Cilj analize DFC-a je bio da upozori donosioce odluka, s obzirom da se približava članstvo Crne Gore u EU i da se približavaju izbori 2027.godine, za očekivati je da će se Rusija dodatno aktivirati i angažovati da destabilizuje Crnu Goru, eventualno zaustavi proces, ali ako ne zaustavi onda definitivno uspori proces evropskih integracija - to je kazao u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, forenzičar Digitalnog forenzičkog centra ( DFC) Marko Banović.
U najnovijoj analizi DFC-a razotkriva se model ruskog hibridnog djelovanja na Zapadnom Balkanu, sa posebnim fokusom na Srbiju kao regionalnim čvorištem za obuku, logistiku i propagandu. Nakon detaljne analize ruskog malignog uticaja u Moldaviji upozorava se da Crna Gora upravo zbog završne faze evropskih integracija i predstojećih izbora 2027. godine jeste potencijalna naredna meta koordinisanih ruskih hibridnih aktivnosti, u oba slučaja Srbija Aleksandra Vučića se pojavljuje kao punkt sa koga se dalje širi taj uticaj.
Prema njegovim riječima, takav model je jako učinkovit zbog čega se ne koristi samo u Crnoj Gori i Moldaviji, već širom Evrope Rusija sprovodi operacije, i u cilju podrivanja demokratije i širenja svog uticaja, bilo da su dezinformacijske kampanje, sajber (cyber) napadi, izazivanje nereda ili sabotaže.&nbsp;
- Rusija ima širok arsenal hibridnih alatki za destabilizaciju društava. Zašto smo mi istakli Moldaviju? Zato što se mogu povući jasne paralele između Crne Gore i te zemlje i to ne samo u vidu alata koje koristi Rusija da destabilizuje te dvije zemlje, već zato što imamo iste institucionalne slabosti koje omogućavaju dublju penetraciju ruskog uticaja i mnogo snažniju destabilizaciju. Izbori u zemljama kao što su Moldavija i Crna Gora koje imaju manjak demokratskih kapaciteta, slabe institucije, znaju sami po sebi da budu opterećujući za društvo, a kada tome dodate strani uticaj onda zaista imate veliki problem - rekao je Banović.
Ukazuje da postoje paralele i u vezi članstva u EU, jer Rusija ne želi da Moldavija postane članica EU, već želi da je zadrži, kako kaže, u svojoj sferi interesa i kroz hibridne djelatnosti sprovodi svoje interese.
- Isti slučaj je sa Zapadnim Balkanom, Rusija želi da zaustavi integracioni proces kompletnog regiona i ja bih tu citirao bivšeg ambasadora Rusije u Crnoj Gori Maslenikova koji je kazao ,,da proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan direktno stavlja te zemlje u konflikt sa Rusijom”, što znači da je vrlo jasna namjera Rusije i cilj naše analize je bio da upozori donosioce odluka s obzirom da se približava članstvo Crne Gore u EU i da se približavaju izbori 2027. godine &nbsp;za očekivati je da će se Rusija dodatno aktivirati i angažovati da destabilizuje Crnu Goru, eventualno zaustavi proces, a ako ne zaustavi onda definitivno uspori proces evropskih integracija - istakao je Banović.
Naglašava da je ključni instrument djelovanja Rusije na Zapadnom Balkanu upravo Srpska pravoslavna crkva, a naročito u Crnoj Gori gdje ima najveći uticaj na političke procese i koliko veliko povjerenje uživa u društvu.
- Podsjetio bih i kako je patrijarh SPC Porfirije zahvalio Vladimiru Putinu zato što drži kompletan region kao dio ,,ruskog svijeta”. Indikativna je i ta bliska saradnja Rusije i SPC, ali su tu takođe i narativi koje SPC širi u crnogorskom društvi, a prvenstveno se ističe narativ o zaštiti &nbsp;tradicionalnih vrijednosti gdje se Rusija jasno prikazuju kao ključna zaštitnica tih vrijednosti, iako to nijesu nikakve tradicionalne vrijednosti već klasične autoritani metodi koji su u potpunosti suprotni demokratiji, u potpunosti sulrotni onome što su strateški ciljevi Crne Gore, a to je demokratizacija društva i članstvo u EU. Srpska pravoslavna crkva pruža ideološki okvir za djelovanje svih drugih proksija ruskog i srpskog uticaja u Crnoj Gori, tako da je važno da crnogorski donosioci odluka prepoznaju da SPC ima ključnu ulogu u širenju ruskog uticaja u kompletnom regionu, a posebno u Crnoj Gori - naglasio je Banović.
Banović smatra da je posljednjom akcijom hapšenja u operaciji Lugansk Crna Gora pokazala da ima kapaciteta da se suprotstavi ruskom uticaju u Crnoj Gori, što je veoma pozitivan znak.&nbsp;
Podsjeća da su u posljednjih osam godina u DFC- u konstantno upozoravali na djelovanje krajnje desničarskih grupa ruskih i srpskih, koje borave u Crnoj Gori i koje, kako tvrdi, predstavljaju veliku opasnost po demokratiju u Crnoj Gori.&nbsp;
- Crnoj Gori je oduvijek nedostajala politička volja, zato ti procesi nijesu ranije odrađeni i zato se ranije nijesmo suprotstavili ovim kanalima ruskog uticaja u društvu - rekao je Banović.
Ističe i odgovornost Demokratske partije socijalista koja je bila na vlasti do 2020. godine u dijelu izgradnje snažnih institucija, što smatra njihovim velikim propustom, jer da su institucije jake ne bi bilo važno ko je na vlasti u Crnoj Gori.&nbsp;
- Definitivno proruskim i prosrpskim strukturama u Crnoj Gori nije u interesu da se suprotstave ruskom uticaju, zato što su oni dio tog uticaja, tako da nijesam optimista kada sagledamo situaciju u našoj zemlji kada su u pitanju političke strukture i podrška koju oni pružaju u borbi protiv stranih uticaja, ali upravo je to naša ključna poruka - da treba da gradimo nezavisne i snažne institucije koje će se, bez obzira ko je na vlasti, suprotstaviti ovim prijetnjama - istakao je Banović.
Smatra da je međunarodna saradnja ključna u oblasti hibridnih prijetnji i vjeruje da će partnerske bezbjednosne službe i druge institucije dati podršku crnogorskim institucijama, jer Evropska komisija i sve zemlje Kvinte podržavaju evropski put Crne Gore.
- Mislim da je i u njihovom strateškom interesu da zaštite euroatlantsku orijentaciju naše zemlje. Evropska komisija u posljednjem Izvještaju jasno je naglasila da Crna Gora mora da osnaži borbu protiv stranih uticaja i hibridnih prijetnji i to je dodatan podstrek za crnogorske vlasti ako zaista žele da daju doprinos da postanemo prva naredna članica Evropske unije, da će se zaista posvetiti ovom problemu - zaključio je Banović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Banović: Rusija ima širok arsenal hibridnih alatki za destabilizaciju društava

Na Balkanu bijesni hibridni rat, a Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bugarska su pod najvećim napadom - ocijenio je u emisiji "24 sata", na Televiziji E, profesor na Vojnoj akademiji "General Mihailo Apostolski" i bivši ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije Oliver Andonov.
Kako naš sagovornik navodi, razlog tome je što se Crna Gora mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka Evropskoj uniji, dok Sjeverna Makedonija ne smije da krene u pregovore za Evropsku uniju.
- Bugarska se unutar Evropske unije mora destabilizovati, a Srbija se mora držati kao hladan partner Rusije koji može uticati i na Bosnu, i na Crnu Goru i na Sjevernu Makedoniju. Tu svakako dolazi i uticaj iz Mađarske koji je i politički i ekonomski - naveo je Andonov.
Komentarišući nedavna hapšenja crnogorskih građana koji su se borili na strani Rusije u ratu u Ukrajini, kao i na upozerenja opozicije na podizanje nelegalnih objekata od ruskih državljana za koje se sumnja da su regrutni centri, profesor kaže da je sasvim moguće da ta dešavanja promaknu vlastima, jer se slično desavalo i u Sjevernoj Makedoniji.&nbsp;
Smatra da je crnogorska Vlada dužna da sprovede preventivne mjere službi bezbjednosti, te da &nbsp;je pitanje kako su crnogorski državljani regrutovani.
- To je taj dio ruskog globalnog, odnosno za nas ovdje na Balkanu, regionalnog uticaja i hibridnog rata - zaključio je Andonov.
<h2>Rješenje</h2>
Iako su na stolu dva plana - američki i evropski - za rješenje ukrajinske krize, treba prema njegovim riječima napomenuti da postoje sumnje u američki plan da on nije isključivo američki, što predstavlja ozbiljan upad u međunarodne odnose i upad unutar američke diplomatije i donošenja odluka.
- Plan koji je predlaže Evropska unija je veoma povoljniji, veoma konsolidovaniji za Evropsku uniju, NATO, a pogotovu za Ukrajinu. Kada ulazimo u mirovne pregovore u ratu koji je počela Rusija, jer je ona agresor na Ukrajinu, moramo imati imati u vidu i interes Ukrajine na prvom mjestu, jer je ona dio Evrope, a tek nakon toga ulogu SAD-a u prijedlogu mirovnih sporazuma. Onda moramo imati u vidu ratne ciljeve koje je Rusija uspostavila počinjanjem rata u Ukrajini. Na kraju, što nije nimalo manje važno, implikacije koje će se odnositi na narušavanje međunarodnog poretka nakon Drugog svjetskog rata. To je prije svega promjena granica silom, odnosno ucjene jačih nad slabijima - istakao je Andonov.&nbsp;
Ne smatra vrijednim komentarisiti postupke američkog izaslanika Stiva Vitkofa nakon kompromitujućih transkripata, telefonskih razgovora i način na koji je sačinjen prijedlog plana od 28 tačaka koji su postavljeni kao prijedlog SAD-a.&nbsp;
- Ozbiljno se pitam da li Vitkof radi za američku administraciju ili možda radi za Putinovu administraciju - naveo je Andonov.
Podsjeća da je osnovni cilj napraviti rješenje koje ne bi ugrožavalo teritorijalni integritet Ukrajine, a već se na djelu može vidjeti kako izgleda ugrožavanje teritorijalnog integriteta te zemlje.
- Ako podrazumijevamo pod ustupke ljudska prava ruske manjine u Ukrajini, to mora Ukrajina da učini. To se ne može izbjeći i ne treba se izbjeći, jer je to dio kopenhaških kriterijuma poštovanja ljudskih prava, tako da region gdje živi većinom rusko stanovništvo, Rusi kao državljani Ukrajine, moraju dobiti sva maksimalna prava i oblik autonomije, jezik i kulturu. To ne znači promjenu granica, to znači da bi ti regioni ostali pod centralnom upravom Ukrajine, ostali bi dio ukrajinske teritorije. Garancije po pitanju bezbjednosti Ukrajine su već 1994. godine potpisane Budimpeštanskim ugovorom, trebaju se vratiti, jer su tada garantovali i SAD i Evropa, tadašnja Rusija pod Jeljcinom, da će Ukrajina biti sigurna. Ovo što se danas događa je sasvim suprotno od toga - smatra Andonov.&nbsp;
Rusija bi, kako dodaje, zauzvrat mogla da dobije da se ne raspoređuju NATO trupe na teritoriji Ukrajine.
- To ne znači da ne može Ukrajina biti članica NATO-a, jer ne možete zabraniti jednoj suverenoj državi da se priključi ili izađe iz saveza, ali bi mogli da mogle da imaju neki popustljiv sporazum u kome bi NATO snage mogle da imaju izvan Ukrajine. Kad pričamo o ratu u Ukrajini, to je više izgovor ruske diplomatije. Zbog samog ulaska Ukrajine u Evropsku uniju ona bi na jedan specifičan način dobila ugovor o zajedničkim resursima i stvaranjem evropskih snaga, koje su u procesu stvaranja kao Koalicija voljnih, Ukrajina bi opet bila na neki poseban način članica NATO-a - naglasio je Andonov.&nbsp;
<h2>Pregovori</h2>
Dodaje da je Evropa direktno pogođena ratom u Ukrajini, jer je to evropska teritorija i evropski bezbjednosni prostor, a cilj Rusije je, kako tvrdi, da izbaci Evropu iz pregovora da ne bi Evropa bila sigurnosni akter na svjetskoj političkoj sceni.&nbsp;
Smatra da je uloga Evrope stopostotno potrebna i Evropa mora biti prisutna na svim pregovorima o Ukrajini i dati svoje prijedloge i viđenja, jer se tiče Evrope teritorijalno.
- Ako bi se to desilo onda bi se postavilo pitanje kakva je uloga Evrope i po pitanju centralne Evrope. Šta bi spriječilo Putina da dođe u dodir i sa centralnom Evropom, posebno imajući u vidu razvoj režima na Balkanu, gdje i mi kao Sjeverna Makedonija imamo problem upravo zbog naše Vlade i njenih političkih opredjeljenja da produžimo pregovore sa Evropskom unijom. Vidite šta je događa u Srbiji, vidite uticaj Srbije na Crnu Goru, onda vidite šta se događa u Mađarskoj, pa uticaj Mađarske u Sjevernoj Makedoniji. Vidite šta se događa u Slovačkoj, kako se ponaša (Robert) Fico i sada ovo što se događa Češkoj. Nijesu slučajna ta pomijeranja unutar država Centralne Evrope da bi to moglo nakon pada Ukrajine, koji je brana Evropi u ovom momentu, mi bi to mogli istorijski u našim krajevima reći da je to vojna krajina sada za sprečavanje ruskog direktnog uticaja na &nbsp;Evropu i na Balkanu. Mi bi imali ozbiljan problem, imala bi Evropa u centralnom dijelu ozbiljan problem i problem u Istočnoj Evropi - ocijenio je Andonov.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVGTokRa0G6Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Andonov: Na Balkanu bijesni hibridni rat, Crna Gora se mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka EU

EU želi Crnu Goru više nego što to želi njena vlast, dok maligni rusko-srpski uticaj intenzivira pritisak kako se približavamo završnici pregovora sa Unijom, poručio je u intervjuu portalu Standard, potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković i upozorio da zemlja ulazi u najopasniju fazu političke i institucionalne destabilizacije od obnove nezavisnosti, a da je evropska perspektiva najugroženija upravo zbog djelovanja onih koji je formalno zagovaraju.
U analitičkom osvrtu na stanje u državi, Vuković je ocijenio da se Crna Gora danas brani više spolja nego iznutra, dok se domaća vlast, kako tvrdi, sve otvorenije udaljava od evropskih vrijednosti i standarda.
Potpredsjednik DPS-a se osvrnuo i na bezbjednosni sektor, za koji kaže da je doveden do tačke pucanja i konstatovao da se opozicija pokazala odgovornijom od vlasti u zaštiti evropskog kursa, građanskog identiteta i državnog dostojanstva.
Standard: Evropska komisija je objavila izvještaj o napretku Crne Gore u pregovorima sa EU, kako vi ocjenjujete izvještaj i da li vam se čini da nas Unija vuče i da uprkos pozitivnim ocjenama u najvažnijim segmentima Crna Gora i dalje kaska?
Vuković: Nedavno predstavljeni izvještaj Evropske komisije svjedoči o makar dvije stvari od značaja za političke procese u Crnoj Gori. Prvo, potpuno je jasno da, iz razloga koji dominantno imaju veze s aktuelnim geopolitičkim prilikama u Evropi, EK više želi da vidi Crnu Goru kao prvu narednu članicu EU nego mnogi ljudi koji trenutno učestvuju u vršenju vlasti u našoj zemlji. O tome govori veoma pozitivan ton dokumenta i izrazito optimistične poruke koje su se, u povodu njegovog objavljivanja, mogle čuti iz Brisela. Siguran sam da entuzijazam i energija sa kojom naši evropski prijatelji prate Crnu Goru na integracionom putu ohrabruju svakoga ko vjeruje u evropske vrijednosti i bori se za evropsku budućnost naše države. I drugo, sve kritike Demokratske partije socijalista i ostatka parlamentarne opozicije u vezi sa lošim političkim praksama koje promoviše vladajuća koalicija, dobile su snažnu potvrdu u ocjenama EK. Neustavno penzionisanje sutkinje Ustavnog suda, pokušaji uspostavljanja političke kontrole nad bezbjednosnim sektorom, Centralnom bankom, regulatornim agencijama i Javnim servisom, neadekvatan odnos Vlade prema Parlamentu, verbalni napadi visokih državnih funkcionera na predstavnike medija i civilnog sektora – samo su neke od kritika Komisije na račun crnogorskih vlasti. Prevedeno na svima razumljiv jezik, iako kandidatura Crne Gore za članstvo u EU i dalje uživa snažnu podršku naših međunarodnih partnera, s ovakvim odnosom najvećeg dijela parlamentarne većine teško da se možemo nadati ostvarenju našeg evropskog sna.
Standard: Kako ocjenjujete aktuelni politički trenutak u Crnoj Gori- imamo ozbiljna politička dešavanja za koja premijer tvrdi da su seoske priče i da je fokus na EU temama, dok Andrija Mandić i njegovi politički saborci sprovode agendu srpskog svijeta?
Vuković: Dvije godine od formiranja 44. vlade, političke prilike u Crnoj Gori djeluju baš onako kako smo i najavljivali u trenutku kada je pokret „Evropa sad“ za partnere odabrao političku poslugu Aleksandra Vučića, osvjedočene negatore crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta i zaklete neprijatelje građanskog identiteta Crne Gore i njene multietničke demokratije. Nekada na margini društveno-političkih procesa, ekstremno desni „Demokratski front“ pod drugim imenom danas predstavlja dominantnu političku snagu u okviru vladajuće koalicije. Kao rezultat toga, gotovo svakodnevno svjedočimo napadima na fundamentalne vrijednosti na kojima počiva moderna Crna Gora, zbog čega, kazao sam nedavno, ona gotovo ni po čemu ne djeluje kao država koja bi uskoro trebalo da uđe u Evropsku uniju. Umjesto da, u skladu sa proklamovanim političkim ciljevima njegovog pokreta i Vlade na čijem je čelu, pokuša stati na kraj političkoj destrukciji, premijer i lider PES-a relativizuje posljedice djelovanja svojih političkih saveznika. Da li tako pokušava da ih pacifikuje ili, pak, „čuva mir u kući“, svjestan da značajan broj funkcionera PES-a misli isto što i lideri nekadašnjeg DF-a, manje je važno.
Standard: Kako se DPS iz opozicionih klupa suprotstavlja pokušajima prekrajanja istorije i ataku na crnogorsku nezavisnost?
Vuković: Demokratska partija socijalista djeluje u skladu sa državnim i nacionalnim interesima Crne Gore, štiteći njen građanski karakter i doprineseći njenoj evropskoj budućnosti. Tokom posljednje dvije godine, od popisa stanovništva, preko IBAR zakona, do izborne reforme, DPS je dala izuzetno važan doprinos ostvarivanju najvažnijih političkih ciljeva naše države. Istovremeno, u Parlamentu i van njega, oštro smo se suprotstavljali pokušajima revizije slavne crnogorske istorije, gaženja našeg državnog dostojanstva i ugrožavanja našeg puta ka članstvu u EU. U tom pogledu, djelujući iz opozicije, DPS je demonstrirala značajno viši stepen državne odgovornosti od bilo koje od vladajućih partija u Crnoj Gori. Drago mi je da to prepoznaju i crnogorski građani, o čemu svjedoče istraživanja javnog mnjenja koja pokazuju da je, u odnosu na parlamentarne izbore 2023. godine, podrška našoj partiji porasla sa 20% na 26% i da je, u ovom trenutku, DPS najjača politička snaga u našoj zemlji.
Standard: Ocjene stručnjaka su da se crnogorski bezbjednosni sistem nalazi u rasulu, kako vi gledate na aktuelni bezbjednosni sistem i da li je on postao alat za obračun sa političkim neistomišljenicima?
Vuković: Najprije treba konstatovati da ljudi koji su profesionalno vezani za bezbjednosni sektor u Crnoj Gori u ogromnom broju rade izuzetno složene i, nerijetko, veoma rizične poslove. To zaslužuje poštovanje svakog odgovornog građanina Crne Gore koji vjeruje u principe vladavine prava i podržava borbu protiv negativnih društvenih fenomena, poput organizovanog kriminala i korupcije. Istovremeno, evidentno je da u ovom resoru puno toga ne funkcioniše kako treba. Nakon tragedije na Cetinju u kom je, u tom trenutku, bio prisutan izuzetno mali broj pripadnika Uprave policije, potom i brutalih egzekucija u centru Podgorice i na frekventnim saobraćajnicama širom Crne Gore, pa i u svjetlu načina na koji su zvanično komunicirani detalji nedavnog incidenta koji se dogodio na Zabjelu i onoga što je uslijedilo, ne čudi što mnogi naši građani osjećaju zabrinutost za sopstvenu bezbjednost. Ono što, pak, veoma čudi i što bi moralo da zabrine ukupnu javnost jeste način na koji, na javne upite i legitimne kritike, reaguju pojedini članovi Vlade i predstavnici bezbjednosnog sektora. Negirati pravo poslanika, javnih djelatnika, novinara i civilnih aktivista da ukazuju na eventualne propuste u radu bezbjednosnih organa, kriminalizovati kritički nastrojene pojedince i prijetiti svakome ko se usudi da javno progovori na ove teme, djeluje opasno i potpuno nespojivo s osnovnim principima na kojima počiva svako demokratsko društvo. Ako nemamo namjeru da od Crne Gore pravimo El Salvador, krajnje je vrijeme da se sa takvim autoritarnim praksama prekine i da, u duhu konstruktivne rasprave imanentne demokratskim društvima, počnemo da skupa tražimo rješenja za probleme koji opterećuju cjelokupnu društvenu zajednicu.
Standard: Insitut ostavke postoji svuda u demokratskom svijetu sem, čini se u Crnoj Gori, da li ćemo u mandatu ove Vlade po vašem mišljenju vidjeti da neko od nosilaca najvažnijih funkcija u državi podnese odgovornost?
Vuković: Nakon svega što smo doživjeli u Crnoj Gori tokom proteklih nekoliko godina, pretpostavljam da pitanje odgovornosti nosilaca važnih funkcija tretirate kao retoričko. Drugim riječima, valjda je svima jasno da ne postoji ništa što bi se još moglo dogoditi u našoj zemlji, a zbog čega bi neko na vlasti odlučio da odstupi sa pozicije. Doduše, imajući u vidu „akademske“ reference i radne biografije brojnih članova Vlade i visokih državnih funkcionera, možda se ne treba ni čuditi što je to tako. Da nijesu u politici, postavlja se pitanje šta bi ti ljudi uopšte radili i od čega bi živjeli. Zbog toga, dok naši politički protivnici tako često i pasionirano kritikuju period vlasti DPS-a i koalicionih partnera, ja ih pozivam da se prisjete primjera nekadašnjih ministara Miodraga-Boba Radunovića i Pavla Radulovića. Može se i tako kroz politiku i život.
Standard: Bezbjednosno tužilački aparat u prethodnom periodu iskorišten je od političkih strukura za progon slobodnih i nezavisnih medija sa ciljem da se ućutka kritička riječ, kako vi vidite djelovanje ovog aparata prema medijima u Crnoj Gori?
Vuković: Ono što sam prethodno kazao u vezi s odnosom prema djelovanju bezbjednosnog sektora važi i kada je u pitanju tužilačka organizacija. Imajući u vidu prirodu posla kojim se zaposleni u Tužilaštvu bave, jasno je koliku ličnu žrtvu podrazumijeva njihov profesionalni angažman. Uz to, u mladim i institucionalno nedovoljno razvijenim demokratijama, pa još i u malobrojnim zajednicama, kakva je crnogorska, stepen povjerenja građana u rad tužilaca u značajnoj mjeri utiče na ukupnu društvenu klimu. Iz tog razloga, njihova golema institucionalna moć predstavlja i posebnu obavezu u društvima poput našeg. Kritike koje su se, u posljednje vrijeme, mogle čuti iz redova parlamentarne opozicije na račun tužilačke organizacije, vezane su upravo za taj aspekt njenog rada. Dakle, one ne predstavljaju, kako se to maliciozno sugeriše, izraz želje da se državi odmogne na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Upravo suprotno. Uostalom, sama DPS podnijela je, tokom posljednjih godina, nekoliko desetina krivičnih prijava različitim tužilaštvima. Ono što smatramo lošom praksom u ovom kontekstu odnosi se na nepostupanje nadležnih organa po tim prijavama. Uz to, uvjereni da to ne doprinosi vladavini prava u Crnoj Gori, kritikujemo i praksu koja podrazumijeva da se od privođenja osumnjičenih za vršenje krivičnih djela pravi medijski spektakl koji, nepovratno, urušava ugled i lično dostojanstvo tih ljudi. Konačno, kritikovali smo način na koji je, u jednoj od nedavno pokrenutih istraga, karakterisane i, nažalost, po ko zna koji put, protivno odredbama Zakona o državnom tužilaštvu, medijski eksploatisana privatna komunikacija opozicionih lidera, predstavnika kritički orijentisanih medija i civilnog društva. Na taj način, jednom broju ljudi učinjena je ozbiljna reputaciona šteta, dok je, u odnosu na političke procese u Crnoj Gori, istovremeno ostvaren određeni uticaj. Teško je uopšte zamisliti sličnu situaciju u bilo kojoj državi zapadne demokratije.
Standard: Svjedočimo konstantnom narušavanju dobrosusjednish odnosa Hrvatskom, koliko ponašanje crnogorskih zvaničnika može skupo da nas košta u procesu pristupanju sa EU i da li vidite prisustvo rusko-srpsko hibridnog djelovanja u cilju destabilizacije Zapadnog Balkana i Crne Gore?
Vuković: Tragovi malignog političkog uticaja u našoj zemlji vidljivi su na svakom koraku. Osnovni cilj nosilaca te aktivnosti, podstaknutih idejama ruskog imperijalizma i velikosrpskog nacionalizma, jeste zaustavljanje procesa društvene emancipacije Crne Gore, kroz podrivanje vrjednosnog temelja na kojem počiva njen građanski identitet i multietnički sklad, ugrožavanje njene ekonomske održivosti i zaustavljanje njenog napretka na putu evropske integracije. Zato su nam se, primjera radi, tokom posljednjih godinu i po dana “dogodili” rezolucija o genocidu u Jasenovcu, ustavna kriza u decembru prošle godine, podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, nasilna eskalacija antiturskog raspoloženja širom Crne Gore i brojne druge situacije koje su za posljedicu imale destabilizaciju političkih prilika u zemlji. I, da nemamo dilemu, kako se budemo približavali kraju pristupnih pregovora s EU, politička destrukcija će se pojačavati. Imajući u vidu brojne izazove sa kojima se suočava u posljednje vrijeme, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji na daljinskom upravljaču drži lidere nekoliko partija u Crnoj Gori, ne može sebi politički priuštiti uspjeh naše države na planu evropske integracije. Zato, kada je na regionalnom samitu održanom u Kotoru prošle godine govorio o tome da nijedna zemlja Zapadnog Balkana neće ući u Evropsku uniju prije Ukrajine, to nije bio trenutak političke epifanije, već jasan zadatak onima koji politički djeluju u Crnoj Gori, nažalost i u okviru struktura vladajuće koalicije. Iskreno se nadam da su predsjednik Vlade, oni koji u njeno ime nose proces evropske integracije, te najodgovorniji u bezbjednosnom sistemu naše države, svjesni te činjenice.

Vuković: Hibridni uticaj Srbije i Rusije sve intenzivniji uoči završne faze pregovora sa EU

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: hibridni-uticaj

Banović: Rusija ima širok arsenal hibridnih alatki za destabilizaciju društava

Andonov: Na Balkanu bijesni hibridni rat, Crna Gora se mora destabilizovati i zaustaviti u putu ka EU

Vuković: Hibridni uticaj Srbije i Rusije sve intenzivniji uoči završne faze pregovora sa EU

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Zelenski zahvalan Trampu što je nagovorio Putina da sedam dana ne napada Kijev i druge gradove

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO