Naučnici u Kelnu otkrili su novo antitijelo protiv HIV-a, koje je u laboratorijskim uslovima pokazalo sposobnost sprečavanja infekcije i neutralisanja virusa.
Istraživački tim koji predvodi direktor Instituta za virologiju Florijan Klajn proučio je uzorke krvi 32 osobe zaražene HIV-om, koje su samostalno, odnosno bez terapije razvile snažan i široko djelotvoran imunološki odgovor kroz antitijela protiv virusa, piše Dojče vele.
Kako se navodi, naučnici su u laboratoriji testirali više od 800 različitih antitijela iz tih uzoraka, ispitujući njihovu sposobnost neutralisanja HIV virusa, a jedno od njih, pod oznakom 04_A06 se posebno istaklo.
To antitijelo blokira mjesto pomoću kojeg se virus veže za ćeliju domaćina tokom infekcije i na taj način sprečava ulazak HIV virusa u ćeliju.
Kada virus uđe u ćeliju, on preuzima njene funkcije i koristi ih za vlastito umnožavanje, čime dugoročno slabi imunološki sistem.
Dodaje se da se plan za proizvodnju antitijela nalazi u ljudskom imunološkom sistemu, u B-limfocitima, koji, kada dođu u kontakt s patogenima sazrijevaju u plazma ćelije koje proizvode velike količine antitijela, a među njima i 04_A06.
Istraživači su dešifrovali genetski plan za njegovo stvaranje i uspjeli da ga reprodukuju.
- Znači, više nije potrebno uzimati krv od pacijenata, već taj genetski plan može da se ubaci u drugu stanicu i da joj naredi da proizvodi taj protein, odnosno to antitijelo - rekao je Klajn.
Dojče vele dalje navodi da je, u eksperimentima na miševima koji su nosili komponente ljudskog imunološkog sistema i koji su bili zaraženi HIV-om, antitijelo 04_A06 uspjelo potpuno da neutrališe većinu HIV virusa.
Istraživači su sproveli testove na oko 340 različitih varijanti HIV-a, uključujući i one koje su već bile otporne na druga antitijela.
- Virusi su vrlo raznoliki, i to je razlog zašto je tako teško da se HIV liječi, jer postoji velika genetska raznolikost među virusima - rekao je Klajn i dodao da je novootkriveno antitijelo uspjelo da neutrališe 98 odsto testiranih varijanti.
Prema njegovim riječima 04_A06 bi mogao da pomogne ljudima koji su već zaraženi HIV-om, jer virusu onemogućava pristup ćeliji.
- Veže se za receptor virusa, blokira ga i tako sprečava da zarazi ciljnu ćeliju. Osim toga, virusi koji su označeni antitijelima lakše se prepoznaju i uništavaju od strane imunološkog sistema - dodao je Klajn.
Ovo bi antitijelo moglo da se koristi i preventivno, kako bi se spriječila HIV infekcija - ako antitijelo već postoji u tijelu, virus koji uđe bio bi odmah zaustavljen prije nego što uspije da zarazi ćeliju, rekao je on.
Dojče vele navodi i da bi novo antitijelo moglo da djeluje kao takozvana pasivna imunizacija, za razliku od aktivne imunizacije koja podrazumijeva vakcinu koja omogućava tijelu da samo proizvodi antitela, ali ta sada takva vakcina ne postoji.
Pojašnjava se da postoje istraživanja sa mRNA vakcinom, koja bi trebalo da podstakne imunološki sistem da reaguje na određeni protein iz ovojnice HIV virusa, ali ovaj pristup je do sada testiran samo na jednoj varijanti virusa.
Trenutno, različiti ljekovi u obliku tableta ili inekcija se koriste za profilaksu protiv HIV infekcija, i to sa velikim uspjehom, ali tablete najčešće moraju da se uzimaju svakodnevno.
Ideja iza profilakse antitijelima poput 04_A06, objašnjava Klajn, jeste da može da se izbjegne svakodnevno uzimanje tableta, jer bi postojala vjerovatnoća veća od 90 odsto da se infekcija spreči.
- Profilaksa antitijelima uzimala bi se otprilike svakih šest mjeseci - rekao je Klajn.
Direktorka Instituta za medicinsku virologiju Univerziteta u Cirihu Aleksandra Trkola kaže da su do sada već otkrivena i druga antitijela širokog djelovanja protiv HIV-a, ali da je 04_A06 definitivno izuzetno snažan predstavnik te grupacije.
- Teoretski, 04_A06 sam postiže efikasnost koja se inače dostiže samo kombinacijom više antitijela - rekla je ona.
Šef Odjeljenja za infektologiju na Univerzitetskoj klinici "Rehts der Isar" u Minhenu Krištof Špiner smatra da bi moglo da prođe dosta vremena do razvoja stvarnog lijeka na osnovu 04_A06 i dodaje da su rezultati iz Kelna za sada samo laboratorijski podaci, zbog čega efikasnost ne može direktno da se prenese na stvarne životne uslove.
- Potrebne su dalje studije o doziranju, bezbjednosti i efikasnosti antitijela - rekao je on. Od 1981. godine, kada je bolest postala poznata, AIDS je odnio 44 miliona života širom svijeta i smatra se jednom od najtežih epidemija u istoriji čovječanstva.
Iako je broj smrtnih slučajeva s vremenom opao zahvaljujući edukaciji i preventivnim mjerama, ljudi i dalje umiru od posljedica ove bolesti, a samo u 2024. godini, od AIDS-a je u svijetu umrlo oko 630.000 ljudi.
Svjetski Dan borbe protiv side obilježava se svakog 1. decembra od 1988. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemački naučnici otkrili antitijelo protiv HIV-a

HIV/AIDS i dalje predstavlja jedan od najznačajnijih svjetskih javno-zdravstvenih izazova i do sada je odnio 44,1 miliona života, a u Crnoj Gori ove godine registrovan je 41 slučaj zaraze virusom HIV, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Iz IJZ podsjećaju da na prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije, svakog prvog decembra se obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, a ovogodišnja kampanja se odvija pod sloganom „Overcoming disruption, transforming the AIDS response" čime se naglašava potreba za unapređenjem liderstva i međunarodne saradnje i poziva na trajnu političku posvjećenost i pristupe zasnovane na ljudskim pravima u cilju okončanja epidemije HIV/AIDS-a,&nbsp;
- Rodne nejednakosti, nejednakosti sa kojima se sreću ključne, vulnerabilne populacije, nejednakosti u pristupu preventivnim servisima i liječenju utiču na tok epidemije HIV/AIDS-a. Procjenjuje se da je tokom 2024. godine u svijetu 1,3 miliona ljudi inficirano HIV-om, a da je 630 000 osoba umrlo od AIDS-a. Smatra se da u svijetu sa HIV-om živi 40,8 miliona ljudi, od kojih je 31,6 miliona imalo pristup terapiji - ističu iz IJZ.
Prvi slučaj HIV infekcije u Crnoj Gori je registrovan 1989. godine i od tada se, izuzimajući godine COVID-pandemije, svake godine povećava broj novoregistrovanih osoba.
- Tokom ove godine, do kraja novembra, registrovana je 41 osoba inficirana HIV-om i prema podacima iz registra za HIV/AIDS, od početka epidemije 1989. godine, do kraja novembra 2025. godine, registrovane su ukupno 503 osobe inficirane HIV-om (uključujući i osobe sa regulisanim statusom boravka koji se prvi put registruju u našem sistemu, tj. osobe sa prethodno dijagnostikovanom HIV infekcijom u zemlji porijekla, koje su u Crnoj Gori, uz regulisan status boravka, nastavile sa liječenjem) - navodi se u saopštenju.
U istom periodu 72 osobe su umrle od posljedica AIDS-a.
- Najveći broj infekcija se otkrije u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola. Najčešći put prenosa infekcije je preko nezaštićenog seksualnog odnosa. U našoj zemlji, kasna dijagnoza HIV infekcije i dalje predstavlja veliki problem. Značajan broj slučajeva otkriva se tek kada je bolest već u uznapredovaloj fazi, što otežava liječenje i povećava rizik od ozbiljnih komplikacija - poručuju iz IJZ.
Apeluju da je pravovremeno testiranje ključno kako bi se infekcija otkrila na vrijeme, započelo liječenje i omogućio dug i kvalitetan život osobama koje žive s HIV-om.
- Danas se sa HIV-om ne samo živi, već stari. Takođe, liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane, jer osoba koja je na terapiji, ima dobar terapijski odgovor i nemjerljiv nivo virusa u krvi, ne može da prenese infekciju. Stigma i diskriminacija predstavljaju značajne prepreke testiranju i jedan od najvećih izazova u borbi protiv HIV/AIDS-a. Zajedno, možemo pomoći da se to promjeni! Uzimajući u obzir koliko je rano otkrivanje infekcije ključno, Institut za javno zdravlje omogućava svim našim građanima povjerljivo i besplatno testiranje u Savjetovalištu za HIV u zgradi Instituta za javno zdravlje Crne Gore, svakog radnog dana u periodu od 8 do 15h. Testiranje se obavlja brzim testovima, nije potreban uput ni zdravstvena knjižica, rezultat je gotov za manje od 30 minuta - navode iz IJZ.
U sklopu obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, Institut za javno zdravlje Crne Gore u ponedjeljak 1. decembra organizuje testiranje na HIV u prostorijama Savjetovališta za HIV u periodu od 08h do 20h.
Poruke za javnost:
- Informišite se iz pouzdanih izvora
- Redovno se testirajte – rana dijagnostika spašava živote (rano započinjanje liječenja sprječava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života; liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane osobe)
- Podržite osobe koje žive sa HIV-om i borite se protiv stigme u sopstvenoj okolini
- Praktikujte bezbjedno ponašanje i odgovorno čuvajte svoje zdravlje

Tokom ove godine u Crnoj Gori registrovana 41 osoba inficirana HIV-om

Međunarodni dan borbe protiv side obilježava se 1. decembra, a u Crnoj Gori nedostaje jedna vrsta terapije koju koristi veći broj pacijenata, koji su obaviješteni od Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstvo da će biti obezbijeđen drugi lijek, rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E direktor Fondacije za HIV i virusne infekcije Crne Gore, Boris Vuksanović.
– Znamo da će ta hitna intervencija oko uvoza lijeka da potraje. Naše informacije govore da to neće biti ni za 10–15 dana, a da prvobitna terapija koja je kontinuirana neće stići čak ni do kraja mjeseca – rekao je Vuksanović.
Ukazuje da nedostatak terapije znači ugrožavanje zdravlja samog pacijenta, jer osoba koja ima HIV mora svakodnevno uzimati terapiju u tačno određeno vrijeme.
– U slučaju preskakanja terapije ugrožava se zdravlje pacijenta, jer svako neuzimanje te terapije dovodi do same replikacije virusa u organizmu. Nekako ljekari koji liječe osobe sa HIV-om, Savjetovalište pri Institutu i mi iz Fondacije se trudimo da damo veliki efekat na značaju uzimanja te terapije i da svakom pacijentu koji se nama javi, naravno i Infektivnoj klinici i Savjetovalištu, kažemo da se terapija mora piti u određeno vrijeme i da se ne preskače. Ovo vodi do toga da se ugrožava zdravlje, jer ako terapije neće biti 10–15 dana znači da će određeni pacijenti ostati bez same terapije. Ovo u suštini ne bi trebalo da bude praksa, što se tiče ove godine i nije bilo. To se dešava prvi put ove godine, dok je prošle i pretprošle godine falilo terapije u više navrata, i to čak po mjesec dana – istakao je Vuksanović.
Podsjeća da se crnogorsko zdravstvo hvali kako ima dobar odgovor na HIV, iako je nedostatak terapije praksa u posljednjih par godina, što dovodi do poremećaja liječenja oboljelih od tog virusa.
– Sama terapija dovodi do toga da osoba koja redovno koristi terapiju ima mjerljivo stanje virusa u organizmu nula, što znači da ta osoba ne može da prenese na bilo koji način virus, ali neuzimanjem terapije se povećava rizik. Ako se terapija ne uzima, replikacija virusa u organizmu se nastavlja. Jedini odgovor je da 96 posto osoba koje uzimaju terapiju za HIV su nedetektabilni, znači nemjerljivo im je stanje virusa u organizmu i samim tim oni nijesu prijetnja nikome. Moram reći prijetnja jer imamo neka ustaljenja razmišljanja da je osoba sa HIV-om opasnost i slično. Do 2030. godine se moraju postići neki efekti da se AIDS smanji na nulti nivo i za testiranje i za liječenje i sve ostalo. Crna Gora prednjači u tome da osobe koje su na terapiji su nemjerljive i ne mogu prenijeti virus nikome, ali sa ovim ih dovodimo u neku drugu situaciju i stvaramo neku drugu sliku – zaključio je Vuksanović.

Vuksanović: U Crnoj Gori trenutno nema jedne vrste terapije za HIV

HIV infekcije u Evropi često se prepoznaju i liječe prekasno, pokazala je studija čiji su rezultati objavljeni u četvrtak, pri čemu je čak 54 odsto dijagnoza u 2024. postavljeno prekasno da bi se započelo optimalno liječenje.
Zajednički izvještaj Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Evropske kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) objavljen je uoči Svjetskog dana AIDS-a, koji se obilježava u ponedjeljak.
Sve veći broj neotkrivenih slučajeva ugrožava cilj eliminacije AIDS-a kao prijetnje javnom zdravlju do 2030. godine, upozorili su ECDC sa sjedištem u Stokholmu i evropska kancelarija SZO sa sjedištem u Kopenhagenu.
Gotovo 106.000 dijagnoza HIV-a postavljeno je u regionu evropske kancelarije SZO u 2024, navodi se u izvještaju, a to se odnosi na ukupno 53 zemlje koje se protežu i van EU, sve do Centralne Azije.
Ako se u obzir uzme samo Evropski ekonomski prostor (EEP), koji uključuje EU, Island, Lihtenštajn i Norvešku, tamo je evidentirano nešto više od 24.000 dijagnoza, od čega se 48 odsto odnosilo na kasne dijagnoze.
Dvije institucije pozvale su na obuhvatnije testiranje na HIV i bolji pristup samotestiranju, uz napomenu da je cilj eliminacije AIDS-a kao prijetnje javnom zdravlju do 2030. ostvariv, ali samo ako evropski region odmah počne da smanjuje nedostatke u pogledu testiranja.
Prema podacima UN-a, u 2024. godini virusom humane imunodeficijencije bilo je zaraženo oko 1,3 miliona ljudi širom svijeta, a poznato je da taj virus, ako se ne liječi, može dovesti do razvoja AIDS-a.
Krajem 2024. godine s HIV-om je u svijetu živjelo 40,8 miliona ljudi, od kojih više od tri četvrtine ima pristup terapiji. Od posljedica AIDS-a u istoj godini umrlo je oko 630.000 zaraženih.

Izvještaj SZO: Infekcije HIV-om u Evropi često se otkrivaju prekasno

Institut za javno zdravlje Crne Gore se, i ove godine, pridružuje organizacijama, institucijama i ključnim liderima širom Evrope u obilježavanju Evropske nedjelje testiranja na HIV i virusne hepatitise, sa ciljem podizanja svijesti o značaju redovnog testiranja, ranog otkrivanja infekcija i pravovremenog započinjanja liječenja HIV, hepatitis B i hepatitis C infekcija, ali i drugih polno prenosivih infekcija. U periodu od 17. do 23. novembra, obilježava se Evropska nedjelja tetsiranja na HIV i virusne hepatitise. Evropska nedjelja testiranja potiče od inicijative „HIV in Europe“ i sprovodi se od 2013. godine, a od 2015. godine je proširena i na hepatitise. Inicijativa obezbjeđuje platformu za razmjenu aktivnosti na polju unapređenja rane dijagnostike i terapije HIV-a i hepatitisa u evropskom regionu. - Broj osoba koje su kasno dijagnostikovane ili nisu ni svjesne da su inficirane HIV-om i/ili virusnim hepatitisima je i dalje veoma značajan i potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se testiranje učinilo pristupačnije onima koji su u najvećem riziku od infekcija i omogućilo rano započinjanje terapije. Pravovremena dijagnoza i rano liječenje imaju osim uticaja na pojedinca i veliki javnozdravstveni značaj, jer se liječenjem smanjuje mogućnost prenošenja infekcije na neinficirane osobe - kazali su u IJZ-u. U cilju obilježavanja ove akcije, Institut za javno zdravlje Crne Gore, zajedno sa mrežom Savjetovališta za HIV u domovima zdravlja Bar, Budva, Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Kotor, Pljevlja i Herceg Novi, priprema nedjeljnu akciju savjetovanja i testiranja na HIV i hepatitise. Institut za javno zdravlje Crne Gore akciju testiranja sprovodi u periodu od 17. do 23. novembra u prostorijama Savjetovališta za dobrovoljno povjerljivo savjetovanje i testiranje u Centru za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti i na terenu (Drop in centri NVO koje pružaju preventivne servise populacijama u povećanom riziku) po sljedećem rasporedu:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111144_e655eeb67c1cfe20e52ef7d24633558165b4ec6aeee8d2abeb7a2edd6ffa07a1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115111144_e655eeb67c1cfe20e52ef7d24633558165b4ec6aeee8d2abeb7a2edd6ffa07a1" data-rendition-name="original" width="792" height="456" loading="lazy" alt="tabela"> </figure>  Testiranje na HIV, hepatitis B, hepatitis C i sifilis je besplatno, nije potrebna zdravstvena knjižica, za testiranje se koristi uzorak krvi iz jagodice prsta, vrši se brzim testovima i rezultati su gotovi za najviše 30 minuta. Ključne poruke IJZ za opštu populaciju: - Bolje je saznati svoj HIV / hepatitis status što ranije, jer rano započinjanje liječenja sprječava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života, a kod infekcije hepatitisom C može dovesti i do izliječenja. - Liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane osobe. - Hepatitis B infekcija se može prevenirati vakcinacijom protiv hepatitisa B.&nbsp; - Prilikom testiranja na HIV / hepatitis, zdravstveni radnici poštuju etički kodeks koji sačinjavaju: pristanak na testiranje, povjerljivost, korektno savjetovanje uz saopštavanje rezultata testa i upućivanje na liječenje uz promociju zaštite ljudskih prava osoba koje su inficirane HIV-om i hepatitisom.

Sljedeće sedmice besplatno testiranje na HIV i virusne hepatitise

U Crnoj Gori živi oko pet stotina osoba sa HIV-om.
Pet stotina priča o strahu, o tišini. I pet stotina priča o snazi, koja zapravo dosta zavisi od nas… Od naše spremnosti da se ne plašimo i da razumijemo.
Gost u emisiji Linija života je Edi Kiseljak, a emisiju možete pratiti od 18 sati.
Total 8, Telekom 13, Telemach 20, Mtel 15.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzL9aEeVZVug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
 
<a href="https://drive.google.com/file/d/1elvqBHzk_N0DtZj1Xf7oLW5sbo5aV-92/view?usp=drive_web" target="_blank">&nbsp;PROMO_ LINIJA_ŽIVOTA_24_10_2025.mp4</a>

„Linija života“ na TV E: U Crnoj Gori živi oko pet stotina osoba sa HIV-om

Injekcija za prevenciju HIV-a biće prvi put ponuđena pacijentima u nacionalnoj zdravstvenoj službi u Engleskoj i Velsu.
Injekcija dugog dejstva, koja se daje svaka dva mjeseca, predstavlja alternativu uzimanju pilule svakog dana radi zaštite od virusa.
Stručnjaci se nadaju da će injekcije kabotegravira (CAB-LA) pomoći u ostvarivanju ambicije da se okončaju novi slučajevi HIV-a u Velikoj Britaniji do 2030. godine.
Terapiju prevencije HIV-a, poznatu kao PrEP (preekspoziciona profilaksa), uzimaju HIV-negativne osobe kako bi smanjile rizik od HIV infekcije.
Pilule su dostupne godinama i dalje su izuzetno efikasne u zaustavljanju HIV infekcija, ali ih ne mogu primati svi oboljeli.
Dugotrajna vakcina, koja se primjenjuje svaka dva mjeseca, ponudiće alternativu dnevnim pilulama koje se koriste za zaštitu od virusa.
U nacrtu smjernica objavljenih u petak, Nacionalni institut za zdravlje i nauke preporučio je kabotegravir (CAB-LA) za odrasle i mlade osobe sa rizikom od HIV-a koje nisu u mogućnosti da uzimaju oralni Prep.
Injekcija je već dostupna preko Nacionalne zdravstvene službe (NHS) u Škotskoj.
Ministar zdravlja Ves Striting, rekao je da je odobrenje injekcije "promjena pravila igre".
- Za ranjive ljude koji nisu u mogućnosti da koriste druge metode prevencije HIV-a, ovo predstavlja nadu. Ostvarujemo pravi napredak u vezi sa HIV-om, korišćenje Prepa je ove godine poraslo za osam odsto, a naša ambicija ide još dalje. Engleska će biti prva zemlja koja će okončati prenos HIV-a do 2030. godine, a ovaj revolucionarni tretman je još jedno moćno sredstvo u našem arsenalu za postizanje tog ključnog cilja - kazao je Striting.

Odobrena vakcina za zaštitu od HIV-a

Svaka četvrta osoba koja ima HIV pokazala je simptome umjerene ili teške depresije, saopštio je danas Nacionalni centar za seksualno i reproduktivno zdravlje Potent, na osnovu rezultata istraživanja, ukazujući da je HIV manje medicinsko, a više emotivno iskustvo koje traži podršku.
Potent je naveo i da oko 15 odsto zaraženih virusom side ima izražene simptome anksioznosti, da je svaka peta osoba imala suicidne misli u prethodnom mjesecu, dok je šest odsto u visokom riziku od suicida.
Rezultati istraživanja, koje je sprovedeno među 310 ispitanika, pokazuju da je više od 90 odsto ispitanih smatralo da psiholog treba da bude redovan član tima na infektivnim klinikama.
Načelnik Odjeljenja za HIV i AIDS Klinike za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije Jovan Ranin kazao je da zaustavljanje epidemije u ovom trenutku najviše zavisi od rješavanja problema stigme, jer ona utiče na odluku da se osoba testira i da nastavi liječenje.
Udruženje Potent, uz podršku Trag fondacije i finansiranje Evropske unije, ne samo da sprovodi istraživanja nego i svakodnevno pruža besplatno i anonimno testiranje na HIV i druge polno prenosive infekcije u Beogradu, Nišu i Kragujevcu.
Navedeno je da je ove godine pokrenuta kampanja „HIV i zdrav“, čiji je cilj da pokaže da osobe koje žive s tom bolešću mogu voditi zdrav, ispunjen i slobodan život – bez stigme i skrivenosti.

Istraživanja: Svaka četvrta osoba koja ima HIV ima simptome umjerene ili teške depresije

Evropska komisija odobrila je prodaju nove injekcije kompanije Gilead Sciences za prevenciju infekcije HIV-om, koja se daje dva puta godišnje, saopštila je danas ta kompanija.
Ova injekcija, koju je EK odobrila u junu, u Evropi će se prodavati pod nazivom ''yeytuo'', a osim u 27 zemalja članica EU, biće dostupna i u Norveškoj, Lihtenštajnu i na Islandu, prenosi Rojters.
Gilead će morati da utvrdi uslove cijene i nadoknade troškova sa zdravstvenim sistemima u svakoj zemlji prije nego što injekcija bude puštena u promet.
Kompanija je saopštila da je prijava za odobrenje injekcije u EU ​​pregledana po ubrzanom roku i da je odobrena dodatna godina zaštite na tržištu.
U saopštenju Gileada se dodaje da je podnijet zahtjev za regulatornu reviziju lenakapavira, koji se primjenjuje dva puta godišnje, za PrEP, vlastima u Australiji, Brazilu, Kanadi, Južnoj Africi i Švajcarskoj i da kompanija priprema podnošenja zahtjeva u Argentini, Meksiku i Peruu.
Injekcija je u SAD odobrena takođe u junu pod nazivom ''yeztugo'', a kataloška cijena za ovaj lijek u Americi iznosi više od 28.000 dolara godišnje.
Evropska komisija je odobrila lijek za preekspozicionu profilaksu (PrEP) kako bi se smanjio rizik od seksualno prenosivog HIV-a kod odraslih i adolescenata sa povećanim rizikom od zaraze smrtonosnim virusom.
Lenakapavir se pokazao skoro 100 odsto efikasnim u prevenciji HIV-a u velikim ispitivanjima prošle godine, a Svjetska zdravstvena organizacija je u julu preporučila lenakapavir kao dodatnu PrEP opciju za prevenciju HIV-a.
Gilead je saopštio da namjerava da nastavi sa podnošenjem zahtjeva regulatornim organima u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, uključujući prioritetne registracije koje pokrivaju 18 zemalja u kojima živi 70 odsto ljudi zaraženih HIV-om.
Kompanija planira, sa Globalnim fondom za borbu protiv side, tuberkuloze i malarije, da snabdijeva lenakapavirom do dva miliona ljudi u zemljama sa niskim prihodima tokom tri godine.

EU odobrila novu injekciju kompanije Gilead za prevenciju HIV-a

Američka Uprava za hranu i ljekove (FDA) odobrila je prvu i jedinu injekciju protiv HIV-a koja se prima samo dva puta godišnje, objavila je u srijedu farmaceutska kompanija Gilead Sciences.
Ova vijest označava početak očekivane svjetske distribucije lijeka koji bi mogao zaštititi milione ljudi – iako ostaje neizvjesno koliko njih će zaista imati pristup ovom snažnom sredstvu.
Radi se o lijeku lenacapavir, koji je u dva velika istraživanja gotovo u potpunosti spriječio nove HIV infekcije kod osoba pod visokim rizikom – učinkovitije nego dnevne pilule za prevenciju, koje se često zaborave uzeti.
- Ovo zaista ima potencijal da okonča širenje HIV-a - rekao je Greg Milet, direktor za javne politike u amfAR-u, Fondaciji za istraživanje AIDS-a.
Kondomi su i dalje učinkovita zaštita ako se pravilno koriste, ali preventivna terapija poznata kao PrEP (engl. pre-exposure prophylaxis) – koja podrazumijeva redovno korištenje lijekova, poput dnevnih pilula ili injekcija svaka dva mjeseca – sve je važnija. Lenacapavir nudi zaštitu tokom šest mjeseci, što ga čini najdugotrajnijom opcijom do sada. Ova pogodnost može privući osobe koje žele rjeđe ići ljekaru ili koje osjećaju stigmu zbog svakodnevnog uzimanja pilula.
Ipak, problemi unutar zdravstvenog sistema SAD-a – uključujući rezove u javnom zdravstvu i programima kao što je Medicaid – te smanjenje američke strane pomoći za borbu protiv HIV-a, mogu otežati dostupnost novog lijeka.
<h2>Ugrožen globalni napor protiv HIV-a</h2>
Milet upozorava da postoje “ogromne rupe u sistemu”, kako u SAD-u tako i globalno, koje mogu otežati i distribuciju lijeka i redovne posjete pacijenata, čak i kad je riječ o samo dvije injekcije godišnje.
Lenacapavir se već koristi za liječenje HIV-a pod nazivom Sunlenca, a verzija za prevenciju biće dostupna pod imenom Yeztugo. Aplikuje se putem dvije injekcije ispod kože stomaka, gdje lijek ostaje kao depo i postepeno se apsorbuje.
Gilead nije odmah objavio cijenu lijeka, a važno je napomenuti da on štiti samo od HIV-a, ne i od drugih polno prenosivih bolesti.
Globalna borba za zaustavljanje širenja HIV-a do 2030. godine stagnira. Samo u SAD-u godišnje se bilježi više od 30.000 novih infekcija, dok je broj novih slučajeva širom svijeta oko 1,3 miliona.
Uprkos postojećim opcijama, samo oko 400.000 Amerikanaca koristi neki oblik PrEP-a, što je tek djelić onih kojima bi mogao pomoći. Studije pokazuju da su države s većim korištenjem PrEP-a imale pad infekcija, dok su stope u drugim dijelovima zemlje nastavile rasti.
<h2>Zaštita koja ne zavisi od partnera</h2>
Otprilike polovina novih infekcija registruje se kod žena, koje često trebaju oblike zaštite koje mogu koristiti bez znanja ili pristanka partnera. Jedno veliko istraživanje u Južnoj Africi i Ugandi obuhvatilo je više od 5.300 seksualno aktivnih djevojaka i mladih žena. Nijedna od onih koje su primile injekciju lenacapavira nije se zarazila HIV-om, dok je u grupi koja je uzimala dnevne pilule oko dva odsto zaraženo.
Druga studija pokazala je sličnu efikasnost kod homoseksualnih muškaraca i rodno nesvrstanih osoba u SAD-u i još nekoliko zemalja koje se teško bore s HIV-om.
Ijan Hedok iz Hjustona, koji vodi organizaciju “Normal Anomaly Initiative” za podršku crnim LGBTQ+ zajednicama, učestvovao je u studiji i još uvijek prima injekcije.
- Sada zaboravim da sam na PrEP-u jer ne moram stalno nositi bočicu s tabletama. Bez obzira na to jeste li muškarac, žena, gej ili strejt – ovo zaista proširuje mogućnosti prevencije. Samo trebate doći na kliniku svakih šest mjeseci, što je snažan alat u poređenju s konstantnim pričama o kondomima ili dnevnim pilulama - istakao je on.
Dr Gordon Krofut, koji je učestvovao u istraživanju, naglašava da svi, u svakoj zemlji, koji su izloženi riziku od HIV-a, trebaju imati pristup PrEP-u.
- Moramo omogućiti lakši pristup ovako učinkovitim metodama prevencije - naveo je on.

SAD odobrile prvu i jedinu injekciju protiv HIV-a: Prima se dva puta godišnje

Građani Zete glasaće sjutra na referendumu o tome da li su za to da u toj opštini bude izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda.
Pravo glasa na referendumu ima 19.820 građana, a tim povodom Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.
U Botunu, mjestu gdje je predviđeno da bude izgrađeno postrojenje, organizovano je više protesta u znak protivljenja gradnji.
Dio građana u Botunu prije mjesec postavio je šatore koje je Komunalna inspekcija više puta uklanjala.
Botunjani su nekoliko puta poručili da izgradnje postrojenja neće biti i da će i životima, ako treba, braniti taj stav.
Iz Glavnog grada saopštili su da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda znači manje zagađenja Morače i Skadarskog jezera, veću bezbjednost, savremeniji sistem i ispunjavanje evropskih standarda u oblasti životne sredine.
Vlada Crne Gore u srijedu je dala garancije Botunjanima, u kojima se, između ostalog, navodi da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda biti pušteno u pogon nakon sanacije bazena crvenog mulja.

Sjutra referendum u Zeti: Pravo glasa ima 19.820 građana

Evropska centralna banka (ECB) naredne godine planira sprovesti stres test vodećih finansijskih institucija eurozone, kojim će provjeriti njihovu otpornost na različite izazove, od rata, preko ekonomske krize, do hakerskog napada.
ECB je saopštio da će rezultate testa objaviti narednog ljeta, prenosi SEEbiz.
Spoljni šokovi mogu negativno uticati na nedovoljno otporne finansijske institucije putem različitih kanala, podsjetila je centralna banka.
Pod nadzorom ECB-a mora proći stres test 110 banaka. Potrebno je da pokažu otpornost na relevantne geopolitičke rizike koji mogu narušiti njihov temeljni kapital.
Osnovni kapital su sredstva kojima banka mora omogućiti neograničen pristup u slučaju gubitaka.
U testu će banke predstaviti svoje upravljanje rizicima, odnosno kako će prevladati krizu suočene s određenim izazovom. Stres test uopšteno služi pravovremenom otkrivanju i preventivnom uklanjanju slabosti.

ECB naredne godine planira stres test banaka

U Crnoj Gori jutros se saobraća po pretežno suvim putevima, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili vozače da voze pažljivije na putevima preko planinskih prevoja i duž klisura i usjeka.&nbsp;
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Zbog održavanja Bokeškog maratona odobrava se totalna obustava saobraćaja na magistralnom putu M-11 dionica Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica (potez Pekara Kordić-kružni tok Tivat-stara Opština i potez crkva Sv. Roka, izlaz na magistralu Opatovo- Sv. Roka), od 14 sati i 45 minuta do 16 sati i 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Krtolska raskrsnica - Budva - Petrovac, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni od osam do 17 sati zbog radova.

AMSCG: Putevi suvi

Uprkos ranijim najavama da će izborna reforma na kojoj radi Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu biti okončana do kraja ove godine to se, kako sada stoje stvari, ipak neće dogoditi. Prioritetna pitanja i zakonska rješenja poput čišćenja biračkih spiskova i uvođenje otvorenih lista, i dalje ostaju neriješena, piše Pobjeda.
Jedan od dvojice kopredsjedavajućih tim patrlamemntarnim radnim tijelom, poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević, kaže da radne grupe tog skupštinskog tijela napreduju određenom dinamikom i da će dio planiranih zadataka biti završen do kraja godine, ali i upozorava da najkompleksniji dio posla, koji se odnosi na zakon o izboru odbornika i poslanika, neće moći biti zaokružen u predviđenom roku.
Rakočević je to kazao u izjavi za Pobjedu, upitan da prokomentariše inicijativu predstavnika civilnog sektora iz Centra da demokratsku tranciju koji od članova Odbora traže da predlože produžetak roka za završetak njegovog rada do 15. juna 2026. godine, kako bi se omogućilo cjelovito sprovođenje izborne reforme u skladu sa odlukom o osnivanju Odbora i međunarodnim preporukama.
“Ako radne grupe, zbog skupštinske dinamike u decembru, ne uspiju da završe posao do kraja godine, Odbor može, uz dogovor svih poslaničkih klubova, produžiti rok rada na određeno vrijeme”, kazao je Rakočević za Pobjedu.
Na pitanje da li eventualno produženje roka može usporiti evropski put Crne Gore, Rakočević kaže da ne može doći do toga.
“Brisel od nas ima jasna očekivanja u pogledu formiranja Centralne izborne komisije, a taj dio smo uspjeli da privedemo kraju. Prijave još traju, zatim slijedi selekcija kandidata i očekujem da ćemo do kraja godine imati kompletiran sastav”, poručio je poslanik DPS-a.
Drugi kopredsjedavajući, šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je Pobjedi potvrdio da se inicijativa Centra za demokratsku tranziciju može razmotriti na kolegijumu Skupštine.
On je naveo da je kraj decembra rezervisan za sjednicu sa velikim brojem zakona važnih za EU agendu, što otvara prostor za razgovor o produženju roka za rad Odbora.
Iz CDT-a je prije nekoliko dana upućen poziv svim poslanicima i poslanicama u Odboru da produže mandat tom skupštinskom tijelu do 15. juna 2026. godine, kako bi se, kako navode, omogućilo kvalitetno i cjelovito sprovođenje izborne reforme u skladu sa međunarodnim preporukama.
Iz ove organizacije su poručili da su radne grupe pripremile tek djelimična rješenja, te da zbog opterećene skupštinske agende u decembru, sa oko 100 zakona i budžetom, nije moguće kvalitetno zaključiti reformu do kraja godine.
CDT predlaže da Odbor od 15. januara do 15. aprila naredne godine intenzivno radi na finalizaciji zakonskih rješenja i etičkog kodeksa, zatim otvori javnu raspravu i zatraži mišljenja međunarodnih institucija do 1. juna, a da Skupština najkasnije do 15. juna 2026. usvoji zakone. Time bi, ističu, bio ispoštovan međunarodni standard da se izborni propisi ne mijenjaju godinu prije izbora.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, podsjetio je da je Evropska komisija prošlog mjeseca kritikovala julski paket zakonskih izmjena zbog nedostatka konsultacija i samo djelimičnog usklađivanja sa preporukama Venecijanske komisije, OSCE/ODIHR-a i GRECO-a.
Koprivica u svom pozivu zato insistira da nova faza reforme uključi javnu raspravu, međunarodne partnere i obradi sve ključne oblasti, od otvorenih lista i individualnih kandidatura, do ažurnog biračkog spiska, finansiranja kampanja, prevencije zloupotreba i regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora.
“Naš prijedlog je racionalan i izvodljiv i ispravlja propuste iz jula. Nadamo se da će i Skupština donijeti jednako racionalnu odluku”, poručio je Koprivica.
Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu čine tri radne grupe. Jedna se bavi izradom nacrta zakona o izboru odbornika i poslanika, druga definisanjem Zakona o biračkom spisku, Zakonom o registrima prebivališta i boravišta, analizom primjene Zakona o ličnoj karti i analizom primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, dok treća radi na izradi zakona o političkim partijama, zakona o predsjedniku i definisanju Etičkog kodeksa ponašanja u izbornoj kampanji.
U prvoj fazi procesa sveobuhvatne izborne reforme, koja je okončana u julu ove godine, poslanici u Skupštini Crne Gore usvojili su izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, lokalnoj samoupravi i finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Izvjesno produženje roka za reformu izbornih zakona

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: hiv