Eruptirao je Kilauea, jedan od najaktivnijih vulkana na svijetu, koji se nalazi na Havajima.
Erupcija je počela u ponedjeljak u 2:20 sati po lokalnom vremenu, a vulkanska aktivnost se nastavila tokom dana.
Istaknuto je da su fontane lave dostizale 80 metara.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FUSGSVolcanoes%2Fstatus%2F1871207801449812225%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1871207801449812225%7Ctwgr%5E503b237368125b6b89c4b99f4de527327468dfc9%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Navodi se da nije bilo neposredne prijetnje ljudskim životima ili infrastrukturi, ali su stope emisije vulkanskih gasova bile vrlo visoke.
Zvaničnici su saopštili da je zatvoreno područje nacionalnog parka.
Vulkanski smog koji sadrži sumpor-dioksid mogao bi da predstavlja prijetnju onima koji imaju respiratorne probleme.
Područje Kilauea gdje se dogodila erupcija zatvoreno je za javnost od 2007. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

VIDEO: Eruptirao vulkan na Havajima, fontane lave dostizale 80 metara

Na havajskom ostrvu Maui istoimene plemenske zajednice koja živi od poljoprivrede i ribolova je dom privremene deponije za skladištenje otpada od smrtonosnog šumskog požara koji je tokom ljeta 2023. razorio obližnji istorijski grad Lahainu, uništivši hiljade zgrada i ubivši 102 osobe.
Količina otpada može da pokrije pet fudbalskih terena pet spratova uvis, a oko tog grada je zemljište zagađeno olovom i arsenom.
Spor oko toga da li je ta lokacija zaista privremena i gdje bi to konačno moglo da završi, izazvali su žestoku sudsku borbu sa desetinama miliona dolara u igri, ne računajući neprocjenjiv ekosistem bogat koralima, ražama „mantama“ i drugim živim svijetom u moru.
Stanovnici se prije svega pitaju zašto bi se to istovarivalo na mjesto koje je čisto.
Rukovanje ostacima poslije velikih požara uvijek je logistički izazov. Pošto je požar 2018. ubio 85 ljudi i spalio veći dio grada Paradajza u Kaliforniji, bilo je potrebno više od 300.000 tura kamiona za transport otpada na tri deponije, rekao je zamjenik komandanta te operacije &nbsp;Kol Glenrajt, koja trajala godinu.
Na Mauiju je potrebno mnogo više vremena, imajući u vidu zabrinutost za životnu sredinu, a vremena još treba da se raščiste uništene parcele, kulturna mjesta domorodaca Havaja i da se riješe prepirke oko vlasništva nad potencijalnim stalnim mjestom za otpad.
Privremena deponija u Olovaluu je bivši kamenolom na zemljištu u državnom vlasništvu i blizu Lahaine, što ju je učinilo pogodnim izborom za brzo skladištenje otpada da bi moglo da počne obnavljanje grada.
Zvaničnici vjeruju da će sušna klima u toj oblasti smanjiti rizik od širenja zagađenja i kažu da su preduzeli mnoge mjere predostrožnosti, uključujući korišćenje debele podloge i usmjeravanja atmosferskih voda.
Zvaničnici su analizirali uzorke tla, podzemnih i površinskih voda i nisu našli tragove zagađenja, po kvartalnom izvještaju objavljenom u julu.
Ali, to mjesto je uzbrdo, iznad samog koralnog grebena, a neki mještani strahuju od ekološke katastrofe ako zagađenje dospije u more.
Postojanje te deponije makar i bila privremena ugrožava svetinje i oltare na Havajima i skrnavi drevne havajske grobnice, po tužbi koju su podnijele dvije osobe koje ne žele ruševine u Olovaluu. Jedan od tužilaca je Manoa Ka’io Martin, čiji su preci sahranjeni u blizini. Drugi je poljoprivrednik Edi Garsija koji brine da se ne zagadi hrana – taro, banane, ananas i zvezdano voće.
Usred zahtjeva da se uklone ostaci iz Olovalua, okrug Maui nastoji da zauzme bivši kamenolom u privatnom vlasništvu u blizini Centralne deponije Maui s druge strane ostrva da bi se koristio kao trajna deponija.
To je izazvalo još jednu pravnu bitku jer kompanija koja je vlasnik zemljišta, Komar Maui Properties, ne želi da ga se odrekne.
Federalna agencija SAD za upravljanje vanrednim situacijama, da bi riješila taj problem, kaže da će vlasnicima deponije po težini platiti naknadu za odlaganje ostataka od požara u Lahaini, a Okrug Maui već naplaćuje 110 dolara po toni za komunalni čvrsti otpad. Kada se to preračuna, proizlazi da će Agencija „baciti 400.000 tona u ovu rupu“, a „44 miliona dolara dati onome ko ima rupu“ rekao je jedan aktivista.
Dok se raspravlja o tome, kamioni tutnje s otrovnim teretom, a stanovnici brinu da će prva jaka kiša prouzrokovati agađenje njiva.
Problem dodatno komplikuje to što su pepeo ili kosti nekih žrtava požara pomiješani s ruševinama, te se njihovi rođaci pitaju da li pepeo žrtava koji su dobili od vlasti zaista sadrži sve ostatke njihovih tijela, ili su oni sada na deponiji.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Spor na Havajima zbog ogromne deponije otrovnih ostataka požara na mjestu koje je bilo čisto

Sudski savjet je na današnjoj sjednici donio odluku o prestanku funkcije Danilu Jegdiću, sudiji Osnovnog suda u Podgorici zato što je pravosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.
Jegdić je suspendovan prije sedam godina zbog slučaja koji se vodio protiv njega za lažiranje zapisnika sa ročišta.
Takođe, Savjet je na današnjoj sjednici, nakon obavljenih intervjua sa kandidatima, donio odluku da kandidat za sudiju Privrednog suda bude Milica Saveljić, dosadašnja savjetnica u tom sudu.
Savjet je nakon što je utvrđena konačna ocjena kandidatima koji su se odazvali na testiranje po javnom oglasu za izbor 17 kandidata za sudije osnovnih sudova sjeverne regije, obavio intervju sa kandidatima i za sudije izabrao Aleksandru Tajić, Anu (Pešić) Mićović, i Emila Cikotića, dosadašnje savjetnike u osnovnim sudovima.

Sudski savjet prekinuo funkciju Danilu Jegdiću

Na razmeđi sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, jednog julskog dana 1978. godine, u drevnom Cetinju, prijestonici crnogorskih vladara, rođen je Nermin Abdić.&nbsp;
Već u klupama Medicinskog fakulteta u Podgorici se izdvojio kao prirodni lider, kao student prodekan i potpredsjednik Studentskog parlamenta, gradio je mostove između studenata i profesora. Njegova vizija prevazilazila je lokalne okvire - osnovao je Međunarodnu asocijaciju za razmjenu studenata medicine (MoMSIC), a svojom humanošću i društvenom sviješću doprinio je osnivanju CAZAS-a, nacionalne organizacije posvećene borbi protiv side.&nbsp;
Nakon diplomiranja, tri godine je proveo u Službi hitne pomoći, gdje je njegova posvećenost prepoznata i odlikovana nagradom za najboljeg ljekara. Priznanja koja je dobio - od nagrade za humanost koju dodjeljuje Opština Tuzi, preko Nagrade 19. decembar Glavnog grada, do priznanja sportske medicine - svjedoče o čovjeku koji je svoj poziv izdigao iznad profesije, svjedoče o čovjeku koji je izgradio karijeru koja spaja medicinsku izvrsnost sa društvenim angažmanom.
Pored posvećenosti medicini, svako ko je imao priliku da ga i jednom sretne će vam reći da on nosi u srcu istinsku ljubav prema ljudima. Njegova topla riječ i osmijeh šire dobro gdje god se pojavi. Nermin Abdić je omiljen među prijateljima, često ih okuplja uz pjesmu i druženje i bas ta druženja u kafani odražavaju njegovu autentičnost i sposobnost da okuplja ljude svih generacija.
Abdić će biti gost emisije "Zdravi i uspješni" koja će biti prikaza na Televiziji E sjutra od 12 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGb8YO7bH--k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Abdić gost emisije "Zdravi i uspješni"

Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore danas je ponovo pokazalo šta znači odlučna i beskompromisna borba protiv kriminala, kazao je ministar Danilo Šaranović, komentarišući današnju akciju hapšenja Specijalnog policijskog odjeljenja.
U akciji SPO uhapšeni su biznismen Saša Pekić, policajci Dragan Backović i Predrag Vučurović, kao i Srđan Jokić zbog sumnje u šverc cigareta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-akciji-spo-privedeni-policajci-backovic-i-vucurovic-i-jos-jedna-osoba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Hapšenje službenika povezanih s organizovanim kriminalom, otkaz policajcima koji su zloupotrijebili uniformu i razotkrivanje „duvanske mafije” jasno šalju poruku: zakon je jednak za sve, bez izuzetka! Nema zaštićenih – ni među kriminalcima, ni među policajcima - naveo je Šaranović u saopštenju.
On je poručio da će svi koji su koristili policijsku značku i uniformu za ličnu korist ili saradnju s kriminalom, umjesto za zaštitu građana - odgovarati za svoje postupke. Dekriminalizacija policijskih redova, navodi Šaranović, ključni je korak ka obnovi povjerenja građana u rad Policije.
- Ministarstvo unutrašnjih poslova i crnogorska policija sada djeluju jedinstveno, usmjereni na suzbijanje kriminala - naveo je on.
Šaranović je kazao da su današnje akcije rezultat strateškog opredjeljenja da se policij očisti od, kako je rekao, "prljavih policajaca".
- Današnje akcije predstavljaju još jedan snažan udarac strukturama koje su iz policijskih redova organizovale kriminal, umjesto da se bore protiv njega. &nbsp;Takvo ponašanje zauvijek će ostati dio mračne prošlosti, jer ova institucija više neće tolerisati one koji ugrožavaju njen ugled i sigurnost građana. Policija mora biti bastion pravde, a ne zaštita za kriminal - naglasio je Šaranović.
Prema njegovim riječima, efikasna saradnja policije i tužilaštva garantuje pravdu, a eliminacija korumpiranih pojedinaca ključna je za uspješnu borbu protiv kriminala.&nbsp;
- Vrijeme bezakonja u Crnoj Gori je završeno – kriminalne grupe i oni koji ugrožavaju bezbjednost države suočiće se sa pravdom bez izuzetaka. &nbsp;Crna Gora više nikada neće biti utočište za bezakonje. Građani imaju pravo na siguran život u državi u kojoj vladaju zakon i pravda, a Ministarstvo unutrašnjih poslova ostaje čvrsto na putu beskompromisne borbe za sigurniju budućnost za sve - poručio je Šaranović.

Šaranović: Odgovaraće svi koji su koristili policijsku značku za ličnu korist ili saradnju s kriminalom

Predsjednik SAD Džozef Bajden će, po svemu sudeći, završiti svoj mandat sljedećeg mjeseca, ostavljajući neriješenom jednu od najvećih misterija Bijele kuće - ko je unio kokain u jednu od najčuvanijih zgrada na svijetu.
Otprilike 17 mjeseci nakon što je kokain otkriven u kutiji blizu ulaza u Zapadno krilo, krivac i dalje nije otkriven. 
Pošto je Tajna služba zatvorila istragu u julu 2023. nakon 11 dana bez saslušavanja nijednog osumnjičenog, stručnjaci za bezbjednost kažu da je malo vjerovatno da će krivac ikada biti identifikovan, piše "Washington Times". 
- Mislim da nikada više nećemo čuti ništa o kokainu. Tužno je što je Tajna služba odlučila da zatvori istragu tako brzo i što administracija nije učinila ništa da pomogne istrazi - kaže Robert Mekdonald, bivši nadzorni agent Tajne službe, koji je radio u jedinici za zaštitu predsjednika.
Mekdonald, koji sada predaje na Univerzitetu u Nju Hejvenu, opisao je incident kao "savršen zločin", jer je Tajna služba rekla da na paketu nema DNK ili otisaka prstiju i da video-dokazi nisu dovoljni. 
List iz Vašingtona nabrojao je pitanja na koja nema odgovora: Zašto je Tajna služba zatvorila istragu bez ijednog saslušanja; Zašto je Tajna služba "odložila" kokain odmah po završetku kratke istrage; Ako bi neko mogao da unese kokain kod predsjednika, šta je sa drugim, opasnijim, praškastim supstancama kao što su antraks ili fentanil; Zašto je Bijela kuća 2021. otpustila petoro zaposlenih koji su pali na testu za marihuanu, koja je legalna u mnogim državama, a izgleda je nezainteresovana za ovaj slučaj? 
- U ovom trenutku trebalo bi da su naučene lekcije kako bismo bili sigurni da se ovo nikada više ne ponavlja - rekao je Erik Karon, bivši specijalni agent Ministarstva za unutrašnju bezbjednost i konsultant za međunarodnu bezbjednost.
Drugog jula 2023. kesica kokaina pronađena je u prostoriji blizu ulaza u Zapadno krilo, koje se obično koristi za obilaske i gdje se posjetiocima daju uputstva da ostave svoje telefone i druge stvari. 
Ona se nalazi pored ulaza u podrum u Zapadnom krilu, jedan sprat ispod Ovalne kancelarije i samo nekoliko koraka od sobe za sastanke.
Uniformisani službenik Tajne službe otkrio je supstancu, ali nije znao šta je to. To je izazvalo zatvaranje kompleksa Bijele kuće pošto su bezbjednosni protokoli podignuti na viši nivo, a Vatrogasna služba Vašingtona je pozvana da izvrši procjenu materijala. Ocijenjeno je da nije opasan. 
Bajden i njegova porodica otišli su iz Bijele kuće u Kemp Dejvid kada je kokain otkriven, ali su ranije tog dana bili u kompleksu. 
Laboratorijsko testiranje je kasnije pokazalo da je supstanca kokain, što je navelo Tajnu službu na saopštenje da će "učiniti sve što je moguće da identifikuje krivca".
Bajdenova administracija odmah je počela da izbjegava odgovore na pitanja novinara. 
Portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer insistirala je da je kokain nađen u oblasti u kojoj se toliko krijumčari druga da bi identifikovanje osumnjičenog moglo biti teško. Ona je odbila da ponudi detalje o istrazi ili odgovor Bijele kuće, više puta se pozivajući na Tajnu službu.
- Pustimo Tajnu službu, u koju vjerujemo, da radi svoj posao i budimo uvjereni da će razotkriti ovu epizodu - rekla je tada.
Međutim, Tajna služba to nikada nije uradila. Istraga o ovom, jednom od najvećih skandala Bajdenove administracije, okončana je nakon 11 dana, uz saopštenje da nema fizičkih dokaza kao što su otisci prstiju ili DNK, kao i da kamere nisu bile na poziciji da snime počinioca.
- Bez fizičkih dokaza, istraga neće moći da identifikuje osobu od interesa među stotinama koje su prošle kroz predvorje u kojem je otkriven kokain - navodi se u saopštenju službe. 
Karon je rekao da nedostatak fizičkih dokaza nikada nije imao smisla.
- Jesu li potražili na kutiji otiske prstiju? Ključu koji je otvorio kutiju? Toliko je toga Tajna služba mogla da uradi da je htjela da sagleda ovo kao što to obično rade službe za sprovođenje zakona, ali su prosto odustali - rekao je on. 
Republikanci iz Predstavničkog doma prisustvovali su brifingu u Nadzornom odboru Kongresa i rekli da su ljuti zbog onoga što vide kao "nedostatak radoznalosti" Tajne službe.
Kongresmen Tim Burčet, republikanac iz Tenesija, nazvao je zaključak Tajne službe "lažnim", a istragu "potpunim neuspjehom". Tadašnji predsjednik Predstavničkog doma Kevin Makarti, republikanac iz Kalifornije, nazvao je istragu "farsom".
Gnjev je ponovo podgrijan u avgustu, kada je Tajna služba otkrila da su eliminisali kokain u skladu sa procedurom za držanje dokaza. Međutim, protokoli Tajne službe zahtijevaju da se dokazi čuvaju sedam godina.
- Zbog toga je Tajna služba ispala nesposobna i nema sumnje da su znali ko je donio taj kokain i ubacio ga u tu kutiju. S aparatom za nadzor koji imaju u Bijeloj kući, znaju ko je donio kokain - rekao je Karon. 
Pogađanje identiteta krivca postalo je "salonska igra" u Vašingtonu i sajtovi za klađenje su se uključili u akciju, piše "Washington Times".
Kladioničari su stavili Bajdenovog sina Hantera Bajdena kao favorita za misterioznog počinioca. Hanter Bajden ima dugu istoriju zloupotrebe droga, uključujući krek i kokain, prenosi Euronews. 
Ranije ove godine, osuđen je zbog lažnog iskaza u federalnom formularu za vatreno oružje, jer je tvrdio da nije koristio drogu kada ga je kupio. Otac ga je pred kraj mandata pomilovao za taj zločin. 
Među ostalim imenima koja se pominju su bili igrač američkog fudbala Travis Kelci, koji je posjetio Bijelu kuću mjesec dana prije nego što je kokain otkriven, i jedan od braće Džonas, muzičkih zvijezda, prema sajtu SportsBetting.ag, koji je objavio kvote.
Kao dio izuzetnog širokog pomilovanja Hantera Bajdena, Džozef Bajden je oslobodio svog sina svih zločina počinjenih između januara 2014. i decembra 2024. To znači da bi on, ako je kokain bio njegov, mogao da prizna krivicu bez ikakvog straha od krivičnog gonjenja. Stručnjaci ipak ne misle da će javnost ikada dobiti odgovore koje zaslužuje.
- Ovdje smo toliko daleko odmakli da nisam siguran da neko ima bilo kakav interes. Bilo je užasno i optika je loša, ali činjenica da se ovo nije ponovilo će omogućiti da slučaj nastavi da sakuplja prašinu - rekao je Mekdonald.

Bajden ostavlja neriješenom jednu od najvećih tajni Bijele kuće

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.