Nije lako danas biti u Demokratskoj partiji socijalista (DPS), ni u ovom gradu - ni u bilo kom kraju Crne Gore, ali da pripadnost ovoj politici predstavlja dostojanstven, častan i pošten odnos prema antifašističkoj istoriji, građanskom konceptu i evropskoj budućnosti naše države - poručio je lider te partije Danijel Živković sinoć na skupu u Herceg Novom.
Bilo je, ističe on, mnogo bastadura u istoriji Crne Gore.
- I treba da se postide oni koji se danas nalaze u vlasti koji 80 godina i duže poslije njihove smrti pokušavaju na sve načine da zatru moralnu vertikalu Crne Gore – antifašizam. I koliko god pokušavali sa pozicija vlasti da ugroze antifašističko nasljeđe, sa ovih skupova poručujemo – ima nas dovoljno u Crnoj Gori da se ispriječimo tom naumu - naveo je Živković.
Ocijenio je da današnji nacionalisti na vlasti ne prezaju ni od čega i pokušavaju da relativizuju sve što se desiilo u našoj prošlosti i da izjednače fašizam i antifašizam.
- Zato im večeras poručujemo - ne dirajte u ono što je naš moralni kompas, ne dirajte u krvi i kosti onih koji su položili život za slobodu Crne Gore. Nikad nećemo dozvoliti da zatru antifašističko nasljeđe - podvukao je Živković.
Osvrnuo se i na aktuelnu političku situaciiju i kazao da se ova agonija može jedino okončati na izborima.
- Moramo im na izborima pokazati đe im je mjesto - na margini društvenih i političkih procesa. Imamo vlast koja glorifikuje Pavla Đurišića, imamo vlast koja ne može da uhapsi spomenik, vlast koja kaže je potpuno u redu slaviti nestanak Crne Gore. Današnja vlast preko bezbjednosnog aparata, tužilaštva, ASK-a radi sve da diskredituju i uplaše svakog pojedinca koji nevezano je li u DPS-u ili je predstavnik medija, NVO sektora ili intelektualne elite, koji kritički misli o ovoj vlasti. Danas vam odmah prišivaju etiketu da ste kriminalac i na sve načine vas linčuju što smo vidjeli i na najnovijem primjeru onih 35 lica koji su procesuirani prekršajno, jer su protestovali zbog toga što je najveća crnogorska nagrada dodijeljena čovjeku koji negira Crnu Goru - naglasio je Živković.
Kazao je da ođe ne stoje nečasni ljudi, ođe stoje pošteni ljudi koji žele pravo da odlučuju o svojoj državi, te da dodao da vidi ljude koji se bore sa egzistencijalnim problemima, koji do današnjeg dana nijesu riješili stambeno pitanje, ljude koji se svakoga dana bore sa problemima, koji su svoj život posvetili DPS-u i vrijednostima koje DPS zastupa, te poručio da se zbog tih ljudi vrijedi boriti za Crnu Goru.&nbsp;
- Ovdje ne vidim one koji su od DPS-a dobili sve, koji su zinuli više nego što mogu pojesti, one koji su uživali u pobjedama u prvim redovima, a pobjegli su nakon 30. avgusta 2020. godine, one koji su koristili sve privilegije iz tog sistema, a čim je došlo malo muke, pobjegli su u druge partije i obukli druge dresove. Srećno im bilo, dobro je što su nas napustili, neka idu dalje - poručio je on i naglasio da nema problem s onima koji odlučuju da u najtežim vremenima napuste DPS. Oni, cijeni Živković, nijesu hrabri i nemaju skoposti da iznesu teret teške opozicione borbe.
Potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković, kazao je na sinoćnjem skupu da se ne može oteti utisku kako su danas svi usmjereni protiv DPS-a ne zbog onoga što nije bilo kako treba, već upravo zbog onih stvari koje su ispravno urađene.
- Ne opraštaju nam pravo da odlučujemo o samima sebi, ne opraštaju nam pogled ka Zapadu, ni ambiciju da budemo dio savremene Evrope, ni to što se usudili da, ovako mali, mislimo da možemo bolje i više od nekih većih - dodao je on.
Vuković je poručio da će opet pobijediti Crna Gora.
- Zato što pred zoru mrzne i zato što mrak nikada nije ugasio svjetlo, i zato što je Lovćen nad nama i ovo more pred nama, i zato što se ne predajemo ni kad smo slabiji, i zato što ne napadamo, već branimo, i zato što ne mrzimo, već volimo, i zato što ovaj trg nosi ime Nikole Đurkovića, i zato što ovaj grad nije manje crnogorski zbog toga što u njemu većinski žive Srbi, i zato što je Crna Gora svih nas, njenih građana, jedna i za vazda. Neka bude borba neprestana. I, neka je vječna Crna Gora! - naveo je on.
Na skupu su govorili i predsjednik Opštinskog odbora DPS-a Herceg Novi Dejan Stojadinović i predstavnica Savjeta mladih Ana Kovačević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Živković u Herceg Novom: Ovo nije borba za vlast, već borba za očuvanje građanskih i antifašističkih temelja Crne Gore

V.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanović naložio je, nakon pucnjava u Nikšiću, Podgorici i Herceg Novom, angažovanje Specijalne jedinice policije, Posebne jedinice policije, posebno obučenih i specijalizovanih grupa, uz upotrebu službenih pasa.
- Povodom posljednja tri događaja, koja se odnose na upotrebu vatrenog oružja i nanošenje povreda operativno – interesantnim licima, a koja su se dogodila u Nikšiću, Podgorici i Herceg Novom, Uprava policije je angažovala sve neophodne i raspoložive kapacitete na rasvjetljavanju ovih krivičnih djela, a koje mjere i radnje se preduzimaju u koordinaciji sa nadležnim Višim državnim tužilaštvom u Podgorici - saopšteno je iz Uprave policije.
Za sada su, tvrde oni, u mjerama prvog zahvata ostvareni značajni pomaci u istragama u ova tri slučaja.
- U jednom slučaju policija je došla do identitita izvršioca krivičnog djela i preduzimaju se konkretne aktivnosti na njegovom lociranju i lišenju slobode. Takođe, u jednom od tih slučajeva postignuti su konkretni pomaci u istrazi - kazali su u policiji.
U slučaju pucnjave u Herceg Novom preduzimaju se, kažu, sinhronizovane i sveobuhvatne mjere i radnje na identifikovanju, lociranju i hapšenju.
- Uzimajući u obzir destruktivno djelovanja i prepoznati model stvaranja destibilizacije vršenjem ovakvih krivičnih djela od strane kriminalnih struktura, v.d. direktora Uprave policije je naložio preduzimanje pojačanih represivnih mjera i radnji prema članovima OKG i operativno – interesantnim licima na teritoriji cijele države, kao i angažovanje Specijalne jedinice policije, Posebne jedinice policije, posebno obučenih i specijalizovanih grupa, uz upotrebu službenih pasa, a sve u cilju kontrole lica ove kategorije, uz temeljno planiranje i sprovođenje pojačanih aktivnost - naveli su u policiji.
Javnost će, kažu, obavještavati fazno.
- Imajući u vidu da se, u tri pomenuta slučaja, radi o složenim i kompleksnim krivičnim djelima koja zahtijevaju određeno vrijeme za rasvjetljavanje, javnost obavještavamo da Policija u koordinaciji sa nadležnim Tužilaštvom preduzima sve neophodne mjere i radnje na obezbjeđivanju dokaza u ovim događajima, o kojima ćemo javnost obavještavati fazno, u momentu kada to bude moguće kako se ne bi ugrozile dalje policijsko - tužilačke mjere i radnje, a u skladu sa principima transparentosti policijskog rada - zaključili su u policiji.

UP nakon tri pucnjave angažovala SPJ, PJP, službene pse: Ima pomaka u sva tri slučaja

Predsjednici tri bokeljske opštine potpisali su Memorandum o saradnji na pripremi i izradi lokalnih planskih dokumenata za opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi. Ovim aktom definisano je da će poslove planiranja prostora za sva tri grada ubuduće obavljati Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog, shodno odredbama novog Zakona o uređenje prostora.
Lokalne uprave Herceg Novog, Kotora i Tivta odlučile su da posao planiranja povjere jednoj Agenciji, procjenjujući da je to ekonomičan, praktičan i efikasan način obavljanja poslova iz domena planiranja prostora, posebno imajući u vidu da sva tri grada dijele specifično, zalivsko prirodno i geografsko okruženje.
Zajednička komunalna infrastruktura, kao i prirodno kulturno-istorijsko područje koje je pod UNESCO zaštitom, ide u prilog odluke Stevana Katića, Vladimira Jokića i Željka Komnenovića, da se prostor Boke planira iz jednog centra, u koordinaciji i saradnji sve tri opštine.
Memorandumom je definisano koje pripremne poslove iz ovog domena će obavljati jedinice lokalnih uprava, a koje Agencija, kao obrađivač plana.
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog osnovana je 2006. godine, a njeno funkcionisanje usklađeno je sa novim zakonskim regulativama odlukama hercegnovske Skupštine opštine. Na poslovima planiranja prostora i projektovanja angažovano je pet planera, dok će biti uposleno još dvoje koji su stekli uslove za licencu i čekaju njeno izdavanje, kao i inženjera različitih profila: arhitektura, 
građevinarstvo, saobraćaj, hortikultura, elektroinženjerstvo.

Planiranje prostora za Kotor, Tivat i Herceg Novi radiće Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog

Hapšenje Predraga Dragojlovića, predsjednika borda direktora Instituta „Dr Simo Milošević“ i ”uticajnog investitora” povezanog s političkim strukturama u Herceg Novom, otkrilo je složeni sistem finansijskih manipulacija, lažnih dugova i transfera novca između Srbije, Crne Gore i Slovenije. Istraga otkriva kako su supružnici Predrag i Kristina Dragojlović izvukli milione iz stečaja, ulagali ih u hotele i imovinu u Crnoj Gori, dok se Dragojlović, poguran političkim vezama penjao u vrh Instituta. Velika akcija srpske policije i tamošnjeg Tužilaštva za organizovani kriminal rezultirala je hapšenjem sedam osoba osumnjičenih za udruživanje radi vršenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja i pranje novca. Među uhapšenima su supružnici Predrag i Kristina Dragojlović, koje istražni organi terete da su osmislili i sproveli složenu šemu izvlačenja novca iz firme „Bleecker“ d.o.o., zloupotrebom stečajnog postupka i kreiranjem lažnih dugovanja. MILIONSKA PREVARA Prema nalazima istrage, od decembra 2023. do novembra 2025. godine u poslovnu dokumentaciju firme „Bleecker“ unošeni su izmišljeni dugovi, kojima je stvoren privid da kompanija tone u finansijski kolaps. Na taj način omogućeno je otvaranje stečaja i uklanjanje stvarnih vlasnika i povjerilaca iz kontrole nad imovinom, posebno nad hotelom „Garni B“ u Beogradu, koji je u vlasništvu Bleecker-a, te da se novac prebaci na kompanije i račune pod kontrolom okrivljenih ili u inostranstvu. Nakon preuzimanja upravljanja stečajnom masom, osumnjičeni su organizovali prebacivanje novca na povezane račune. Ukupna protivpravna imovinska korist, kako se sumnja, iznosila je najmanje 264,8 miliona dinara i 545.487 eura. Dio tih sredstava preusmjeren je na račun firme „Lumia“ d.o.o., kojom rukovodi supruga Predraga Dragojlovića, Kristina Dragojlović. Prema podacima iz istrage, Kristinina firma korištena je kao ključna karika u prikrivanju tragova, budući da se na njen račun slivao dio izvučenog novca, nakon čega su sredstva dalje raspoređivana, uključujući i investicije u Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_18d8e744b93bcfcd1229de76f8e201004b393bbd336e576b61f59a584d0c6a74.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121012124_18d8e744b93bcfcd1229de76f8e201004b393bbd336e576b61f59a584d0c6a74" data-rendition-name="original" width="850" height="544" loading="lazy" alt="novac Dragojlović"> </figure>  Pored toga, najmanje 208.300 eura prebačeno je u projekte na crnogorskom primorju, dok je oko 107.000 eura završilo na računu u Sloveniji. Time je, prema sumnjama tužilaštva, osigurano da se dio kapitala iznese iz Srbije i uloži na način koji otežava traganje za njegovim porijeklom. DRAGOJLOVIĆEVE VEZE SA CRNOM GOROM Važnu ulogu u ovom sistemu imale su dvije firme „Bleecker“, jedna registrovana u Beogradu, koja je sada u stečaju, i druga u Herceg Novom, koja i dalje aktivno posluje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_15f05fc476040a43eeafee26c472704a38bc5b2aebcdb6f258eaba57f830c53c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121012124_15f05fc476040a43eeafee26c472704a38bc5b2aebcdb6f258eaba57f830c53c" data-rendition-name="original" width="969" height="328" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  Ova paralelna struktura omogućila je da se transakcije s jedne jurisdikcije prelivaju u drugu, dok su investicije u Crnoj Gori formalno prikazivane kao dio legalnog poslovanja. Prema dostupnim podacima i sama Kristina Dragojlović je bila povezana sa poslovanjem „Bleecker“-a kroz prijave imovine, što dodatno potvrđuje supružničko zajedništvo u poslovnim operacijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_348667eda355aa3d539ae5d3b2030dbd489a5ca31600ddd56e98750931f55c44.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121012124_348667eda355aa3d539ae5d3b2030dbd489a5ca31600ddd56e98750931f55c44" data-rendition-name="original" width="976" height="518" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  Prema podacima sajta Company Wall, direktor i osnivač Bleecker firma registrovane u Herceg Novom je Predrag Dragojlović, a firma je osnovana 2021. godine. Za razliku od istoimene firme u Beogradu, ova u Herceg Novom posluje sa pozitivnim bilansom i iako 2022. godine nije ostvarila nikakav promet, u 2023 i 2024. bilježi profit. S obzirom da je istraga srpskih nadležnih organa malverzacije otkrila upravo u periodu od 2023. i 2025. godine, ovaj profit koji je u 2023. od 12.000 eura i u 2024. od 84.715 je predmet istražnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_a19faf616860d2000b7c1fceaf07298aeaf34320547bcddecde8bf9b0e7b0ba5.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025121012124_a19faf616860d2000b7c1fceaf07298aeaf34320547bcddecde8bf9b0e7b0ba5" data-rendition-name="original" width="957" height="426" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  SUMNJIVIM NOVCEM PLANIRAO REKONSTRUKCIJU ZADUŽBINE MANASTIRA SAVINA Jedan od zanimljivijih i kontroverznijih segmenata istrage njegovog poslovanja tiče se investicija u Herceg Novom. Kako su mediji ranije pisali Predrag Dragojlović je s Manastirom Savina potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu nekadašnje zadužbine pomorskog kapetana Nikole Musića Pođanina. Ova trospratna zgrada iz 19. vijeka, smještena na Belavisti, decenijama je propadala nakon zemljotresa iz 1979. godine, a plan Dragojlovića je predviđao kompletnu rekonstrukciju i pretvaranje zadužbine u butik-hotel.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012128_20b273337b221a48e0d37ae3051d3e933577aaec645b9a2d0c42a7bfd506d2fc.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025121012128_20b273337b221a48e0d37ae3051d3e933577aaec645b9a2d0c42a7bfd506d2fc" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="Manastir Savina"> <figcaption>Manastir Savina(Photo: Manastir Savina)</figcaption> </figure>  Dragojlović je s Manastirom potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu, čime je dobio pravo da objekat obnovi i pretvori u hotelski kompleks. Prema navodima iz istrage, najmanje 200.000 eura sumnjivog porijekla usmjereno je upravo u rekonstrukciju ovog istorijskog objekta, a u aprilu 2023. započeli su radovi finansirani, kako sada sumnja istraga, novcem izvučenim iz firme „Bleecker“ kroz lažne dugove i stečaj. Procjene ulaganja u rekonverziju zadužbine iznosile su više stotina hiljada eura, a nakon isteka zakupa objekat se trebao vratiti manastiru. U INSTITUT ”SIMO MILOŠEVIĆ” GA DELEGIRALE DEMOKRATE? Istovremeno, dok su investicije tekle, Predrag Dragojlović je napredovao u institucionalnim strukturama. Početkom 2025., prema pisanju medija, Dragojlović je kao predstavnik Razvojne banke Crne Gore delegiran od strane Demokrata na mjesto predsjednika Odbora direktora Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu. Mediji su isticali i njegove prijateljske odnose s predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe kadrom Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012128_7e4bf24d457c342b02360b4e5c2e9bc1f935ffa2dd4d0bed453c84c6d712f83d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025121012128_7e4bf24d457c342b02360b4e5c2e9bc1f935ffa2dd4d0bed453c84c6d712f83d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Institut ''Dr Simo Milošević''"> </figure>  Zanimljivo je i to da Dragojlović nema nijedan profil na društvenim mrežama, pa ni na LinkedIN-u. Hronologija slučaja pokazuje jasan tok događaja: Dragojlović je kreirao lažne dugove u Srbiji, pokretao je stečaj u firmi gdje mu odgovara, izvlačio je milionske iznose, a skriveni novac je ulagao u hotele u Crnoj Gori, sve to paralelno sa svojim ličnim karijernim usponom u vrh javnih institucija. Nakon izbijanja afere, u Crnoj Gori su odmah uslijedili pozivi da se ispita uloga Dragojlovića u Institutu u Igalu, da se pregledaju sve odluke koje je potpisivao, da se provjere investicije u Herceg Novom, kao i eventualne veze između lokalne politike, privatnog kapitala i državnih institucija. Povodom ove afere portal Standard je takođe poslao pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu, kako bi saznali da li se i crnogorsko tužilaštvo bavi finansijskim malverzacijama Predraga Dragojlovića, odgovori se još čekaju.

MILIONSKA MREŽA PREVARA: Kako je Predrag Dragojlović sa suprugom gradio imperiju od lažnih dugova, stečaja i zadužbine Manastira Savina

Demokratska partija socijalista (DPS) saopštila je da će naredni partijски skup biti održan u četvrtak, 11. decembra, u Herceg Novom.
- Vidimo se u četvrtak u Herceg Novom - navedeno je u objavi na mreži X.
Okupljanje će biti održano na Trgu Nikole Đurkovića, sa početkom u 18 sati.
Podsjetimo, prethodni skup pod sloganom „Bori se za Berane, bori se za Crnu Goru“ održan je 30. oktobra &nbsp;u Beranama.

DPS najavio novi skup za 11. decembar u Herceg Novom

U kapitalnom državnom budžetu za narednu godinu predviđena su sredstva za dva projekta u Herceg Novom, a riječ je o drugoj fazi projekta revitalizacije tvrđave Španjola i adaptaciji Dječijeg odjeljenja Instituta u školski objekat. Lokalna uprava ima mogućnost da amandmanski doda i projekat izgradnje olimpijskog bazena.
Predsjednik Opštine Stevan Katić podsjeća da je u toku realizacija nekoliko kapitalnih projekata koje finansira država, kao i da je lokalna uprava kandidovala još 15-ak.
– Za 2026. godinu ubačena su dva nova projekta, a to je, na prijedlog Ministarstva kulture, druga faza revitalizacije tvrđave Španjola i na predlog Ministarstva prosvjete, rekonstrukcija Dječijeg odjeljenja, odnosno izgradnja škole u Igalu. To je dobra vijest, da se konačno uđe u tu značajnu realizaciju, koju Igalo čeka duže od 50 godina – navodi on.
U okviru projekta izgradnje škole u Igalu, kako objašnjava Katić, resorno ministarstvo formiralo je komisiju, u kojoj učestvuju i predstavnici lokalne uprave, a sastanci se redovno održavaju.
– Trenutno se rade dodatna istraživanja i ispitivanja, kako bi se nakon toga ušlo u samo projektovanje, odnosno rekonstrukciju te zgrade za potrebe škole. Trenutno se kao mogućnost razmatra to je da se i onaj sportski blok Instituta „Dr Simo Milošević“ uvrsti kroz neku narednu fazu za potrebe škole, kako bi se taj dio objekta koristio za potrebe fizičke kulture. To je onaj dio gdje se nalazi sportska hala i gdje je urušeni bazen – priča on.
Katić vjeruje da će Institut i država iznaći zajedničko rješenje, kako bi taj prostor bio iskoristio u nekoj narednoj fazi za potrebe te buduće škole u Igalu.
Jedan od najznačajnijih projekata koji bi mogli da se nađu u budžetu države za narednu godinu je i olimpijski bazen, navodi Katić.
– Mislim da bi taj projekat trebalo da se nađe u budžetu države za 2026. godinu kroz amandmansko djelovanje, jer smo kroz razgovor sa predstavnicima Vlade i &nbsp;resornih ministarstva dogovorili da taj projekat zajednički finansiraju Opština i država. Mislim da je to prihvaćeno sa njihove strane i optimista sam da će se naći u budžetu za 2026. godinu i da konačno Herceg Novi dobije bazen kakav i zaslužuje – istakao je Katić.
Za potrebe adaptacije Dječijeg odjeljenja u budžetu za narednu godinu opredjeljeno je 14,5 miliona eura, a za drugu fazu revitalizacije tvrđave Španjola tri miliona.

Za školu u Igalu i tvrđavu Španjola skoro 18 miliona u kapitalnom budžetu

Demokratska partija socijalista (DPS) pozvala je na okupljanje u Herceg Novom 11. decembra.
- Svi zajedno se moramo suprotstaviti slavljenju ratnih zločinaca kao heroja! Antifašistički Herceg Novi nas treba! Vidimo se - navedeno je u objavi DPS-a na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDPSCrneGore%2Fstatus%2F1996674039075819978%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996674039075819978%7Ctwgr%5E2f89abe4778c272a74e284b147f208b56747b5dd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjetimo, DPS je 9. oktobra održao skup u Pljevljima pod sloganom “Bori se za Pljevlja, bori se za Crnu Goru”, a naredni je organizovan u Beranama 30. oktobra.

DPS poziva na skup u Herceg Novom: Zajedno protiv slavljenja ratnih zločinaca kao heroja

U Herceg Novom video nadzor biće postavljen na javnim površinama na oko 100 lokacija, sa nekoliko stotina nadzornih uređaja, saopšteno je iz kabinet potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Alekse Bečića.
&nbsp;Bečić, ministar unutrašnjih poslova (MUP) Danilo Šaranović i v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović boravili su u srijedu u radnoj posjeti Herceg Novom, gdje su održali odvojene sastanke sa predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem i njegovim saradnicima.
Navodi se da su Bečić, Šaranović i Šćepanović razgovarali i sa načelnicima Regionalnog centra bezbjednosti jug Petrom Rolovićem i Centra bezbjednosti Herceg Novi Draganom Kontićem i njihovim saradnicima.
Dodaje se da su analizirani rezultati bezbjednosnog sektora, kadrovski izazovi i planovi za dalje jačanje sistema i da se centralna tema razgovora odnosila na zajednički projekat MUP-a i Opštine vezan za instalaciju sistema video nadzora javnih površina.
- Konstatovan je veliki napredak u aktivnostima prethodnih mjeseci, zahvaljući donijetim odlukama ministra unutrašnjih poslova, Skupštine opštine HN, aktivnostima radnog tima i dobijanjem pozitivnog mišljenja od Agencije za zaštitu ličnih podataka, čime su se stekli uslovi za ulazak u finalnu fazu procesa postavljanja video-nadzora na javnim površinama na oko 100 lokacija u Herceg Novom, sa nekoliko stotina nadzornih uređaja- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Bečić je, kako se navodi, &nbsp;istakao da se u sektoru bezbjednosti svjedoči revolucionarnim reformama koje prate i istorijski rezultati u borbi protiv svih vidova kriminala.
- Kadrovsko, normativno i operativno logističko snaženje osnov je reformi koje se sprovode. Modernizacija i digitalizacija procesa rada su srž planiranih investicija. Zato je veoma važno da se nastavi proces širenja sistema video nadzora na teritoriji cijele zemlje, jer je isto izuzetno savremena i efikasna alatka za unapredjenje bezbjednosti, ali i rasvjetljavanje krivičnih djela- rekao je Bečić.
On je objasnio da se u kadrovskim reformama, djeluje u tri pravca – uvažavanje i motivisanje iskusnih profesionalaca, otvaranje vrata za mlade ljude i novu energiju i saglasno zakonskim mehanizmima i obavezama čišćenje sistema od nedozvoljenih uticaja i kompromitovanih pojedinaca.
- Ubrzo se završava javni poziv za visokoškolce, tako da kada uzmemo u obzir završetak tog javnog poziva, kao i oko stotinu mladih ljudi koji su prije nekoliko dana uspješno završili Policijsku akademiju, očekujemo za nekoliko nedjelja snažnu kadrovsku injekciju i oko 500 mladih policijskih službenika koji će započeti svoj angažman- kazao je Bečić, kaže se u saopštenju.
&nbsp;On je dodao da se očekuje raspisivanje do kraja mjeseca novog javnog poziva za visokoškolce kao i da se radi i na novom zakonskom unapredjenju koje će omogućiti da i sledeće godine bude širenje kadrovske baze i novi javne pozive.
&nbsp;- Sve se može zajedničkim radom riješiti. I kadrovski i operativno tehnički izazovi, ali integritet nema cijenu i to je pitanje broj jedan. Jedna trula jabuka pokvari cijelu vreću, odnosno ugrozi akciju nadležnih, podrije sistem ili ukalja ugled države. Zato sa pitanjem integriteta nema kompromisa jer je to osnov izgradnje zdravog i otpornog sektora bezbjednosti- istakao je Bečić.
&nbsp;Šaranović je ocijenio da je najveća vrijednost zdrav i profesionalan odnos unutar bezbjednosnog sektora.
- Nijesmo ponosni na prošlost u kojoj nema predmeta organizovanog kriminala a da u njemu jedan od osumnjičenih nije policijski službenik. Ostavljeno nam je teško nasljeđe i sada smo u obavezi da se s njim suočimo u skladu sa domaćim i međunarodnim obavezama- rekao je Šaranović.
&nbsp;On je dodao da, dok ih jedni optužuju za politički veting pokušavajući da uspore reforme i eliminicaju uticaja kriminala iz sistema, potvrde suspenzija pred Upravnim sudom, ali i gotovo svakodnevna brojna procesuiranja za teška krivična djela upravo mnogih od tih pojedinaca jasno pokazuju da je država krenula putem vladavine prava.
&nbsp;Šćepanović je naveo da je u proteklih godinu nabavljeno više od 200 novih vozila, jedan dio sofisticirane i zaštitne opreme, oružja i municije, da su početi projekti višemilionske vrijednosti na izgradnji objekata, prenijeta sredstva od oko dva miliona EUR UNDP-u za nabavku novih policijskih uniformi na međunarodnom tržištu.
&nbsp;Šćepanović je dodao da će 2026. godina biti razvojna sa potpuno transformacijom i digitalizacijom tehničke opreme koja će unaprijediti procese rada i ujedno olakšaru policijsim službenicim sporovođenje policijskih poslova i zadataka.
&nbsp;On je kazao da je apsolutni prioritet zapošljavanje novih službenika, kao i razvijanje sopstvenih kadrovskih potencijala, ljudskih resursa koji su nezamjeljiv segment u svjetlu svaremenih bezbjednosnih izazova-
&nbsp;Šćepanović je istakao važnost stvaranja stimulativnog ambijenta za policijske službenike, poboljšanjem socijalnog statusa i unapređenjem znanja i vještina, edukacije, kao i jačanjem digniteta i integriteta policijske etike.
&nbsp;- Čime obezbjeđujemo i razvijamo odnos sa društvenom zajednicom i podižemo nivo povjerenja u institucije sistema, jer samo jak sistem i nezavisne ali odgovorne institucije, koje daju vidljive i javno mjerljive rezultate- rekao je Šćepanović.
&nbsp;U saopštenju se dodaje da je na na sastanku potvrđeno &nbsp;da je saradnja lokalne samouprave sa Odjeljenjem bezbjednosti i Graničnom policijom kontinuirana, sadržajna i izuzetno kvalitetna.
&nbsp;Navodi se da je Katić kazao da je zadovoljan što projekat video-nadzora javnih površina ulazi u finalnu fazu i da će grad biti pokriven na oko 100 lokacija.
Ovaj projekat, kako je istakao, direktno će doprinijeti javnom redu i miru, većoj bezbjednosti i uspostavljanju komunalnog reda, ali i sigurnijoj državnoj granici, imajući u vidu da na području opštine postoji pet graničnih prelaza, dok je čak 30 odsto video nadzora planirano upravo na pravcima ka prelazima.
&nbsp;Katić je naglasio i da su poboljšanja uslova u MUP-u ključna kako bi se mladima posao policajca učinio privlačnijim, posebno na crnogorskom primorju, gdje su troškovi života viši, a nezaposlenost istorijski niska.
&nbsp;Kontić, istakao je da je podrška menadžmenta Policije dostupna 24 sata dnevno, što je, kako je naveo, već dalo vidljive rezultate.
&nbsp;- U oblasti finansijskog kriminala procesuirali smo 88 krivičnih djela, uz procijenjenu štetu po državu od oko 4 miliona eura. Tokom ove godine izvršeno je 65 pretresa, usmjerenih na članove organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezana lica, dok su tri policijska službenika iz OB Herceg Novi suspendovana, što je jasan pokazatelj da zakon važi za sve- naglasio je Kontić.

Na oko 100 lokacija u Herceg Novom biće postavljen video nadzor

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ koju je priredila Matica crnogorska biće otvorena u srijedu, 3. decembra u 18 sati u prostorijama Matice crnogorske u Herceg Novom (Njegoševa 47), saopšteno je iz Matice crnogorske.
Izložbu će otvoriti predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, a o kultu crnogorske svetice govoriće i istoričarka umjetnosti Radojka Abramović, koautorka kataloga. U muzičkom dijelu programa će nastupiti klarinetistkinja prof. Lara Bubanja i pijanista prof. Đuro Poznanović koji će izvesti dvije ranobarokne kompozicije.&nbsp;
- Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ na crnogorskom i engleskom jeziku, na 23 ilustrovana panoa dimenzija 70 x 100 cm, prikazuje život i duhovnu izuzetnost crnogorske čudotvorke i svetice Blažene Ozane rodom iz Lješanske nahije. Katarina Kosić (prema nekim predanjima Jovana Đujović), rođena 25. novembra 1493. godine, u svojoj 14. godini dolazi u Kotor gdje počinje da služi u kući kotorskog plemića, vijećnika i sudije Aleksandra Buće i njegove žene Marine (rođene Bizanti). Nakon sedam godina, 1515, prišla je trećem redu svetog Dominika kad je i položila zavjet siromaštva, čistote i poslušnosti i promijenila svoje kršteno ime u Ozana. Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane Kotorke koja je brinula o siromašnima, vremenom su dodata i brojna čudotvorstva. Provela je pedeset i dvije godine stroge pokore, a preminula je 1565. godine u 72. godini života. Papa Pije XI je 1927. godine dozvolio javno i crkveno poštovanje Blažene Ozane Kotorke, čime je ova crnogorska pastirica, kotorska služavka i dominikanska trećoretkinja, postala prva katolička južnoslovenska blaženica- navodi se u saopštenju.
Izložbu prati i katalog na 104 strane. Autorke teksta su Radojka Abramović i nedavno preminula predsjednica Ogranka Kotor Matice crnogorske Mileva Pejaković-Vujošević koja je i inicijator ovog projekta.&nbsp;
- Na realizaciji izložbe „Kult Blažene Ozane Kotorke“ sarađivali su i Jasna Jeknić-Stijović i Slavko Dabinović. Izložbu i katalog grafički je oblikovala Suzana Pajović, profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti UCG- kazali su iz Matice crnogorske.

Izložba „Kult Blažene Ozane Kotorke“ u prostorijama Matice crnogorske Ogranak Herceg Novi

Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT), tokom oktobra je u Crnoj Gori zabilježeno preko 180.000 dolazaka turista u kolektivnom i privatnom smještaju.
Predstavnica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Milena Vujović ističe da je riječ o deset odsto više dolazaka u odnosu na isti period prethodne godine i 23 odsto više u poređenju sa 2019. godinom.
- Oktobar mjesec je bio vrlo uspješan, kao i septembar, što nam govori da smo imali dobru postsezonu. Tokom oktobra smo imali 925 hiljada noćenja, što je sedam posto više u odnosu na isti period prethodne godine i 46 posto više u odnosu na isti period 2019. godine. Podaci za kolektivni smještaj pokazuju da su u oktobru najposjećeniji gradovi bili Budva, Podgorica, Herceg Novi i Kotor - istakla je Vujović.
Prema ovim podacima i podacima koje NTOCG dobija od lokalnih turističkih organizacija na sedmičnom nivou, tokom postsezone najveći broj gostiju bio je iz regiona, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, ali i Poljske, Azerbejdžana, Izraela.
Ovako dobrim rezultatima doprinose, kaže, promotivne aktivnosti i nova partnerstva koja ostvaruje NTOCG.
- Nacionalna turistička organizacija je u proteklom periodu realizovala učešće na Svjetskoj turističkoj berzi u Londonu, gdje smo imali veliki broj sastanka sa medijima, turoperatorima, aviokompanija, kao što su: British Airways, Wanderlust, BBC, Tui, Expedia, Jet2, EasyJet. Takođe, predstavili smo se na sajmu kongresnog turizma, IBTM u Barseloni, gdje smo predstavili ovaj segment turizma. Ove sedmice imali smo promociju u Beogradu, Novom Sadu, a nastavljamo sa Sarajevom - rekla je ona.
Putem podsticajnih mjera ostvarili su, kaže, partnerstvo sa čak 12 značajnih turoperatora.
- Među kojima su Jet2holidays, easyJet holidays, TUI, Expedia, Secret Escapes UK, Voyage Privé, Itaka i eSky. Tako smo povezali Crnu Goru sa devet važnih tržišta: Velikom Britanijom, Njemačkom, Austrijom, Francuskom, Poljskom, Španijom, nordijskim zemljama, SAD-om i Kanadom. Samo u okviru ovih partnerstava realizujemo 18 marketinških kampanja, što je značajno doprinijelo povećanju vidljivosti destinacije. Procjenjuje se da će ove kampanje imati reach od oko 85 miliona - saopštila je predstavnica NTOCG.
Vujović navodi da dobre najave imaju i za naredni period.
- Kada je riječ o najavama za naredni period, očekujemo dobru posjećenost, čemu će sigurno doprinijeti dobri programi lokalnih turističkih organizacija tokom novogodišnjih praznika. Pripremamo se za brojne sajamske nastupe u narednoj godini, za sajam u Štutgartu, Njujorku, Madridu, Berlinu, Ljubljani, Beogradu - rekla je ona.
Ali, kaže, i dalje najveći dio budžeta biće opredijeljen na digitalnu promociju kroz kampanju Uncover Your Wild Side.
- Čiji je destinacijski spot osvojio već brojne prestižne nagrade u Berlinu, Tokiju, Njujorku, Los Anđelesu, Kanu, ali i kroz druge marketinške kampanje sa turoperatorima i drugim partnerima - poručila je Vujović.

Više od 180.000 dolazaka turista tokom oktobra: Najposjećeniji Budva, Podgorica, Herceg Novi i Kotor

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: herceg-novi