Naučnici u Kelnu otkrili su novo antitijelo protiv HIV-a, koje je u laboratorijskim uslovima pokazalo sposobnost sprečavanja infekcije i neutralisanja virusa.
Istraživački tim koji predvodi direktor Instituta za virologiju Florijan Klajn proučio je uzorke krvi 32 osobe zaražene HIV-om, koje su samostalno, odnosno bez terapije razvile snažan i široko djelotvoran imunološki odgovor kroz antitijela protiv virusa, piše Dojče vele.
Kako se navodi, naučnici su u laboratoriji testirali više od 800 različitih antitijela iz tih uzoraka, ispitujući njihovu sposobnost neutralisanja HIV virusa, a jedno od njih, pod oznakom 04_A06 se posebno istaklo.
To antitijelo blokira mjesto pomoću kojeg se virus veže za ćeliju domaćina tokom infekcije i na taj način sprečava ulazak HIV virusa u ćeliju.
Kada virus uđe u ćeliju, on preuzima njene funkcije i koristi ih za vlastito umnožavanje, čime dugoročno slabi imunološki sistem.
Dodaje se da se plan za proizvodnju antitijela nalazi u ljudskom imunološkom sistemu, u B-limfocitima, koji, kada dođu u kontakt s patogenima sazrijevaju u plazma ćelije koje proizvode velike količine antitijela, a među njima i 04_A06.
Istraživači su dešifrovali genetski plan za njegovo stvaranje i uspjeli da ga reprodukuju.
- Znači, više nije potrebno uzimati krv od pacijenata, već taj genetski plan može da se ubaci u drugu stanicu i da joj naredi da proizvodi taj protein, odnosno to antitijelo - rekao je Klajn.
Dojče vele dalje navodi da je, u eksperimentima na miševima koji su nosili komponente ljudskog imunološkog sistema i koji su bili zaraženi HIV-om, antitijelo 04_A06 uspjelo potpuno da neutrališe većinu HIV virusa.
Istraživači su sproveli testove na oko 340 različitih varijanti HIV-a, uključujući i one koje su već bile otporne na druga antitijela.
- Virusi su vrlo raznoliki, i to je razlog zašto je tako teško da se HIV liječi, jer postoji velika genetska raznolikost među virusima - rekao je Klajn i dodao da je novootkriveno antitijelo uspjelo da neutrališe 98 odsto testiranih varijanti.
Prema njegovim riječima 04_A06 bi mogao da pomogne ljudima koji su već zaraženi HIV-om, jer virusu onemogućava pristup ćeliji.
- Veže se za receptor virusa, blokira ga i tako sprečava da zarazi ciljnu ćeliju. Osim toga, virusi koji su označeni antitijelima lakše se prepoznaju i uništavaju od strane imunološkog sistema - dodao je Klajn.
Ovo bi antitijelo moglo da se koristi i preventivno, kako bi se spriječila HIV infekcija - ako antitijelo već postoji u tijelu, virus koji uđe bio bi odmah zaustavljen prije nego što uspije da zarazi ćeliju, rekao je on.
Dojče vele navodi i da bi novo antitijelo moglo da djeluje kao takozvana pasivna imunizacija, za razliku od aktivne imunizacije koja podrazumijeva vakcinu koja omogućava tijelu da samo proizvodi antitela, ali ta sada takva vakcina ne postoji.
Pojašnjava se da postoje istraživanja sa mRNA vakcinom, koja bi trebalo da podstakne imunološki sistem da reaguje na određeni protein iz ovojnice HIV virusa, ali ovaj pristup je do sada testiran samo na jednoj varijanti virusa.
Trenutno, različiti ljekovi u obliku tableta ili inekcija se koriste za profilaksu protiv HIV infekcija, i to sa velikim uspjehom, ali tablete najčešće moraju da se uzimaju svakodnevno.
Ideja iza profilakse antitijelima poput 04_A06, objašnjava Klajn, jeste da može da se izbjegne svakodnevno uzimanje tableta, jer bi postojala vjerovatnoća veća od 90 odsto da se infekcija spreči.
- Profilaksa antitijelima uzimala bi se otprilike svakih šest mjeseci - rekao je Klajn.
Direktorka Instituta za medicinsku virologiju Univerziteta u Cirihu Aleksandra Trkola kaže da su do sada već otkrivena i druga antitijela širokog djelovanja protiv HIV-a, ali da je 04_A06 definitivno izuzetno snažan predstavnik te grupacije.
- Teoretski, 04_A06 sam postiže efikasnost koja se inače dostiže samo kombinacijom više antitijela - rekla je ona.
Šef Odjeljenja za infektologiju na Univerzitetskoj klinici "Rehts der Isar" u Minhenu Krištof Špiner smatra da bi moglo da prođe dosta vremena do razvoja stvarnog lijeka na osnovu 04_A06 i dodaje da su rezultati iz Kelna za sada samo laboratorijski podaci, zbog čega efikasnost ne može direktno da se prenese na stvarne životne uslove.
- Potrebne su dalje studije o doziranju, bezbjednosti i efikasnosti antitijela - rekao je on. Od 1981. godine, kada je bolest postala poznata, AIDS je odnio 44 miliona života širom svijeta i smatra se jednom od najtežih epidemija u istoriji čovječanstva.
Iako je broj smrtnih slučajeva s vremenom opao zahvaljujući edukaciji i preventivnim mjerama, ljudi i dalje umiru od posljedica ove bolesti, a samo u 2024. godini, od AIDS-a je u svijetu umrlo oko 630.000 ljudi.
Svjetski Dan borbe protiv side obilježava se svakog 1. decembra od 1988. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemački naučnici otkrili antitijelo protiv HIV-a

HIV/AIDS i dalje predstavlja jedan od najznačajnijih svjetskih javno-zdravstvenih izazova i do sada je odnio 44,1 miliona života, a u Crnoj Gori ove godine registrovan je 41 slučaj zaraze virusom HIV, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Iz IJZ podsjećaju da na prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije, svakog prvog decembra se obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, a ovogodišnja kampanja se odvija pod sloganom „Overcoming disruption, transforming the AIDS response" čime se naglašava potreba za unapređenjem liderstva i međunarodne saradnje i poziva na trajnu političku posvjećenost i pristupe zasnovane na ljudskim pravima u cilju okončanja epidemije HIV/AIDS-a,&nbsp;
- Rodne nejednakosti, nejednakosti sa kojima se sreću ključne, vulnerabilne populacije, nejednakosti u pristupu preventivnim servisima i liječenju utiču na tok epidemije HIV/AIDS-a. Procjenjuje se da je tokom 2024. godine u svijetu 1,3 miliona ljudi inficirano HIV-om, a da je 630 000 osoba umrlo od AIDS-a. Smatra se da u svijetu sa HIV-om živi 40,8 miliona ljudi, od kojih je 31,6 miliona imalo pristup terapiji - ističu iz IJZ.
Prvi slučaj HIV infekcije u Crnoj Gori je registrovan 1989. godine i od tada se, izuzimajući godine COVID-pandemije, svake godine povećava broj novoregistrovanih osoba.
- Tokom ove godine, do kraja novembra, registrovana je 41 osoba inficirana HIV-om i prema podacima iz registra za HIV/AIDS, od početka epidemije 1989. godine, do kraja novembra 2025. godine, registrovane su ukupno 503 osobe inficirane HIV-om (uključujući i osobe sa regulisanim statusom boravka koji se prvi put registruju u našem sistemu, tj. osobe sa prethodno dijagnostikovanom HIV infekcijom u zemlji porijekla, koje su u Crnoj Gori, uz regulisan status boravka, nastavile sa liječenjem) - navodi se u saopštenju.
U istom periodu 72 osobe su umrle od posljedica AIDS-a.
- Najveći broj infekcija se otkrije u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola. Najčešći put prenosa infekcije je preko nezaštićenog seksualnog odnosa. U našoj zemlji, kasna dijagnoza HIV infekcije i dalje predstavlja veliki problem. Značajan broj slučajeva otkriva se tek kada je bolest već u uznapredovaloj fazi, što otežava liječenje i povećava rizik od ozbiljnih komplikacija - poručuju iz IJZ.
Apeluju da je pravovremeno testiranje ključno kako bi se infekcija otkrila na vrijeme, započelo liječenje i omogućio dug i kvalitetan život osobama koje žive s HIV-om.
- Danas se sa HIV-om ne samo živi, već stari. Takođe, liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane, jer osoba koja je na terapiji, ima dobar terapijski odgovor i nemjerljiv nivo virusa u krvi, ne može da prenese infekciju. Stigma i diskriminacija predstavljaju značajne prepreke testiranju i jedan od najvećih izazova u borbi protiv HIV/AIDS-a. Zajedno, možemo pomoći da se to promjeni! Uzimajući u obzir koliko je rano otkrivanje infekcije ključno, Institut za javno zdravlje omogućava svim našim građanima povjerljivo i besplatno testiranje u Savjetovalištu za HIV u zgradi Instituta za javno zdravlje Crne Gore, svakog radnog dana u periodu od 8 do 15h. Testiranje se obavlja brzim testovima, nije potreban uput ni zdravstvena knjižica, rezultat je gotov za manje od 30 minuta - navode iz IJZ.
U sklopu obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, Institut za javno zdravlje Crne Gore u ponedjeljak 1. decembra organizuje testiranje na HIV u prostorijama Savjetovališta za HIV u periodu od 08h do 20h.
Poruke za javnost:
- Informišite se iz pouzdanih izvora
- Redovno se testirajte – rana dijagnostika spašava živote (rano započinjanje liječenja sprječava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života; liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane osobe)
- Podržite osobe koje žive sa HIV-om i borite se protiv stigme u sopstvenoj okolini
- Praktikujte bezbjedno ponašanje i odgovorno čuvajte svoje zdravlje

Tokom ove godine u Crnoj Gori registrovana 41 osoba inficirana HIV-om

Međunarodni dan borbe protiv side obilježava se 1. decembra, a u Crnoj Gori nedostaje jedna vrsta terapije koju koristi veći broj pacijenata, koji su obaviješteni od Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstvo da će biti obezbijeđen drugi lijek, rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E direktor Fondacije za HIV i virusne infekcije Crne Gore, Boris Vuksanović.
– Znamo da će ta hitna intervencija oko uvoza lijeka da potraje. Naše informacije govore da to neće biti ni za 10–15 dana, a da prvobitna terapija koja je kontinuirana neće stići čak ni do kraja mjeseca – rekao je Vuksanović.
Ukazuje da nedostatak terapije znači ugrožavanje zdravlja samog pacijenta, jer osoba koja ima HIV mora svakodnevno uzimati terapiju u tačno određeno vrijeme.
– U slučaju preskakanja terapije ugrožava se zdravlje pacijenta, jer svako neuzimanje te terapije dovodi do same replikacije virusa u organizmu. Nekako ljekari koji liječe osobe sa HIV-om, Savjetovalište pri Institutu i mi iz Fondacije se trudimo da damo veliki efekat na značaju uzimanja te terapije i da svakom pacijentu koji se nama javi, naravno i Infektivnoj klinici i Savjetovalištu, kažemo da se terapija mora piti u određeno vrijeme i da se ne preskače. Ovo vodi do toga da se ugrožava zdravlje, jer ako terapije neće biti 10–15 dana znači da će određeni pacijenti ostati bez same terapije. Ovo u suštini ne bi trebalo da bude praksa, što se tiče ove godine i nije bilo. To se dešava prvi put ove godine, dok je prošle i pretprošle godine falilo terapije u više navrata, i to čak po mjesec dana – istakao je Vuksanović.
Podsjeća da se crnogorsko zdravstvo hvali kako ima dobar odgovor na HIV, iako je nedostatak terapije praksa u posljednjih par godina, što dovodi do poremećaja liječenja oboljelih od tog virusa.
– Sama terapija dovodi do toga da osoba koja redovno koristi terapiju ima mjerljivo stanje virusa u organizmu nula, što znači da ta osoba ne može da prenese na bilo koji način virus, ali neuzimanjem terapije se povećava rizik. Ako se terapija ne uzima, replikacija virusa u organizmu se nastavlja. Jedini odgovor je da 96 posto osoba koje uzimaju terapiju za HIV su nedetektabilni, znači nemjerljivo im je stanje virusa u organizmu i samim tim oni nijesu prijetnja nikome. Moram reći prijetnja jer imamo neka ustaljenja razmišljanja da je osoba sa HIV-om opasnost i slično. Do 2030. godine se moraju postići neki efekti da se AIDS smanji na nulti nivo i za testiranje i za liječenje i sve ostalo. Crna Gora prednjači u tome da osobe koje su na terapiji su nemjerljive i ne mogu prenijeti virus nikome, ali sa ovim ih dovodimo u neku drugu situaciju i stvaramo neku drugu sliku – zaključio je Vuksanović.

Vuksanović: U Crnoj Gori trenutno nema jedne vrste terapije za HIV

HIV infekcije u Evropi često se prepoznaju i liječe prekasno, pokazala je studija čiji su rezultati objavljeni u četvrtak, pri čemu je čak 54 odsto dijagnoza u 2024. postavljeno prekasno da bi se započelo optimalno liječenje.
Zajednički izvještaj Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Evropske kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) objavljen je uoči Svjetskog dana AIDS-a, koji se obilježava u ponedjeljak.
Sve veći broj neotkrivenih slučajeva ugrožava cilj eliminacije AIDS-a kao prijetnje javnom zdravlju do 2030. godine, upozorili su ECDC sa sjedištem u Stokholmu i evropska kancelarija SZO sa sjedištem u Kopenhagenu.
Gotovo 106.000 dijagnoza HIV-a postavljeno je u regionu evropske kancelarije SZO u 2024, navodi se u izvještaju, a to se odnosi na ukupno 53 zemlje koje se protežu i van EU, sve do Centralne Azije.
Ako se u obzir uzme samo Evropski ekonomski prostor (EEP), koji uključuje EU, Island, Lihtenštajn i Norvešku, tamo je evidentirano nešto više od 24.000 dijagnoza, od čega se 48 odsto odnosilo na kasne dijagnoze.
Dvije institucije pozvale su na obuhvatnije testiranje na HIV i bolji pristup samotestiranju, uz napomenu da je cilj eliminacije AIDS-a kao prijetnje javnom zdravlju do 2030. ostvariv, ali samo ako evropski region odmah počne da smanjuje nedostatke u pogledu testiranja.
Prema podacima UN-a, u 2024. godini virusom humane imunodeficijencije bilo je zaraženo oko 1,3 miliona ljudi širom svijeta, a poznato je da taj virus, ako se ne liječi, može dovesti do razvoja AIDS-a.
Krajem 2024. godine s HIV-om je u svijetu živjelo 40,8 miliona ljudi, od kojih više od tri četvrtine ima pristup terapiji. Od posljedica AIDS-a u istoj godini umrlo je oko 630.000 zaraženih.

Izvještaj SZO: Infekcije HIV-om u Evropi često se otkrivaju prekasno

Institut za javno zdravlje Crne Gore se, i ove godine, pridružuje organizacijama, institucijama i ključnim liderima širom Evrope u obilježavanju Evropske nedjelje testiranja na HIV i virusne hepatitise, sa ciljem podizanja svijesti o značaju redovnog testiranja, ranog otkrivanja infekcija i pravovremenog započinjanja liječenja HIV, hepatitis B i hepatitis C infekcija, ali i drugih polno prenosivih infekcija. U periodu od 17. do 23. novembra, obilježava se Evropska nedjelja tetsiranja na HIV i virusne hepatitise. Evropska nedjelja testiranja potiče od inicijative „HIV in Europe“ i sprovodi se od 2013. godine, a od 2015. godine je proširena i na hepatitise. Inicijativa obezbjeđuje platformu za razmjenu aktivnosti na polju unapređenja rane dijagnostike i terapije HIV-a i hepatitisa u evropskom regionu. - Broj osoba koje su kasno dijagnostikovane ili nisu ni svjesne da su inficirane HIV-om i/ili virusnim hepatitisima je i dalje veoma značajan i potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se testiranje učinilo pristupačnije onima koji su u najvećem riziku od infekcija i omogućilo rano započinjanje terapije. Pravovremena dijagnoza i rano liječenje imaju osim uticaja na pojedinca i veliki javnozdravstveni značaj, jer se liječenjem smanjuje mogućnost prenošenja infekcije na neinficirane osobe - kazali su u IJZ-u. U cilju obilježavanja ove akcije, Institut za javno zdravlje Crne Gore, zajedno sa mrežom Savjetovališta za HIV u domovima zdravlja Bar, Budva, Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Kotor, Pljevlja i Herceg Novi, priprema nedjeljnu akciju savjetovanja i testiranja na HIV i hepatitise. Institut za javno zdravlje Crne Gore akciju testiranja sprovodi u periodu od 17. do 23. novembra u prostorijama Savjetovališta za dobrovoljno povjerljivo savjetovanje i testiranje u Centru za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti i na terenu (Drop in centri NVO koje pružaju preventivne servise populacijama u povećanom riziku) po sljedećem rasporedu:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111144_e655eeb67c1cfe20e52ef7d24633558165b4ec6aeee8d2abeb7a2edd6ffa07a1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115111144_e655eeb67c1cfe20e52ef7d24633558165b4ec6aeee8d2abeb7a2edd6ffa07a1" data-rendition-name="original" width="792" height="456" loading="lazy" alt="tabela"> </figure>  Testiranje na HIV, hepatitis B, hepatitis C i sifilis je besplatno, nije potrebna zdravstvena knjižica, za testiranje se koristi uzorak krvi iz jagodice prsta, vrši se brzim testovima i rezultati su gotovi za najviše 30 minuta. Ključne poruke IJZ za opštu populaciju: - Bolje je saznati svoj HIV / hepatitis status što ranije, jer rano započinjanje liječenja sprječava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života, a kod infekcije hepatitisom C može dovesti i do izliječenja. - Liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane osobe. - Hepatitis B infekcija se može prevenirati vakcinacijom protiv hepatitisa B.&nbsp; - Prilikom testiranja na HIV / hepatitis, zdravstveni radnici poštuju etički kodeks koji sačinjavaju: pristanak na testiranje, povjerljivost, korektno savjetovanje uz saopštavanje rezultata testa i upućivanje na liječenje uz promociju zaštite ljudskih prava osoba koje su inficirane HIV-om i hepatitisom.

Sljedeće sedmice besplatno testiranje na HIV i virusne hepatitise

U Crnoj Gori živi oko pet stotina osoba sa HIV-om.
Pet stotina priča o strahu, o tišini. I pet stotina priča o snazi, koja zapravo dosta zavisi od nas… Od naše spremnosti da se ne plašimo i da razumijemo.
Gost u emisiji Linija života je Edi Kiseljak, a emisiju možete pratiti od 18 sati.
Total 8, Telekom 13, Telemach 20, Mtel 15.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzL9aEeVZVug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
<a href="https://drive.google.com/file/d/1elvqBHzk_N0DtZj1Xf7oLW5sbo5aV-92/view?usp=drive_web" target="_blank">&nbsp;PROMO_ LINIJA_ŽIVOTA_24_10_2025.mp4</a>

„Linija života“ na TV E: U Crnoj Gori živi oko pet stotina osoba sa HIV-om

Injekcija za prevenciju HIV-a biće prvi put ponuđena pacijentima u nacionalnoj zdravstvenoj službi u Engleskoj i Velsu.
Injekcija dugog dejstva, koja se daje svaka dva mjeseca, predstavlja alternativu uzimanju pilule svakog dana radi zaštite od virusa.
Stručnjaci se nadaju da će injekcije kabotegravira (CAB-LA) pomoći u ostvarivanju ambicije da se okončaju novi slučajevi HIV-a u Velikoj Britaniji do 2030. godine.
Terapiju prevencije HIV-a, poznatu kao PrEP (preekspoziciona profilaksa), uzimaju HIV-negativne osobe kako bi smanjile rizik od HIV infekcije.
Pilule su dostupne godinama i dalje su izuzetno efikasne u zaustavljanju HIV infekcija, ali ih ne mogu primati svi oboljeli.
Dugotrajna vakcina, koja se primjenjuje svaka dva mjeseca, ponudiće alternativu dnevnim pilulama koje se koriste za zaštitu od virusa.
U nacrtu smjernica objavljenih u petak, Nacionalni institut za zdravlje i nauke preporučio je kabotegravir (CAB-LA) za odrasle i mlade osobe sa rizikom od HIV-a koje nisu u mogućnosti da uzimaju oralni Prep.
Injekcija je već dostupna preko Nacionalne zdravstvene službe (NHS) u Škotskoj.
Ministar zdravlja Ves Striting, rekao je da je odobrenje injekcije "promjena pravila igre".
- Za ranjive ljude koji nisu u mogućnosti da koriste druge metode prevencije HIV-a, ovo predstavlja nadu. Ostvarujemo pravi napredak u vezi sa HIV-om, korišćenje Prepa je ove godine poraslo za osam odsto, a naša ambicija ide još dalje. Engleska će biti prva zemlja koja će okončati prenos HIV-a do 2030. godine, a ovaj revolucionarni tretman je još jedno moćno sredstvo u našem arsenalu za postizanje tog ključnog cilja - kazao je Striting.

Odobrena vakcina za zaštitu od HIV-a

Svaka četvrta osoba koja ima HIV pokazala je simptome umjerene ili teške depresije, saopštio je danas Nacionalni centar za seksualno i reproduktivno zdravlje Potent, na osnovu rezultata istraživanja, ukazujući da je HIV manje medicinsko, a više emotivno iskustvo koje traži podršku.
Potent je naveo i da oko 15 odsto zaraženih virusom side ima izražene simptome anksioznosti, da je svaka peta osoba imala suicidne misli u prethodnom mjesecu, dok je šest odsto u visokom riziku od suicida.
Rezultati istraživanja, koje je sprovedeno među 310 ispitanika, pokazuju da je više od 90 odsto ispitanih smatralo da psiholog treba da bude redovan član tima na infektivnim klinikama.
Načelnik Odjeljenja za HIV i AIDS Klinike za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije Jovan Ranin kazao je da zaustavljanje epidemije u ovom trenutku najviše zavisi od rješavanja problema stigme, jer ona utiče na odluku da se osoba testira i da nastavi liječenje.
Udruženje Potent, uz podršku Trag fondacije i finansiranje Evropske unije, ne samo da sprovodi istraživanja nego i svakodnevno pruža besplatno i anonimno testiranje na HIV i druge polno prenosive infekcije u Beogradu, Nišu i Kragujevcu.
Navedeno je da je ove godine pokrenuta kampanja „HIV i zdrav“, čiji je cilj da pokaže da osobe koje žive s tom bolešću mogu voditi zdrav, ispunjen i slobodan život – bez stigme i skrivenosti.

Istraživanja: Svaka četvrta osoba koja ima HIV ima simptome umjerene ili teške depresije

Evropska komisija odobrila je prodaju nove injekcije kompanije Gilead Sciences za prevenciju infekcije HIV-om, koja se daje dva puta godišnje, saopštila je danas ta kompanija.
Ova injekcija, koju je EK odobrila u junu, u Evropi će se prodavati pod nazivom ''yeytuo'', a osim u 27 zemalja članica EU, biće dostupna i u Norveškoj, Lihtenštajnu i na Islandu, prenosi Rojters.
Gilead će morati da utvrdi uslove cijene i nadoknade troškova sa zdravstvenim sistemima u svakoj zemlji prije nego što injekcija bude puštena u promet.
Kompanija je saopštila da je prijava za odobrenje injekcije u EU ​​pregledana po ubrzanom roku i da je odobrena dodatna godina zaštite na tržištu.
U saopštenju Gileada se dodaje da je podnijet zahtjev za regulatornu reviziju lenakapavira, koji se primjenjuje dva puta godišnje, za PrEP, vlastima u Australiji, Brazilu, Kanadi, Južnoj Africi i Švajcarskoj i da kompanija priprema podnošenja zahtjeva u Argentini, Meksiku i Peruu.
Injekcija je u SAD odobrena takođe u junu pod nazivom ''yeztugo'', a kataloška cijena za ovaj lijek u Americi iznosi više od 28.000 dolara godišnje.
Evropska komisija je odobrila lijek za preekspozicionu profilaksu (PrEP) kako bi se smanjio rizik od seksualno prenosivog HIV-a kod odraslih i adolescenata sa povećanim rizikom od zaraze smrtonosnim virusom.
Lenakapavir se pokazao skoro 100 odsto efikasnim u prevenciji HIV-a u velikim ispitivanjima prošle godine, a Svjetska zdravstvena organizacija je u julu preporučila lenakapavir kao dodatnu PrEP opciju za prevenciju HIV-a.
Gilead je saopštio da namjerava da nastavi sa podnošenjem zahtjeva regulatornim organima u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, uključujući prioritetne registracije koje pokrivaju 18 zemalja u kojima živi 70 odsto ljudi zaraženih HIV-om.
Kompanija planira, sa Globalnim fondom za borbu protiv side, tuberkuloze i malarije, da snabdijeva lenakapavirom do dva miliona ljudi u zemljama sa niskim prihodima tokom tri godine.

EU odobrila novu injekciju kompanije Gilead za prevenciju HIV-a

Američka Uprava za hranu i ljekove (FDA) odobrila je prvu i jedinu injekciju protiv HIV-a koja se prima samo dva puta godišnje, objavila je u srijedu farmaceutska kompanija Gilead Sciences.
Ova vijest označava početak očekivane svjetske distribucije lijeka koji bi mogao zaštititi milione ljudi – iako ostaje neizvjesno koliko njih će zaista imati pristup ovom snažnom sredstvu.
Radi se o lijeku lenacapavir, koji je u dva velika istraživanja gotovo u potpunosti spriječio nove HIV infekcije kod osoba pod visokim rizikom – učinkovitije nego dnevne pilule za prevenciju, koje se često zaborave uzeti.
- Ovo zaista ima potencijal da okonča širenje HIV-a - rekao je Greg Milet, direktor za javne politike u amfAR-u, Fondaciji za istraživanje AIDS-a.
Kondomi su i dalje učinkovita zaštita ako se pravilno koriste, ali preventivna terapija poznata kao PrEP (engl. pre-exposure prophylaxis) – koja podrazumijeva redovno korištenje lijekova, poput dnevnih pilula ili injekcija svaka dva mjeseca – sve je važnija. Lenacapavir nudi zaštitu tokom šest mjeseci, što ga čini najdugotrajnijom opcijom do sada. Ova pogodnost može privući osobe koje žele rjeđe ići ljekaru ili koje osjećaju stigmu zbog svakodnevnog uzimanja pilula.
Ipak, problemi unutar zdravstvenog sistema SAD-a – uključujući rezove u javnom zdravstvu i programima kao što je Medicaid – te smanjenje američke strane pomoći za borbu protiv HIV-a, mogu otežati dostupnost novog lijeka.
<h2>Ugrožen globalni napor protiv HIV-a</h2>
Milet upozorava da postoje “ogromne rupe u sistemu”, kako u SAD-u tako i globalno, koje mogu otežati i distribuciju lijeka i redovne posjete pacijenata, čak i kad je riječ o samo dvije injekcije godišnje.
Lenacapavir se već koristi za liječenje HIV-a pod nazivom Sunlenca, a verzija za prevenciju biće dostupna pod imenom Yeztugo. Aplikuje se putem dvije injekcije ispod kože stomaka, gdje lijek ostaje kao depo i postepeno se apsorbuje.
Gilead nije odmah objavio cijenu lijeka, a važno je napomenuti da on štiti samo od HIV-a, ne i od drugih polno prenosivih bolesti.
Globalna borba za zaustavljanje širenja HIV-a do 2030. godine stagnira. Samo u SAD-u godišnje se bilježi više od 30.000 novih infekcija, dok je broj novih slučajeva širom svijeta oko 1,3 miliona.
Uprkos postojećim opcijama, samo oko 400.000 Amerikanaca koristi neki oblik PrEP-a, što je tek djelić onih kojima bi mogao pomoći. Studije pokazuju da su države s većim korištenjem PrEP-a imale pad infekcija, dok su stope u drugim dijelovima zemlje nastavile rasti.
<h2>Zaštita koja ne zavisi od partnera</h2>
Otprilike polovina novih infekcija registruje se kod žena, koje često trebaju oblike zaštite koje mogu koristiti bez znanja ili pristanka partnera. Jedno veliko istraživanje u Južnoj Africi i Ugandi obuhvatilo je više od 5.300 seksualno aktivnih djevojaka i mladih žena. Nijedna od onih koje su primile injekciju lenacapavira nije se zarazila HIV-om, dok je u grupi koja je uzimala dnevne pilule oko dva odsto zaraženo.
Druga studija pokazala je sličnu efikasnost kod homoseksualnih muškaraca i rodno nesvrstanih osoba u SAD-u i još nekoliko zemalja koje se teško bore s HIV-om.
Ijan Hedok iz Hjustona, koji vodi organizaciju “Normal Anomaly Initiative” za podršku crnim LGBTQ+ zajednicama, učestvovao je u studiji i još uvijek prima injekcije.
- Sada zaboravim da sam na PrEP-u jer ne moram stalno nositi bočicu s tabletama. Bez obzira na to jeste li muškarac, žena, gej ili strejt – ovo zaista proširuje mogućnosti prevencije. Samo trebate doći na kliniku svakih šest mjeseci, što je snažan alat u poređenju s konstantnim pričama o kondomima ili dnevnim pilulama - istakao je on.
Dr Gordon Krofut, koji je učestvovao u istraživanju, naglašava da svi, u svakoj zemlji, koji su izloženi riziku od HIV-a, trebaju imati pristup PrEP-u.
- Moramo omogućiti lakši pristup ovako učinkovitim metodama prevencije - naveo je on.

SAD odobrile prvu i jedinu injekciju protiv HIV-a: Prima se dva puta godišnje

Digitalna platforma Skupštine Glavnog grada Odgovorno.org predstavlja savremen alat koji unapređuje transparentnost, omogućava dvosmjernu komunikaciju i olakšava pristup gradskim servisima za građane Podgorice, potvrđujući time jasno opredjeljenje da se glas svakog građanina čuje, cijeni i uvažava.
To je saopšteno na svečanoom predstavljanju nove digitalne usluge Skupštine Glavnog grada – digitalne platforme „Odgovorno.org“.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada, dr Jelena Borovinić Bojović kazala je da je platforma logičan nastavak napora koje je gradska Skupština prethodnih mjeseci usmjeravala ka većoj transparentnosti, otvorenosti i boljoj komunikaciji sa građanima.
Pojasnila je da je ideja o „Odgovorno.org“ nastala iz svakodnevne saradnje sa građanima, ali i iz potrebe za modernizacijom administrativnih procesa, kao i da je ovaj projekat dio šire transformacije ka savremenoj, digitalnoj i dostupnoj lokalnoj upravi.
Borovinić Bojović je posebno osvrnula na iskustva iz razgovora sa profesorima informatike, koji su, kako je kazala, dali značajan doprinos razvoju koncepta platforme.
- Platforma Odgovorno.org ima za cilj uspostavljanje dvosmjerne komunikacije i veću dostupnost gradskih servisa. Ona omogućava da građani bez prepreka pronađu sve što ih zanima o radu Skupštine. Institucije moraju da se ponašaju odgovorno. Podgorica mora da čuje glas svakog svog građanina, bez obzira na to gdje živi - poručila je Borovinić Bojović.
Portal „Odgovorno.org“ realizovan je uz podršku kompanije MTEL, kao primjer uspješne saradnje institucija i društveno-odgovornih kompanija koje svojim znanjem, resursima i vizijom doprinose jačanju digitalizacije i transparentnosti u našem društvu.
Direktor kompanije MTEL, Zoran Milovanović kazao je da je u proteklih 18 godina stvorena izuzetno razvijena telekomunikaciona infrastruktura, izgrađena prema svjetskim i evropskim standardima, koja predstavlja osnovu za dalje uvođenje digitalnih servisa i nastavak digitalne transformacije.
- Ono što je važno istaći jeste da nam je veoma značajno i predstavlja posebnu čast što smo imali priliku da učestvujemo u jednom segmentu digitalne transformacije procesa Glavnog grada. Na taj način sigurni smo da će efikasnost odvijanja procesa biti podignuta na mnogo viši nivo, a samim tim i zadovoljstvo građana, što nam je i osnovni cilj - istakao je Milovanović.
U ime kompanije Citrus codes, koja je tehnički omogućila realizaciju ovog projekta, direktor kompanije Bojan Lozo je rekao da je projekat realizovao relativno mlad tim iz Podgorice, navodeći da to potvrđuje da kompleksna digitalna rješenja ne moraju biti autsorsovana van Crne Gore.
- Ovaj projekat pokazuje da Podgorica ima snažnu zajednicu stručnjaka koji mogu iznijeti ovako zahtjevne projekte, koji će na kraju služiti svim građanima kao alat i primjer - istakao je Lozo.
On je kazao da često platforme olakšavaju rad samo jednoj strani ili građanima ili administraciji.
- Ovdje imamo rješenje koje digitalno transformiše obje strane. Platforma olakšava i unapređuje rad administrativnih službenika, ali istovremeno značajno skraćuje i pojednostavljuje procese za građane - rekao je Lozo.

Digitalna platforma Skupštine Glavnog grada Odgovorno.org za bolju komunikaciju sa građanima

Radnici hotelske grupe Budvanska rivijera od sjutra će svaku svoju pauzu koristiti za okupljanje ispred upravne zgrade kompanije kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo i skrenuli pažnju na probleme sa kojima se suočavaju, poručeno je sa današnjeg sastanka radnika i sindikata kompanije Budvanska rivijera.&nbsp;
Na sastanku su predstavljeni naredni koraci u vezi sa situacijom oko rušenja Slovenske plaže, kao i poruke koje zaposleni žele da upute javnosti.
Protest protiv rušenja hotelskog kompleksa Slovenska plaža održan je i prošle sedmice pred zidinama Starog grada u Budvi, odakle su građani, sindikat, akademici, intelektualci, arhitekte i građanski aktivisti pozvali državu i Vladu Crne Gore da zakonom zaštiti kompleks Slovenska plaža i spriječi njegovo najavljeno rušenje.&nbsp;

Radnici Budvanske rivijere će protestovati svakog dana tokom pauze

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Crne Gore Aleksandra Despotović uputila je ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću zahtjev za dostavljanje podataka u skladu sa članom 50 Poslovnika Skupštine Crne Gore, povodom, kako navodi, sve učestalijih sumnji da je jagnjad crnogorskih farmera ostala neotkupljena zbog nelegalnog uvoza iz regiona. Despotović je na mreži X saopštila da je neophodno da ministarstvo hitno razjasni stanje na tržištu jagnjadi i provjeri eventualne zloupotrebe. U zvaničnom zahtjevu, poslanica traži odgovore na pet pitanja: - Koliko je ministarstvo planiralo da otkupi jagnjadi u 2025. godini? - Koliko je jagnjadi otkupljeno zaključno sa 11. decembrom 2025. godine? - Da li je registrovan uvoz jagnjadi tokom ljetnjih mjeseci 2025. godine? - Ko je nadležan za kontrolu uvoza na graničnim prelazima? - Koliko je Fond PIO povukao jagnjadi do 11. decembra 2025. godine? Despotović ističe da neodgovoreni podaci otvaraju ozbiljnu zabrinutost među farmerima i upozorava da ministarsko ćutanje može dodatno produbiti nepovjerenje u institucije. - S obzirom na to da su sve učestalije sumnje da su jagnjad crnogorskih farmera ostala neotkupljena zbog nelegalnog uvoza iz zemalja regiona, zahtijevamo od ministra Jokovića hitne odgovore na ova pitanja - poručila je poslanica. Zahtjev je zvanično zavedен u Skupštini Crne Gore 11. decembra 2025. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211121236_1096a004b97829a6badff91f41b757bfff2d35c1ffce9ce02f8f443d913c40d4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211121236_1096a004b97829a6badff91f41b757bfff2d35c1ffce9ce02f8f443d913c40d4" data-rendition-name="original" width="1320" height="1867" loading="lazy" alt="doc"> </figure>  &nbsp;

Despotović traži hitne odgovore ministra Jokovića o neotkupljenoj jagnjadi i sumnjama u nelegalan uvoz

Stari grad Bar je u prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 148.064 turista. Tokom 2024. „najveći muzej na otvorenom u Crnoj Gori“ obišlo je 130.254 posjetilaca. Najveći broj turista u Starom gradu Baru ove godine zabilježen je tokom jula kada je „Crnogorsku Pompeju“ vidjelo 28.191 turista. Cijena ulaznice u Stari grad za odrasle košta pet eura.
U Kulturnom centru navode da se uplovljavanje kruzera u Bar pozitivno odražava na povećanje broja turista koji dolaze u Stari grad Bar što u konkretnom prati i zvanična statistika. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Stari grad Bar posjetilo je više turista nego prethodnih godina. Uplovljavanjem kruzera u Bar pozitivno se odrazilo na povećanje broja turista u Starom gradu Baru. Prihodi su znatno veći. Namjera nam je da upotpunimo sadržinu Starog grada, pored ostalog i kreativnim industrijama. U saradnji sa Ministarstvom kultura i medija odnosno shodno njihovim smjernicama angažovali smo &nbsp;vajarku &nbsp;Vlatku Vujošević iz Podgorice, koja radi na izradi autentičnih suvenira našeg grada po prethodnom raspisanom konkursu. Dobili smo tri idejna rješenja, Sahat kula u Starom gradu, bunar iz Ostrosa i Starobarski ćup. Sledeće sezone autentični suveniri će biti u ponudi &nbsp;turistima. &nbsp;Planiramo sledeće godine da oformimo klub vajarsta i uključimo zainteresovane svih generacija - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić-Grabež.
Za sljedeću sezonu biće otvorena za posjete i vrata Dvorca kralja Nikole u Baru. Završetkom poslova, Dvorac kralja Nikole, jedan od najrezentativnijih objekata našeg grada i simbol Bara,dobiće novu muzejsku, umjetničku i kulturnu vrijednost.
Dvorac kralja Nikole u Baru je jedini među dvorcima kraljevske porodice u kojem su sačuvani ostaci zidnog slikarstva.
&nbsp;Radi se na pripremi vraćanja muzejskih eksponata u samu zgradu dvorca.
- Radovi na dvorcu kralja Nikole su u završnoj fazi. Zahtjevan je &nbsp;posao konzervacije i restauracije muzejskih eksponata- &nbsp;narodnih nošnji, namještaja koji je koristio &nbsp;kralj Nikola… - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar dodajući da u ovom preduzeću paralelno posvećuju pažnju svim segmentima kulture.
Ona je podsjetila da obnavljaju Fond Narodne biblioteke, navodeći da su reakcije Barana iuzetno pozitivne.
- Nema knjige za odrasle ili djecu koju mi nemamo. Dakle, pratimo interesovanja, stvaraoce i pokušavamo da obezbjedimo svaku knjigu i obogatimo &nbsp;fond biblioteke. Obezbjedili smo knjige i na albanskom jeziku. Područno odjeljenje naše bioblioteke u Ostrosu &nbsp;je bilo totalno zapostavljeno - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar Aleksandra Nikezić Grabež, uz podsjećanje da unazad &nbsp;tri godine čitaonica posjeduje i COBISS sistem što znači &nbsp;da korisnici mogu &nbsp;elektronskim putem posjetiti biblioteku.
Već su počele pripreme za koncipiranje 39. Barskog ljetopisa, kulturne manifestacije koja ima respektabilnu tradiciju.
- Naše su ambicije da stvorimo tehničke uslove za najzahtjevnije pozorišne komade. Naše ambicije za sledeću godinu su da se vratimo na plato pored mora da bi svi sugrađani mogli da budu dio otvaranja Barskog ljetopisa - kazala je direktorica Kulturnog centra Bar.
Za narednu godinu predviđena finansijska sredstva za tradicionalnu manifestaciju „Barski ljetopis“ su veća za nekoliko destina hiljada eura u odnosu na budžet 38.Barskog ljetopisa.

Stari grad Bar za 10 mjeseci posjetilo preko 148.000 turista

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: hiv