Pacijenti i njihove porodice više od dva mjeseca bezuspješno pokušavaju da obezbijede fiziološki rastvor, osnovno sredstvo za infuzije i terapije, jer ga u apotekama nema – ni u državnim ni u privatnim. Iz Montefarma potvrđuju da postoji problem sa nabavkom fiziološkog rastvora, ali da nije došlo do potpunog prekida isporuka. Ipak, ističu da količine nijesu dovoljne da zadovolje potrebe zdravstvenih ustanova.
Zasad se fiziološki rastvor može naći samo u malim ampulama, što je neupotrebljivo, na primjer, za infuziju. Taj rastvor se koristi za infuziju i prilikom drugih medicinskih intervencija, ispiranja ili čišćenja.
Iz Montefarma su <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/fizioloskog-rastvora-nema-u-apotekama-a-u-zdravstvenim-ustanovama-nedovoljno">Pobjedi </a>kazali da je problem u snabdijevanju fiziološkim rastvorom nastao još sredinom novembra, a uzrokovan je poteškoćama u samoj proizvodnji, o čemu je „Montefarm“ zvanično obaviješten od strane proizvođača Hemofarm Vršac.
Ista situacija je i u regionu, jer Hemofarm već decenijama snabdijeva tržište i susjednih zemalja, što je neminovno uticalo na dostupnost fiziološkog rastvora. Iz Montefarma kažu da ti problemi do danas nijesu u potpunosti riješeni.
Naglašavaju da nije došlo do potpunog prekida isporuka u skladištu Montefarma, već se fiziološki rastvor isporučuje u određenim intervalima, ali u količinama koje nijesu dovoljne da zadovolje iskazane potrebe javnih zdravstvenih ustanova.
– Prema posljednjim informacijama proizvođača Hemofarm, veća isporuka za naše skladište planirana je za 24. decembar, dok bi u ponedjeljak trebalo da stigne manja količina, kako bi se obezbijedilo snabdijevanje do četvrtka – odgovorili su iz Montefarma.
Istakli su da su, u skladu sa uobičajenom procedurom, kada postoje najave proizvođača o mogućem prekidu ili smanjenju isporuke određenog lijeka ili medicinskog sredstva, odmah po saznanju o problemu Hemofarma obavijestili sve javne zdravstvene ustanove, kako bi se, koliko je god to moguće, pristupilo racionalizaciji potrošnje.
Jedna čitateljka je Pobjedi kazala da imaju problem sa nabavkom fiziološkog rastvora koji im je neophodan za onkološkog pacijenta, te da su im iz jedne zdravstvene ustanove kazali da ga donesu. Nabavili su ga u Albaniji, jer ga u Crnoj Gori nema, a deficitaran je i u Bosni i Hercegovini. Drugi čitalac je Pobjedi kazao da nema mogućnost da kod kuće njeguje člana porodice, jer ne može nigdje da ga kupi...
Iz Montefarma su Pobjedi pojasnili da je na tržištu ljekova u Crnoj Gori trenutno registrovan samo i isključivo fiziološki rastvor proizvođača Hemofarm.
– Do prije nekoliko godina bio je registrovan i proizvod kompanije B. Braun, međutim taj proizvođač se povukao sa našeg tržišta – kažu iz Montefarma.
Upravo iz tog razloga, usljed ograničene proizvodnje jedinog registrovanog proizvođača, fiziološki rastvor trenutno nije moguće pronaći ni u privatnim apotekama.
Ovog rastvora često nema ni u veterinarskim ordinacijama, a ponekad uspiju da ga nabave u privatnim apotekama, po znatno višoj cijeni.
<h2>KCCG raspoređuje po prioritetima</h2>
Iz Kliničkog centra Crne Gore su Pobjedi kazali da se isporuke fiziološkog rastvora (NaCl 0,9% a 500 ml) realizuju na dnevnom nivou, u skladu sa raspoloživim količinama koje definiše Montefarm.
Međutim, shodno obavještenju Montefarma od 10. decembra, kada su obaviješteni o problemu u isporuci proizvođača Hemomont - Hemofarm, usljed regionalnog zastoja u snabdijevanju navedenim rastvorom, uprava KCCG naredila je da se izvrši kontrola postojećih zaliha u svim organizacionim jedinicama, da se racionalizuju zahtjevi u skladu sa realnim potrebama i mogućnostima, kao i da se izvrši preraspodjela raspoloživih količina prema prioritetima, sve do potpune stabilizacije u snabdijevanju.
Oni su potvrdili da im je iz Montefarma rečeno da se veća isporuka očekuje 24. decembra, a manja u ponedjeljak ujutro, kako bi se premostio period do najavljene isporuke većih količina.
<h2>Dom zdravlja počeo da štedi</h2>
Pobjedi su pojedini zdravstveni radnici domova zdravlja kazali da im je, iako rastvora nema dovoljno, na što su upozoravali nadležne, tek u ponedjeljak od menadžmenta stigla informacija da sa fiziološkim rastvorom pažljivije rukuju, odnosno da njegovu upotrebu smanje na najmanju moguću mjeru. To bi značilo da se određene terapije koje se mogu dati injekcijom ili ljekovima preferiraju u odnosu na one koje se daju kroz infuziju. Kazali su da su ljekari, i pored činjenice da fiziološkog rastvora nema dovoljno, prepisivali njegovo korišćenje u velikim količinama, da je veliki broj pacijenata terapije primao kroz infuzije, sve dok nije došlo zvanično upozorenje s vrha…
Iz Doma zdravlja Glavnog grada su odgovorili da ne postoji deficit fiziološkog rastvora, niti drugih medicinskih sredstava neophodnih za nesmetan rad zdravstvene ustanove.
– Nabavku fiziološkog rastvora i ostalog medicinskog potrošnog materijala vrši Montefarm, nakon čega se oni distribuiraju Centralnoj apoteci Doma zdravlja Glavnog grada, gdje redovno i kontinuirano dobijamo potrebne količine, u skladu sa iskazanim potrebama – kazali su Pobjedi iz te ustanove.
Kažu i da se raspoložive zalihe nalaze na nivou potreba Doma zdravlja, a potrošnja se sprovodi racionalno i u skladu sa važećim medicinskim indikacijama i standardima.
– Dom zdravlja Glavnog grada kontinuirano prati stanje zaliha i u redovnoj je komunikaciji sa nadležnim institucijama, kako bi zdravstvena zaštita građanima bila pružena bez prekida – kazali su oni.
Naglasili su i da nema nedostatka drugih medicinskih materijala i sredstava neophodnih za rad medicinskog osoblja i za pružanje zdravstvenih usluga.
Montefarm je u odgovorima Pobjedi naglasio da su u stalnoj komunikaciji sa proizvođačem i nadležnim institucijama, te da preduzimaju sve aktivnosti u okviru svojih nadležnosti kako bi se stanje normalizovalo i obezbijedilo redovno snabdijevanje zdravstvenog sistema.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Fiziološkog rastvora nema u apotekama, a u zdravstvenim ustanovama – nedovoljno

Rukometaši Budućnosti i Partizana ostvarili su pobjede u 14. kolu SBbet Prve crnogorske lige.
Budućnost je kao gost savladao Brskovo 31:28, a do pobjede vodili su je Andrija Radovanović, Balša Đurović i Balša Račićsa po pet golova.
Istakao se i golman Vuko Borilović sa deset odbrana.
U ekipi Brskova najefikasniji je bio Lazar Dulović sa deset pogodaka.
Partizan je u Bijelom Polju &nbsp;trijumfovao protiv Jedinstva &nbsp;39:19.
Do trijumfa tivatski tim vodili su Darko Đurković sa devet, dok su po sedam pogodaka dodali Nemanja Batuta i Nemanja Drakulović.
Ist učinak u &nbsp;poraženom timu imao je Bojan Varagić.
Za sjutra zakazani su dueli Mornar 7 – Berane 1949 (17 h) i Sutjeska – Lovćen (20), dok je meč Zabjela i Rudara zakazan za 27. decembar.

Pobjede Budućnosti i Partizana

Danas sam imao zadovoljstvo da se sastanem sa prof. dr sc. Vanda Babić Galić, specijalnom savjetnicom šefa hrvatske diplomatije. U otvorenom i sadržajnom razgovoru snažno je istaknuta jasna i kontinuirana podrška Republike Hrvatske Crnoj Gori na njenom putu ka Evropskoj uniji, saopštio je poslanik Pokreta Evropa sad na Iks mreži.
Prema njegovim riječima, posebna pažnja posvećena je i potrebi kontinuiranog dijaloga o otvorenim pitanjima kao važnog segmenta izgradnje međusobnog povjerenja i dobrosusjedskih odnosa.
- Uz uvažavanje i spremnost na razgovor, potvrđena je zajednička opredijeljenost ka rješenjima koja doprinose stabilnosti, evropskim vrijednostima i saradnji dvije države - zaključio je Janović.&nbsp;

Janović i Babić-Galić: Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore; Potvrđena zajednička opredijeljenost ka saradjni dvije države

Kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja saopštio je da je danas u Lešku uhapšen bivši pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije V. M. zbog sumnje da je sarađivao sa bezbjednosnim strukturama Srbije, uključujući i slučaj navodne otmice Milana Vukašinovića, prenosi portal KoSSev.
- Hapšenje je sprovedeno u okviru intenzivne istrage o otmici Vukašinovića, koji je, kako tvrdi, 1. novembra 2025. godine unutar teritorije Kosova otet od strane bezbjednosnih struktura Srbije - kazao je Svečlja.
Ministar je naveo da je uhapšeni ranije bio integrisan u Kosovsku policiju na osnovu Sporazuma iz 2013. godine, ali da je kasnije podnio ostavku.
- Postoje osnovane sumnje da je uhapšeni kontinuirano sarađivao i pružao podršku bezbjednosnim strukturama Srbije, uključujući i otmicu Milana Vukašinovića, koji je tokom otmice teško ranjen i trenutno se nalazi na liječenju u bolnici u Srbiji - dodao je Svečlja.
On je pojasnio da se V. M. sumnjiči da je bio u kontaktu sa srpskim obavještajnim i vojnim strukturama, da je navodno učestvovao u pripremama mladih Srba za obuke u saradnji sa pripadnicima Vojske Srbije, te da je barem imao saznanja o pripremama napada u Banjskoj.
- Na Kosovu niko neće moći da izbjegne pravdu. Naše profesionalne institucije imaju kapacitete da odgovore na svaku prijetnju i rasvijetle svaki zločin. Pre ili kasnije, pred lice pravde izaći će i odgovorni za ovaj i druge slučajeve, koji su dio bezbjednosnih institucija Srbije ili se tamo skrivaju i koriste u političke i bezbjednosne svrhe - poručio je Svečlja.
Prištinski portal Koha je ranije pisao da je Milan Vukašinović ranjen i odveden sa teritorije Kosova u selu Jelakce, u opštini Leposavić, nakon čega je prebačen na liječenje u Srbiju. Njegova porodica više od mjesec nije imala dozvolu da ga posjeti, dok mu je majci tek nedavno odobrena posjeta u zatvorskoj bolnici u Beogradu.

Kosovo: Uhapšen bivši pripadnik MUP-a Srbije

Sastanak Savjeta bezbjednosti na zahtjev Venecuele zbog, kako su naveli, “tekuće američke agresije” biće održan 23. decembra. Za to vrijeme, američki predsjednik zahtijeva da Karakas vrati naftu, zemljište i drugu imovinu navodno “ukradenu” od SAD.
Tramp je najavio da će uskoro početi da cilja trgovce drogom i na kopnu. Da li je kopnena invazija realan scenario?
Nova dva napada na brodove, za koje Vašington tvrdi da su švercovali drogu, dodatno su podigli tenzije. Uz prošlonedjeljnu zaplijenu tankera blizu obale Venecuele i gomilanje trupa, najveće od kubanske krize u tom dijelu svijeta, dodatno su zabrinuli cijeli region. Povod za obračun poznavaoci vide i u nadmetanju za prirodna bogatstva ili prevlast u zapadnoj hemisferi.
“Glavna zemlja porijekla fentanila koji stiže direktno u SAD je Meksiko, a ne Venecula. U ratu protiv droge efikasnija je borba protiv pranja novca koji je kiseonik za trgovce narkoticima. To je jedan motiv, ali ne i jedini.
Među ostalima je da okončanje diktature Madura, a to je krucijalno po bezbjednost po mišljenju američkog državnog sekretara Marka Rubija, koji bi da završi ne samo sa venecuelanskim, već i sa kubanskim i nikaragvanskim režimom”, objašnjava prof. Karlos Malamud, sa Kraljevskog instituta Elkano iz Madrida.
Američka administracija u Latinskoj Americi već je prisutna kroz političku i izbornu podršku u Argentini, Hondurasu, Boliviji, Gvatemali. Stručnjaci podsjećaju i da je pod pritiskom Vašingtona Panama istupila iz kineskog programa “Pojas i put”. Uvođenje sankcija Venecueli i odluka da se Kartel de los Soles proglasi terorističkom organizacijom, otvorili su prostor i za vojno djelovanje.
- Vidimo da Latinska Amerika već sada reaguje, meksička predsjednica zahtijeva da se to pitanje prenese u Savjet bezbjednosti UN, brazilski predsjednik insistira da takvi problemi ne mogu da se rješavaju korišćenjem principa strane vojne intervencije, već pregovorima - navodi prof.dr Slobodan Pajović sa Fakulteta društvenih nauka.
Hoće li biti šire kopnene ofanzive
Posljedice koje su i sada vidljive su podjela latinomameričkih zemalja na saveznike Vašingtona i protivnike okupljene oko Kube, Nikaragve, Venecuele i Kolumbije. Iako američki predsjednik ne isključuje mogućnost rata sa Venecuelom, ne očekuje se šira kopnena ofanziva.
- Možemo da vidimo veliko protivljenje u SAD, prije svega u Kongresu i među sljedbenicima maga pokreta, koji nisu za američke intervencije u inostranstvu. Moguće da ćemo vidjeti ciljano bombarodvanje dronovima, projektilima i potencijalno napad mornaričkih foka, ali ne više od toga. Politički troškovi kopnene invazije, sa tijelima koja bi se vraćala u SAD, veliki su. Ono što ćemo vidjeti u budućnosti, ako se uzme o obzir nova verzija Monroove doktrine, je više američkih intervencija u zapadnoj hemisferi, ne samo u Latinskoj Americi - naglašava Malamud.
Pajović kaže da samo zamislimo situaciju da dođu kineski tankeri, a Kina je uvozila venecuelansku naftu.
- Hoće li američka mornarica napasti kineske tankere ili će napasti ruske tankere. Do sada je napadnut iranski tanker koji je imao rusku posadu. Moskva je odmah reagovala i tražila da malo popuste tenzije u Karibima. U narednom periodu Latinska Amerika će se naći u dosta neizvjesnom položaju - dodaje Pajović.
Od početka septembra, Pentagon je potopio 28 brodova u Karibima i istočnom Tihom okeanu. Takvo angažovanje američke mornarice, kako se procjenjuje, poreske obveznike u SAD košta oko 18 miliona dolara dnevno.

Savjet bezbjednosti UN raspravljaće o Venecueli – strahuje li se od američke kopnene invazije

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: hemofarm

Fiziološkog rastvora nema u apotekama, a u zdravstvenim ustanovama – nedovoljno

Pobjede Budućnosti i Partizana

Janović i Babić-Galić: Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore; Potvrđena zajednička opredijeljenost ka saradjni dvije države

Kosovo: Uhapšen bivši pripadnik MUP-a Srbije

Savjet bezbjednosti UN raspravljaće o Venecueli – strahuje li se od američke kopnene invazije

PRATITE TVe UŽIVO