da nadoknadi predsezonu. Špic sezone ima limite i ne može da se zaradi i za predsezonu i za glavnu sezonu. Samim tim, logično, neće ni biti neka naročita sezona. I to nije tako zbog plaža i puteva što se rade. Marketing, promocija Crne Gore u svijetu jako je teška, jer je prvo pitanje gostiju kako će doći do Crne Gore. Preko Beča, Tirane... – rekao je Radulović.
Istakao je da je problem i cjenovna politika.
– Preskupi smo. Morali smo da dignemo cijene, država nas je na to natjerala. Morali smo da biramo ili da dignemo cijene ili da budemo u minusu. I zbog PDV-a na smještaj i zbog svih drugih stvari, jer sve što treba da platimo, plaćamo duplo. To je jedan galimatijas, nered, haos, koji treba da razmrsimo nekako, ali na ovaj način nećemo i tu treba da se slože mnoge stvari. Da dođu kompetentni ljudi na kompetentna mjesta – kazao je predsjednik CTU.
On je dodao da se Albanija razvija na osnovu Zakona o turizmu koji je kopija Zakona o turizmu Crne Gore, koji je usvojen prije desetak godina.
– Taj zakon je donio hotele sa pet i četiri zvjezdice, olakšice pri plaćanju komunalija za hotele visoke kategorije. Tada je Crna Gora bila jedna od najbrže rastućih destinacija. Od tog zakona nije ostalo ništa, a Albanija po tom zakonu od tada do danas radi to što radi i već su nas pretekli. Ponižavajuće je da moram da letim preko Tirane da bih negdje otišao – naveo je Radulović.
Lani je Crna Gora imala pad prihoda od turizma. Radulović smatra da ćemo imati približan prihod kao lani, ali će taj novac da vrijedi 15 odsto manje.
– Biće približno ista cifra, ali zbog povećanja PDV-a i svih dažbina, vrijednost tih prihoda biće realno manja – zaključio je Radulović.

Radulović: Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena ugasiće turizam

Ništa novo nijesmo rekli time da se jedan narod najdjelotvornije uništava uništenjem obrazovanja, zaboravom svoje prošlosti i njenom revizijom, propagandom obilježenom ekstremnim prezirom prema činjenicama... Revizija prošlosti, bliske ili daleke, u potpunosti zavisi od sposobnosti manipulatora u što većem izmišljanju. Ilija Garašanin, ministar „unutrašnjih dela i spoljnih poslova“ Srbije, u svom poznatom djelu „Načertanije“, objavljenom 1844, pisao je o potrebi konstruisanja mitova u stvaranju istorije, prateći to riječima: „...Na ovo delo treba osobito vnimanjije obratiti i istoriju o kojoj je gore reč dati napisati črez čoveka vrlo sposobnog i duboko pronicavajućeg“... Danas, tvorci te i takve istorije, izbjegavaju svaku polemiku na iznešene artefakte i neumitne činjenice koje se objavljuju o državnom i crkvenom pitanju u Crnoj Gori. Ratna politika, iza koje su stajale imperijalne ambicije Srbije, politika koja je podvaljivana Crnoj Gori kao borba za Jugoslaviju i prava srpskog naroda na život i pravo da odlučuje o svojoj sudbini, uvela je Crnu Goru u period skoro plebiscitarnog sukoba sa svojim komšijama, opšte propadanje, bijedu, sankcije, šverc, kriminal i golo preživljavanje. Ista politika koja danas glasa za rezoluciju o Jasenovcu, a koja je ideološki nastavljač rata iz devedesetih godina, danas zloupotrebljava taj period kako bi što više produbila političke podjele i dehumanizovala bivšu vlast koja je obnovila nezavisnost Crne Gore. Upravo zato što su svjesni svoje nekompetentnosti, neznanja, uništavanja države Crne Gore, njenih resursa i politike bazirane isključivo na populizmu, klerikalnom tribalizmu i opśeni. <h2>Populisti i prevaranti</h2> Da „avgustovska vlast“ skoro svakodnevno pravi sprdnju od države Crne Gore pokazuje oksimoron od formiranja anketnog odbora za rasvjetljavanje „političkih ubistava“ za vrijeme „bivše vlasti“. To je jedinstven slučaj u istoriji svijeta da vlast, koja raspolaže svim instrumentima da kroz institucije rasvijetli bilo što, organizuje anketni odbor? To samo pokazuje da se radi o prizemnim populistima i prevarantima, koji, zbog nedostatka suvisle politike, opstanak na vlasti traže u populističkim manipulacijama i u obračunu sa političkim protivnicima, služeći se podmetanjima i izvrtanjima. Pritom, kao sljebenici Slobodana Miloševića, ne pitaju se na koji način je Srbija funkcionisala u tom periodu, da li je Srbija u vrijeme sankcija legalno uvozila cigare, gorivo, hranu i sve ostale neophodne potrpštine? Da je način kako je funkcionisao sistem u Srbiji stvarao kriminalne klanove, paramilitarne bande zločinaca i mnoga ubistva državnih funkcionera i biznismena? Znaju li oni da je sin Slobodana Miloševića bio najveći švercer cigareta u SR Jugoslaviji, sa Vladom Trefom, a da nijedan dinar od tog šverca nije ušao u budžet, ni Srbije, ni Jugoslavije? Dok je Crna Gora, uredbom koju je potpisao Momir Bulatović, tadašnji predśednik Crne Gore, dozvolila tranzit cigareta preko teritorije Crne Gore italijanskim firmama, iza kojih su, istina, stajale, blago rečeno, „kontroverzne“ ličnosti. Tranzit nije šverc. To zna svaki brucoš renomiranog ekonomskog fakulteta. Šverc ne može biti nešto što je odobrio uredbom predśednik države! Vlada Mila Đukanovića je operativno angažovala, prvo Bar tranzit, pa Zetatrans za špeditera, carinska skladišta za carinski nadzor i vladinu agenciju koja je naplaćivala tranzitnu taksu od 20 USD po masterboksu. Tačno je da su te cigarete nelegalno ulazile u Italiju i neke druge zemlje i da to ima obelježja šverca, ali to je bio problem tih država i štete po njihov budžet! Crna Gora je tako preživljavala. Nažalost, zbog tuđih interesa. A i sam šverc većine roba u Crnu Goru je bio zbog sankcija međunarodne zajednice, ne prema Crnoj Gori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052500058_572ca81536de6228ec3e53dc7de1f2c679bc0b53aa3a37a689787509f7158e4e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052500058_572ca81536de6228ec3e53dc7de1f2c679bc0b53aa3a37a689787509f7158e4e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="premijer"><figcaption>VLAST OPSTAJE POPULISTIČKIM MANIPULACIJAMA: Premijer i ministri u SkupštiniETV</figcaption></figure>  Šverca cigara i goriva je bilo, ali od pojedinih crnogorskih građana, koji su prevozili cigarete i gorivo za BiH i Srbiju, izbjegavajući plaćanja dažbina državi lažnim dokumentima. To je ono što je Momir Bulatović opisivao kao da se moglo zaraditi milion maraka po šleperu cigareta, prošvercovanog u Srbiju. Naravno, ne postoje cigarete sa kojima bi šleper mogao biti prodat za milion maraka, čak i da se računa vrijednost šlepera, ali to govori o obavještenosti autora tih riječi. Uostalom, njegov kum, nekadašnji prvi policijac u Nikšiću, bio je kralj šverca cigareta i goriva, posebno u Republiku Srpsku. Što se tiče kršenja međunarodnih sankcija i uvoza goriva iz Albanije preko Skadarskog jezera, sam Momir Bulatović se u više navrata hvalio da ga je ON dogovorio sa albanskim predśednikom Berišom. Većinom njegove kasnije pristalice, nakon rascjepa u DPS-u, držale su cistijerne na Jezeru, njih pet, u koje se prebacivalo gorivo. Vlada Mila Đukanovića je tada uvela obavezan porez na to gorivo, 17 pfeninga po liutru, koji smo svi iz biznisa zvali „Milov porez“, iako je išao u državnu kasu. Pomenuti kum je, uz pomoć predśednika države, otvorio benzisku pumpu u Petrovićima, na granici sa BiH, preko koje se gorivo noću pretakalo i prodavalo vojsci Republike Srpske po 3 dem u vrijeme sankcija SRJ prema RS. Tako da su priče da je Milo Đukanović prodavao gorivo vojsci koja je izvršila genocid u Srebrnici obična podvala, pogrešno adresirana. <h2>Viđite sa BIA</h2> Smiješne su riječi predstavnika SNP-a da je do razlaza sa Đukanovićem došlo zbog kriminala kad se ima u vidu pomenuto, mada se ne može preskočiti ni to što je AMSCG imao godišnji promet roba cca 100 miliona dem u to vrijeme i da je jedna od direktora bila supruga Momira Bulatovića. Ustvari, taj promet je bio obično pranje poreza firmi iz Srbije, koje su uvezenu robu, uz pomoć poreskih izjava AMSCG, „čistile“ i prodavale „na ulici“. Poreske obaveze bi se zatvarale kroz više mjeseci, kada bi se, zbog ogromne inflacije, iznos poreza potpuno obezvrijedio. Tako bi porez, recimo, od 2 miliona DEM u dinarima, kroz šest mjeseci padao i do 2.000 dem u dinarima i direktno ugrožavao budžet. No, ako se traže krivci što je šverc bio jedini način da se obezbijede potrepštine narodu, onda je to satrapska poltika Crne Gore u imperijalnim ciljevima velikosrpske politike Beograda. Śetimo se svi kad je u Crnoj Gori bio višak dobrovoljaca za ratne srpske ciljeve, dok je odziv na mobilizaciju u Beogradu bio 8%. Odnosno, 92% obveznika je izbjegavalo mobilizaciju. Što je crnogorskim majkama bio povod da traže da im se sinovi vrate kućama. Kad se radi o ubistvima „iza kojih stoji državni potpis“ provjerite za Džona Kenedija. Da vas ne znam kakvi ste manipulatori rekao bih da ste povjerovali u sopstvene laži. Viđite vi to malo sa BIA-om? Upućeni su oni vrlo dobro. Pogotovu kad su u pitanju državni funkcioneri, koji su mogli biti lako smijenjeni da su bili problem za Crnu Goru. Ni Demokrate danas ne ubijaju „nepodobne“ policajce, već ih nezakonito odstranjuju. <h2>Cijena neobrazovanja</h2> Kad su u pitanju Demokrate, očito je da obilno plaćaju društvene mreže, jer se od njihovih objava ne može živjeti. Svaki dan po najmanje 20 postova na Fejsbuku. Toliko uspjeha nije nijedna partija ostvarila u istoriji čovječanstva! Posebno se ističu nastupi Borisa Bogdanovića, sa ultrazapaljivom retorikom. Pošto je završio Megatrend, ne mrdajući iz Crne Gore, moram da mu objasnim da je u bivšoj, socijalističkoj privredi pola proizvoda bilo na zabrani uvoza, 25% na kontigentima, a ostatak na slobodnom uvozu, sa carinama koje su išle do 60%. Plus, skoro 60% izvoza je bilo u kliringu, najviše sa SSSR-om, đe smo im prodavali većinom robu koju ne bi sami nikada kupili. Ni sebi, ni svojoj familiji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250525000512_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250525000512_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"><figcaption>POSEBNO SE ISTIČE: Boris BogdanovićETV</figcaption></figure>  Srbija je poljoprivredna zemlja, pa su propali Zmaj, IMT, IMR. Propao je i sjajni MINEL, tadašnji gigant za čitavu crnogorsku privredu, EI Niš, Crvena zastava, Ikarus, MIN Niš, koji je imao 90.000 zapošljenih, Prva petoljetka, koja je radila hidrauliku za podizanje kupole hrama Sv. Save u Beogradu, Goša, sa najboljim projektnim birom u ondašnjoj Jugoslaviji, PKB, 14. oktobar, koji je imao isti program kao Radoje Dakić, Jumko, Simpo, Trudbenik, Rad... Mogao bih da nabrajam do śutra. A to su za sva crnogorska preduzeća bili ekonomski giganti. Propali su jer nijesu mogli opstati na slobodnom tržištu, bez kliringa, bez zabrana uvoza, bez kontigenata i carina od 60%. Da je Bogdanović studirao ozbiljan fakultutet, znao bi to, ili da je ikad radio u nekoj firmi, umjesto što samo palamudi po Skupštini. Ali njegovoj publici nije bitno ima li veze sa mozgom to što palamudi. Da kaže kako treba strijeljati sve pripadnike „bivše vlasti“ komentari bi bili „bravo“, „svaka čast“ i sl. To je ta cijena neobrazovanja, u kojoj niko ne uči građane Crne Gore što je podjela vlasti, što je pravno uređena država, što je Ustav, zašto se zakoni moraju poštovati i zašto moraju da važe za sve, da se ne mogu ljudi hapsiti na bazi nečije percepcije, već dokaza „bez razumne sumnje“, da je vrlo važan ugled pravosuđa i da se ne mogu pisati optužnice koje nijedan sudija sa elementarnim obrazovanjem i etikom ne može prihvatiti. Odužih, ali moram reći gospodinu iz Monitora koji učestvuje u emisiji ETV-a „Ukrštene riječi“. U ekonomiji se obično koriste komparativni principi kod zemalja sa sličnim polaznim tačkama da bi slika koliki je napredak bila realna. Kud će bolji primjer od ekonomije Crne Gore i Srbije, jer su obije zemlje počele od sankcija i sličnih prilika. Srbija je 2006. imala BDP 13,7 milijardi eura. Sve vrijeme do 2016. godine, kad je Crna Gora imala BDP 4,4 milijarde eura, imala je veći BDP per kapita od Srbije za više od 1.000 eura, prośečne plate između 30 i 40% veće nego u Srbiji, bila treća ekonomija, iza Slovenije i Hrvatske, ispred Rumunije, Bugarske i ostalih balkanskih država, daleko veći broj stranih investicija, cca 11 milijardi eura. Onda su postavljeni šatori na bulevaru Sv. Petra Cetinjskog, pa litije, pa korona, ali je opet Crna Gora bila bolja od Srbije. Danas, tačno, Crna Gora ima 8 milijardi BDP, uglavnom baziran na inflaciji i drastično povećanoj potrošnji, ali moram podśetiti dotičnog gospodina da Srbija danas ima BDP cca 70 milijardi eura i prośečne plate veće nego u Crnoj Gori! Rast BDP na potrošnji, da ne računamo inflaciju, ne vodi ka dobrom razrješenju. Nema srećan kraj. Toliko. Pa učite se kad već imate priliku da javno nastupate. Da se ne brukate. Jer, kad bi uporedili sa rastom BDP u Srbiji, Crna Gora bi trebalo danas da ima BDP cca 11 milijardi eura. To je realan odnos 2006 – 2025!

Politika zasnovana na nekompetentnosti, neznanju, uništavanju države Crne Gore

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: hraniteljstvo

U "Liniji života" o hraniteljstvu: Dalibor jednoj djevojčici naslikao i poklonio sigurnost

Ratove sa državnim praznicima vodi i kao šef doma svih građana

Na današnji dan slavio se Titov rođendan - Dan mladosti

Radulović: Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena ugasiće turizam

Politika zasnovana na nekompetentnosti, neznanju, uništavanju države Crne Gore

PRATITE TVe UŽIVO