U saobraćajnoj nesreći koja se desila jutros oko 9 sati u mjestu Sutorina u Herceg Novom poginula je jedna osoba, piše Novski portal.
Portalu ETV su iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije potvrdili da se desio sudar između putničkog i teretnog motornog vozila, ali nijesu imali više infomacija o stanju učesnika u ovoj saobraćajnoj nesreći.
Novski portal piše da je do sudara došlo između putničkog vozila iz Herceg Novog &nbsp;i teretnog motornog vozila, odno cistijerne iz Republike Hrvatske.
Čeka se osnovni državni tužilac, na mjestu nesreće su ekipe hitne medicinske pomoći i Službe zaštite i spasavanja.
Saobraćaj je u prekidu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U saobraćajnoj nesreći u Sutorini poginula jedna osoba

Stonoteniseri hercegnovskog kluba Novi Novoga upisali su pobjedu na startu finala plej-ofa Super Bemaks lige. 
 
Slavili su na Cetinju protiv gradskog rivala, ekipe Boke, maksimalnim rezultatom 4:0. 
 
Prvi poen braniocu titule donio je veteran iz Srbije Marko Jevtović koji je 3:0 u setovima savladao Borisa Đukanovića. 
 
Nekadašnji član Budućnosti nije mogao da pruži snažniji otpor iskusnijem i kvalitetnijem rivalu. 
 
Znatno više uzbuđenja bilo je u meču Filipa Radovića i Nikole Marinkovića. 
 
Nekadasnji juniorski pevak Srbije vodio je u prvom setu 10:7 protiv prvog parastonotenisera svijeta, ali je Radović uspio da preokrene i taj dio igre dobije 14:12. 
 
Drugi set Marinković je dobio 11:4, ali dva naredna pripala su Radoviću za vođstvo Novoga od 2:0. 
 
U trećoj partiji sastali su se juniorski reprezentativci Crne Gore - Jakša Krivokapić i Stefan Radonjić, koji je u prvom setu slavio 16:14. 
 
Naredna tri seta dobio je Krivokapić (treci takođe na razliku), pa je već tada bilo jasno da će Novi trijumfovati. 
 
Pobjedu za 4:0 osigurali su Jevtović i Radović boljom igrom u dublu protiv Marinkovića i Radonjića (3:0). 
 
Drugi meč finala plej-ofa Super Bemaks lige za stonotenisere biće odigran sjutra u deset sati u SC Lovćen, a eventualna majstorica igrala bi se u 13 sati. 
 
Sjutra se u Prijestonici završava i Super Bemaks liga stonoteniserki, a za titulu prvaka boriće se Novi i Budim, dok je Budućnost trijumfom protiv Valdanosa 4:1 obezbijedila bronzanu medalju.

Novi poveo finalnu trku

Herceg Novi i Ulcinj obilježili su Dan Evrope kulturnom manifestacijom „Noć tvrđava“, realizovanu uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, kroz inicijativu „Opštine za EU“. U Herceg Novom, program je započeo edukativnim predavanjem o fortifikacionom nasljeđu na tvrđavi Forte Mare, gdje je arheolog Željko Starčević učenicima osnovnih i srednjih škola predstavio značaj lokalnih utvrđenja, njihovu istorijsku vrijednost i ulogu u savremenim kulturnim tokovima. Večernji program na Forte Mare uključivao je nastup srednjovjekovnih vitezova, prezentaciju lokalnih zanata i kulinarskih specijaliteta, te koncert ansambla Alt Capella, koji je muziku renesanse izvodio na autentičnim instrumentima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250510110548_d1eaa267dcef9326a2e488fa72d4add07318193efae410d99daba7f35ce1dfb5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250510110548_d1eaa267dcef9326a2e488fa72d4add07318193efae410d99daba7f35ce1dfb5" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="Dan Evrope"> </figure>  - Tvrđave koje su okosnica Starog grada, ali i Arza, Mamula, tvrđava na Rosama i brojne druge, predstavljaju važne istorijske simbole grada, svjedočeći o prošlosti jer datiraju iz vremena otomanske, mletačke, španske, francuske ili austrougarske vladavine. One su danas spomenici arhitekture, mjesta susreta umjetnika i održavanja kulturnih manifestacija, neizostavan dio turističke ponude, kulturna baština kojom se ponosimo - istakao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić otvarajući manifestaciju. Laura Zampeti, zamjenica ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori, izjavila je da je Crna Gora prešla dug put na svom putu ka pristupanju Evropskoj uniji, te da sada pregovori o pristupanju ulaze u svoju završnu – i najzahtjevniju – fazu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250510110548_eb971f8942f86e2ee81aad883d67040fd65ad511bc2fe2c176227740a2b3d0b8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250510110548_eb971f8942f86e2ee81aad883d67040fd65ad511bc2fe2c176227740a2b3d0b8" data-rendition-name="original" width="4000" height="2667" loading="lazy" alt="Dan Evrope"> </figure>  - Ovo je kritičan trenutak, kada su zemlji potrebni doprinos i podrška lokalnih vlasti i zajednica da bi krenula naprijed i u istom smjeru. Svaka čestica energije je potrebna i ova proslava takođe će pomoći - rekla je Zampeti. U Ulcinju je manifestaciju je otvorio predsjednik Opštine Genci Nimanbegu, a prisutnima se obratio i ambasador Austrije u Crnoj Gori, Kristijan Štajner.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250510110548_365daa1c3ac75c1a75da06d7c77741740b30af46c14285eb51d453762b8bb51b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250510110548_365daa1c3ac75c1a75da06d7c77741740b30af46c14285eb51d453762b8bb51b" data-rendition-name="original" width="981" height="718" loading="lazy" alt="Dan Evrope"> </figure>  - Ovdje danas svi slavimo pobjedu nad fašizmom. Uvijek se treba podsjetiti da su antifašističke vrijednosti, visoke moralne i ljudske vrijednosti, i ovaj dan treba objediniti Evropu - rekao je Nimanbegu. Ambasador Štajner je istakao da Evropska unija projekat mira, projekat vrijednosti, politike, ekonomije i solidarnosti. - Evropski projekti su u svim opštinama Crne Gore, uključujući i Ulcinj. Investicije su veoma važne, i naravno da nam je neophodno da se investicije sprovode na transparentan način za lokalno stanovništvo - dodao je ambasador Štajner.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250510110548_8ba35b05d28b3fa7cd21682dd247dc9401ca2a1a1ad06540662309fcb9a56d0e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250510110548_8ba35b05d28b3fa7cd21682dd247dc9401ca2a1a1ad06540662309fcb9a56d0e" data-rendition-name="original" width="1036" height="707" loading="lazy" alt="Dan Evrope"> </figure>  Manifestacija se održala na arheološkoj lokaciji Šas, gdje je otvoren i info-punkt koji će ubuduće služiti kao informativna tačka za sve posjetioce. „Noć tvrđava – Goes Green“ ove godine je organizovana paralelno u deset evropskih zemalja, na ukupno 72 lokacije, od kojih se šest nalazi u Crnoj Gori.

1250x600

1084x550

Herceg Novi i Ulcinj obilježili Dan Evrope manifestacijom „Noć tvrđava“

Turisti izletnici koji organizovano žele da posjete Stari grad Herceg Novi, prvi put će ovog ljeta plaćati izletničku taksu od jednog eura.
Samo grupe sa vodičem mogu doći u turističko-informativni biro da popune vaučer i uplate taksu, prenosi Novski portal.
U Turističkoj organizaciji (TO) Herceg Novi ne očekuju da će odmah zaživjeti izletnička taksa, ne bar kada je riječ o turistima izletnicima koji već stižu brodovima u gradsku luku iz Budve, Tivta i Kotora.
Vršiteljka dužnosti direktorice TO Herceg Novi, Tanja Mrkaić, kazala je da računaju na turiste koji stižu preko agencija autobusima.
- Imali smo već dva upita i realiozovana su dva obilaska Starog grada. Problem je s brodovima, jer izletnici dolaze s njima neorganizovano. Samo ih brodari preuzmu, izlaze u gradsku luku Herceg Novi i pojedinačno razgledaju Stari grad i tvrđave. Oni moraju da najave dolazak, onda da daju vaučer u turističko-informativni biro. Mi onda napravimo fakturu i oni uplate - objasnila je Mrkaić.
S obzirom na to da je ovo tek prva godina da se uvodi izletnička taksa, mnogi gosti ili ne znaju za to, ili smatraju da bi trebalo u jednu cijenu uključiti obilazak Starog grada i tvrđava Forte Mare, Sat kule, Kanli kule, Španjole, a kada se osposobi za posjete i Potkovičaste kule.
U Herceg Novom je, kako tvrdi Mrkaić, najniža cijena izletničke takse u odnosu na okruženje i region.
U TO očekuju izmjene Zakona o boravišnoj taksi. To bi uskoro moglo da se desi, nakon čega bi predlog o povećanoj boravišnoj taksi išao na saglasnost Skupštine.
Sada turisti plaćaju boravišnu taksu jedan eura, koliko je maksimalno po zakonu.

Herceg Novi: Izletnička taksa za obilazak Starog grada jedan eura

Tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Herceg Novom, predstavnica Evropskog saveza i potpredsjednica SD-a u ovom gradu Tanja Vujičić, postavila je pitanje predsjedniku opštine Stevanu Katiću u vezi radova u Njegoševoj ulici, koji do danas nisu završeni.
- Na moje pitanje u emisiji Debata – zašto nema table na rekonstrukciji Njegoševe ulice sa osnovnim informacijama – gospodin Katić je duhovito odgovorio da meni “vrijeme brzo prolazi”, jer će, kako reče, 1. maja biti tačno šest mjeseci od početka radova – i da je to predviđeni rok.
Evo nas danas, kaže Vujičić, osmog maja - tabla i dalje ne postoji, a radovi još traju.&nbsp;
- Ako meni vrijeme brzo prolazi, čini se da izvođaču radovi idu puževim korakom. Zato još jednom pitam – pošto tabla još nije postavljena – da li ćete je bar okačiti kad se (jednog dana) sve završi, kao spomenik vašem vremenskom poimanju stvarnosti - navela je Vujičić.

Vujičić: Osmi je maj, tabla o rekonstrukciji Njegoševe ulice u Herceg Novom i dalje ne postoji, a radovi još traju

Pregovori o formiranju lokalne vlasti u Herceg Novom započeli su ove sedmice, a kako je gostujući u emisiji „U četiri oka” rekao Stevan Katić, aktuelni predsjednik Opštine i nosilac liste „Znamo se po djelima”, prvi krug razgovora obavljen je sa Novskom listom, koalicijom za „Budućnost Herceg Novog i Boke” i građanskim pokretom URA, a do kraja sedmice razgovaraće i sa Građanskim pokretom „Idemo!“.
Katić vjeruje da će na zasijedanju lokalnog parlamenta 20. maja, do kada je rok za formiranje vlasti, odnosno verifikaciju mandata i podnošenje izvješta Opštinske izborne komisije, biti izabran predsjednik Skupštine opštine.
- Imali smo konsultacije sa najvećim političkim subjektima, koji su postigli rezultate u Herceg Novom, tako da smo već obavili taj prvi krug razgovora sa Novskom listom, koalicijom „Budućnost Herceg Novog i Boke”. Razgovarali smo, takođe, i sa URA-om. Razgovaraćemo do kraja sedmice i sa Građanskim pokretom „Idemo! - navodi on.
Zajednički sastanak potencijalnih koalicionih partnera, kako informiše Katić, biće organizovan nakon pojedinačnih razgovora sa svim potencijalnim koalicionim partnerima.
- Kako bi definisali taj okvirni koalicioni sporazum, koji bi trebalo da bude potpisan, nadam se, do te konstitutivne sjednice, odnosno do 20. maja. Na osnovu dosadašnjih razgovora i konsultacija sa svim našim dosadašnjim partnerima, mislim da neće biti velikih problema da se konstituiše vlast u Herceg Novom, kao što je to bilo 2017. i 2021. godine - uvjeren je Katić.
Koalicija sa dosadašnjim partnerima i novim potencijalnim značila bi snažnu većinu u lokalnom parlamentu, smatra aktuelni predsjednik Opštine.
- Vlast u Herceg Novom, koja je i u prethodnih osam godina, odnosno prvo četiri, a zatim još četiri godine, vodila grad, kada saberemo ukupan broj mandata, uvećali smo taj broj za jedan. Do sada smo imali 27 od 35, sada je tu mogućnost za 28, pa čak i za 29. U svakom slučaju ćemo se dogovoriti narednih dana - kazao je on.
Konstitutivna sjednica Skupštine opštine Herceg Novi zakazana je za 20. maj, u 13 časova. Na predloženom dnevnom redu nalaze se dvije tačke: Izvještaj Opštinske izborne komisije o sprovedenim izborima za izbor odbornika u Skupštini opštine Herceg Novi, na izborima održanim 13. aprila ove godine i izbor predsjednika Skupštine opštine Herceg Novi.

Katić: Počeli pregovori o formiranju vlasti u Herceg Novom, u opticaju 29 mandata

Ove sedmice, nakon prvomajskih praznika, počeli su pregovori oko uspostavljanja lokalne vlasti u Herceg Novom, nakon redovnih izbora 13. aprila. Kako se i očekivalo, razgovor su započeli dosadašnji partneri u vlasti.
U ponedjeljak su za pregovarački sto sa Demokratama, odnosno aktuelnim i vjerovatno budućim predsjednikom Opštine, Stevanom Katićem, sjeli predstavnici liste „Za budućnost Herceg Novog i Boke”. To je koalicija koju čine NSD, DNP, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora, prenosi Novski portal.
- Očekujem da ćemo do konstitutivne Skupštine 20. maja već imati jasan dogovor. Tačnije, sjedali smo s njima, razgovarali, ali nismo išli u detalje. Mislim da ćemo do kraja sedmice, ili početkom iduće, imati jasne pozicije nakon razgovora i sa drugim potencijalnim koalicionim partnerima - kazao je tom mediju nosilac liste „Za budućnost Herceg Novog i Boke“ i dosadašnji predsjednik SO, Ivan Otović.
On nije htio da precizira koliki udio u vlasti očekuju, s obzirom da su osvojili 5 odborničkih mjesta, dva manje nego na prethodnim izborima.
- Sačekaćemo da vidimo kakav će biti njihov predlog kako treba da izgleda vlast, pa ćemo se nakon toga odrediti - kaže Otović.
Kako Novski portal saznaje, večeras će o mogućem vladajućem koalicionom partnerstvu razgovarati sa Demokratama i Novska lista - „Naš grad, naš brod“. To je druga lista po osvojenom broju glasova, odnosno ima deset odborničkih mjesta, ili tri više nego na izborima 2021. godine.
Pregovore vode Demokrate, odnosno Stevan Katić, čija lista je dobila najviše, 12 mandata, dva više nego ranije.

Počeli pregovori o formiranju vlasti u Herceg Novom; Otović: Do početka iduće sedmice imaćemo jasne pozicije

Rok za konstituisanje lokalne vlasti u Herceg Novom je 21. maj, do kada treba da se konstituiše parlament i na toj konstitutivnoj sjednici izabere i predsjednik parlamenta. Nakon prvomajskih praznika sazvaćemo sastanak svih naših koalicionih partnera sa kojima smo činili vlast u Herceg Novom i mislim da tu ne bi trebalo da bude nekih poteškoća da se dogovorimo - rekao je za Radio Televiziju Herceg Novi aktuelni predsjednik ove primorske opštine Stevan Katić.
Ističe da potreba da se nastavi rad na velikim infrastrukturnim projektima i pripremi nastupajuće turističke sezone, kao i najavljeni Zakon o izbornoj reformi, koji podrazumijeva sve izbore u jednom danu za dvije godine, ne ostavljaju prostor za odgađanje
Katić dodaje da, nakon proglašavanja konačnih rezultata lokalnih izbora održanih 13. aprila, s obzirom na to da nije bilo žalbi koje bi značile prolongiranje, početak intenzivnijih pregovora o formiranju vlasti uslijediće nakon praznika.
S obzirom na mogućnost skraćenih mandata do 2027. godine, Katić smatra da će dogovor oko konstituisanja vlasti biti postignut relativno brzo, te da će na toj konstitutivnoj sjednici biti izabran predsjednik Skupštine opštine.
- Po nekim pravilima se zna već kako bi to trebalo da ide. Ona lista koja je najjača dobija mjesto predsjednika Opštine, to je nešto što je uspostavljeno kao praksa u prethodnom periodu. Druga po snazi dobija mjesto predsjednika Skupštine, treća podpredsjednika Opštine i tako da je to nešto što je već postalo praksa. Mislim da u odnosu na cijelu tu priču, ne bi trebalo da bude nekih značajnijih problema - rekao je Katić.
Do sada u lokalnom parlamentu je 27 odbornika činilo vlast, podsjeća Katić, sada je taj broj povećan za najmanje jedan.
- Postoje tu još i ove ostale političke grupacije, koje su osvojile po jedan mandat, vidjećemo i sa njima kakvo im je mišljenje oko svega toga. U svakom slučaju, nama je potrebno, kada je u pitanju Herceg Novi, da svi ljudi koji imaju kapacitet i žele da rade za interes ovog grada, nevezano ko je koja politička partija, se pokažu i daju doprinos, jer zaista je neophodno danas da svi imamo što je moguće bolje kadrove koji će uspješno voditi Herceg Novi i u narednom periodu - istakao je Katić.
Mandat aktuelnoj vlasti ističe 9. juna, a kada nova vlast bude konstituisana, biće intenziviran i angažman na započetim i novim projektima, zaključio je Katić.

Katić: Rok za konstituisanje lokalne vlasti u Herceg Novom do 21. maja, nakon prvomajskih praznika sastanak koalicionih partnera

Dok se na bilbordima zahvaljuju, građani su opet tu da plate ceh. Vlast u Herceg Novom obećala je brigu o građanima, a onda im zahvalila poskupljenjem komunalnih usluga i zakupnina - kazala je predstavnica Evropskog saveza i potpredsjednica OO SD Herceg Novi Tanja Vujičić komentarišući najave da od 1. maja u prosjeku cijene komunalnih usluga individualne komunalne potrošnje za održavanja pijaca, groblja, kapela i sahranjivanje, kao i usluge efektivnog rada vozila i drugih sredstava za rad hercegnovskog preduzeća Komunalno stambeno u prosjeku biti 30 odsto veće.
Lažna obećanja o smanjenju troškova života su, kako je rekla, zamijenili sa “olakšavanjem” svakodnevnog života još većim računima.&nbsp;
- Poskupljenje komunalnih usluga i zakupnina na pijacama čak i do 30 odsto. Jasno je, to je njihov način da pokažu koliko im je stalo do građana. Građani su opet samo alat u njihovoj političkoj igri, a prava “zahvalnost” stiže kroz još veće troškove - ističe Vujičić.
S obzirom na sve to, kako dodaje, postavlja se pitanje da li vlast uopšte razmišlja o stvarnim potrebama ljudi, ili su samo fokusirani na svoju političku igru.
- Ako je ovo njihov način “brige”, onda je jasno da su građani ponovo ostali samo sredstvo za ostvarenje njihovih interesa - zaključila je Vujičić.

Vujičić: Vlast u Herceg Novom građanima zahvalila poskupljenjem komunalnih usluga i zakupnina

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi uhapsili su povratnika u izvršenju krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droge M. M. &nbsp;(57), kod kog su, pretresom kuće, pronašli narkotike i 12.300 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
U pretresu, koji je izvršen po naredbi suda, pronađeno je više pvc pakovanja sa oko 57 grama bijele praškaste materije nalik na opojnu drogu kokain, kao i jedno pvc pakovanje sa sadržajem biljne materije zelene boje nalik na opojnu drogu marihuanu težine oko 28 grama, vagu za precizno mjerenje, kao i novac za koji se sumnja da je stečen kriminalnom djelatnošću.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu M. M, uz krivičnu prijavu, uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlaščena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - precizirano je u saopštenju.

Hapšenje u Herceg Novom: Zaplijenjena droga i 12.300 eura kod povratnika

Odbornica Pokreta Evropa sad u Skupštini opštine Berane, Sanja Kovačević demantavala je medijske napise da je porukom „Krv prolivali“, kojom je prokomentarsala objavu jednog korisnika Fejsbuka povodom Dana nezavisnosti, bila kletva, već da se odnosio na viševjekovne borbe za slobodu Crne Gore.
Kovačević, inače ljekarka zapošljena u Domu zdravlja u Beranama, prokomentarsala je objavu jednog korisnika Fejsbuka koji je, uz snimak slavlja povodom Dana nezavisnosti, napisao kako i danas sa kumom slavi ono za što su se borili - Crnu Goru.
U reagovanju ističe da su tumačenjem njenih riječi čitaoci dovedeni u zabludu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fljekarka-i-odbornica-pes-a-u-beranama-komentarisala-proslavu-dana-nezavisnosti-porukom-krv-prolivali&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U medijima su objavljene informacije koje se odnose na mene lično i koje su mi ne samo nanijele štetu, već su me izložile i otvorenim prijetnjama i vrijeđanju, kako u komentarima uz objavljenu vijest, tako i u vidu direktnih poruka na društvenim mrežama. Dio tih izliva mržnje može se pripisati zabludi u koju su čitaoci dovedeni time što je mojim riječima zlonamjerno dato značenje koje one nijesu imale, a što su mediji bez provjere prenijeli. Pri tom je kao „dokaz“, sve uz moju fotografiju, ime, prezime i radno mjesto, priložen snimak samo jednog dijela komunikacije ispod jedne Facebook objave - navela je Kovsačević u reagovanju.
Prema njenim riječima, svakome ko je vidio cijelu objavu, dok je nije autor, kako tvrdi, obrisao nakon što su počeli napadi, bilo je jasno da se komentar „krv prolivali“ nadovezivao na njegovu rečenicu „za ovo smo se borili“, i da se odnosio na viševjekovne borbe za slobodu Crne Gore.
- Ipak, u uzavreloj političkoj atmosferi današnje Crne Gore, neko je pomislio da bi tim riječima moglo da se prida značenje kletve i da bi sve to moglo da se zgodno iskoristi za međupartijski obračun. Naime, iako se ne bavim profesionalno politikom, niti to namjeravam da činim, od 2025. sam odbornica PES-a u Skupštini opštine Berane - dodala je Kovačević.
Pošto je, podsjeća ona, protiv nje podnijeta i krivična prijava za izazivanje nacionalne mržnje i javno podsticanje na nasilje i mržnju, nada se da će i o tome ubrzo nadležne institucije uskoro da kažu svoju riječ.&nbsp;
- Očekujem da ćete i o ishodu tog postupka, kakav god bude, izvjestiti u jednakom obimu kao i o njegovom pokretanju - istakla je ona.
Kovačević je napomenula da se oglasila zbog svojih sugrađana koji je, kako kaže, dobro poznaju i koji su joj proteklih dana, nevezano za njihovo političko opredjeljenje, pružali podršku.
- Pišem zbog sugrađanki i sugrađana iz drugih dijelova Crne Gore koji su grubom manipulacijom radi zadovoljenja sitnih političkih interesa i medijskom promocijom te manipulacije dovedeni u zabludu da im jedna ljekarka želi zlo - zaključila je Kovačević.

Kovačević: „Krv prolivali“ se odnosilo na viševjekovnu borbu za slobodu, moj komentar iskorišćen za međupartijski obračun

Pilot koji je posljednji let Montenegro erlajnsa ovjekovječio srcem na nebu Nikola Pavlićević komentarišući stanje u kom se trenutno nalazi crnogorski nacionalni avio prevoznik, Er Montenegro, navodi da se nakon gašenja MA nije smjela napraviti pauza u radu, posebno ne u trajanju šest mjeseci.
Time je, smatra Pavlićević, napravljena usluga Er Serbia i beogradskom arodromu.
- Vlada nije smjela da dozvoli da se nakon gašenja Montenegro erlajnsa napravi prazan prostor od šest mjeseci. Taj prazan prostor je ‘namješten’ Srbiji i traje do danas. Sada pričaju o uvođenju Zakona o linijama od javnog značaja, ali niko ne pominje da je Montenegro erlajns bio mnogo jači, iako infratrukturno slabiji od Beograda, jer smo imali bolje linije. Danas, sa Air Montenegrom to nije slučaj - rekao je Psvićević u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M.
Pavličević dodaje da se sa “jednim i po, dva aviona” ne može postići uspjeh niti rezultat kojim se može pohvaliti, podsjećajući na svoje brojne objave na društvrnim mrežama o &nbsp;avionu sa spornom dokumentacijom.
- Juriti sporne avione koje ni sama Srbija nije htjela da uzme, po mom mišljenju nije uspjeh. U avijacijskim krugovima se priča da su na avionu koji je u upotrebi vršeni radovi koji nijesu zabilježeni, o njima ne postoji nikakav trag, takav avion leti i to nema niko da isprati - naglašava Pavlićević.
Gost Drugačije radio veze objašnjava da se avio sabraćaj u Albaniji razvija zato što je država spremna da ulaže u njega, dodajući da se aerodromi “ne razvijaju od vazduha nego od ulaganja".
- Zašto mi idemo na jeftinije varijante..? Mi pet godina letimo sa dva aviona - rekao je bivši pilot Montenegro erlajnsa, koji već neko vrijeme leti za kompaniju Air Astana iz Kazahstana.
Nikola Pavlićević je jedan od četvorice crnogorskih pilota koji je, svojevremeno, završio obuku za Embraer 185, a kasnije i na Airbusu. Ni ta stručna znanja, ni činjenica da je u vrijeme kovida, rizikujući sopstveno zdravlje, dovezao u Crnu Goru hiljade naših državljana iz inostranstva, nijesu dovoljne da ponovo leti za crnogorsku nacionalnu kompaniju.&nbsp;
Pavlićević je govoreći o svom iskustvu poslije gašenja Montenegro erlajnsa i sporu koji se vodi protiv njega, nakon što je iscrtao srce iznad Crne Gore upravljajući avionom koji je ujedno bio i posljednji let te kompanije, kazao da je u jednom sudskom procesu jasno rekao da se ne može zaposliti jedino u svojoj matičnoj državi.
- Oni su meni u obrazloženju otkaza kazali da ne ispunjvam uslove za dobijanje identifikacione kartice (koja je uslov da se pristupi avionu). Ja sam na jednom ročištu sudiji najiskrenije kazao da sam jedini pilot, i u evropskom i u crnogorskom registaru, koji ima parvo da radi svuda osim u Crnoj Gori - rekao je Pavlićević.
On je dobio prvostepeni sudski spor, a reakcije advokata ("sud se zaigrao") kompanije navodi kao primjer neprimjerenog odnosa prema instituciji. No, prema uvidu Ombudsmana i AZLP, liše suda, nema institucije koja se nije ogriješila o njegova prava, radna i ljudska: Vlada, ANB, UP...
Na javnosti je da procijeni da li je takav odnos prema Nikoli Pavlićeviću plod slučaja i spleta okolnosti ili odmazda za nespremnost da ćutke prelazi preko nepravdi i anomalija i, nadasve, za srce koje je iscrtao na nebu tokom posljednjeg leta Montenegro erlajnsa?

Pavlićević: Ja sam jedini pilot koji ima pravo da radi svuda, osim u Crnoj Gori

Zapadni saveznici više ne postavljaju ograničenja na domet oružja koje isporučuju Ukrajini za napade na ruske vojne ciljeve, izjavio je njemački kancelar Fridrih Merc 26. maja, prenosi Kyiv Independent.
- Ne postoje više nikakva ograničenja u pogledu dometa oružja koje isporučujemo Ukrajini – ni od strane Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, niti nas. Ni Sjedinjene Američke Države ne uvode ograničenja. To znači da Ukrajina sada može da se brani, na primjer, napadima na vojne položaje u Rusiji. Do nedavno to nije bilo moguće, a osim u veoma rijetkim slučajevima, to se nije ni dešavalo - rekao je Merc tokom diskusije koju je organizovao kanal WDR.
<h2>Isporuka raketa</h2>
Ukrajina je ranije dobila rakete dugog dometa od Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske – uključujući ATACMS, Storm Shadow i SCALP – ali su u početku mogle biti korišćene samo protiv ruskih snaga na okupiranim ukrajinskim teritorijama.
Krajem 2024. administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena, zajedno s drugim saveznicima, popustila je ograničenja, omogućivši Ukrajini da koristi rakete dugog dometa protiv vojnih ciljeva u ruskim pograničnim oblastima. Bivši predsjednik SAD Donald Tramp kritikovao je Bajdenovu odluku o ukidanju ograničenja, dok istovremeno pokušava postići mirovni sporazum između Kijeva i Moskve.
Njemački kancelar je takođe istakao da, dok Ukrajina koristi oružje za napade na rusku vojnu infrastrukturu, Rusija nastavlja napadati ukrajinske "gradove, vrtiće, bolnice i domove za starije".
Prije nego što je postao kancelar, Merc je najavio da će ukinuti zabranu svog prethodnika Olafa Šolca na isporuku njemačkih krstarećih raketa Taurus, koje imaju domet od 500 kilometara. Međutim, od preuzimanja dužnosti, nije potvrdio hoće li te rakete zaista biti isporučene.
<h2>Trampov bijes</h2>
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je u ponedjeljak da se nada da će se "bijes" njegovog američkog kolege Donalda Trampa prema Rusiji konačno „pretvoriti u djela“, posebno kada je riječ o prijetnji "masovnim" američko-evropskim sankcijama, nakon razornih ruskih napada na Ukrajinu tokom vikenda.
Američki predsjednik, koji želi okončati rat u Ukrajini, za svog ruskog kolegu Vladimira Putina rekao je da je "potpuno lud".
- Predsjednik Tramp je shvatio da je, kada je predsjednik Putin telefonom rekao da je spreman za mir, odnosno kada je svojim izaslanicima kazao da je spreman za mir, zapravo lagao - rekao je Makron novinarima u glavnom gradu Vijetnama, Hanoju.
Ponovo su, kako je rekao, vidjeli bijes Donalda Trampa. To je, kaže Makron, svojevrsni oblik nestrpljenja.
- Nadam se da će se pretvoriti u djela - istakao je Makron.
On je podsjetio da je u nekoliko navrata u prošlosti američki lider osuđivao je napade. 
- Nadam se da će se ogorčenje koje je iskazao, a koje i mi s njim dijelimo, pretvoriti u sposobnost da Sjedinjene Države, zajedno s Evropljanima, zaprijete Putinu potpuno drugačijim i mnogo ozbiljnijim paketom sankcija, koji će nam omogućiti da spriječimo Rusiju i konačno prekinemo taj sukob. Ovdje je ugrožena vjerodostojnost Sjedinjenih Američkih Država - rekao je Makron, dodavši da je o tome "razgovarao" s Trampom.

Ukrajina dobija zeleno svjetlo: Zapad uklanja ograničenja na rakete dugog dometa

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je danas da razmatra mogućnost da Univerzitetu Harvard oduzme tri milijarde dolara saveznih grantova i ta sredstva preusmjeri na zanatske škole širom SAD, navodeći da prestižni univerzitet treba da "plati cijenu" zbog, kako tvrdi, odbijanja da se uskladi s nacionalnim interesima.
Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social poručio da je vrijeme da se "preispita kome novac ide" i da su "tržištu rada potrebne konkretne vještine, a ne ideološki centri".
Ova najava dolazi samo nekoliko dana nakon što je Trampova administracija pokušala da zabrani Harvardu upis stranih studenata, što je privremeno blokirao savezni sud, prenosi Rojters.
Sud u Vašingtonu u petak je ocijenio da bi zabrana upisa stranih studenata predstavljala "očigledno kršenje Ustava" i imala "trenutan i razoran efekat" po univerzitet i više od 7.000 nosilaca studentskih viza na Harvardu, prenosi Tanjug.
Univerzitet Harvard je prethodno tužio Trampovu administraciju zbog zamrzavanja pomenutih sredstava, mahom namijenjenih za biomedicinska istraživanja kroz Nacionalni institut za zdravlje (NIH).
Najnovija Trampova prijetnja je dio šire konfrontacije između američkog predsjednika i elitnih obrazovnih institucija, koje on i republikanci često optužuju da su pristrasne i da naginju ljevičarskim idejama.
Konflikt s Harvardom sve više dobija političku dimenziju i mogao bi da igra značajnu ulogu u predizbornim porukama Trampove kampanje, usmjerene na kritiku obrazovne elite i favorizovanje alternativnih modela obrazovanja, dodaje britanska agencija.

Tramp planira da oduzme Harvardu tri milijarde dolara: Vrijeme da se preispita kome ide novac

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Tag: herceg-novi