Leon Vajntraub još se živo sjeća dana kada su nacisti 9. septembra 1939. godine umarširali u njegov rodni grad Lođ u Poljskoj.
- Bile su to naizgled beskrajne kolone visokih, zdravih, mladih vojnika u zelenim uniformama Vermahta. Od pomisli na zvuk njihovih okovanih čizama po kaldrmi i dalje mi se širi jeza niz kičmu. Zračili su ogromnom snagom, zdrobili bi sve što bi im se našlo na putu - ispričao je on za Dojče vele.
Imao je tada 13 godina i nije imao pojma kakve će užase doživjeti. Živio je u najsiromašnijem dijelu grada sa svoje četiri sestre i majkom, koja je vodila mali vešeraj. Njegov otac je umro kada je imao godinu i po, ali mala porodica ostala je zajedno. Leon je bio bistar i živahan dječak.
- Čitanje knjiga i gledanje filmova bilo je za mene kao nekakva ključaonica, kao kapija u drugi svijet - kaže on.&nbsp;
Zahvaljujući stipendiji, mogao je da upiše gimnaziju.
<h2>Zatvoren u getu</h2>
Ali školovanje nije mogao da nastavi. U februaru 1940. godine, on i njegova porodica prisilno su preseljeni u geto Licmanštat - što je bilo ime u koje su Njemci preimenovali Lođ. Tamo je bilo natrpano oko 160.000 Jevreja. Svako ko bi pokušao da pobjegne bio bi strijeljan. Ljudi su bili primorani na ropski rad. Leon je radio u električarskoj radionici u metalskom odjeljenju. Iz Jevrejskog savjeta su mu rekli da oni koji su korisni nacistima imaju veće šanse za preživljavanje. (Jevrejski savjeti bile su obavezne organizacije koje su nacisti osnovali na okupiranim teritorijama da bi upravljali jevrejskom zajednicom, gdje su djelovale kao posrednici između zajednice i njemačkih okupatora, prim.ur.)
Ipak, mnogi su umrli u getu od bolesti i gladi.&nbsp;
- Riječ "glad" ima veoma posebno mjesto u mom rječniku, u mom mozgu, u mom biću - kaže Vajntraub.&nbsp;
Danas možda neko kaže da je uveče gladan ako je preskočio ručak, ali „to nije glad, to je pojačan apetit".&nbsp;
- Pet godina, sedam mjeseci i tri nedjelje, sa samo jednim izuzetkom, bukvalno sam umirao od gladi. Nisam mogao da zaspim zbog bola u stomaku, a s tim sam se i budio. Moja jedina misao bila je kako da nađem nešto za jelo da napunim stomak - ispričao je Vajntraub.
<h2>Deportacija u Aušvic-Birkenau</h2>
U ljeto 1944. geto je likvidiran. Regionalni predsjednik, Fridrih Ibelhee, još 1939. godine poslao je cirkularni dopis nacističkom rukovodstvu, u kojem je napisao: „Osnivanje geta je, naravno, samo privremena mjera. Zadržavam pravo da odlučim kada i na koji način će geto i grad Lođ biti očišćeni od Jevreja. Krajnji cilj, u svakom slučaju, mora biti da potpuno iskorijenimo tu gnojnu ranu“.
Međutim, stanovnicima geta cinično je obećano da će moći da nastave da rade negdje drugdje - „za dobro Trećeg rajha“.
Leon Vajntraub, kao i mnogi drugi, deportovan je u logor smrti Aušvic-Birkenau. Nacisti su tvrdili da je to samo još jedan geto.&nbsp;
- Onda je došao teretni voz, namijenjen više za stoku nego za ljude. Bili smo natrpani unutra tako gusto da ste mogli samo da stojite. Vrata su bila zaključana, nije bilo hrane i ničega za piće. Pala je noć, pa opet dan, pa opet noć. Smrad iz kante koja se koristila za nuždu nadjačavao je sve - opisao je Vajntraub.
U nekom trenutku vrata su se otvorila i neko je povikao: „Napolje, napolje!“.&nbsp;
Vajntraub kaže da još nije shvatao gdje su to nacisti odveli ljude. Doviknuo je majci: „Vidimo se tamo“. Ali je brzo shvatio da nije završio u nekom drugom getu. Krajičkom oka vidio je da je bodljikava žičana ograda pod strujom. Na takozvanoj „selekciji“ na ozloglašenoj „rampi“, taj tada osamnaestogodišnjak posljednji put je vidio svoju majku. Esesovci su odlučivali ko će živjeti.
- Palac gore udesno - nesposoban za rad. Palac gore lijevo - brza smrt - priča Vajntraub. Njegova majka umrla je u gasnoj komori istog tog dana.
Za Leona, palac gore pokazao je udesno.&nbsp;
- A onda je počeo postupak dehumanizacije - sjeća se. Ljudi su bili svučeni, tuširani, obrijani i dezinfikovani.&nbsp;
- Bili smo lišeni svake ljudske volje. Kontrolisali su nas i nismo imali drugog izbora osim da izvršavamo naređenja - ističe Vajntraub.
<h2>Bjekstvo iz gasne komore</h2>
Kad Leon Vajntraub pomisli na Aušvic, najviše mu, kaže, pada na pamet miris spaljenog mesa.&nbsp;
- Ali nisam imao pojma da su ti visoki dimnjaci, taj gusti, crni dim, da su to spaljeni ljudi - priča on.&nbsp;
Osjećao se usamljeno, jedva je prepoznavao lica ljudi koja je ranije znao.&nbsp;
- Okružio sam se kao nekakvom čaurom, vjerovatno iz zaštitnog instinkta, da bih spriječio da me sva ta nesreća dosegne. U suprotnom ne bih izdržao - kaže Vajntraub.
Pukim slučajem je preživio logor za istrebljenje. Uprava logora već je bila odredila da mladi zatvorenici iz Bloka 10, gdje je i on bio smješten, imaju da budu odvedeni u gasnu komoru. Kada u blizini nije bilo stražara, Vajntraub se pomiješao s grupom golih zatvorenika koji su poslati na rad u logor Gros-Rozen. U tom trenutku su im upravo tetovirali brojevi zatvorenika.&nbsp;
- Kada su nas zatim odveli u magacin sa odjećom mene srećom nisu provjeravali – inače bih bio mrtav - priča Vajntraub.
Posljednja slika Aušvica koju je ponio sa sobom bilo je tijelo žene koja visi na električnoj ogradi. Izvršila je samoubistvo.
<h2>Apokaliptične slike - i bjekstvo</h2>
Sljedeće stanice za mladog Leona bili su koncentracioni logori Gros-Rozen, Flosenbirg i Nacvajler-Štruthof. Slike nacističkih sadističkih zločina urezane su mu u sjećanje: brutalna batinanja zatvorenika u prolazu, poniženja, vješanja.&nbsp;
- Svaki put kada dođem u Flosenbirg, noge mi drhte. Smrznem se na nekoliko sekundi jer ponovo vidim sebe po zimi, na tom hladnom vjetru. I čitavu gomilu ljudi koja se kreće preko poligona za postrojavanje. To je apokaliptična slika - naglasio je Vajntraub.
Neposredno prije kraja rata, on i drugi zatvorenici ukrcani su u voz koji je trebalo da bude potopljen u Bodenskom jezeru. To se nije dogodilo: lokomotivu je pogodio francuski lovac-bombarder, voz je stao, a Leon je pobjegao. Na kraju se suočio licem u lice s francuskim vojnikom i znao je: njegove muke su okončane. U tom trenutku devetnaestogodišnjak je težio samo 35 kilograma i bolovao je od tifusa. Bio je živ, ali je bio bez porodice - sve dok sasvim slučajno nije saznao da su tri njegove sestre preživjele koncentracioni logor Bergen-Belzen.&nbsp;
- Tada sam postao čovjek. Bio je početak puta nazad u život - priča Vajntraub,
<h2>Živi i pamti</h2>
Odlučio je da postane ginekolog i akušer.
- Prije svega, zato što sam se tako blisko suočio s bolešću i smrću. Želio sam da pomognem da se na svijet donese novi život - rekao je Vajntraub.
Godine 1946, britanska vojna komanda obezbijedila mu je da studira u Getingenu - od svih mjesta, baš u Njemačkoj, zemlji počinilaca. Kao ljekar, znao je: „Nacionalsocijalistička rasna ideologija nema nikakvu naučnu osnovu. Tkivo izgleda isto kod svih – bez obzira na boju kože“.
U domovinu se vratio 1950. godine, a 1969. emigrirao je u Švedsku, jer se u Poljskoj sve više širio antisemitizam. I počeo je da se bori protiv zaborava. Za njega je to obaveza prema ubijenim članovima porodice i milionima nevinih žrtava.&nbsp;
- Dozvoliti da sjećanje izblijedi isto je kao da im po drugi put oduzmemo život - upozorava Vajntraub.
Zato je i sebe ovjekovječio kao hologram.&nbsp;
- Jedva da je prošao jedan ljudski život, a već mnogi mladi ljudi više ne znaju šta je Holokaust. I strašno je što danas ponovo postoje ljudi koji pozivaju na pogrome, što se ljudi plaše da izađu na ulicu noseći kipu - ističe Vajntraub.
Ali on je i optimista.
- Uvjeren sam da će na kraju zdrav razum prevladati, da će čovječanstvo shvatiti da je vrijeme da se okonča međusobno optuživanje i borba i da se zajedno izgradi mirna budućnost - zaključio je Vajntraub.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Preživio je Holokaust i svjedoči: "Bili smo dehumanizovani"

Organizacija koju su osnovali preživjeli iz logora smrti Aušvic uputila je apel njemačkoj aukcijskoj kući da otkaže prodaju stotina artefakata iz doba holokausta, uključujući pisma zatvorenika i dokumente koji identifikuju brojne žrtve.&nbsp;
Međunarodni odbor za Aušvic pozvao je na zaustavljanje, kako su je nazvali, "cinične i besramne" prodaje pod nazivom "Sistem terora", zakazane za ponedjeljak u aukcijskoj kući Felcmann, piše Gardijan.
Kolekcija od više od 600 predmeta koji se nude na aukciji blizu Dizeldorfa, obuhvata pisma koja su logoraši pisali svojim najmilijima, Gestapove indeksne kartice i druga dokumenta počinilaca zločina.
- Za žrtve nacističkog progona i preživjele holokausta, ova je aukcija ciničan i besraman poduhvat koji ih ostavlja ogorčenima i bez riječi", rekao je Kristof Hajbner (Christoph Heubner), izvršni potpredsjednik odbora. "Njihova istorija i patnja svih onih koje su nacisti progonili i ubili iskorištavaju se za komercijalnu dobit- navodi se.
Iz odbora su naglasili da su imena pojedinaca prepoznatljiva u mnogim dokumentima te da takvi predmeti pripadaju porodicama žrtava.
- Trebali bi biti izloženi u muzejima ili memorijalnim izložbama, a ne svedeni na puku robu- rekao je Hajbner.
Pozivaju odgovorne u aukcijskoj kući Felcmann da pokažu osnovnu pristojnost i otkažu aukciju.
Oglas za spornu aukciju, koji je u nedjelju ujutro bio vidljiv na web stranici kuće Felcmann, do sredine poslijepodneva je uklonjen. Firma nije odgovorila na upite za komentar.

Preživjeli iz Aušvica traže obustavu aukcije predmeta iz holokausta Njemačkoj

Crna Gora je prepoznata kao država koja baštini različitosti, podstiče dijalog, zemlja u kojoj nije bilo Holokausta i u kojoj antisemitizam nije imao niti će ikada imati uporište. Ponosni smo na tu činjenicu, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić na svečanom otvaranju dvanaeste konferencije "Mahar".
Konferencija "Mahar" je održana u Budvi, a predstavlja tradicionalno okupljanje Jevreja sa prostora bivše Jugoslavije, Jugoistočne i Centralne Evrope.
Kako se navodi u saopštenju Vlade, tema ovogodišnjeg „Mahara” bila je „Žene u judaizmu”, što je prema Aleksićevom mišljenju izuzetna prilika da se uloga žene, sem u prošlosti, osvijetli i u kontekstu novih izazova.&nbsp;
On je istakao da je Crna Gora već čitavu deceniju domaćin ovog značajnog skupa što znači da je prepoznata kao država koja baštini različitosti i promoviše dijalog i toleranciju na svim poljima.
Aleksić je, kako se dodaje, naveo da je ovogodišnji „Mahar” važan i zbog toga što jednu značajnu temu sagledava u svom evolutivnom toku, pokazujući sa kojim sve preprekama se žena u judaizmu susretala do danas.
- Ovo je prilika za međusobno učenje i intenzivniju razmjenu širih iskustava, za dijalog između različitih perspektiva i tradicija, prilika da zajednički istražimo kako prošlost, sadašnjost i budućnost žene u judaizmu oblikuju našu zajedničku stvarnost - kazao je Aleksić.

1250x600

Aleksić: Crna Gora zemlja u kojoj nije bilo Holokausta, antisemitizam nikad neće imati uporište

Predsjednik države Jakov Milatović pozvao je sve političke aktere u Crnoj Gori na otvoren dijalog i postizanje državnog jedinstva u odnosu na članstvo u Evropskoj uniji (EU), navodeći da je spreman na ulogu medijatora. 
 
On je to kazao na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom. 
 
Na pitanje novinara gdje vidi rješenje za političku situaciju u Crnoj Gori i blokadu parlamenta, Milatović je odgovorio da u državi postoje izazovi koju su dominantno političkog karaktera. 
 
- Pozivam sve političke aktere na otvoren dijalog i postizanje drzavnog jedinstva kada je u pitanju državni interes, odnosno članstvo u EU do 2028.godine - rekao je Milatović. 
 
Milatović je kazao da su njegova posjeta Poljskoj i razgovori sa zvaničnicima te države, ohrabrujući signal da je Crnoj Gori mjesto i EU i da je “naš san na dohvat ruke”. 
 
- Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou - poručio je Milatović. 
 
On je istakao da je, ukoliko sa pozicije predsjednika može da pomogne kao medijator, više nego spreman da to učini. 
 
Duda je kazao da Poljska podržava članstvo Crne Gore u EU, dodajući da je Crna Gora najnaprednija od svih država kandidata. 
 
- Crna Gora radi na zatvaranju poglavlja i ispunja svoje zadatke, a Poljska podržava aspiracije za članstvo u EU - rekao je Duda. 
 
On je dodao da Poljska podržava politiku otvorenih vrata EU, kao i da Crna Gora ja tom putu može računati na Poljsku. 
 
Milatović je u ponedjeljak prisustvovao obilježavanju 80. godišnjice oslobađanja logora Aušvic, a ranije danas razgovarao je i sa premijerom Poljske Donaldom Tuskom.

Milatović: Spreman sam da preuzmem ulogu medijatora

Kao predsjednik Crne Gore, zemlje koja baštini vrijednosti antifašizma i tolerancije, ponavljam našu čvrstu posvećenost borbi protiv svih oblika diskriminacije, antisemitizma i netrpeljivosti - poručio je Jakov Milatović na komemoraciji 80 godina od oslobođenja logora Aušvic u Poljskoj.
On je odao počast stradalima u Holokaustu. 
 
- Danas, osam decenija od oslobođenja Aušvica, sa tugom i poštovanjem prisjećamo se miliona nevinih žrtava Holokausta - muškaraca, žena i djece čiji su životi ugašeni zbog mržnje i predrasuda. Bilo je potresno čuti poruke i sjećanja preživjelih o ovom mjestu, na kome je zlo pokazalo svoje lice u najokrutnijem obliku. Sjećanje na Holokaust nije samo dužnost prema prošlosti već i obaveza prema budućnosti - naveo je Milatović. 
 
On je upalio svijeću za žrtve Holokausta, kako je rekao, uz želju da nam, i u najmračnijim vremenima, svjetlost humanosti obasja put.
- Neka počivaju u miru, a sjećanje na njih živi vječno. Neka se ovakvo zlo više nikada ne ponovi - poručio je Milatović. 
 
Dio zvanične delegacije na komemoraciji u Aušvicu bila je i predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina Ofner Bokan.

Milatović odao počast stradalima u Holokaustu: Neka se ovakvo zlo više nikada ne ponovi

&nbsp;Kao Predsjednik zemlje koja je među prvima u Evropi prozrela pogubnost fašizma i nacizma i digla ustanak protiv onih koji su htjeli da je porobe, važno je da i sa ovog mjesta pošaljem poruku da antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vrijednosnih vertikala Crne Gore, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji, uz brojne svjetske zvaničnike, prisustvuje obilježavanju 80. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic u Poljskoj.&nbsp;
On je dodao da sa posebnim osjećajem poštovanja, danas prisustvuje komemoraciji povodom 80 godina od oslobođenja koncentracionog logora Aušvic u Poljskoj.
- Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, ustanovljen Rezolucijom Ujedinjenih nacija iz 2005. godine, predstavlja važan podsjetnik za cijelo čovječanstvo o strahotama koje su zadesile jevrejski narod u drugom svjetskom ratu, ali i sve druge narode koji su bili žrtva nacističkih i fašističkih zločina - kazao je Milatović.&nbsp;
Logor Aušvic je najupečatljiviji primjer pomračenja ljudskosti ali i, kako navodi, opomena našoj, ali i svim budućim generacijama, da njegovanje univerzalnih vrijednosti mira i tolerancije - nema alternativu.
- Takođe, ovom prilikom želim da iskažem pijetet prema žrtvama ovog i drugih stratišta i, ujedno, odam priznanje svim borcima u drugom svjetskom ratu koji su svoje životno djelo, a neki od njih i svoje živote, ugradili u slobodu koju su nam ostavili u amanet - istakao je Predsjednik.&nbsp;
On je poručio da je obaveza svih da zajednički radimo na očuvanju kulture sjećanja i edukaciji mladih o tragičnim događajima iz prošlosti, kako se ovakvi zločini nikada više ne bi ponovili.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FoElV_84BIWM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vrijednosnih vertikala Crne Gore

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen izjavila je večeras da svijet neće nikada zaboraviti šest miliona "hladnokrvno ubijenih Jevreja i sve žrtve Holokausta".
- Kako nestaju posljednji preživjeli, naša je dužnost kao Evropljana da se sjećamo tih neopisivih zločina i da poštujemo sjećanje na žrtve - napisala je Ursula fon der Lajen na platformi Iks uoči sjutrašnjeg obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic-Birkenau u Poljskoj.&nbsp;
U Briselu je osvjetljena zgrada Evropske komisije u znak sjećanja na žrtve.
- Antisemitizam se ponovo pojavljuje u Evropi. Potreba za borbom protiv te pošasti, onlajn i van interneta, nikada nije bila veća - dodala je predsjednica EK.
Prema njenim riječima, istorija Jevreja je "neodvojiva od istorije Evrope".
- Odlučni smo ne samo da zaštitimo, već da slavimo jevrejski život u Evropi - dodala je predstavnica EK.
Aušvic-Birkenau je postao simbol genocida koji je nacistička Njemačka izvršila nad šest miliona evropskih Jevreja, od kojih je milion umrlo na tom mjestu, između 1940. i 1945. godine, zajedno sa više od 100.000 osoba koje nisu bile jevrejskog porijekla.

Fon der Lajen: Nikada nećemo zaboraviti Aušvic

Stekli su se uslovi za skraćenje mandata Skupštini opštine i raspisivanje izbora, poručio je generalni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Čelanović, dodajući da Kotor ne može biti talac političke neodgovornosti.
- Evropski savez upozorava javnost da u opštini Kotor ni mjesec dana nakon konstituisanja Skupštine opštine nije izabran predsjednik opštine, čime je direktno prekršen član 56 Zakona o lokalnoj samoupravi. Kotor je još jednom ostao u stanju institucionalne blokade i faktički obezvlašćen, bez jasne i legitimne lokalne vlasti - naveo je u saopštenju.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ovaj član zakona jasno propisuje da se predsjednik opštine mora izabrati najkasnije u roku od 30 dana od dana konstituisanja skupštine.&nbsp;
Posebno, ističe Čelanović, zabrinjava činjenica da na današnji dan u Kotoru faktički ne postoji parlamentarna većina koja je u stanju da preuzme odgovornost za vođenje grada.&nbsp;
- Umjesto jasne političke platforme i dogovora u interesu građana, svjedočimo produženim pregovorima, političkoj trgovini i kalkulacijama, dok vrijeme predviđeno zakonom nepovratno prolazi. Previše je trgovine, a premalo odgovornosti i premalo vremena - ocijenio je Čelanović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Kotor danas nema funkcionalnu vlast sa punim legitimitetom, već stanje političke blokade koje direktno šteti građanima, lokalnoj upravi i svakodnevnom funkcionisanju grada.
Kako dodaje, grad koji ima ogroman turistički, kulturni i ekonomski značaj ne smije biti talac neodgovornih političkih dogovora iza zatvorenih vrata.
- Evropski savez smatra da se zakon ne može tumačiti prema dnevnim političkim potrebama i da se pravila moraju poštovati jednako u svakoj opštini u Crnoj Gori. Svako drugačije postupanje predstavljalo bi opasan presedan i dodatno urušilo povjerenje građana u institucije sistema Zato pozivamo nadležne da bez odlaganja pokrenu procedure predviđene zakonom, kako bi se Skupštini opštine Kotor skratio mandat i građanima omogućilo da na izborima izaberu novu, stabilnu i odgovornu lokalnu vlast - navodi Čelanović.&nbsp;
Kotor, ističe on, zaslužuje funkcionalnu upravu i političku odgovornost, a ne improvizaciju, trgovinu funkcijama i kršenje zakona.&nbsp;
- Evropski savez će nastaviti da insistira na poštovanju pravnog poretka i zaštiti interesa građana Kotora - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Čelanović: U Kotoru faktički ne postoji većina, stekli su se uslovi za raspisivanje novih izbora

Najmanje sedam navijača PAOK-a poginulo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Rumuniji.
Do tragičnog događaja došlo je u blizini Temišvara, na oko 80 kilometara od granice sa Srbijom, javljaju rumunski mediji.
Dodaje se i da su tri osobe povrijeđene, a sada se čeka još informacija o užasnom događaju koji je potresao region.
Uznemirujući snimak saobraćajne nesreće možete pogledati <a href="https://x.com/ak24ro/status/2016137253790085323?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2016137253790085323%7Ctwgr%5Ef898f44d09c7d583ecb288dad76ee6ec60cd5683%7Ctwcon%5Es1_&amp;ref_url=https%3A%2F%2Fwww.telegraf.rs%2Fsport%2Ffudbal%2F4259717-jeziv-snimak-nesrece-i-pogibije-navijaca-paok-a-blizu-granice-sa-srbijom-vozilo-se-raspalo-posle-sudara">na ovom linku</a>.
Fudbaleri PAOK-a u četvrtak od 21 sat gostuju Lionu u Francuskoj, pa su navijači vjerovatno putovali na to daleko gostovanje.
Na užasnom snimku se vidi da je vozilo, u kom su bili navijači, sa lijeve strane preteklo drugo vozilo. Došlo je do ulaska u suprotan smjer, te žestokog sudara sa kamionom.
Vozilo sa navijačima se od siline udarca raspalo. Policija i Hitna pomoć su brzo izašli na mjesto nesreće.
Ostaje nejasno šta se desilo u vozilu u kom su bili navijači prije nesreće, zbog čega je došlo do takve vožnje, kao i da li su bili pod dejstvom nedozvoljenih supstanci.

Užasna tragedija u Rumuniji, poginuli navijači PAOK-a

Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević kategorično je u Višem sudu negirao navode optužnice da je odavao povjerljive podatke grupi, koju su navodno formirali Ljubo Milović i Mileta Ojdanić, ističući da šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković i zastupnik optužnice Jovan Vukotić žele profesionalno i lično da ga eliminišu. Knežević je optužio Vukotića i da želi "da mu eliminiše porodicu i da ide u dobrom pravcu".
- Danas branim svoj ugled i profesionalnu reputaciju ali i ugleda svoje djece, porodice, prijatelja koji su uz mene i daju mu bezrezervnu podršku. Oni su takođe pogođeni napravdom - kazao je Knežević.
On je objasnio da nije slučajno da oba predmeta protiv njega vodi tužilac Jovan Vukotić jer dok je bio pomoćnik direktora Uprave policije šef SPO Predrag Šuković mu je rekao: "da čekaju da Joco bude dežurni da rade neke predmete".
-Taj dvojac Šuković i Vukotić žele moju profesionalnu i ličnu eliminaciju - decidan je Knežević.
On je objasnio da ga je tri dana uoči njegovog prvog hapšenja posjetio glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, zatim savjetnik u kabinetu Milan
Dakić, tužilac Jovan Vukotić, Predrag Šuković i direktor policije Zoran Brđanin.
- Novović je meni i Brđaninu predočio da moraju da čiste policije ako mislimo da spasimo sebe. Pominjali su Milorada Žižića i druge kolege koje treba da maknem. Tražio sam da vidim što imaju napismeno o tim ljudima - kazao je Knežević.
On je dodao da je sugerisano Brđaninu da se napravi spisak policajaca i sa tim pođe kod tužioca Jovana Vukotića da vide koga da maknu.
Brđaninin mu je, prema riječima Kneževića, rekao da mu da spisak svih policajaca koji su zaposeni na što je Knežević rekao da hoće ali da Vukotić nije kompetentan i "neka rade što hoće mimo njegovog znanja".
- Devet ili deset mjeseci sam proveo u pritvoru i neke kolege su mi rekle da sam neke ljude makao tamo ne bih bio. Časnije je provesti 10 mjeseci u pritvoru nevin nego nekog bez razloga maći pod pritiskom kako je to tražio Vladimir Novović - ukazao je Knežević.
Knežević je istakao da je proces protiv njega montiran iz ličnih i strateških interesa. Tužilac Vukotić je, kako kaže, manipulisao dokazima, skrivao skaj materijal...
- Od istine se ipak ne može pobjeći i istina ne trpi nagađanje - kazao je Knežević.
On je objasnio da će odgovarati na pitanja svih stranaka u postupku i tužiteljke Maje Jovanović ali ne i tužioca Jovana Vukotića.
Razlog za to, kako je naglasio, je što je optužnica obojena mržnjom i animozitetom.
- Kap koja je prelila čašu je najnoviji slučaj mog hapšenja za navodno falsifikovanje službenih isprava - kazao je Knežević.
On je vijeću kojim predsjedava sudija Simo Rašovoć rekao da je detaljno u tom slučaju iznio odbranu i da mu je tužilac rekao ukoliko se njegov iskaz potvrdi da neće tražiti pritvor.
Uprkos tome što je njegov iskaz potvrdio Aleksandar Bošković tužilac je poslao zamjenu na saslušanje kod sudije za istrage i tražio pritvor po tri osnova.
- To su razlozi zbog čega neću odgovarati na njegova pitanja - kazao je Knežević
SDT je ovom optužnicom obuvatilo bivšeg službenika policije Ljuba Milovića (40), Miletu Ojdanića (51), Ivana Stamatovića (40), Nebojšu Bugarina (43), Petra Lazovića (33), Marka Novakovića (37), Milana Popovića (40), Miloša Mišurovića (41), Vladimira Bajčetu (43), Gorana Stojanovića (40), Dejana Kneževića (50) i Darka Kneževića (44), Mila Božovića (46), Radoja Zvicera (41) i Božidaa Jabučanina (46), Aleksandra Kekovića (31), Dražena Milovića (36), Filipa Zindovića (34) Ivana Nikolića (37), Tihomiroa Adzića (38), Ivana Mijatovića (38) i više NN lica.
Između ostalog, oni se terete za stavaranje kriminalne organizacije, pranje novca, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Uskoro opširnije...

ODBRANA KNEŽEVIĆA: Šuković i Vukotić žele da me eliminišu, nijesam htio da smijenim ljude pod pritiskom Novovića

Okupljanje mještana Park-šume Zagorič biće od danas do 5. februara organizovano ispred Skupštine Crne Gore u periodu od 16 do 17 sati, najavljeno je iz Uprave policije.
Kako navode u saopštenju, službenici Uprave policije nijesu odobrili nastavak blokada kružnog toka na priključenju za auto-put koji su u prethodnom periodu organizovali mještani ovog podgoričkog naselja. Podsjećamo, mještani se žale na visoke kamate koje im je država obračunala za plaćanje državnih parcela na kojima su, prije oko 20 godina, nelegalno izgradili kuće.
- Kao alternativna lokacija za održavanje javnog okupljanja određeno je mjesto ispred Skupštine Crne Gore - rekli su iz Uprave policije.
Od 16 do 17 sati, kako dodaju, biće obustavljen saobraćaj u dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, ispred Skupštine Crne Gore.
- Odjeljenje bezbjednosti Podgorica preduzimaće mjere i radnje sa ciljem očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika okupljanja i svih građana, kao i nesmetanog odvijanja saobraćaja u vidu preusmjeravanja okolnim ulicama - poručili su iz Uprave policije.

Tag: holokaust