Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative i poslanik u Skupštini Crne Gore, danas je u Zagrebu imao sastanak s predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejem Plenkovićem.
Iz HGI je saopšteno da je Vuksanović zahvalio Plenkoviću na rješavanju statusa Doma kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi, te na sveukupnoj potpori koju Republika Hrvatska pruža hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori.
Navodi se da je posebno istakao zadovoljstvo što mladi Hrvatske građanske inicijative sve redovitije odlaze na stažiranje kod evropskih parlamentaraca u Brisel, što predstavlja vrijedno profesionalno iskustvo i doprinos jačanju političke strukture HGI.
- Premijer Plenković pokazao je posebno zanimanje za položaj Hrvata u Crnoj Gori, naglasivši da će Vlada i dalje biti snažan oslonac hrvatskoj nacionalnoj manjini. Sugovornici su razgovarali i o odnosima dviju država, evropskoj integraciji Crne Gore te regionalnoj sigurnosti.
Predsjednik Vlade istakao je da će hrvatska zajednica u Crnoj Gori i ubuduće imati podršku kroz brojne projekte usmjerene na očuvanje i promociju hrvatske kulture te jačanje zajedništva.
Na kraju susreta, Vuksanović je zahvalio premijeru Plenkoviću na redovitoj komunikaciji i razumijevanju koje Vlada Republike Hrvatske pokazuje prema izazovima s kojima se Hrvati u Crnoj Gori suočavaju u očuvanju svoga identiteta i jačanju europske perspektive Crne Gore - navela je Hrvatska građanska inicijativa u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Plenković - Vuksanović: Hrvatska uz Hrvate u Crnoj Gori

Hrvatska građanska inicijativa (HGI) podržaće interpelaciju koju je inicirala Demokratska partija socialista (DPS), potvrdio je za Analitiku lider te partije Adrijan Vuksanović.
Vuksanović smatra da je bezbjednosna situacija u zemlji zabrinjavajuća te da se mora razgovarati na ovu važnu temu.
- Ako se interpelacija ne bi našla na dnevnom redu poslala bi se loša poruka građanima, koji su s pravom uznemireni zbog tragičnih događaja prethodnih mjeseci. Zbog toga interpelacija ima podršku Hrvatske građanske incijative, jer javnost traži odgovore i ljudi osjećaju nesigurnost - kaže lider HGI.
Podsjetimo, DPS je u skupštinsku proceduru predao Interpelacijuza pretresanje pitanja u vođenju politike Vlade Crne Gore u oblasti bezjednosti, odbrane, borbe protiv kriminala i unutrašnje politike.
Iz te partije očekuju da predsjednike Skupštine Andrije Mandića Interpelaciju stavi na dnevni red, saglasno članu 200 Poslovnika Skupštine Cme Gore.
U dokumentu potpisanom od strane poslaničkog kluba DPS-a navodi se, između ostalog, da je potrebno otvoriti parlamentarnu raspravu o funkcionisanju sistema zaštite građana i djelovanju nadležnih službi, te pozvali Spajića da razriješi Bečića.
Iz vladajuće većine ubrzo su stigli odgovori - Pokret Evropa sad, Demokrate i Nova srpska demokratija, oglasile su se i saopštile da neće potpisati interpelaciju.

Vuksanović: HGI će podržati interpelaciju DPS-a, bezbjednosna situacija u zemlji zabrinjavajuća

Uzalud ministar bira pitanja, jer javnost neminovno dobija odgovore. A oni se svode na činjenicu - strah od medija je strah od istine, piše u saopštenju koje potpisuje Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative.
Hrvatska građanska inicijativa izražava zabrinutost zbog sve očitijeg izbjegavanja odgovornosti pojedinih institucija prema javnosti.
- U tom smislu, uskraćivanje akreditacija profesionalnim medijskim kućama postaje svojevrsno priznanje njihovog značaja i jasan pokazatelj nemoći institucije da se nosi sa slobodnim novinarstvom - saopšteno je.
Vuksanović ističe da smo "dobili Ministarstvo odbrane koje brani javne funkcionere od nezgodnih pitanja, a ne građane od stvarnih sigurnosnih izazova".
Hrvatska građanska inicijativa podsjeća da je sloboda medija temelj svake demokratske države, a političari koji je potkopavaju šalju jasnu poruku o sebi, a ne o medijima koje pokušavaju izbjeći.

Vuksanović: Strah od medija je strah od istine

Presjednik Skupštine Andrija Mandić drži sve konce u svojim rukama, a koga pomjera sa tim koncima to je već potpuno jasno - poručio je lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović.
To je, kaže on, percepcija koja se ne može izbjeći.
- A ti kojima su puna usta zapadnih vrijednosti i EU integracija najviše na to ćutljivo trpe. Lako ih je prepoznati - rekao je Vuksanović u emisiji “Tamo i natrag” na Aplus televiziji.
Vuksanović je kazao da ima informaciju da je dio jedne od vladajućih partija za distancu sa Mandićem.
- Jedan dio te stranke želi aktivnu saradnju sa njim, a drugi dio distancu - rekao je Vuksanović.
Vuksanović smatra da je Mandić minirao dogovor oko Ustavnog suda izricanjem mjere udaljavanja opozicinim poslanicima.
- To nije bila poruka nama već poruka Milojku Spajiću. Nije prvi put da Mandić minira dogovor. Ali, mi iz opozicije nismo nastrojeni da čupamo mikrofone i uništavamo skupštinski namještaj, ali smo ušli u fazu legitimne destrukcije - dodao je Vuksanović.
Prema njegovim riječima, Pokret Evropa sad još nije ideološki kristalizovan.
- Jasno je da su oni došli na vlast na račun ekonomskog i socijalnog nezadovoljstva. Uveli su neku novinu, ali politika je ta koja vam daje na subjektivitetu. Ako nema toga, onda često djelujete kao vojska bez vojskovođe. Kako vrijeme bude prolazilo, moraće da se politički odrede, a to će im donijeti i određene gubitke. To je prosto tako prirodno - ocijenio je Vuksanović.
Dodao je i da razumije reakciju Hrvatske da proglasi Milana Kneževića i Aleksu Bečića za persone non grada.
- To je urađeno nakon niza provokacija i gestova koje je službena Podgorica imala prema Zagrebu - rekao je Vuksanović.
Smatra da HGI nije htjela da pristane na ponude koje su im nuđene kako bi participirali u vlasti.
- Percipiram da se od drugih partija manjinskih naroda razlikujemo po tom pitanju. Nisam neko ko želi da im drži lekcije, a principijelnost nam je važnija od bilo kojih funkcija - zaključio je Vuksanović.

Vuksanović: Dio jedne od vladajućih stranaka je za distancu sa Mandićem

Manjinske stranke će na kraju morati dati odgovore svojim biračima zbog učešća u Vladi i vjerujem da će se te partije odgovorno ponijeti prema onom &nbsp;zajedničkom kapitalu koji smo stvarali - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.
Napustio je 43.Vladu nakon što su smijenjeni ministri SDP-a, iako to nije uobičajeno za naše političke prilike, kaže Vuksanović, on je tada rekao da su ministri radili u interesu dobra društva i države, te je smatrao, kaže on, da mu više nije bilo mjesto u toj &nbsp;i takvoj Vladi.
- Ta Vlada je smijenila oba ministra i problematizovala ploču u ratnom logoru Morinju, i moje moralno i svako drugo načelo &nbsp;bi se suprotstavilo tome da budem i dalje participant takve izvršne vlasti - rekao je Vuksanović.
Gost emisije "Na kraju dana" vjeruje da ukoliko dođe, kako on kaže, “stani-padni”, da će manjinske partije biti one koje se odgovorno ponijeti prema državi.
- Vjerujem da će manjinske partije biti one koje će se odgovorno ponijeti prema onom zajedničkom kapitalu koji smo zajedno stvarali, i u procesu obnove državnosti, i ulaska NATO, u procesu evropskih integracija, u procesu očuvanja multinacionalnog i multivjerskog sklada i svih onih kategorija koje su bile ugrožene. I svak prirodu drugoga doživljava kao svoju prirodu, i ja vjerujem, da ukoliko ovi principi budu dovedeni u pitanje, da će se tako i odnijeti - naglasio je Vuksanović.
Bojazan Hrvatske građanske inicijative je bio da bi u Vladi bili prisutni samo kao statisti, kozmetički, da ne bi imali moć odlučivanja pa sudjelovanje u takvoj vlasti za njih bi bila neka vrsta kompromitovanja - kazao je Vuksanović, komentarišući brojne pozive premijera Spajića da HGI uđe u Vladu.
- Tu sjede neki ljudi koji negiraju i Crnogorce, i Bošnjake, i Hrvate, i Albance, da sad ne navodim neke riječi koje se upućuju u tom žargonu, prema tim nacionalnim i vjerskim identitetima, tako da ne čudi nas skorašnji događaj, biće njih još. Treba samo slušati, ko ima kapaciteta, jednoga Rakovića ili Vulina, oni su glasnogovornici te politike. Imamo političke i parapolitičke instalacije u Crnoj Gori &nbsp;koje su spremne i voljne da izvršavaju sve te naloge - istakao je Vuksanović.
Politika se ne svodi na servis poput zavoda za zapošljavanje, naglašava Vuksanović, iako imaju kadar koji u datim okolnostima može biti koristan za društvo i državu, to, dodaje on, ne podrazumijeva da će se odreći vrijednosti koje predstavljaju i ideologije koju njeguju.
- Nema tog ni mistarskog, ni ne znam kojeg mjesta, zbog kojeg bi ugrozili ono što je naš nacionalni identitet i državni subjektivitet Crne Gore. Taj magistralni pravac je potpuno jasan. Morate pretrpjeti određenu žrtvu radi svojih principa, ili kako meni jedna bliska osoba kaže, svi smo žrtva svojih principa - poručuje Vuksanović.
Izmjena Zakona o dvojnom &nbsp;državljanstvu dovela bi do velikih promjena, smatra Vuksanović, to bi zabetoniralo budućnost Crne Gore i svelo je na invalidnog mlađeg brata, onih, kaže on, koji bi da je svedu na jednu od izbornih jedinica.
- Imali smo već takvu ideju, s kraja devedesetih godina, i mi se moramo politički i na svaki način suprotstaviti, takvoj jednoj pogubnoj ideologiji, a ja vjerujem da su drugi predstavnici nacionalnih manjina svjesni pogubnosti takvih zamisli, jer mi bi se vratili u devedesete godine, gdje bi morali tražiti neke modalitete da &nbsp;i kao nacija i kao skupina opstanemo - zaključio je Vuksanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeEFmTmInnf0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuksanović: Nema tog ministarskog mjesta zbog kojeg bi ugrozili državni subjektivitet Crne Gore

Lista “HGI na bedemu mediteranske Crne Gore” sinoć je održala centralnu konvenciju u sali Kina Boka u Kotoru sa koje je poručeno da se Hrvati vraćaju "tamo gdje im je i mjesto" - u kotorsku Skupštinu, te da će nastaviti da čuvaju svoju povijest, svoj jezik, svoju tradiciju i svoju kulturu.
Predsjednik stranke Adrijan Vuksanović zahvalio se svim prisutnima i rekao da je HGI blizu cilja da se vrati gdje mu je mjesto te podsjetio da su četiri godine van kotorske Skupštine.
- Više se nikada neće desiti da se hrvatski glas ne čuje u kotorskom Parlamentu, jer dok zvone zvona katedrale sv Tripuna do tada ćemo mi biti ovdje i naš glas će se čuti u kotorskom Parlamentu, glas koji je za dobro i Hrvata i svih dobronamjernih građana i Kotora i Crne Gore - naveo je on.
Dodao je da je ponosan na to što tako mala zajednica pokazuje takav vitalitet te da ima povjerenje u HGI i politiku koju sprovode jer je ona za opće dobro.
- HGI na bedemu mediteranske Crne Gore. Nema bedema bez kamena, a naš kamen je kamen katedrale sv Tripuna, naš kamen je kamen Gospe od Škrpjela, naš kamen je kamen zidina starog grada,naš kamen je ovdje od stoljeća sedmog. I nema bedema bez ljudi, a Hrvatska građanska inicijativa je izraz čežnje nebrojenih generacija koje su podnosile žrtvu zbog hrvatskog imena. I mi danas glasno govorimo ono što su drugi morali šutjet i zbog čega su trpjeli. Ali ne čini svaki kamen bedem, samo postojan i čvrst kamen može biti dio bedema. Mi smo pokazali da imamo i snagu i postojanost - poručio je Vuksanović.
Istakao je da nema toga što im se može ponuditi da prihvate, a da će pogaziti temeljne vrijednosti hrvatskog naroda i države Crne Gore.
- Naša politika je inkluzivna. Ona je široka. Mi nastupamo iz svoje hrvatske perspektive ali smo pokazali da politika koju mi predstavljamo je ona najbolja za državu u kojoj živimo i zbog toga smo to sabrali kroz jednu misao da ćemo se zalagati za očuvanje nacionalnog imena i jačanje državnog subjektiviteta Crne Gore - dodao je Vuksanović.
Naglasio je da je u nedjelju izbor lak, broj 5 za Hrvatsku građansku inicijativu, da Hrvati u Kotoru imaju svog predstavnika, da se čuje hrvatski glas, glas za Kotor i za Crnu Goru.&nbsp;
Prisutnima se obratila i predsjednica OO Kotor i članica Predsjedništva HGI Ljiljana Velić.
- Pred nama su izuzetno značajni lokalni izbori u Kotoru na kojima se bira vlast za četvorogodišnje razdoblje - navela je ona.
Sigurna je, kaže, da će Kotorani prepoznati ko što nudi.
- Hrvatska građanska inicijativa ima doslijedan politički pravac i s nama znate što možete očekivati - istakla je Ljiljana Velić.
Književnik i publicista Božidar Proročić je poručio da je na bedemu mediteranske Crne Gore ispisana poruka ljubavi, mira i suživota.
- Ali i odlučne borbe za očuvanje hrvatskog imena, jezika, običaja, tradicije i kulture, pomorci, vlastela, slikari, kipari, svještenici svi su oni utkali dio svoje hrvatske duše u ovaj najljepši dio Jadrana, u Boku Kotorsku, ostavivši neizbrisiv trag u hrvatskoj baštini - naveo je Proročić.
Petra Petrović, članica Foruma mladih HGI, pozvala je sve mlade da se vrate u svoj Kotor i da u nedjelju glas mladih mora biti jasan, da zaokruže broj 5, jer mladi stoje na bedemu mediteranske Crne Gore.
- Hrvati Kotora su stoljećima bili graditelji ovog grada i čuvari njegove kulture - poručuje Irena Grandis, članica Središnjeg odbora HGI.
Ovi su izbori , dodaje, trenutak da pokažu snagu hrvatske zajednice i jedinstvo.&nbsp;
- Vjerujemo da naš doprinos Kotoru nije samo stvar prošlosti. Na ovim izborima birajmo tako da naš glas bude prisutan tamo gdje se odlučuje. Vrijeme je da se u kotorskom Parlamentu ponovo čuje glas hrvatske zajednice - navela je Grandis.
Antonija Bijelić, studentkinja, je istakla važnost predstojećih lokalnih izbora u Kotoru, naglašavajući da je HGI jedina stranka sa hrvatskim predznakom u Kotoru te da rezultat utakmice zavisi od svih njih, njihovih obitelji i prijatelja.&nbsp;
HGI će se, kaže Antonija, zalagati za rješavanje problema mladih, ali i svih stanovnika Kotora. Od očuvanja hrvatskog identiteta do zalaganja da Kotor bude autentična turistička destinacija. Poziva sve da pokažu zrelost i zajedništvo, poziva sve mlade da u nedjelju zaokruže broj 5!&nbsp;
- Imamo rješenje kako preći, kako doći do našeg cilja. A to je, vjerujte mi, zajedno, samo zajedno i opet zajedno! &nbsp;- &nbsp;istakao je Mirko Vičević, predsjednik HGD-a, admiral Bokeljske mornarice i član Kuće slavnih.&nbsp;
Biće hrvatski glas, poručuje on, ponovo onamo gdje mu je mjesto. On je pozvao sve porodice da pozovu sve svoje članove i da podrže Hrvatsku građansku inicijativu kako bi došli do svog cilja.&nbsp;
Dijana Milošević, nositeljka liste, na samom početku obraćanja podsjetila je da je Crna Gora njihova zemlja, da je Kotor njihov dom, ali da je Kotor danas ranjen, izmučen i preobražen.
- Kotor se pretvorio u mašineriju za stjecanje novca. Kotor mora bolje, a Kotor može bolje jedino ako njegovi građani uzdignu glavu i donesu mu to “bolje”. Samo pruženim rukama u zajedništvu možemo nastaviti graditi naše fortece u jedan snažan osnov opstanka ovog grada i njegovih građana. Tradicija je snaga jednog naroda i uvijet njegovog opstanka. Kad kultura naroda pada u zaborav tada i narod nestaje. Ne smijemo dozvoliti da se to desi i našem gradu - navela je ona.
Pozvala je građane da ponovo učvrste stoljetni kamen i da opstanu na svojim ognjištima koja su stvarali njihovi stari, da zaokruže broj 5 u nedjelju i pokažu da je hrvatski narod velika petica.

Vuksanović: Zalagaćemo se za očuvanje nacionalnog imena i jačanje državnog subjektiviteta Crne Gore

- Mi smo stranka koja se vodi principima i načelima, ne ovim lukrativnim motivima i shvatamo da su nas građani birali upravo zbog toga, a ne da bi one koji su nam dali povjerenje priveli na oltar "srpskog sveta" - kazao je Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative za TV E.
Otkriva Vuksanović da se, upravo zbog principiijelnog ponašanja, rađaju sve jači i otvoreniji pritisci i na njega i na stranku na čijem je čelu.
- Sad traže kompromitaciju i mene i HGI, ali to je uzalud i za očekivati je u perspektivi da se kreira neka hrvatska stranka koja bi bila lojalna tome o čemu mi sad govorimo i koja bi lako uskočila u to kolo - rekao je Vuksanović gostujući u ,,24 sata“.
Dodao je da mu je nedavno kolega iz Skupštine kazao: 'Opet ćemo mi formirati jednu hrvatsku stranku koja će nam biti lojalna'", ali je Vuksanović odgovorio da će kreatorima te ideje sljedeći put ,,biti potrebno da potroše mnogo više glasova".
- Mi smo komotni u opoziciji, mi smo pokazali da se isplati biti principijelan. Ja sam 2006. godine glasao za crnogorsku nezavisnost ne da bi mi neko bio zahvalan, nego da bih živio u svojoj kući - poručio je Adrijan Vuksanović.

Vuksanović: Nisam glasao za crnogorsku nezavisnost da bi mi neko zahvaljivao, već da bih živio u svojoj kući

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je sedam saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba teže povrijeđena, a jedna lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su u Podgorici evidentirane četiri saobraćajne nezgode, Kotoru dvije i u Nikšiću jedna.
Izdato je 680 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 76 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.

Za dan sedam saobraćajki, povrijeđene dvije osobe

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” izvršili su ciljane kontrole na teritoriji opština Plav, Kolašin i Rožaje i tom prilikom je pronađena određena količina cigareta.
U Kolašinu i Rožajama su, u odnosu na oduzete cigarete, izrečene novčane kazne od 1.500 eura, dok će se za oduzete cigarete u Plavu postupajući tužilac naknadno izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.
Osim toga, u Beranama je realizovana akcija “Tragač” u sklopu koje je kontrolisano 255 vozila i pregled 105 osoba. Sankcionisana su 22 vozača zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
- Oduzeta su dva vozila, 8.000 eura, kao i drugi predmeti poput noževa, sprejeva sa nadražujućim dejstvom, te druga podesna sredstva i predmeti - saopšteno je iz Uprave policije.
Tokom akcije “Tragač” izvršena je i operativno taktička mjera “Racija” u okviru koje je kontrolisano oko 50 osoba.
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” nastavljaju da preduzimaju pojačane aktivnosti iz svoje nadležnosti u saradnji sa drugim relevantnim službama, u cilju sveobuhvatnog pristupa i odgovora na sva nezakonita djelovanja u našem društvu - poručeno je iz policije.

Akcija policije na sjeveru: Oduzete cigarete, dva vozila, 8.000 eura, sankcionisana 22 vozača...

Nacionalni parkovi u Sjedinjenim Američkim Državama dodali su rođendan aktuelnog predsjednika te zemlje Donalda Trampa, 14. jun na listu dana u kojima je posjeta dozvoljena bez plaćanja ulaznica, istog datuma kada se obilježava i Dan zastave, saopštila je Nacionalna socijalna služba (NPS).
Dani bez ulaznica u nacionalnim parkovima SAD su promijenjeni i više ne uključuju Dan Martina Lutera Kinga mlađeg i Dan nacionalne nezavisnosti - Džuntint, koji se obilježava 19. juna u znak sjećanja na kraj ropstva u SAD, samo nekoliko nedjelja nakon što je Trampova administracija objavila da će povećati naknade za posjetioce koji nisu američki državljani ili stalni stanovnici, prenosi CBS njuz.
Administracija bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena ranije je proglasila Dan Martina Lutera Kinga mlađeg i Dan nacionalne nezavisnosti za dane bez plaćanja ulaznica za nacionalne parkove, prenosi Tanjug.
Većina dana kada je slobodan ulaz u nacionalne parkove u SAD je patriotske prirode, uključujući Dan predsjednika (16. februar), Dan sjećanja (25. maj), vikend Dana nezavisnosti (3-5. jul), Dan ustava (17. septembar) i Dan veterana (11. novembar). 110. rođendan Nacionalne službe parkova (25. avgust) i rođendan predsjednika Teodora Ruzvelta (27. oktobar), koji se smatra osnivačem Nacionalne službe parkova, takođe su slobodni dani.
Oni koji nisu državljani ili stanovnici SAD i dalje će morati da plate ulaznice i odgovarajuće takse za nerezidente na te datume, saopštila je Nacionalna socijalna služba.
Oko 100 od 400 nacionalnih parkova u zemlji naplaćuje ulaznicu, a cijene variraju u zavisnosti od parka.
Trampova administracija je ranije ove nedjelje objavila da će svaki posjetilac koji nije državljanin SAD ili stalni stanovnik morati da plati naknadu od 100 dolara u 11 popularnih parkova.

Na Trampov rođendan neće se plaćati ulaznice u nacionalne parkove SAD-a

Prvi solistički koncert talentovanog mladog gitariste Petra Nikolića biće održan u okviru desetog Međunarodnog festivala Dani gitare u Podgorici u utorak, 9. decembra, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati. Program koncerta za solo gitaru činiće djela poznatih kompozitora među kojima su Heitor Villa-Lobos (Etude No. 11 i 7), Ángel Villoldo (arr. Dyens - El Choclo), Johann Sebastian Bach (Preludium-Presto from Suite BWV 996), Francisco Tárrega (Recuerdos de la Alhambra), Vittorio Monti (Czardas), Astor Piazzolla (Libertango), Isaac Albéniz (Asturias, Sevilla) i Anonimo (Spanish Romance). Petar Nikolić (2009) iz Crne Gore jedan je od najperspektivnijih mladih gitarista u Evropi. Gitaru svira od ranog djetinjstva, a trenutno je učenik drugog razreda Srednje muzičke škole ‚,Vasa Pavić“ u Podgorici, u klasi profesora Marka Prentića.&nbsp; Godine 2025. Petar je predstavljao Crnu Goru na međunarodnom takmičenju „Virtuosos Talent Show” u Budimpešti, gdje je osvojio specijalnu nagradu žirija. Njegove nastupe ocjenjivali su Plácido Domingo, José Carreras, Hauser, Dimash i druge svjetske zvijezde klasične muzike. U aprilu 2025. godine učestvovao je na svečanom „Virtuosos Gala Concertu” u koncertnoj sali ‚,Franz Liszt“ u Budimpešti, gdje je kao solista svirao sa Simfonijskim orkestrom Mađarskog radija, dobijajući ovacije publike. Tim nastupom postao je najmlađi crnogorski gitarista koji je ikada svirao sa simfonijskim orkestrom. U avgustu iste godine nastupio je i kao solista sa Južnočeškom filharmonijom na festivalu u Češkom Krumlovu.&nbsp; Tokom protekle godine Petar je osvojio 14 nagrada na međunarodnim i domaćim takmičenjima u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Grčkoj i Mađarskoj. Zahvaljujući brojnim nagradama, međunarodnim priznanjima i impresivnim koncertima, Petar Nikolić već sada se izdvaja kao jedan od najtalentovanijih mladih gitarista u Evropi. U drugom dijelu večeri, tačnije od 20:45 koncert će prirediti ugledni španski gitarista Huan &nbsp;Lorenco (Juan Lorenzo) i poznata flamenko plesačica An Sinel (Anna Sinel). Program koncerta donosi spoj gitarskog recitala posvećenog flamenko velikanima i plesnog segmenta ispunjenog ritmovima snažnog izraza. Huan Lorenco (Juan Lorenzo) flamenko gitarista zauzeo je istaknuto mjesto na evropskoj koncertnoj sceni. Tokom više od dvije decenije intenzivnog umjetničkog rada upriličio je oko 2.000 koncertni hnastupa, sarađujući sa nekim od najznačajnijih imena međunarodnog flamenka - gitaristima José Luis Postigo, Víctor Monge „Serranito”, Manitas de Plata, Merengue de Córdoba, Manolo Franco, Óscar Herrero; pjevačima José de la Tomasa, Segundo Falcón, Carmen Sánchez, Feliz de Lola, Javier Hidalgo; kao i plesačima José Greco, Antonio Márquez, Manolo Marín, Joaquín Grilo, El Junco, Juan Ortega, Joaquín Ruiz, Miguel Ángel Espino, Antonio Castro, Carmen Reina i drugima. Sa grupom „Flamenco Libre” koju je osnovao 1996. nastupao je u Italiji, Španiji, Francuskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj, bivšoj Jugoslaviji, Tunisu, SAD i Rusiji. Godine 1997. učestvovao je u snimanju video projekta „La Feria de Abril” u flamenko instituciji „Fundación Cristina Heeren” u Sevilji, odakle je krenula velika evropska turneja. Realizovao je 2010. godine za „Guitart International Flamenco Edition” revolucionarni projekat - novu ediciju, reviziju i transkripciju prvog koncertnog repertoara za flamenko gitaru, originalno snimljenog 1936. godine, koji je označio početak flamenko koncertnog izvođenja. Tom prilikom dobio je originalnu gitaru Ramóna Montoye, najvećeg flamenko gitariste svih vremena, korišćenu za to istorijsko snimanje. Aprila 2013. godine izveo je ovaj repertoar na Univerzitetu u Sevilji, održavši koncert u sjedištu „Cátedra de Flamencología”, najprestižnije institucije na svijetu posvećene flamenko studijama. Koncert u „Casa de la Guitarra Auditorium” u Sevilji, u okviru festivala „Homenaje a losgrandes maestros de la Historia de la Guitarra Flamenca”, značajne manifestacije na kojoj nastupaju najistaknutiji flamenko gitaristi održao je 2013. godine. Trenutno je profesor na Konzervatorijumu u Terniju, gdje drži prvu službeno priznatu katedru za flamenko gitaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207091232_56a4d6221dc49a1af6c320b6ddcea7d9509193a8099a402ca86c31a86ebe2373" data-rendition-name="original" width="964" height="643" loading="lazy" alt="Huan Lorenco"> <figcaption>Huan Lorenco(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  An Sinel (Anna Sinel) je španski ples studirala kod nekih od najpoznatijih majstora, među kojima su Reyes Orozco, Alicia Márquez, Ángeli Olga Pericet, Christian Lozano, Aida Gómez, Isabel Quintero, Dolores Giménez, Paloma Gómez, Mercedes Ruiz, Lucía Díez, Pastora Galván, Tamara López, Úrsula López, Belén Maya, Ana Morales i Maripaz Lucena, na školama „Amor de Dios” i „Conservatorio Superior de Danza de Madrid”. Dobitnica je stipendije Akademije Sociedad de Baile Español. Zahvaljujući saradnji sa Sherrill Wexler, Conchitom del Campo i Theom Dantesom, diplomirala je sa najvišim ocjenama kao instruktorka plesa, specijalizovana za španski ples. U Rimu je bila članica španske plesne grupe „La Cueva” pod vođstvom Marie Ire, gdje je takođe radila kao asistentkinja koreografa. Sa ansamblom je nastupala u više rimskih pozorišta, uključujući „Sala Umberto” i „Teatro dell’Angelo”, u predstavama kao što su „Todo cambia”, „Sami e gitani”, „Fantasia” i „Gracias a la Vida”. Kasnije je angažovana u predstavi „Os Quiero” u režiji Antonija Márqueza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207091236_0aea5aa2dfb345c3468a94a037652856c222ff866dcf4fca96a5b2e23110a37f" data-rendition-name="original" width="639" height="963" loading="lazy" alt="An Sinel"> <figcaption>An Sinel(Photo: KIC "Budo Tomović")</figcaption> </figure>  Festival „Dani gitare u Podgorici” organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d.o.o. uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije, Italijanskog kulturnog centra, Ambasade Španije, apoteke Gušmirović i KIC-a „Budo Tomović”. Ulaznice se po cijeni od pet eura mogu kupiti svakog radnog dana na biletarnici KIC-a (od devet do 20 sati), a broj za informacije i rezervacije je 020 664 237.

Petar Nikolić i flamenko duo Lorenzo-Sinel u utorak u KIC-u

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: hgi