<p>Nakon hitnog sastanka koji su sazvali lideri vladajućih stranaka kada je jedna članica vlade dala ostavku, odlučeno je da će, barem zasad, Vlada Holandije ostati na okupu.</p>
<p>Sve je počelo s odgovorom vlasti na divljanje navijača Makabi Tel Aviva u Amsterdamu.</p>
<p><b>Girt Vajlders</b>, lider ekstremnih desničara, tražio je jaču reakciju vlade u kojoj se nalaze i kadrovi njegove stranke, optužujući pro-palestinske demostrante za pokretanje nasilja, iako su navijači izraelskog kluba, prema pisanju lokalnih medija, prvi krenuli s provokacijama, pjevajući sporne pjesme o situaciji u Pojasu Gaze.</p>
<p>S njim su se složili partneri iz drugih vladajućih stranaka, osim NSC-a, čija članica vlade <b>Nora Akaba</b> je podnijela ostavku, citirajući "rasističke izjave" izrečene tokom sastanka vladajuće koalicije.</p>
<p>Ubrzo je među redovima vladajućih stranaka nastupio strah od potencijalnih novih ostavki ministara iz NSC-a, pa čak i njihovo povlačenje iz vlasti.</p>
<p>Pri tome, NSC nije podržao prijedlog da se uhapšenim pro-palestinskim demostrantima oduzme nizozemsko državljanstvo, a koji je dobio podršku svih drugih partija u vlasti.</p>
<h2>Koalicija preživjela</h2>
<p>Međutim, Politico piše da je krizni sastanak, održan u petak, uspio "spasiti" vladajuću većinu, koja ne bi preživjela bez 20 zastupnika NSC-a u nacionalnom parlamentu.</p>
<p>Nakon što je sastanak završen, premijer Holandije<b> Dik Šof </b> je rekao da je koalicija preživjela bez obzira na "tešku i emotivnu" sedmicu, a optužbe Akahbar o rasističkim izjavama tokom sastanka je negirao.</p>
<p>- U vladajućoj koaliciji nema niti je bilo rasizma - rekao je Šof nakon sastanka.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vlada Holandije u krizi: Sazvali hitan sastanak

<p>Lideri četvorostranačke vladajuće koalicije u Holandiji kojom dominira tvrdi desničar <b>Gert Vilders</b> okupili su se danas na kriznom sastanku poslije izvještaja da se državna sekretarka za finansije sprema da objavi ostavku zbog Vildersovih, smatra ona, degradirajućih komentara na račun migranata nakon napada na izraelske fudbalske navijače u Amsterdamu.</p>
<p>Vilders je prije dva dana okrivio Marokance da su napali izraelske navijače poslije fudbalske utakmice, pa je još tvrdio da su „muslimani lovili Jevreje“ po ulicama Amsterdama i da je nasilje podjareno „Marokancima koji hoće da unište Jevreje“.</p>
<p>Povrh toga, Vilders je zatražio protjerivanje svih za koje se utvrdi da su učestvovali u nasilju, čak i ako imaju dvojno državljanstvo, tj. posjeduju pasoš Holandije.</p>
<p>Potom su holandski mediji izvijestili da državna sekretarka <b>Nora Ašahbar</b>, porijeklom Marokanka, čija je stranka Novi socijalni ugovor dio vladajuće koalicije, priprema izjavu o ostavci koju će saopštiti danas.</p>
<p>Ova vijest nije mogla biti provjerena iz nezavisnih izvora.</p>
<p>Iako su poslanici iz svih stranaka osudili antisemitizam i složili se da počinioci nasilja moraju biti strogo kažnjeni, opozicioni poslanici su optužili Vildersa da doliva ulje na vatru, a njegovi komentari izazvali su nezadovoljstvo dijelom i u vladajućoj koaliciji.</p>
<p>Vildersova antiimigrantska Slobodarska partija pobijedila je na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima u Holandiji, ali nije imala dovoljnu većinu da sama formira vladu. Ona je sa velikom mukom formirana tek nekoliko mjeseci kasnije.</p>
<p>Vilder je veoma poznat po islamofobnim i antimigrantskim stavovima.</p>
<p>Lideri stranaka vladajuće koalicije snimljeni su danas kako pristižu u rezidenciju holandskog premijera <b>Dika Šufa</b>.</p>
<p>Vođa lijevog opozicionog bloka <b>Frans Timermans </b>pozdravio je najavljenu odluku državne sekretarke za finansije a da ona još nije ni zvanično potvrđena.</p>
<p>- U ovoj Vladi, rasistički komentari su svakodnevno na meniju. Ova vlada ne predstavlja cijeli holandski narod - ocijenio je Timermans.</p>
<p>Nasilje u glavnom gradu Holandije izbilo je prije i poslije fudbalskog meča između Ajaksa iz Amstedama i Makabija iz Tel Aviva.</p>
<p>U nemirima su učestvovali navijači sa obje strane.</p>
<p>Dio navijača Makabija uzvikivao je antiarapske slogane i pocijepao palestinsku zastavu, koja je bila istaknuta na jednoj zgradi.</p>
<p>Neki muškarci su, pak, izvodili napade tipa udri-i-bježi na navijače Makabija, i na sve ljude za koje su mislili da su Jevreji, pokazuje izvještaj vlasti Amsterdama koji ima 12 strana.</p>

1250x600

1084x550

Krizno okupljanje vladajuće koalicije u Holandiji zbog najave ostavke ministarke finansija

<p>Holandska policija privela je danas više od 100 pro-palestinskih demonstranata, koji su se okupili uprkos zabrani protesta koja je u Amsterdamu na snazi nakon sukoba do kojih je došlo ranije ove sedmice, a u kojima su učestvovali izraelski fudbalski navijači.<br/>
<br/>
U centru Amsterdama okupile su se stotine demonstranata, koji su skandirali "slobodna Palestina" i "Amsterdam kaže ne genocidu", u vezi sa ratom u Gazi.<br/>
<br/>
Nakon što je lokalni sud ratifikovao prethodnu zabranu skupova koju je usvojilo gradsko vijeće, policija je upućivala one koji su se okupili na protestu da napušte tu lokaciju, dok je opkoljeno stotinak njih, prenio je Rojters.<br/>
<br/>
Najmanje pet osoba je povrijeđeno u napadima na izraelske navijače koje su holandske vlasti i strani čelnici, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, osudili kao antisemitske.</p>

Holandska policija privela oko 100 pro-palestinskih demonstranata

<p>Holandska desničarska vlada je od Evropske komisije zvanično zatražila da izađe iz zajedničke regulative EU o pravu azila kao što je ranije i najavljivala, ali je mala vjerovatnoća da to može i da ostvari.</p>
<p>- Upravo sam obavijestila Evropsku komisiju da želimo opt-aut za Holandiju iz migracione politike unutar Evrope - napisala je na platformi Iks ministarka unutrašnjih poslova <b>Marjolejn Faber</b>, prenijele su agencije.</p>
<p>Faber je dodala da je krajnje vrijeme da "Holandija ponovo bude nadležna za svoju politiku azila".</p>
<p>Vladu premijera<b> Dika Šofa</b>, koja je formirana u julu nakon dugih pregovora, čine četiri partije desnice, a Faber je članica najjače, ekstremno desne, ultranacionalističke i ksenofobne Partije za slobodu (PVV) čiji je lider populista Gert Vilders.</p>
<p>Cilj Holandije je, prema riječima Faber, da "drastično reducira" broj tražilaca azila koji ulaze u zemlju. Ona je rekla da je to potrebno kako bi vlada mogla da ispuni svoje obaveze u oblasti stambene politike, zdravstva i obrazovanja.</p>
<p>Namjeru da izađe iz evropskih pravila o azilu vlada je potvrdila prošle nedjelje, priznajući istovremeno da su male šanse da u tome uspije, jer bi zahtijevalo konsenzus kako bi se izmijenila vrlo delikatna regulativa oko koje su se u EU dugo lomila koplja.</p>
<p>Novi pakt o migracijama EU usvojen je u decembru prošle godine glasovima svih zemalja članica.</p>
<p>Portparol EU <b>Erik Mamer</b> je prošle sedmice, kada je objavljivan program holandske vlade, rekao "da je generalno načelo da ne može tek tako da se izađe iz usvojenih zakonskih okvira EU".</p>
<p>Svojim zahtjevom, holandska vlada krši i načelo da u EU vlade poštuju odluke svojih prethodnica.</p>
<p>U EU su retki slučajevi da su neke zemlje izuzete od zajedničkih zakonskih okvira, i to je slučaj samo sa Danskom kad je riječ o zoni eura, i sa Irskom sa šengenskom zonom, zato što graniči sa Velikom Britanijom.</p>
<p>Iako se broj azilanata koji dolaze u Holandiju godinama relativno stabilno kreće oko 40.000, ta zemlja zbog mjera štednje i opšteg manjka stambenog prostora ima poteškoće da za migrante obezbijedi smještaj.</p>
<p>Zbog višegodišnje budžetske štednje u zemlji postoji samo jedan centar za registraciju azilanata, a stotine izbeglica prinuđene su da spavaju na otvorenom.</p>
<p>Prema statističkim podatcima EU u Holandiji su prošle godine podnijeta dva zahtjeva za azil na hiljadu stanovnika, što je približno i evropski prosjek. U deset zemalja EU je taj odnos veći.</p>

Holandija zatražila od EK da izađe iz zajedničke regulative EU o azilu

<p>Crna Gora je u procesu sprovođenja ključnih reformi i djeca treba da budu u centru svih relevantnih politika i investicija, poručeno je sa konferencije koju je organizovao UNICEF povodom 35. godišnjice Konvencije Ujedinjenih nacija (UN) o pravima djeteta.<br/>
 <br/>
 Iz UNICEF-a u Crnoj Gori saopštili su da je na konferenciji - Prava djeteta u srcu procesa pristupanja EU i Agende 2030 - istaknuto da prava djeteta moraju biti u centru svakog reformskog procesa i temelj za dostizanje održivog razvoja.<br/>
 <br/>
 Kako su naveli, konferencija je rezultirala objavljivanjem - Poziva na akciju - koji uključuje konkretne akcije za unapređenje zaštite i promocije prava djeteta u zemlji.<br/>
 <br/>
 - Među njima su integrisanje prava djeteta u sve vladine strategije, politike, reforme i akcije koje se odnose na program pristupanja EU i realizaciju Agende 2030 i prepoznavanje djece i mladih kao nosilaca prava i ključnih aktera promjena i uspostavljanje mehanizama za njihovo redovno angažovanje - kaže se u saopštenju.<br/>
 <br/>
 Navodi se da - Poziv na akciju“ uključuje konkretne akcije koje se odnose na osmišljavanje, sprovođenje i sufinansiranje Istraživanja višestrukih pokazatelja stanja prava žena i djece u zemlji naredne godine, kako bi se dobili novi, pouzdani podaci o stanju prava djece i žena i objavljivanje dostupnih podataka o djeci na veb-stranici Savjeta za prava djeteta.<br/>
 <br/>
 - Poziv na akciju - kako su rekli iz UNICEF-a, uključuje akcije koje se odnose na ulaganje u prava djeteta u najvećem mogućem obimu raspoloživih resursa i implementiranje budžetiranja za prava djeteta kako bi se osiguralo da ona budu adekvatno prepoznata u državnom budžetu.<br/>
 <br/>
 Oni su kazali da to uključuje razvijanje i sprovođenje programa za pristup sredstvima EU Garancije za djecu koja se mogu koristiti za rješavanje izazova, kao što su siromaštvo i nejednakost.<br/>
 <br/>
 Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei je, na otvaranju događaja, rekao da je neophodno blisko sarađivati s Vladom kako bi djeca bila prioritet i kako bi se se sredstva iz državnog budžeta adekvatno ulagala u kvalitetne usluge za djecu.<br/>
 <br/>
 - Prije svega, potrebni su nam novi podaci koje je moguće dobiti kroz novu analizu stanja prava djece i žena (MICS istraživanje) - naveo je Servadei.<br/>
 <br/>
 Na taj način će se, kako je kazao, omogućiti bolje usmjeravanje podrške ka najugroženijima i dobijanje pouzdanih podataka o djeci sa smetnjama u razvoju, o nasilju.<br/>
 <br/>
 - Izdvajanje dovoljnih sredstava iz državnog budžeta za to istraživanje u narednoj godini od najvećeg je značaja - istakao je Servadei.<br/>
 <br/>
 UNICEF je, kako je poručio, spreman da podrži razvoj efektnih programa i pruži tehničku pomoć u vezi s pristupanjem novim instrumentima pomoći EU, kao što su EU Garancija za djecu i Plan rasta.<br/>
 <br/>
 - To će omogućiti Crnoj Gori da ubrza reforme za djecu u ključnim sektorima - kazao je Servadei.<br/>
 <br/>
 Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da je Unija stavila prava djeteta u središte svojih vrijednosti i ambicija, kao i da je preuzela konkretne mjere da taj princip pretoči u realnost.<br/>
 <br/>
 - Da bismo to postigli, radimo na dva glavna fronta. Prvi je zaštita djece od nasilja, zlostavljanja i eksploatacije, uključujući i online, u okviru Strategije EU o pravima djeteta - kazao je Satler.<br/>
 <br/>
 Kako je naveo, drugi je obezbjeđivanje besplatnog pristupa zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, kvalitetnim obrocima i adekvatnom smještaju za svu djecu koja su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u Evropi.<br/>
 <br/>
 On je dodao da taj mehanizam zovu Evropska garancija za djecu.<br/>
 <br/>
 Satler je naglasio da je ulaganje u djecu jedna je od najpametnijih stvari koje država može učiniti kako bi eliminisala ekstremno siromaštvo i stvorila potencijal potreban za prosperitet društva i rast ekonomije.<br/>
 <br/>
 - Zato EU podržava prava djece – kako u EU, tako i u Crnoj Gori - zaključio je Satler.<br/>
 <br/>
 Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da je Vlada Crne Gore snažno opredijeljena da nastavi da se intenzivno i kontinuirano zalaže za promociju prava djeteta.<br/>
 <br/>
 - Cijenim da je jako važno ojačati i njegovati saradnju između svih država, kao i sa međunarodnim organizacijama i privatnim sektorom kako bi se zajednički definisali programi koji će pomoći u suočavanju sa ovim važnim izazovom, ali i istovremeno osigurati ostvarivanje prava za svako dijete - naveo je Gutić.<br/>
 <br/>
 Prema njegovim riječima, pristupanje EU i implementacija Agende 2030 su komplementarni procesi koji mogu ubrzati napredak u ostvarivanju dječjih prava.<br/>
 <br/>
 Kako je kazao Gutić, EU kroz svoje fondove i podršku pomaže zemljama kandidatima u ispunjavanju ciljeva koji se odnose na djecu i osigurava kontinuirano praćenje i evaluaciju postignutih rezultata.<br/>
 <br/>
 Konferenciju su otvorila djeca i mladi iz Crne Gore, koji su, kako je saopšteno, iskoristili prvi panel kako bi podijelili stavove o ključnim pitanjima koja se tiču prava djeteta i postavili pitanja Vladi i UNICEF-u.<br/>
 <br/>
 Sofija Ivanović kazala je da im je važno da konačno postanu subjekti prava, čije poštovanje nalaže i sama Konvencija.<br/>
 <br/>
 - Mi nijesmo dekoracija i želimo da aktivno učestvujemo u donošenju za nas važnih odluka, pa vas zato molimo da zajedno radimo na stvaranju zdravog i stimulativnog okruženja za svako dijete - poručila je Ivanović.</p>

Prava djeteta da budu u centru svakog reformskog procesa

<p>Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga, su nakon sprovedenih višemjesečnih aktivnosti, danas podnijeli krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, protiv pravnog lica d.o.o &nbsp;“Alumontaža - Company” Podgorica i ovlašćenog lica u tom pravnom licu, državljanina Bosne i Hercegovine M.B. (63), zbog sumnje da su izvšili krivična djela utaja poreza i doprinosa, čime su, kako se sumnja, ostvarili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od preko 140.975,19 €, a na direktnu štetu Budžeta Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>"U postupku do podnošenja krivične prijave je utvrđeno da su prijavljeni M.B, osnivač i izvršni direktor d.o.o “Alumontaža - Company” Podgorica i predmetno pravno lice, krivična djela počinili na način što su u periodu poslovne 2020. i 2023. godine, po osnovu materijalnih troškova podizali sa poslovnog računa novčana sredstva u ukupnom iznosu od 1.566.391,00€, bez relevantne poslovne dokumentacije, kojom bi se isti opravdali, a u namjeri da potpuno ili djelimično izbjegnu plaćanje poreza.</p>
<p>Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga, kroz multisektorsku saradnju i nacionalni projekat trajnog karaktera, kodnog naziva “Evazija”, nastavljaju sa prioritetnim i intezivnim policijsko-tužilačkim mjerama i radnjama, na otkrivanju i procesuiranju odgovornih lica u privrednim aktivnostima čije kriminalne radnje podrivaju ekonomski sistem, a sve u cilju zaštite građana i Budžeta Države Crne Gore", piše u saopštenju Uprave policije.&nbsp;</p>

Sumnja se da je budžet oštećen za preko 140 hiljada eura

<p>U institucijama rade ljudi koji nijesu senzibilisani da rade sa žrtvama, i koji od žrtve traže da im da razlog zašto je &nbsp;dobila batine, i takve ljude društvo njeguje i taj narativ usvaja. Mjere se &nbsp;batine, aršini,žrtva se provjerava koliko je zapravo žrtva i sve to u cilju da bi se počinilac, to jest nasilnik, &nbsp;negdje abolirao - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, <b>Rebeka Čilović</b> iz nevladine organizacije Poligon za žensku izuzetnost Sofija.</p>
<p>Po procjeni UNDP- ja &nbsp;svaka treća žena u Crnoj Gori je doživjela neki oblik nasilja tokom svog života, a u posljednjih pet godina je bilo sedamnaest žrtava femicida.&nbsp;</p>
<p>Nedavno ubistvo Gorice &nbsp;Medojević je četvrto ubistvo žene u ovoj godini, podsjeća Čilović,tako da je Crna Gora visoko rangirana zemlja, kako kaže, kad je u pitanju femicid.</p>
<p>- Svi znamo šta je femicid, i ga zakon izgleda ne prepoznaje. Da nije Centra za ljudska prava i nevladinih organizacija, mi ne bismo imali statistiku o tome koliko žena na godišnjem nivou, ili u nekoj deceniji, dekadi, strada usljed ovakvog načina ophođenja njihovih najčešće partnera, srodnika, i na kraju mi dobijamo rezultat da mi ne znamo, zapravo, koliko je žena stradalo zbog femicida, to jest koliki je žrtava samog femicida, jer država ne vodi, &nbsp;čak, &nbsp;ni statistiku. Mislim da je to dovoljno za početak reći. Način na koji se država ophodi prema nasilju u porodici, ne zaboravimo da ne smijemo tretirati samo nasilje koje se u porodici dešava kao neku privatnu stvar, jer ženska prava su par excellence politička prava. Sva naša potreba da jasno pokažemo naš stav da se nasilje ne smije tolerisati, kako od samih počinioca, koji nažalost, iz godine u godinu, zahvaljujući neujednačenim kaznama, bivaju na neki način ohrabreni da počine svoja zlodjela, i na kraju da negdje budu inspiracija za druge nasilnike, nas će koštati toga da brojimo žene, i na kraju se postavlja pitanje da li nevladin sektor može sve iznijeti, pa naravno da ne. Institucije su te koje iz dana u dan zakazuju - rekla je Čilović.</p>
<p>Crnogorsko društvo je na početnoj tački, objašnjava Čilović, te stalno dobija inpute od evropskih partnera da mora mnogo više, ističe ona, ne samo deklarativno, nego i u praksi sprovesti ono što se, kako kaže, usvaja.</p>
<p>- &nbsp;Izgleda da su naši zakoni samo puko slovo na papiru, i da su našim političarima i ljudima koji rade u samim institucijama, mnogo važnije neke druge, dnevnopolitičke teme, nego zaista one krucijalne. Koje su to krucijalne teme? Pa ne može biti da je jedna takva većina, kakvu čine žene u Crnoj Gori, ovoliko u jednom decenijskom problemu i da se zaista niko na pravi način, osim nevladinog sektora i par pojedinaca iz institucija, (pojavi se neko tokom godina ko je zaista zainteresovan), ne nalazi neka jaka sprega između ove tri instance, koja će zaista stati na kraj ovoj &nbsp;društvenoj pandemiji, mogu slobodno da kažem kad je riječ o nasilju nad ženama - istakla je Čilović.</p>
<p>Sagovornica Budilnika ističe činjenicu da u institucijama rade ljudi koji nijesu senzibilisani da rade sa žrtvama, i, dodaje ona, koji od žrtve traže da im da razlog zašto je, kako kaže, dobila batine, i takve ljude, ističe ona, društvo njeguje i taj narativ usvaja.</p>
<p>- Kada čujete ,,pa nije baš da je pretukao mnogo”, to &nbsp;vama jasno &nbsp;daje do znanja da ti naši svakodnevni kontakti, komunikacije, taj narativ, koji je duboko ukorijenjen u nasem patrijarhalnom, i zaista mogu reći šovinističkom i mizoginom društvu, koji se odnosi prema ženi na takav način. Da se mjere batine, aršini, da se žrtva provjerava koliko je zapravo žrtva i sve to u cilju da bi se počinilac, to jest nasilnik negdje abolirao. I kada promijenimo tu matricu, &nbsp;i zaista jeste važna i sama edukacija, i zaposlenih unutar onih osjetljivih jedinica koje se bave i koje su u kontaktu sa žrtvama, ali i od škole, vrtića, mi moramo naučiti da su žene jednako vrijedne i da nijesu ničija prćija. Ova Crna Gora, ova naša zajednička zemlja mora shvatiti da mora pronaći mehanizam, institucionalni, ali i moralni kapacitet da se izbori sa ovim, zaista, pandemijskim nasrtajem na žene, konstantno, i to poprima, vidimo kakve oblike u samoj konačnici - naglasila je Čilović.</p>
<p>Jedno savjetovalište u sjevernoj regiji Crne Gore, kaže Čimović, koja je sama po sebi specifična, dodaje ona,ne može da bude od koristi velike, zato što je to samo, kako kaže, savjetovalište.</p>
<p>- Mi pružamo usluge savjetovališta psihološke podrške, pravne, besplatne pravne pomoći i, naravno, tu je socijalna radnica. Ali, kad dođe do onog trenutka da morate prijaviti nasilnika, da morate kontaktirati službe za socijalni rad i ostalo, naravno da će žrtva da bude negdje iznenađena zašto nema veću podršku. Nijesmo mi ti, iz nevladinog sektora, koji moraju izvesti proces do kraja. Mi moramo imati partnere u ovim institucijama, koje su, nažalost, sav teret prebacile na nas. A vi znate i sami kako to izgleda kada se finansirate od sredstava koja nijesu trajna. Savjetovalište može mnogo da učini, i čini mnogo, mi smo ponosni na činjenicu da jedine ovdje bijemo te bitke, ali, nažalost, ne može mnogo. Tu smo za sve naše sugrađanke, za sve žene sa sjevera, ali i kao i druga savjetovališta koja funkcionišu po Crnoj Gori, vjerujem. Moramo se unutar sebe udruživati i svakoj ženi pojedinačno moramo biti pravi vjetar u leđa - zaključila je Čilović.</p>
<p>&nbsp;</p>

Čilović: Institucije su te koje iz dana u dan zakazuju

<p>STEGA, zajednica slobodno udruženih građana okupljenih za izradu Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, pozdravlja i podržava sve aktivnosti, inicijative i napore da Crna Gora Gora ostvari svoju proklamovanu „Agendu 2028“ i postane 28-ma članica EU.&nbsp;</p>
<p>Ovaj državni i generacijski važan zadatak, ostvarenja punopravnog članstva Crne Gore u zajednicu evropskih prosvijećenih naroda, mogu izvesti samo odgovorne i utemeljene politike i njihovi nosioci, stavarno posvećeni evropskom putu, ističu iz ove organizacije.&nbsp;</p>
<p>- Javno objavljeni „Barometar 26“, koji bi, s obzirom sa adrese sa koje je predstavljen, trebao da bude ozbiljan dokument strateškog karaktera, je u prezentiranom obliku set proklamacija, nedovoljno jasan i određen. Njegovom sadržajnijom analizom vrlo brzo se identifikuju: brzopletost u sastavljanju, nedorečenost, populizam i potreba da se proizvede „papir“ za (dnevno) političku upotrebu - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<ol>
  <li>STEGA cijeni proklamovanu namjeru da se „promoviše &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;atmosfera dijaloga, saradnje i kompromisa“ i da se „potpisnici obavezuju &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;na konstruktivne javne rasprave &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;o reformama“, ali pitamo da li znaju da su, shodno važećim crnogorskim &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;propisima, upravo oni dužni da &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;sprovode javne rasprave. Istovremeno, sobzirom da „Barometar“ došao sa jedne adrese i da nije rezultat &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;inkluzivnog rada većeg broja subjekata na njegovom sadržaju, pozivamo &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;premijera da javno objavi ko su &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;autori ovog dokumenta.&nbsp;</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>STEGA podržava generalno saopšteni stav „da se svi &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;potpisnici obavežu da podrže &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;predložene reformske i zakonodavne inicijative“. Međutim, iskustvo upućuje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;da aktuelna administracija odbija &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;ozbiljnu i utemeljenu kritiku, prijedloge civilnog &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;društva, strukovnih asocijacija, privrede i ostalih subjekata, odbija &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;da raspravlja o primjedbama Predsjednika Države i nerjetko amandmanskim i &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;zakonodavnim djelovanjem parlamentarne većine i taktikom „blickriga“ &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;usvaja antievropske zakone i ruši nezavisne insitucije i tim ustavni &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;princip vladavine prava. Posebno navodimo slučajeve kada je STEGA u &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;saradnji sa akademskom zajednicom, stukovnim organizacijama i privredom ukazala na sistemske greške u &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;zakonskim rješenjima kod Fonda PIO, zakona o akcizama, povećanja PDV u &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;turizmu itd,. koje su ugrozile konkurentnost crnogorske privrede.</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>Poziv da se izbjegnu „identitetske teme i druga pitanja &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;koja mogu izazvati etničke i vjerske tenzije i destabilizovati nacionalnu &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;bezbjednost“ je poziv na &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;elementarnu normalnost političkog djelovanja. Stoga umjesto „poziva“ &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;bilo bi, kao znak stvarne namjere, dobro da u političkiim programima &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;subjekata (na koje se ovo odnosi) se izmene odrednice koje upravo sadrže pitanja koja su više od 30 godina &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;kontaminiraju crnogorski politički život i koje su „evropske“ na papiru i &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;duboko anitevropske „na terenu“.&nbsp;</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>STEGA pozdravlja poziv iz „Barometra 26“ za „promovisadnje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;regionalne saradnje i pozitivne bilateralne odnose sa državama članicama &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;EU“, ali ostaje ozbiljan upit da li će i na tom dokumentu se naći potpis „<i>perona non grata</i>“, sa kojima ne dijelimo temeljne civilizacijske &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;vrijednosti i strijemljenja.</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>STEGA cijeni dobrim što se u dokumentu poziva na &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;„odlučnost političkih partija da &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;daju prioritet državnom interesu u odnosu na partijski“, ali ne možemo &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;da ne upitamo da li je to priznanje &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;da do sada to nije bilo tako. Međutim, ova „programska“ proklamacije ne daje garancije od upravo ovih &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;subjekata da će promjeniti „red prioriteta“, što pripadnike izvornog, autentičnog, trodecenijskog &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;pokreta za evropsku, građansku Crnu Goru čini vrlo rezervisanom za <i>blanko </i>podrškom ovim „pokajnicima“. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>Poziv za „ekspertskom podrškom akademske zajednice“ u &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;načelu treba biti pozdravljen, ali životno i poslovno iskustvo nas uči da &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;budemo oprezni, posebno u situaciji kada se tretira ovako ozbiljna tema. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Kad god predlagač nije imao jasnu &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;viziju i strategiju predloženih aktivnosti ili je imao neki drugi &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;(skriveni) cilj predlagao je &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;formiranje „radnih grupa“, što je i ovdje slučaj.&nbsp;</li>
</ol>
<p>&nbsp;</p>
<ol>
  <li>Posebno je nejasan &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;i problematičan „mehanizam koji bi se detaljno opisao Pravilnikom koji &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;bi bio jednoglasno usvojen na prvom sastanku predsjednika parlamentarnih &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;stranaka“. Ova rečenica jasno &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;demistifikuje „otvorenost“ procesa, jer isključuje kompletan civilni &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;sektor, akademsku zajednicu i ostale koji se pozivaju da podrže dokument, &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;a istovremeno treba da djeluju po „Pravilniku političkih stranaka“.</li>
</ol>
<p>&nbsp;- Na kraju ističemo da Crna Gora mora imati utemeljen, nedvosmislen i jasan evropski pokret organizacija i pojedinaca. Saglasno tome, a na temeljnim principima iz svoje Programske Deklaracije STEGA ostaje do kraja posvećena evropskoj agendi Crne Gore i svim svojim djelovanjem daće doprinos uspjehu ovog procesa. Upravo zato izražavamo oprez i ne želimo da budemo uvečeni u „paukovu mrežu“ dobrih proklamacija i nejasnih namjera - zaključuje se u saopštenju.</p>

STEGA: Barometar 26 je proklamacija, nedovoljno jasan i određen

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: holandija