Naučnici u Kelnu otkrili su novo antitijelo protiv HIV-a, koje je u laboratorijskim uslovima pokazalo sposobnost sprečavanja infekcije i neutralisanja virusa.
Istraživački tim koji predvodi direktor Instituta za virologiju Florijan Klajn proučio je uzorke krvi 32 osobe zaražene HIV-om, koje su samostalno, odnosno bez terapije razvile snažan i široko djelotvoran imunološki odgovor kroz antitijela protiv virusa, piše Dojče vele.
Kako se navodi, naučnici su u laboratoriji testirali više od 800 različitih antitijela iz tih uzoraka, ispitujući njihovu sposobnost neutralisanja HIV virusa, a jedno od njih, pod oznakom 04_A06 se posebno istaklo.
To antitijelo blokira mjesto pomoću kojeg se virus veže za ćeliju domaćina tokom infekcije i na taj način sprečava ulazak HIV virusa u ćeliju.
Kada virus uđe u ćeliju, on preuzima njene funkcije i koristi ih za vlastito umnožavanje, čime dugoročno slabi imunološki sistem.
Dodaje se da se plan za proizvodnju antitijela nalazi u ljudskom imunološkom sistemu, u B-limfocitima, koji, kada dođu u kontakt s patogenima sazrijevaju u plazma ćelije koje proizvode velike količine antitijela, a među njima i 04_A06.
Istraživači su dešifrovali genetski plan za njegovo stvaranje i uspjeli da ga reprodukuju.
- Znači, više nije potrebno uzimati krv od pacijenata, već taj genetski plan može da se ubaci u drugu stanicu i da joj naredi da proizvodi taj protein, odnosno to antitijelo - rekao je Klajn.
Dojče vele dalje navodi da je, u eksperimentima na miševima koji su nosili komponente ljudskog imunološkog sistema i koji su bili zaraženi HIV-om, antitijelo 04_A06 uspjelo potpuno da neutrališe većinu HIV virusa.
Istraživači su sproveli testove na oko 340 različitih varijanti HIV-a, uključujući i one koje su već bile otporne na druga antitijela.
- Virusi su vrlo raznoliki, i to je razlog zašto je tako teško da se HIV liječi, jer postoji velika genetska raznolikost među virusima - rekao je Klajn i dodao da je novootkriveno antitijelo uspjelo da neutrališe 98 odsto testiranih varijanti.
Prema njegovim riječima 04_A06 bi mogao da pomogne ljudima koji su već zaraženi HIV-om, jer virusu onemogućava pristup ćeliji.
- Veže se za receptor virusa, blokira ga i tako sprečava da zarazi ciljnu ćeliju. Osim toga, virusi koji su označeni antitijelima lakše se prepoznaju i uništavaju od strane imunološkog sistema - dodao je Klajn.
Ovo bi antitijelo moglo da se koristi i preventivno, kako bi se spriječila HIV infekcija - ako antitijelo već postoji u tijelu, virus koji uđe bio bi odmah zaustavljen prije nego što uspije da zarazi ćeliju, rekao je on.
Dojče vele navodi i da bi novo antitijelo moglo da djeluje kao takozvana pasivna imunizacija, za razliku od aktivne imunizacije koja podrazumijeva vakcinu koja omogućava tijelu da samo proizvodi antitela, ali ta sada takva vakcina ne postoji.
Pojašnjava se da postoje istraživanja sa mRNA vakcinom, koja bi trebalo da podstakne imunološki sistem da reaguje na određeni protein iz ovojnice HIV virusa, ali ovaj pristup je do sada testiran samo na jednoj varijanti virusa.
Trenutno, različiti ljekovi u obliku tableta ili inekcija se koriste za profilaksu protiv HIV infekcija, i to sa velikim uspjehom, ali tablete najčešće moraju da se uzimaju svakodnevno.
Ideja iza profilakse antitijelima poput 04_A06, objašnjava Klajn, jeste da može da se izbjegne svakodnevno uzimanje tableta, jer bi postojala vjerovatnoća veća od 90 odsto da se infekcija spreči.
- Profilaksa antitijelima uzimala bi se otprilike svakih šest mjeseci - rekao je Klajn.
Direktorka Instituta za medicinsku virologiju Univerziteta u Cirihu Aleksandra Trkola kaže da su do sada već otkrivena i druga antitijela širokog djelovanja protiv HIV-a, ali da je 04_A06 definitivno izuzetno snažan predstavnik te grupacije.
- Teoretski, 04_A06 sam postiže efikasnost koja se inače dostiže samo kombinacijom više antitijela - rekla je ona.
Šef Odjeljenja za infektologiju na Univerzitetskoj klinici "Rehts der Isar" u Minhenu Krištof Špiner smatra da bi moglo da prođe dosta vremena do razvoja stvarnog lijeka na osnovu 04_A06 i dodaje da su rezultati iz Kelna za sada samo laboratorijski podaci, zbog čega efikasnost ne može direktno da se prenese na stvarne životne uslove.
- Potrebne su dalje studije o doziranju, bezbjednosti i efikasnosti antitijela - rekao je on. Od 1981. godine, kada je bolest postala poznata, AIDS je odnio 44 miliona života širom svijeta i smatra se jednom od najtežih epidemija u istoriji čovječanstva.
Iako je broj smrtnih slučajeva s vremenom opao zahvaljujući edukaciji i preventivnim mjerama, ljudi i dalje umiru od posljedica ove bolesti, a samo u 2024. godini, od AIDS-a je u svijetu umrlo oko 630.000 ljudi.
Svjetski Dan borbe protiv side obilježava se svakog 1. decembra od 1988. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemački naučnici otkrili antitijelo protiv HIV-a

HIV/AIDS i dalje predstavlja jedan od najznačajnijih svjetskih javno-zdravstvenih izazova i do sada je odnio 44,1 miliona života, a u Crnoj Gori ove godine registrovan je 41 slučaj zaraze virusom HIV, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Iz IJZ podsjećaju da na prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije, svakog prvog decembra se obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, a ovogodišnja kampanja se odvija pod sloganom „Overcoming disruption, transforming the AIDS response" čime se naglašava potreba za unapređenjem liderstva i međunarodne saradnje i poziva na trajnu političku posvjećenost i pristupe zasnovane na ljudskim pravima u cilju okončanja epidemije HIV/AIDS-a,&nbsp;
- Rodne nejednakosti, nejednakosti sa kojima se sreću ključne, vulnerabilne populacije, nejednakosti u pristupu preventivnim servisima i liječenju utiču na tok epidemije HIV/AIDS-a. Procjenjuje se da je tokom 2024. godine u svijetu 1,3 miliona ljudi inficirano HIV-om, a da je 630 000 osoba umrlo od AIDS-a. Smatra se da u svijetu sa HIV-om živi 40,8 miliona ljudi, od kojih je 31,6 miliona imalo pristup terapiji - ističu iz IJZ.
Prvi slučaj HIV infekcije u Crnoj Gori je registrovan 1989. godine i od tada se, izuzimajući godine COVID-pandemije, svake godine povećava broj novoregistrovanih osoba.
- Tokom ove godine, do kraja novembra, registrovana je 41 osoba inficirana HIV-om i prema podacima iz registra za HIV/AIDS, od početka epidemije 1989. godine, do kraja novembra 2025. godine, registrovane su ukupno 503 osobe inficirane HIV-om (uključujući i osobe sa regulisanim statusom boravka koji se prvi put registruju u našem sistemu, tj. osobe sa prethodno dijagnostikovanom HIV infekcijom u zemlji porijekla, koje su u Crnoj Gori, uz regulisan status boravka, nastavile sa liječenjem) - navodi se u saopštenju.
U istom periodu 72 osobe su umrle od posljedica AIDS-a.
- Najveći broj infekcija se otkrije u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola. Najčešći put prenosa infekcije je preko nezaštićenog seksualnog odnosa. U našoj zemlji, kasna dijagnoza HIV infekcije i dalje predstavlja veliki problem. Značajan broj slučajeva otkriva se tek kada je bolest već u uznapredovaloj fazi, što otežava liječenje i povećava rizik od ozbiljnih komplikacija - poručuju iz IJZ.
Apeluju da je pravovremeno testiranje ključno kako bi se infekcija otkrila na vrijeme, započelo liječenje i omogućio dug i kvalitetan život osobama koje žive s HIV-om.
- Danas se sa HIV-om ne samo živi, već stari. Takođe, liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane, jer osoba koja je na terapiji, ima dobar terapijski odgovor i nemjerljiv nivo virusa u krvi, ne može da prenese infekciju. Stigma i diskriminacija predstavljaju značajne prepreke testiranju i jedan od najvećih izazova u borbi protiv HIV/AIDS-a. Zajedno, možemo pomoći da se to promjeni! Uzimajući u obzir koliko je rano otkrivanje infekcije ključno, Institut za javno zdravlje omogućava svim našim građanima povjerljivo i besplatno testiranje u Savjetovalištu za HIV u zgradi Instituta za javno zdravlje Crne Gore, svakog radnog dana u periodu od 8 do 15h. Testiranje se obavlja brzim testovima, nije potreban uput ni zdravstvena knjižica, rezultat je gotov za manje od 30 minuta - navode iz IJZ.
U sklopu obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, Institut za javno zdravlje Crne Gore u ponedjeljak 1. decembra organizuje testiranje na HIV u prostorijama Savjetovališta za HIV u periodu od 08h do 20h.
Poruke za javnost:
- Informišite se iz pouzdanih izvora
- Redovno se testirajte – rana dijagnostika spašava živote (rano započinjanje liječenja sprječava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života; liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane osobe)
- Podržite osobe koje žive sa HIV-om i borite se protiv stigme u sopstvenoj okolini
- Praktikujte bezbjedno ponašanje i odgovorno čuvajte svoje zdravlje

Tokom ove godine u Crnoj Gori registrovana 41 osoba inficirana HIV-om

Međunarodni dan borbe protiv side obilježava se 1. decembra, a u Crnoj Gori nedostaje jedna vrsta terapije koju koristi veći broj pacijenata, koji su obaviješteni od Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstvo da će biti obezbijeđen drugi lijek, rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E direktor Fondacije za HIV i virusne infekcije Crne Gore, Boris Vuksanović.
– Znamo da će ta hitna intervencija oko uvoza lijeka da potraje. Naše informacije govore da to neće biti ni za 10–15 dana, a da prvobitna terapija koja je kontinuirana neće stići čak ni do kraja mjeseca – rekao je Vuksanović.
Ukazuje da nedostatak terapije znači ugrožavanje zdravlja samog pacijenta, jer osoba koja ima HIV mora svakodnevno uzimati terapiju u tačno određeno vrijeme.
– U slučaju preskakanja terapije ugrožava se zdravlje pacijenta, jer svako neuzimanje te terapije dovodi do same replikacije virusa u organizmu. Nekako ljekari koji liječe osobe sa HIV-om, Savjetovalište pri Institutu i mi iz Fondacije se trudimo da damo veliki efekat na značaju uzimanja te terapije i da svakom pacijentu koji se nama javi, naravno i Infektivnoj klinici i Savjetovalištu, kažemo da se terapija mora piti u određeno vrijeme i da se ne preskače. Ovo vodi do toga da se ugrožava zdravlje, jer ako terapije neće biti 10–15 dana znači da će određeni pacijenti ostati bez same terapije. Ovo u suštini ne bi trebalo da bude praksa, što se tiče ove godine i nije bilo. To se dešava prvi put ove godine, dok je prošle i pretprošle godine falilo terapije u više navrata, i to čak po mjesec dana – istakao je Vuksanović.
Podsjeća da se crnogorsko zdravstvo hvali kako ima dobar odgovor na HIV, iako je nedostatak terapije praksa u posljednjih par godina, što dovodi do poremećaja liječenja oboljelih od tog virusa.
– Sama terapija dovodi do toga da osoba koja redovno koristi terapiju ima mjerljivo stanje virusa u organizmu nula, što znači da ta osoba ne može da prenese na bilo koji način virus, ali neuzimanjem terapije se povećava rizik. Ako se terapija ne uzima, replikacija virusa u organizmu se nastavlja. Jedini odgovor je da 96 posto osoba koje uzimaju terapiju za HIV su nedetektabilni, znači nemjerljivo im je stanje virusa u organizmu i samim tim oni nijesu prijetnja nikome. Moram reći prijetnja jer imamo neka ustaljenja razmišljanja da je osoba sa HIV-om opasnost i slično. Do 2030. godine se moraju postići neki efekti da se AIDS smanji na nulti nivo i za testiranje i za liječenje i sve ostalo. Crna Gora prednjači u tome da osobe koje su na terapiji su nemjerljive i ne mogu prenijeti virus nikome, ali sa ovim ih dovodimo u neku drugu situaciju i stvaramo neku drugu sliku – zaključio je Vuksanović.

Vuksanović: U Crnoj Gori trenutno nema jedne vrste terapije za HIV

HIV infekcije u Evropi često se prepoznaju i liječe prekasno, pokazala je studija čiji su rezultati objavljeni u četvrtak, pri čemu je čak 54 odsto dijagnoza u 2024. postavljeno prekasno da bi se započelo optimalno liječenje.
Zajednički izvještaj Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Evropske kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) objavljen je uoči Svjetskog dana AIDS-a, koji se obilježava u ponedjeljak.
Sve veći broj neotkrivenih slučajeva ugrožava cilj eliminacije AIDS-a kao prijetnje javnom zdravlju do 2030. godine, upozorili su ECDC sa sjedištem u Stokholmu i evropska kancelarija SZO sa sjedištem u Kopenhagenu.
Gotovo 106.000 dijagnoza HIV-a postavljeno je u regionu evropske kancelarije SZO u 2024, navodi se u izvještaju, a to se odnosi na ukupno 53 zemlje koje se protežu i van EU, sve do Centralne Azije.
Ako se u obzir uzme samo Evropski ekonomski prostor (EEP), koji uključuje EU, Island, Lihtenštajn i Norvešku, tamo je evidentirano nešto više od 24.000 dijagnoza, od čega se 48 odsto odnosilo na kasne dijagnoze.
Dvije institucije pozvale su na obuhvatnije testiranje na HIV i bolji pristup samotestiranju, uz napomenu da je cilj eliminacije AIDS-a kao prijetnje javnom zdravlju do 2030. ostvariv, ali samo ako evropski region odmah počne da smanjuje nedostatke u pogledu testiranja.
Prema podacima UN-a, u 2024. godini virusom humane imunodeficijencije bilo je zaraženo oko 1,3 miliona ljudi širom svijeta, a poznato je da taj virus, ako se ne liječi, može dovesti do razvoja AIDS-a.
Krajem 2024. godine s HIV-om je u svijetu živjelo 40,8 miliona ljudi, od kojih više od tri četvrtine ima pristup terapiji. Od posljedica AIDS-a u istoj godini umrlo je oko 630.000 zaraženih.

Izvještaj SZO: Infekcije HIV-om u Evropi često se otkrivaju prekasno

Institut za javno zdravlje Crne Gore se, i ove godine, pridružuje organizacijama, institucijama i ključnim liderima širom Evrope u obilježavanju Evropske nedjelje testiranja na HIV i virusne hepatitise, sa ciljem podizanja svijesti o značaju redovnog testiranja, ranog otkrivanja infekcija i pravovremenog započinjanja liječenja HIV, hepatitis B i hepatitis C infekcija, ali i drugih polno prenosivih infekcija. U periodu od 17. do 23. novembra, obilježava se Evropska nedjelja tetsiranja na HIV i virusne hepatitise. Evropska nedjelja testiranja potiče od inicijative „HIV in Europe“ i sprovodi se od 2013. godine, a od 2015. godine je proširena i na hepatitise. Inicijativa obezbjeđuje platformu za razmjenu aktivnosti na polju unapređenja rane dijagnostike i terapije HIV-a i hepatitisa u evropskom regionu. - Broj osoba koje su kasno dijagnostikovane ili nisu ni svjesne da su inficirane HIV-om i/ili virusnim hepatitisima je i dalje veoma značajan i potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se testiranje učinilo pristupačnije onima koji su u najvećem riziku od infekcija i omogućilo rano započinjanje terapije. Pravovremena dijagnoza i rano liječenje imaju osim uticaja na pojedinca i veliki javnozdravstveni značaj, jer se liječenjem smanjuje mogućnost prenošenja infekcije na neinficirane osobe - kazali su u IJZ-u. U cilju obilježavanja ove akcije, Institut za javno zdravlje Crne Gore, zajedno sa mrežom Savjetovališta za HIV u domovima zdravlja Bar, Budva, Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Kotor, Pljevlja i Herceg Novi, priprema nedjeljnu akciju savjetovanja i testiranja na HIV i hepatitise. Institut za javno zdravlje Crne Gore akciju testiranja sprovodi u periodu od 17. do 23. novembra u prostorijama Savjetovališta za dobrovoljno povjerljivo savjetovanje i testiranje u Centru za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti i na terenu (Drop in centri NVO koje pružaju preventivne servise populacijama u povećanom riziku) po sljedećem rasporedu:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111144_e655eeb67c1cfe20e52ef7d24633558165b4ec6aeee8d2abeb7a2edd6ffa07a1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115111144_e655eeb67c1cfe20e52ef7d24633558165b4ec6aeee8d2abeb7a2edd6ffa07a1" data-rendition-name="original" width="792" height="456" loading="lazy" alt="tabela"> </figure>  Testiranje na HIV, hepatitis B, hepatitis C i sifilis je besplatno, nije potrebna zdravstvena knjižica, za testiranje se koristi uzorak krvi iz jagodice prsta, vrši se brzim testovima i rezultati su gotovi za najviše 30 minuta. Ključne poruke IJZ za opštu populaciju: - Bolje je saznati svoj HIV / hepatitis status što ranije, jer rano započinjanje liječenja sprječava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života, a kod infekcije hepatitisom C može dovesti i do izliječenja. - Liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane osobe. - Hepatitis B infekcija se može prevenirati vakcinacijom protiv hepatitisa B.&nbsp; - Prilikom testiranja na HIV / hepatitis, zdravstveni radnici poštuju etički kodeks koji sačinjavaju: pristanak na testiranje, povjerljivost, korektno savjetovanje uz saopštavanje rezultata testa i upućivanje na liječenje uz promociju zaštite ljudskih prava osoba koje su inficirane HIV-om i hepatitisom.

Sljedeće sedmice besplatno testiranje na HIV i virusne hepatitise

U Crnoj Gori živi oko pet stotina osoba sa HIV-om.
Pet stotina priča o strahu, o tišini. I pet stotina priča o snazi, koja zapravo dosta zavisi od nas… Od naše spremnosti da se ne plašimo i da razumijemo.
Gost u emisiji Linija života je Edi Kiseljak, a emisiju možete pratiti od 18 sati.
Total 8, Telekom 13, Telemach 20, Mtel 15.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzL9aEeVZVug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
<a href="https://drive.google.com/file/d/1elvqBHzk_N0DtZj1Xf7oLW5sbo5aV-92/view?usp=drive_web" target="_blank">&nbsp;PROMO_ LINIJA_ŽIVOTA_24_10_2025.mp4</a>

„Linija života“ na TV E: U Crnoj Gori živi oko pet stotina osoba sa HIV-om

Injekcija za prevenciju HIV-a biće prvi put ponuđena pacijentima u nacionalnoj zdravstvenoj službi u Engleskoj i Velsu.
Injekcija dugog dejstva, koja se daje svaka dva mjeseca, predstavlja alternativu uzimanju pilule svakog dana radi zaštite od virusa.
Stručnjaci se nadaju da će injekcije kabotegravira (CAB-LA) pomoći u ostvarivanju ambicije da se okončaju novi slučajevi HIV-a u Velikoj Britaniji do 2030. godine.
Terapiju prevencije HIV-a, poznatu kao PrEP (preekspoziciona profilaksa), uzimaju HIV-negativne osobe kako bi smanjile rizik od HIV infekcije.
Pilule su dostupne godinama i dalje su izuzetno efikasne u zaustavljanju HIV infekcija, ali ih ne mogu primati svi oboljeli.
Dugotrajna vakcina, koja se primjenjuje svaka dva mjeseca, ponudiće alternativu dnevnim pilulama koje se koriste za zaštitu od virusa.
U nacrtu smjernica objavljenih u petak, Nacionalni institut za zdravlje i nauke preporučio je kabotegravir (CAB-LA) za odrasle i mlade osobe sa rizikom od HIV-a koje nisu u mogućnosti da uzimaju oralni Prep.
Injekcija je već dostupna preko Nacionalne zdravstvene službe (NHS) u Škotskoj.
Ministar zdravlja Ves Striting, rekao je da je odobrenje injekcije "promjena pravila igre".
- Za ranjive ljude koji nisu u mogućnosti da koriste druge metode prevencije HIV-a, ovo predstavlja nadu. Ostvarujemo pravi napredak u vezi sa HIV-om, korišćenje Prepa je ove godine poraslo za osam odsto, a naša ambicija ide još dalje. Engleska će biti prva zemlja koja će okončati prenos HIV-a do 2030. godine, a ovaj revolucionarni tretman je još jedno moćno sredstvo u našem arsenalu za postizanje tog ključnog cilja - kazao je Striting.

Odobrena vakcina za zaštitu od HIV-a

Svaka četvrta osoba koja ima HIV pokazala je simptome umjerene ili teške depresije, saopštio je danas Nacionalni centar za seksualno i reproduktivno zdravlje Potent, na osnovu rezultata istraživanja, ukazujući da je HIV manje medicinsko, a više emotivno iskustvo koje traži podršku.
Potent je naveo i da oko 15 odsto zaraženih virusom side ima izražene simptome anksioznosti, da je svaka peta osoba imala suicidne misli u prethodnom mjesecu, dok je šest odsto u visokom riziku od suicida.
Rezultati istraživanja, koje je sprovedeno među 310 ispitanika, pokazuju da je više od 90 odsto ispitanih smatralo da psiholog treba da bude redovan član tima na infektivnim klinikama.
Načelnik Odjeljenja za HIV i AIDS Klinike za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije Jovan Ranin kazao je da zaustavljanje epidemije u ovom trenutku najviše zavisi od rješavanja problema stigme, jer ona utiče na odluku da se osoba testira i da nastavi liječenje.
Udruženje Potent, uz podršku Trag fondacije i finansiranje Evropske unije, ne samo da sprovodi istraživanja nego i svakodnevno pruža besplatno i anonimno testiranje na HIV i druge polno prenosive infekcije u Beogradu, Nišu i Kragujevcu.
Navedeno je da je ove godine pokrenuta kampanja „HIV i zdrav“, čiji je cilj da pokaže da osobe koje žive s tom bolešću mogu voditi zdrav, ispunjen i slobodan život – bez stigme i skrivenosti.

Istraživanja: Svaka četvrta osoba koja ima HIV ima simptome umjerene ili teške depresije

Evropska komisija odobrila je prodaju nove injekcije kompanije Gilead Sciences za prevenciju infekcije HIV-om, koja se daje dva puta godišnje, saopštila je danas ta kompanija.
Ova injekcija, koju je EK odobrila u junu, u Evropi će se prodavati pod nazivom ''yeytuo'', a osim u 27 zemalja članica EU, biće dostupna i u Norveškoj, Lihtenštajnu i na Islandu, prenosi Rojters.
Gilead će morati da utvrdi uslove cijene i nadoknade troškova sa zdravstvenim sistemima u svakoj zemlji prije nego što injekcija bude puštena u promet.
Kompanija je saopštila da je prijava za odobrenje injekcije u EU ​​pregledana po ubrzanom roku i da je odobrena dodatna godina zaštite na tržištu.
U saopštenju Gileada se dodaje da je podnijet zahtjev za regulatornu reviziju lenakapavira, koji se primjenjuje dva puta godišnje, za PrEP, vlastima u Australiji, Brazilu, Kanadi, Južnoj Africi i Švajcarskoj i da kompanija priprema podnošenja zahtjeva u Argentini, Meksiku i Peruu.
Injekcija je u SAD odobrena takođe u junu pod nazivom ''yeztugo'', a kataloška cijena za ovaj lijek u Americi iznosi više od 28.000 dolara godišnje.
Evropska komisija je odobrila lijek za preekspozicionu profilaksu (PrEP) kako bi se smanjio rizik od seksualno prenosivog HIV-a kod odraslih i adolescenata sa povećanim rizikom od zaraze smrtonosnim virusom.
Lenakapavir se pokazao skoro 100 odsto efikasnim u prevenciji HIV-a u velikim ispitivanjima prošle godine, a Svjetska zdravstvena organizacija je u julu preporučila lenakapavir kao dodatnu PrEP opciju za prevenciju HIV-a.
Gilead je saopštio da namjerava da nastavi sa podnošenjem zahtjeva regulatornim organima u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, uključujući prioritetne registracije koje pokrivaju 18 zemalja u kojima živi 70 odsto ljudi zaraženih HIV-om.
Kompanija planira, sa Globalnim fondom za borbu protiv side, tuberkuloze i malarije, da snabdijeva lenakapavirom do dva miliona ljudi u zemljama sa niskim prihodima tokom tri godine.

EU odobrila novu injekciju kompanije Gilead za prevenciju HIV-a

Američka Uprava za hranu i ljekove (FDA) odobrila je prvu i jedinu injekciju protiv HIV-a koja se prima samo dva puta godišnje, objavila je u srijedu farmaceutska kompanija Gilead Sciences.
Ova vijest označava početak očekivane svjetske distribucije lijeka koji bi mogao zaštititi milione ljudi – iako ostaje neizvjesno koliko njih će zaista imati pristup ovom snažnom sredstvu.
Radi se o lijeku lenacapavir, koji je u dva velika istraživanja gotovo u potpunosti spriječio nove HIV infekcije kod osoba pod visokim rizikom – učinkovitije nego dnevne pilule za prevenciju, koje se često zaborave uzeti.
- Ovo zaista ima potencijal da okonča širenje HIV-a - rekao je Greg Milet, direktor za javne politike u amfAR-u, Fondaciji za istraživanje AIDS-a.
Kondomi su i dalje učinkovita zaštita ako se pravilno koriste, ali preventivna terapija poznata kao PrEP (engl. pre-exposure prophylaxis) – koja podrazumijeva redovno korištenje lijekova, poput dnevnih pilula ili injekcija svaka dva mjeseca – sve je važnija. Lenacapavir nudi zaštitu tokom šest mjeseci, što ga čini najdugotrajnijom opcijom do sada. Ova pogodnost može privući osobe koje žele rjeđe ići ljekaru ili koje osjećaju stigmu zbog svakodnevnog uzimanja pilula.
Ipak, problemi unutar zdravstvenog sistema SAD-a – uključujući rezove u javnom zdravstvu i programima kao što je Medicaid – te smanjenje američke strane pomoći za borbu protiv HIV-a, mogu otežati dostupnost novog lijeka.
<h2>Ugrožen globalni napor protiv HIV-a</h2>
Milet upozorava da postoje “ogromne rupe u sistemu”, kako u SAD-u tako i globalno, koje mogu otežati i distribuciju lijeka i redovne posjete pacijenata, čak i kad je riječ o samo dvije injekcije godišnje.
Lenacapavir se već koristi za liječenje HIV-a pod nazivom Sunlenca, a verzija za prevenciju biće dostupna pod imenom Yeztugo. Aplikuje se putem dvije injekcije ispod kože stomaka, gdje lijek ostaje kao depo i postepeno se apsorbuje.
Gilead nije odmah objavio cijenu lijeka, a važno je napomenuti da on štiti samo od HIV-a, ne i od drugih polno prenosivih bolesti.
Globalna borba za zaustavljanje širenja HIV-a do 2030. godine stagnira. Samo u SAD-u godišnje se bilježi više od 30.000 novih infekcija, dok je broj novih slučajeva širom svijeta oko 1,3 miliona.
Uprkos postojećim opcijama, samo oko 400.000 Amerikanaca koristi neki oblik PrEP-a, što je tek djelić onih kojima bi mogao pomoći. Studije pokazuju da su države s većim korištenjem PrEP-a imale pad infekcija, dok su stope u drugim dijelovima zemlje nastavile rasti.
<h2>Zaštita koja ne zavisi od partnera</h2>
Otprilike polovina novih infekcija registruje se kod žena, koje često trebaju oblike zaštite koje mogu koristiti bez znanja ili pristanka partnera. Jedno veliko istraživanje u Južnoj Africi i Ugandi obuhvatilo je više od 5.300 seksualno aktivnih djevojaka i mladih žena. Nijedna od onih koje su primile injekciju lenacapavira nije se zarazila HIV-om, dok je u grupi koja je uzimala dnevne pilule oko dva odsto zaraženo.
Druga studija pokazala je sličnu efikasnost kod homoseksualnih muškaraca i rodno nesvrstanih osoba u SAD-u i još nekoliko zemalja koje se teško bore s HIV-om.
Ijan Hedok iz Hjustona, koji vodi organizaciju “Normal Anomaly Initiative” za podršku crnim LGBTQ+ zajednicama, učestvovao je u studiji i još uvijek prima injekcije.
- Sada zaboravim da sam na PrEP-u jer ne moram stalno nositi bočicu s tabletama. Bez obzira na to jeste li muškarac, žena, gej ili strejt – ovo zaista proširuje mogućnosti prevencije. Samo trebate doći na kliniku svakih šest mjeseci, što je snažan alat u poređenju s konstantnim pričama o kondomima ili dnevnim pilulama - istakao je on.
Dr Gordon Krofut, koji je učestvovao u istraživanju, naglašava da svi, u svakoj zemlji, koji su izloženi riziku od HIV-a, trebaju imati pristup PrEP-u.
- Moramo omogućiti lakši pristup ovako učinkovitim metodama prevencije - naveo je on.

SAD odobrile prvu i jedinu injekciju protiv HIV-a: Prima se dva puta godišnje

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: hiv