Crnogorski državljanin Z.R. (46) uhapšen je u Holandiji po potjernici koju je za njim raspisao podgorički Interpol.
- Za njim su crnogorski organi za sprovođenje zakona raspisali potjernicu radi obezbeđenja prisustva u krivičnom postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Podgorici, zbog sumnje da je izvršio produženo krivično djelo falsifikovanje isprave - naveli su u policiji.
Određen mu je ekstradicioni pritvor.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski državljanin uhapšen u Holandiji po Interpolovoj potjernici

Vazdušni saobraćaj obustavljen je noćas na aerodromu u Ajndhovenu zbog neidentifikovanih dronova koji su letjeli iznad njega, saopštilo je MInistarstvo odbrane Holandije.
Preleti nepoznatih dronova nad Njemačkom, Holandijom, Belgijom i Danskom su sve češći u poslednjih nekoliko nedjelja, a holandska vojska je juče čak i pucala na nekoliko letjelica koje su se nalazile iznad jedne vojne baze.
Civilni i vojni saobraćaj na aerodromu u Ajndhovenu obustavljen je sinoć oko 21 časova, napisao je na Iksu ministar odbrane Ruben Brekelmans.
Ministarstvo odbrane je „preduzelo korake da ponovo uspostavi saobraćaj, ali u ovom trenutku, iz bezbjednosnih razloga, ne može dati više informacija o tome kako je to učinjeno“, navodi se u saopštenju.

500x500

Holandija: Zbog dronova obustavljen saobraćaj na aerodromu u Ajndhovenu

Holandska vojska je otvorila vatru na dronove iznad vazduhoplovne baze Volkel na istoku zemlje, a ostaci letjelica nijesu pronađeni, saopštilo je danas tamošnje ministarstvo odbrane.
U saopštenju ministarstva navodi se da je obezbjeđenje u bazi prijavilo dronove sinoć između 19 i 21 časa, te da je vojska počela da puca na njih kako bi ih oborila.
- Dronovi su napustili područje i nijesu pronađeni – navodi se u saopštenju.
U posljednjih nekoliko nedjelja prijavljen je niz incidenata sa neidentifikovanim letjelicama blizu vojnih baza u Holandiji i Belgiji.
Istragu sprovode holandska vojska i policija, a ministarstvo odbrane tvrdi da i dalje nije poznato zašto su dronovi letjeli iznad i oko vazduhoplovne baze.
- Bazu Volkel koristi Holandsko ratno vazduhplovstvo, a u toj zemlji je letjenje dronom iznad svih aerodroma, civilnih i vojnih, zabranjeno zbog bezbjednosti letjenja - zaključuje se u saopštenju.

Holandska vojska pucala na neidentifikovane dronove iznad vojne baze

Holandija će Egiptu vratiti skulpturu staru oko 3.500 godina, koja se pojavila na holandskom sajmu umjetnosti, izjavio je u nedjelju premijer Dik Šof tokom posjete toj zemlji, gdje se sastao s predsjednikom Abdelom Fatahom el-Sisijem.
Vjeruje se da je artefakt, koji prikazuje visokog zvaničnika iz perioda vladavine faraona Tutmosa III (1479–1425. godine prije nove ere), ukraden i ilegalno izvezen, najverovatnije tokom nemira koji su usledili 2011. godine za vrijeme Arapskog proleća, nakon čega se pojavio na međunarodnom tržištu umjetnina.
- Istorijski i kulturni artefakt zaplijenjen je na holandskom sajmu umjetnosti u Mastrihtu 2022. godine - rekao je Šof, nakon što su vlasti dobile anonimnu dojavu o njegovom ilegalnom porijeklu.
Istraga holandske policije i inspektorata za kulturno naslijeđe potvrdila je da je skulptura opljačkana i nezakonito iznijeta iz Egipta. Trgovac koji je posjedovao djelo dobrovoljno ga je predao nakon završene istrage.
Holandska vlada saopštila je da očekuje da će se skulptura predati egipatskom ambasadoru u Holandiji do kraja ove godine, iako tačan datum još nije određen.

1250x600

1084x550

Holandija vraća Egiptu skulpturu staru 3.500 godina

Dvije najjače holandske partije - krajnje desna Stranka za slobodu Gerta Vildersa i centristička D66 osvojile su isti broj mandata na parlamentarnim izborima, što će vjerovatno odložiti početak procesa formiranja vlade.
U do sada neviđenoj trci za prvo mjesto na izborima u Holandiji, i Stranka za slobodu i D66 osvojile su po 26 mandata u parlamentu sa 150 mjesta, javila je nacionalna novinska agencija ANP pošto su prebrojani gotovo svi glasovi na jučerašnjim izborima.
Na holandskim izborima nikada dvije najjače stranke nijesu bile izjednačene po broju mandata, a zbog takvog ishoda se očekuje da potraje proces formiranja nove vladajuće koalicije.
Vildersova Stranka za slobodu imaće 11 poslanika manje u novom sazivu parlamenta, a D66 17 mjesta više nego do sada, što je njen najbolji rezultat. Prethodni najbolji rezultat D66 je ostvarila 2021. godine, kada je dobila 24 poslanika.
Vilders je jutros insistirao da njegova stranka treba da ima vodeću ulogu u pregovorima o vladajućoj koaliciji ako osvoji najviše glasova na izborima.
- Sve dok nema stopostotne jasnoće po ovom pitanju, nijedan skaut D66 ne može da počne sa radom. Učinićemo sve što možemo da to spriječimo- rekao je Vilders, koristeći termin za zvaničnika koga imenuje pobjednička stranka da istraži moguće koalicije.
Vilders, koji je u junu oborio koalicionu vladu četiri stranke, podijeljenu oko njegovih planova za suzbijanje imigracije, imaće težak posao u nastojanju da se vrati na vlast.
Vodeće stranke, uključujući D66, isključile su mogućnost ulaska u koaliciju sa Vildersovom partijom, navodeći da je odlukom o obaranju vlade pokazao da je nepouzdan partner.
Analitičari navode da je moguća centristička koaliciona vlada, koju bi činili D66, blok Laburističke partije i Zelene ljevice, konzervativne Hrišćanske demokrate i desničarska Narodna stranka za slobodu i demokratiju.
Bivši potpredsjednik Evropske komisije Frans Timermans rekao je da napušta holandsku politiku nakon što je blok Laburističke partije i Zelene ljevice, koji je predvodio, osvojio pet mandata manje nego na prošlim izborima, iako se nadao pobjedi.
Nagli skok - sa jednog na devet poslanika, zabilježila je desničarska stranka JA21, koju analitičari opisuju kao "blažu verziju" Vildersove stranke, sa "podjednako nedemokratskim idejama".
Izbori su održani u kontekstu duboke polarizacije u Holandiji, koja je nekada bila poznata kao svjetionik tolerancije. Učesnici nedavnog antiimigracionog skupa u Hagu razbili su prozore sjedišta stranke D66, a širom zemlje su izbile demonstracije protiv novih centara za tražioce azila.

Izbori u Holandiji: Krajnje desna i centristička stranka izjednačene na vrhu

Biračka mjesta u Holandiji otvorena su jutros na prijevremenim parlamentarnim izborima, javile su agencije.
Holanđani glasaju manje od dvije godine otkako je krajnje desna stranka Gerta Vildersa neočekivano osvojila najviše glasova.
Vilders, poslanik koji duže od 20 godina ima stalnu policijsku zaštitu zbog prijetnji smrću, izazvao je vanredne izbore u junu tako što je njegova Stranka za slobodu napustila vladajuću koaliciju četiri stranke, podijeljenu oko njegovih planova za suzbijanje imigracije.
Pitanje ograničavanja migracije bilo je dominantno i u kampanji pred današnje glasanje za svih 150 mjesta u holandskom parlamentu.
Ali i ako Vilders ponovo pobijedi, a nedavne ankete nagovještavaju neizvjestan ishod, njemu će biti teško da formira većinu jer su vodeće stranke već isključile mogućnost da mu se pridruže.

Otvorena biračka mjesta na parlamentarnim izborima u Holandiji

Sedam pažljivo odabranih startapova predstavljaća svoja rješenja iduće dvije sedmice u Luksemburgu, Belgiji i Holandiji, gdje ih očekuju prezentacije pred investitorima, sastanci sa partnerima i posjete vodećim inovacionim centrima - saopšteno je iz Digital Den-a.
Kako navode u saopštenju organizatori, u Luksemburgu zvanično počinje prvo izdanje evropskog startap programa Montenegro Technology and Startup Bridge Europe (MTSB Europe), događaja čiji je strateški partner Lovćen banka.
Inovativni timovića će naredne dvije sedmice predstavljati svoja rješenja i u Briselu, Amsterdamu, Ajndhovenu i Den Bošu.
- Program za cilj ima da omogući internacionalizaciju domaćih inovacija, povezivanje sa evropskom startap i investicionom scenom i pozicioniranje Crne Gore kao zemlje sa rastućim tehnološkim potencijalom - naveli su iz Digital Den-a.
Među učesnicima se, kako su precizirali, nalaze timovi iz zemalja regiona iz oblasti health-tech, travel-tech, greentech, medtech i HR tehnologija: YachtHe, Pet Travel Advisor, WhereToPark, SanyView (SYSQBIT), HashiMotto, 3DLoom i Benefiti.
- MTSB Europe je rezultat višemjesečne selekcije i pripreme, a predstavlja nastavak strateške misije Digital Den-a da crnogorskim startapovima obezbijedi pristup tržištima, mentorima i kapitalu van granica regiona - navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da su startapovi koji učestvuju u MTSB Europe programu prethodno odabrani kao najperspektivniji u okviru Digital Den Pre-akceleracijskog programa, koji je realizovan uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Sedam crnogorskih startapova predstaviće rješenja investitorima i partnerima u Luksemburgu, Belgiji i Holandiji

Kolega je pogođen kamenom u glavu, drugi je primio prijetnje smrću. Poslije deset mjeseci protesta u Srbiji, mete vlasti postaju i novinari - prenosi holandski RTL.
Novinar televizije N1 Dušan Mlađenović kaže da je bilo više slučajeva kada im je policija prijetila ili ih napadala, iako nose žute prsluke sa natpisom "press".
- Ako više ne bude kamera da zabilježe šta se dešava na ulici, (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić može da radi šta god poželi. Posljednjih mjeseci bilo je zaista teško za nas. Vidimo eskalaciju i prekomjernu upotrebu sile od policije - dodaje Mladenović.
RTL piše kako su protesti počeli, podsjećaju na pad nadstrešnice u Novom Sadu na željezničkoj stanici kada je život izgubilo 16 ljudi.
- Veliki dio javnosti smatra da je vlast odgovorna i sumnja na korupciju, jer je stanica bila tek renovirana i nije smjela da se uruši. Vlada i dalje odbija da objavi relevantna dokumenta, pa građani nastavljaju da izlaze na ulice. U posljednjim nedjeljama raste nasilje policije prema demonstrantima, ali i novinarima - piše ovaj mediji.
<h1>Pritisak na N1 i nezavisne medije</h1>
Pored toga, predsjednik Vučić pokušava da ućutka posljednje nezavisne medije.
Televiziji N1 već dugo otežava rad - mnogi građani više ne mogu da je prate preko svojih TV prijemnika. Pritisci na N1 sada idu korak dalje.
RTL navodi da je procurio snimak telefonskog razgovora između direktora Telekoma i doirektora Junajted grupe u kojem se čuje kako je Vučić direktno tražio da se smijeni direktorka Junajted medije Aleksandra Subotić. Direktor Junajted grupe na snimku potvrđuje da je „obećao“ da će to učiniti, ali je tražio „još vremena“.
- Mi smo posljednji sa kamerama na ulici, koji mogu da pokažu ljudima šta se zaista dešava. Postavljamo pitanja koja niko drugi ne smije da postavi. Ako Vučić uspije da nas zatvori, on će imati potpunu kontrolu nad medijima u Srbij - navodi novinar N1.
Vijest o snimku razgovora direktora dvije kompanije objavio je OCCRP, međunarodna mreža istraživačkih novinara.
Ingrid Herkama iz OCCRP-a naglašava da bi gašenje N1 bio ogroman udarac za slobodu medija:
- Bez N1 gotovo da nema nezavisnog izvještavanja. U državnim medijima studenti se predstavljaju kao teroristi i rušitelji države uz pomoć stranih sila - navodi Herkama.
Ona prati studentske proteste od samog početka i tvrdi da Vučićev politički obračun postaje sve brutalniji.
- Vučić i dalje čvrsto drži vlast - kontroliše parlament, policiju, vojsku i gotovo sve medije. Ali gubi podršku građana i protesti ne prestaju. Zbog toga reaguje sve oštrije - ističe Herkama.
Iako smatra da N1 vjerovatno neće biti ugašen preko noći, vjeruje da će situacija za ovu televiziju biti sve teža.
RTL navodi i da je srpska dijaspora organizovala proteste ispred sjedišta BC Partners, većinskog vlasnika Junajted grupe.
<h2>Razočarenje u EU</h2>
Osim što očekuju reakciju iz kompanije, građani su razočarani i pasivnošću Evropske unije. Srbija je kandidat za članstvo, što bi trebalo da podrazumijeva jačanje vladavine prava i demokratskih principa.
Godinama proces pristupanja stoji u mjestu, a protestanti traže podršku iz EU.
- Vidimo samo susrete Ursule fon der Lajen sa Vučićem, uz osmjehe i rukovanja. Građani se pitaju gdje je EU i zašto ne insistira na vrijednostima poput slobode medija, funkcionalne vladavine prava i borbe protiv korupcije - kaže Mladenović.
Europarlamentarac Teis Ruten dijeli kritike.
- Time što štiti Vučića, EU se diskredituje pred građanima Srbije i sopstvenim građanima. Kako da ozbiljno shvatimo EU vrijednosti ako Vučićev režim prolazi nekažnjeno - upitao je on.
<h3>Odgovor vlasti i nasilje na protestima</h3>
Vučićeva potparolka demantovala je da se predsjednik miješao u rad medija. Takođe, vlast tvrdi da demonstranti koriste nasilje, pa je zato nužna intervencija policije.
Međutim, studenti i nevladine organizacije navode da su nasilje izazvali huligani ubačeni među demonstrante, što je taktika koja se ranije koristila u Srbiji.
- Ljudi izlaze na ulice jer žele kraj korupcije. Žele kraj sistema političke represije i napada na svakoga ko misli drugačije od vladajuće stranke - rekao je Mladenović.
Na kraju intervjua on vodi novinare RTL kroz redakciju N1 i uz gorak osmjeh kaže: „Možda vam je ovo posljednja prilika da vidite ovu redakciju“.
Uprkos svemu, novinari nastavljaju da rade - dok još mogu.

Holandski RTL: Vučić pokušava da ućutka posljednje nezavisne medije

Kralj Holandije Vilem-Aleksander prihvatio je ostavke ministara i državnih sekretara iz vladajuće stanke Novi društveni ugovor (NSC), koje mu je predočio premijer Holandije u tehničkom mandatu Dik Shof.
Na prijedlog Shofa, kralj Holandije je prihvatio ostavke potpredsjednika vlade Holandije i ministra za socijalna pitanja i zapošljavanja, ministra spoljnih poslova, ministra unutrašnjih poslova, ministra obrazovanja, ministra zdravlja, kao i ostavke državnih sekretara u ministarstvima finansija, spoljnih poslova i sekretara za pravdu i bezbjednost, navodi se u saopštenju kabineta kraljevske porodice.
Prethodno je ministar spoljnih poslova Holandije Kaspar Veldkamp, član vladajuće stranke NSC, podnio ostavku na to mjesto zbog nemogućnosti sprovođenja daljih mjera prema Izraelu, a zajedno sa njim, svi ministri i državni sekretari iz iste stranke napustili su vladu Holandije.
Veldkamp je odlučio da podnese ostavku jer nije mogao da preduzme dalje mjere protiv Izraela, što su blokirali drugi ministri u vladi Dika Shofa, potvrdio je potpredsjednik holandske vlade Edi van Hejam za Flamansku Radio-televiziju.
Holandska vlada je već bila u tehničkom mandatu i nije imala većinu u parlamentu, nakon što je stranka PVV Gerta Vildersa napustila koaliciju ranije ove godine.
Naredni parlamentarni izbori zakazani su za 29. oktobar ove godine.

Holandski kralj prihvatio ostavke šefa diplomatije i drugih ministara iz njegove stranke

Jedna je osoba poginula, a pet povrijeđeno nakon što se u srijedu balon na vrući vazduh srušio na livadu u Frislandu, pokrajini na sjeveru Holandije, saopštile su lokalne vlasti.
Balon je prevozio 34 putnika.
- Balon na vrući vazduh oko 21 sat naglo je pao i snažno udario u tlo - &nbsp;saopštile su vlasti Frislanda, dodajući da je policija pokrenula istragu o nesreći.
Portparol holandske kraljevske vazduhoplovne agencije rekao je za lokalne medije da je iznenadni udar vjetra uzrokovao snažan udar balona u tlo, zbog čega je košara odskočila, a petoro ljudi iz nje ispalo.

Jedna osoba poginula u padu balona u Holandiji

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: holandija