Čini se da će sljedeći evropski nacionalni vođa doći s krajnje desnice. Herbert Kikl je u dobroj poziciji da postane novi austrijski kancelar, a establišment Evropske unije sprema se za nove muke te novi udarac u stomak, koji će otežati Evropi borbu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše Politico.
Kikl, koji će postati prvi krajnje desni čelnik Austrije nakon Drugog svjetskog rata, nije skrivao da se divi mađarskom premijeru Viktoru Orbanu i vjerovatno će igrati sličnu igru: sarađivati ​​sa Kremljom, sukobljavati se s mainstreamom EU i slijediti tvrdokorne politike u područjima poput migracija.
Ako njegova Slobodarska stranka (FPÖ) preuzme vlast, to će značiti da će nezanemariv dio EU, od Mađarske preko Austrije do Slovačke pod premijerom Robertom Ficom i potencijalno do Češke, gdje bivši premijer Andrej Babiš vodi u predstojećim anketama uoči izbora u oktobru, biti naklonjen Rusiji tri godine nakon Putinove specijalne vojne operacije na tlu Ukrajine.
To, navodi Politico, budi uznemirujuća sjećanja u Briselu, koji je 2000. gledao kako FPÖ pod vođstvom jednog od Kiklovih prethodnika, Jorga Haidera, postaje dio austrijske vladajuće koalicije. U to su vrijeme druge vlade unutar EU prekinule bilateralne kontakte s Bečom.
Postane li kancelar, Kikl će otići korak dalje od Haidera. Juče su započeli koalicijski pregovori s Austrijskom narodnom strankom desnog centra (ÖVP) nakon prekida pregovora među glavnim strankama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFjld7GgZyUs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<h2>Prva žrtva mogla bi biti Ukrajina</h2>
Sličnosti između Kikla i Orbana, kojeg je nazvao "uzorom", su zapanjujuće. Baš kao i Orban, FPÖ računa na ruski gas, vrlo je kritičan prema sankcijama Rusiji i želi smanjiti pomoć Ukrajini.
Ono što je zabrinjavajuće za EU, posebno u područjima gdje je potreban dogovor između svih 27 vlada, jeste da bi dvojac vjerovatno radio zajedno na blokiranju velikih inicijativa. Orban je godinama smetao Briselu, iako bi u konačnom često pokleknuo pred političkim pritiscima, poput proširenja EU prije nešto više od godinu dana. Ali, Mađarska i Austrija koje nastupaju zajedno mogle bi da predstavljaju snagu protiv koje bi se Unija puno teže borila.
Nije teško zamisliti da bi prva žrtva mogla biti Ukrajina. 
- Evropska unija trenutno na svakom koraku slijedi kurs eskalacije, koji bi mogao završiti trećim svjetskim ratom - stoji u programu Kiklove stranke.
Sankcije Rusiji čine EU "djelimično krivom za patnje i smrt u Ukrajini i Rusiji samo potpiruju dalji sukob", smatra Harald Vilimski, vodeći kandidat FPÖ-a za izbore za EU. 
Kiklova stranka ponavlja tvrdnju novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa da bi EU trebala prihvatiti "mirovnu politiku" kako bi prisilila Ukrajinu na pregovore. Stranka je obećala da će blokirati bilo kakvu pomoć Ukrajini putem Evropskog fonda za mir. 
U 2016. stranka je čak potpisala "sporazum o prijateljstvu" s Putinovom strankom Ujedinjena Rusija u kojem su se dvije strane dogovorile da razmjenjuju ​​informacije i održavaju redovne zajedničke konsultacije.
<h2>Odjeci nacističkog perioda</h2>
Dok je Kikl nakon ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini u februaru 2022. naglasio da je ovaj sporazum o prijateljstvu u međuvremenu istekao, stranka i dalje ima povoljno stajalište o Rusiji. Posjete Orbana i Fica Moskvi austrijska krajnja desnica opisala je kao "pravu mirovnu diplomatiju".
Kikl, koji se proglasio narodnim kancelarom (Volkskanzlerom, op.a.), tokom predizborne kampanje 2024, što je izraz koji je došao u prvi plan kada su nacisti preuzeli vlast u Njemačkoj 1933. takođe razmišlja o potpunoj reformi austrijskog sistema azila.
Obećao je da će očuvati "homogenost" austrijskog naroda suspendovanjem prava na azil putem "zakona o vanrednom stanju" i zalaganjem za "dosljednu reemigraciju" tražilaca azila. To bi bilo jasno kršenje zakona EU.
Program stranke zagovara smještaj evropskih migracijskih centara u trećim zemljama za "milione ljudi" i obustavu plaćanja EU ako blok ne održi svoje obećanje da će "zaštititi" svoje vanjske granice.
FPÖ takođe ima za cilj da sruši Evropski zeleni dogovor, skup politika EU čiji je cilj da učini blok ugljeno neutralnim, što smatra jednim od glavnih uzroka nedostatka konkurentnosti u Evropi. 
- Strogi propisi EU moraju biti razbijeni - navodi se u stranačkom programu.
<h2>Presedan za Njemačku</h2>
U Njemačkoj Kikla slavi krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), druga po anketama uoči izbora u februaru. Iako AfD i FPÖ ne sjede u istoj panevropskoj grupi u Evropskom parlamentu, blisko su povezani, što podstiče strahove u Berlinu da bi Austrija mogla da postavi presedan za najveću evropsku privredu i najbližeg komšiju.
Pokušaj Kikla da sastavi vladu naišao je na kritike gotovo cijelog političkog spektra u Njemačkoj.
- Situacija u Austriji pokazuje šta se događa kada više niste u mogućnosti da formirate savez - rekao je njemački ministar privrede Robert Habek iz Zelenih za javni radio "Deutschlandfunk".
S druge strane, Alis Veidel, dopredsjednica AfD-a, pozvala je njemački desni centar da sruši "sanitarni kordon" prema krajnjoj desnici i razmisli o ulasku u koalicijsku vladu, molbu koju su konzervativci do sada uporno odbijali, prenosi Index.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Politico: Evropa dobija novog Orbana

Takozvani IBAR zakoni pokazatelj su da se usvojene reforme ne implementiraju, što dovodi u pitanje održivost poglavlja 10. Zbog neimenovanja članova Savjeta za audiovizuelne usluge, kao i zbog pritisaka i targetiranja kritički orijentisanih medija, prije svega od strane bezbjednosnog sektora i političkih partija – što se u izvještaju odnosi na Demokrate – Crna Gora bilježi ozbiljne izazove, kazala je, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E, politikološkinja i kolumnistkinja Antene M, Nevena Kovačević.
Kovačević je istakla da je Izvještaj Evropske komisije, kao i ranijih godina, napisan diplomatskim jezikom, za razliku od izvještaja Evropskog parlamenta, koji, kako kaže, „mnogo jasnije mapira faktore koji eksponiraju maligne uticaje“.
- Kada je riječ o Evropskoj komisiji, tu imamo više diplomatski rječnik, ali ako se iza tog celofanom uvijenog jezika zagrebe ispod površine, vidimo sve one neuralgične tačke – slabosti i izazove sa kojima se Crna Gora suočava već godinama. Ono što je ključno jeste da smo mi, ja to ne bih nazvala usporavanjem, nego nazadovanjem na polju vladavine prava. Ako smo dobili lošiju ocjenu u odnosu na prethodnu godinu, onda to nije usporavanje, nego nazadovanje. To bi trebalo najviše da nas zabrine, jer su poglavlja 23 i 24 ključna za završetak pregovaračkog procesa. Sav optimizam pada u vodu ukoliko nazadujemo u poglavljima koja su najvažnija. Međutim, dobro je što dobijamo ohrabrenja – ovaj izvještaj jeste najoptimističniji do sada i trebalo bi da bude podsticajan za vlast. Hoće li biti, to ćemo vidjeti. Ja nijesam sigurna da naša vlast ima tu vrstu ozbiljnosti, jer ovaj izvještaj treba pažljivo pročitati i analizirati svaki njegov segment. Upravo iz ovog dokumenta dobijamo jasne smjernice šta bi trebalo dalje raditi. Glavni problem Crne Gore jeste nedostatak implementacije reformi - kazala je Kovačević.
Smatra da je, zbog sporije dinamike u ispunjavanju ciljeva, pitanje da li će Crna Gora uspjeti da zatvori pet poglavlja do kraja godine, te kao primjer navodi poglavlje 31, koje je upitno zbog bilateralnih odnosa sa Hrvatskom.
- Imamo i poglavlje 27, koje je sporno zbog kolektora u Botunu – s jedne strane zbog sporenja vlasti po tom pitanju, a s druge strane zbog činjenice da se godinama ne radi dovoljno na planu zaštite životne sredine, iako je Crna Gora Ustavom definisana kao ekološka država - istakla je Kovačević.
Ukazala je i na izjavu komesarke Marte Kos, koja je poručila da „ne želi ruske trojanske konje u Evropskoj uniji“. Iako se, kako kaže, izjava nije direktno odnosila na Crnu Goru, „jasno je svakome ko se iole bavi političkim prilikama što ta poruka znači“.
- Koliko je ona poruka važna u kontekstu Demokrata i bezbjednosnog sektora, toliko je značajna i u kontekstu proruske agenture koju predvode lideri bivšeg Demokratskog fronta. Upravo zbog toga mislim da su izostale optimistične poruke vlasti, kakvima smo svjedočili prethodnih godina - zaključila je Kovačević.

Kovačević: Izvještaj Evropske komisije, iako najoptimističniji do sada, ukazuje na nazadovanje u oblasti vladavine prava

Na predlog upravnih odbora domova učenika i studenata, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija donijelo je rješenje o utvrđivanju cijena smještaja i ishrane u domovima učenika i studenata za školsku/studijsku 2025/26. godinu. Ukupna cijena smještaja i ishrane u domovima učenika i studenata u Podgorici, Kotoru, Cetinju, Baru, Nikšiću i Beranama iznosi 100 eura mjesečno, od čega Ministarstvo dotira 60 eura, dok učešće učenika i studenata iznosi 40 eura. Cijena ishrane za učenike i studente abonente iznosi 79 eura mjesečno, od čega Ministarstvo dotira 47,50 eura, a učešće učenika/studenata iznosi 31,50 eura. Iz Ministarstva podsjećaju da cijene smještaja i ishrane nijesu mijenjane od školske/studijske 2023/24. godine, kako bi se zadržala finansijska podrška učenicima i studentima i obezbijedili adekvatni uslovi za učenje, razvoj i studiranje. - Ovim odlukama želimo da pokažemo da Ministarstvo ostaje posvećeno unapređenju studentskog i učeničkog standarda, uz brigu o jednakim mogućnostima i dostupnosti obrazovanja za sve - navodi se u saopštenju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105101128_6102d8858526d5708a85123d4e2406f6bc51d8049d9ffc0d1a133144c29a5cd3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105101128_6102d8858526d5708a85123d4e2406f6bc51d8049d9ffc0d1a133144c29a5cd3" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="mpni"> </figure>  &nbsp;

MPNI: Utvrđene cijene smještaja i ishrane u domovima učenika i studenata za 2025/26. godinu

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirane su 22 saobraćajne nezgode, a poginula je jedna osoba.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su teže povrijeđene dvije osobe, a lakše sedam.
Navodi se da je u Podgorici evidentirano 19 saobraćajnih nezgoda, a u Baru, herceg Novom i Kotoru po jedna.
&nbsp;Izdata su 364 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 45 prekršajnih prijava.
&nbsp;Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za 24 sata 22 saobraćajne nezgode, poginula jedna osoba

Povodom 120 godina od donošenja Nikoljdanskog ustava, Ustavni sud Crne Gore raspisao je nagradni konkurs za najbolji studentski esej na temu „Od slobode do ustavnosti – žive li još ideali Nikoljdanskog ustava u savremenoj Crnoj Gori?“ Na konkurs se mogu prijaviti studenti osnovnih studija prava sa Univerziteta Crne Gore, Univerziteta Mediteran i Univerziteta Donja Gorica. Najbolje radove izabraće tročlana komisija, a pored plakete, biće dodijeljene i novčane nagrade u sljedećim iznosima: Prva nagrada – 500 eura Druga nagrada – 300 eura Treća nagrada – 200 eura Iz Ustavnog suda ističu da obilježavanjem jubileja slave tradiciju i ustavnu kulturu Crne Gore, te da žele da studenti prava prepoznaju sebe kao buduće nosioce ustavnosti i vladavine prava. U okviru obilježavanja 120 godina od donošenja prvog pisanog ustavnog akta Crne Gore, Ustavni sud će po prvi put organizovati i konsultacije za studente prava, koje će se održati u trećoj nedjelji novembra. Tokom tih susreta, studenti će moći da dobiju stručne smjernice od predsjednice suda, sudija i ustavnosudskih savjetnika za pripremu svojih radova. Konkurs traje do 5. decembra, a nagrade će biti dodijeljene 10. decembra, na Međunarodni dan ljudskih prava. Nagrađeni eseji biće objavljeni na sajtu i u biltenu Ustavnog suda Crne Gore. Pravila konkursa i prijavni formular dostupni su na zvaničnoj internet stranici: www.ustavnisud.me .Konkurs se realizuje uz podršku AIRE centra i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105101120_9667c60ad91d14f5d508f38cd60834902c1e5102b2dcc6e3bf0d11f1729ea4ac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105101120_9667c60ad91d14f5d508f38cd60834902c1e5102b2dcc6e3bf0d11f1729ea4ac" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="konkurs 1"> </figure>  &nbsp;

Ustavni sud raspisao nagradni konkurs za najbolji studentski esej

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Ne želim da iznosim odbranu i neću odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, to je pred podgoričkim Osnovnim sudom istako Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupšine Andrije Mandića. On se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je spojen sa postupkom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Optuženi Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću.&nbsp;
Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima, a u &nbsp;pucnjavi je ranjen Perović.
Postupak vodi sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Ivana Becić, dok optužnicu zastupa tužilac Ivan Bojović.
Optuženi Mandić je odbio da pred sudom istako da će odgovarati samo pitanja samo svog advokata.
PEROVIĆ: NIJESAM PSIHIČKI DOBRO
Svjedok oštećeni Darko Perović istakao je da za današnje ročište nije dobio poziv &nbsp;i da nije, kako kaže, sposoban psihički da iznosi odbranu, tr da ima psihičkih problema i ne može danas da iznosi ništa.
Na pitanje sudije kakavih psihičkih problema ima i da li je to medicinski evidentirano, oštećeni je rekao da nije medicinski evidentirano i da ima “psihičke probleme sam sa sobom.”
Sutkinja Becić zbog toga pozvala vještaka medicinske struke Željka Golubovića, kako bi utvrdio psihičko stanje oštećenog.
“Ja neću da me vještači niko i neću mu odgovarati na pitanja”, istakao je Perović, nakon odluke suda.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Tokom ročišta saslušan je svjedok Uroš Radusinović.
“Uglavnom ja i drug smo se kretali tom ulicom, gdje smo vidjeli dva zaustavljena vozila i mislili smo da je udes. Prošli smo tu još jednom i vidjeli smo gužvu nakon čega smo čuli nešto nalik na pucanj. Kada smo prolazili tu vidjeli smo da su na jednoj strani tri lica i to na strani napadača, a drugoj strani više lica. Primijetio sam da jedno lice u šarenoj trenerci kleči, nijesam vidio pištolj. Ne bih mogao da opišem ta lica jedino što je jedno lice bilo proćelavo, imao je crni duks i oko 30 ili 40 godina. Od vozila sam vidio džip Rendž Rover kafene boje i narandžastu Škoda Fabiu čini mi se da je bio i jedan Megan ali u prolazu”, rekao je pred sudom Radusinović.
Nakon što ga sutkinja Becić svjedoka upozorila na velike razlike u kazivanju kod tužioca i danas pred sudom, Radusinović je rekao da je dosta vremena prošlo i da je zbog toga zaboravio detalje, a da je pištolj vidio.
Na glavnom pretresu nije pristupio drugi oštećeni Turković.
U svojstvu svjedoka saslušani su i Stefan Kalja i Aleksandar Boričić koji je sa Mandićem u kumovskim odnosima. Oba svjedoka ostala su &nbsp;pri izjavi koju su dali pred tužiocem.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar kada je planiran nastavak saslušanja svjedoka među kojima i saslušanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, strica optuženog.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Mandić: Neću iznositi odbranu; Perović: Psihički nisam dobro; Na idućem ročištu planirano saslušanje predsjednika Skupštine

Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je i vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje oslobađajuću presudu protiv Mitra Kneževića, Stojana Albijanića, Nemanje Miljkovića, Petra Zolaka, Srđana Svjetlanovića, Davida Banjca i Stefana Regojevića za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
- Apelacioni sud je, nakon sjednice vijeća, donio rješenje kojim je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje - saopšteno je iz Apelacionog suda. 
Prvostepenom presudom optuženi Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Kaurin Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo razbojništvo u saizvršilaštvu jer nije dokazano da su učinili djelo za koje su optuženi.
Oštećena porodica Mrdak i Pošta Crne Gore AD Podgorica upućeni su na redovnu građansku parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva. Kako su ukazali u Apelacionom sudu, žalbe protiv prvostepene presude izjavili su u zakonskom roku Više državno tužilaštvo u Podgorici, punomoćnik oštećene porodice Mrdak i ovlašćeni predstavnik oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da se osnovano žalbama Višeg državnog tužilaštva, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica ukazuje da su prilikom donošenja prvostepene presude i u samoj presudi, počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje je utvrdio i ovaj sud, pazeći na iste po službenoj dužnosti - naveli su u Apelacionom sudu.
Bitne povrede se, prema njihovim riječima, odnose na to da u prvostepenoj presudi nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su u potpunosti nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni. 
- Pored navedenog zaključak je Apelacionog suda da se izjavljenim žalbama osnovano ukazuje i da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Iz navedenih razloga prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje - naveli su u Apelacionom sudu.

Apelacioni sud ukinuo oslobađajuću presudu za pljačku Pošte 2021. godine

Još jedan slučaj nasilja nad ženom potresao je crnogorsku javnost. Nadzorne kamere ugostiteljskog objekta u Beranama zabilježile su napad u kojem je 25. oktobra teško povrijeđena 22-godišnja Dajana Ćujić, državljanka Srbije zaposlena u lokalu.
Za napad je osumnjičen 43-godišnji Beranac Vaso Raičević, višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela sa elementima nasilja, koji je uhapšen tek osam dana nakon incidenta. Sudija mu je odredio pritvor u trajanju od 30 dana.
Ćujić je za Televiziju E ispričala da napadača poznaje kao gosta, te da pretpostavlja da je motiv napada bio to što je promijenila lokal u kojem radi i poslodavca.
- Sjećam se kako je ulazio u kafić, ja mu kažem najnormalnije ‘dobar dan’, on mi odgovara ‘dobar dan’. Sljedeći momenat čega se sjećam jeste kako se budim u Urgentnom, sestra stoji pored mene i govori mi: ‘Zašili su ti glavu" - kazala je Ćujić.
Nakon napada, mlada žena je zadobila teške povrede glave, brojne modrice, posjekotine, ogrebotine i podlive, uz gubitak svijesti i privremenog pamćenja.
Policija se, nakon incidenta, nije oglašavala, ali su snimci nadzornih kamera izazvali burne reakcije javnosti.
Napad je osudila potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović, poručivši da državni organi moraju poslati jasnu poruku da Crna Gora ne smije biti društvo u kojem se nasilje nad ženama olako tretira, ocijenivši slučaj kao pokušaj ubistva.
Međutim, koliko je brza i efikasna bila beranska policija, govori činjenica da je osumnjičeni uhapšen tek nakon 8 dana bjekstva.
Ćujić je otkrila da je napadač, iako u bjekstvu, dva puta dolazio na njenu kućnu adresu, dok policija nije reagovala uprkos prijavama.
- Rekli su nam da je u bjekstvu, a on mi je poslije dvije noći došao na kućnu adresu. Ja sam i to prijavila. Policija je rekla ‘otići ćemo da vidimo da li je on tamo’. Drugu noć sam ga vidjela u gradu, prijavila sam im gdje je, ali niko nije reagovao. Tek kada sam uključila Sigurnu kuću, žena koja tamo radi pozvala je policiju i rekla mi: ‘Biće uhapšen za 15 minuta’. I tada su ga stvarno uhapsili - ispričala je Ćujić.
Sličan stav iznijela je i poslanica Aleksandra Vuković Kuč, koja je istakla da je nedopustivo da prođe deset dana da se pronađe osumnjičeni kojeg su snimile kamere.
- Momak koji ponavlja ovo svoje djelo, koji pokazuje nasilničko ponašanje, uhapšen je tek nakon deset dana - to je previše. Naš bezbjednosni sektor mora biti efikasniji. Policija i bezbjednosne službe moraju reagovati kako bismo spriječili eskalaciju nasilja koja sve više obilježava Crnu Goru - kazala je Vuković Kuč.
Osumnjičeni Vaso Raičević prvo je zadržavan 72 sata, a potom mu je, kako saznaje TV E, sudija za istragu Osnovnog suda u Beranama odredio jednomjesečni pritvor — zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti da ponovi krivično djelo. Dajana Ćujić kaže da sada živi sa strahom i da ne zna što će se desiti nakon isteka pritvora.

Tag: herbert-kikl

Politico: Evropa dobija novog Orbana

Kovačević: Izvještaj Evropske komisije, iako najoptimističniji do sada, ukazuje na nazadovanje u oblasti vladavine prava

MPNI: Utvrđene cijene smještaja i ishrane u domovima učenika i studenata za 2025/26. godinu

Za 24 sata 22 saobraćajne nezgode, poginula jedna osoba

Ustavni sud raspisao nagradni konkurs za najbolji studentski esej

PRATITE TVe UŽIVO