<p>Spor između administracije američkog predsjednika <b>Donalda Trampa </b>i elitnog Univerziteta Harvard opet je eskaliriao, sudeći prema pisanju američkih medija.</p>
<p>Kako izvještavaju SiEnEn (CNN) i portal Politiko (Politico), Ministarstvo spoljnih poslova SAD donijelo je uredbu o ispitivanju internet aktivnosti svih osoba koje podnose zahtjev za dobijanje vize za boravak na univerzitetu. Pored studenata, biće pogođeni i naučnici i gostujući predavači.</p>
<p>Ta procedura podrazumijeva „potpunu provjeru onlajn aktivnosti“ podnosilaca zahtjeva za vizu, navode američki mediji pozivajući se na uredbu ministarstva.</p>
<p>Javnost je za tu proceduru saznala tek prije nekoliko dana, kada je iz Vlade saopšteno da će se ubuduće pažljivije ispitivati podobnost budućih stranih studenata i učesnika u programima razmjene, posebno u pogledu njihovih aktivnosti na društvenim mrežama.</p>
<h2>Potraga za navodnim antisemitskim stavovima</h2>
<p>Podnosioci zahtjeva za vizu koji žele da dođu na Harvard očigledno moraju biti spremni na obimne provjere. Ako podnosilac zahtjeva nije prisutan na mrežama ili mu je profil na društvenim mrežama podešen na privatni režim, konzularni službenici treba da ispitaju da li to može biti znak izbjegavanja provjere ponašanja na mrežama i da provjere vjerodostojnost podnosioca zahtjeva.</p>
<p>Prema dostupnim podacima, cilj je da se utvrdi da li su podnosioci zahtjeva za vizu putem svojih aktivnosti na mrežama ispoljavali antisemitizam. Naime, Trampova administracija optužuje univerzitete poput Harvarda da nisu preduzeli odlučne mjere protiv propalestinskih protesta i da tolerišu antisemitske incidente u kampusu.</p>
<h2>Trampova administracija se posebno fokusira na Harvard</h2>
<p>Prema izvještajima medija, akcija protiv Harvarda posmatra se kao pilot-projekat koji bi mogao biti proširen i na druge američke univerzitete. Međutim, za razliku od drugih univerziteta, ova elitna visokoškolska ustanova suprotstavila se dalekosežnim zahtjevima američke Vlade.</p>
<p>Trampova administracija je Harvardu zbog toga ukinula subvencije u milijardskom iznosu. Vlada SAD želi da onemogući prijem stranih studenata i ovom univerzitetu u saveznoj državi Masačusets, zbog čega se trenutno vodi pravna bitka.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Američka Vlada opet pooštrava kurs protiv Harvarda

<p>Američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> objavio je danas da razmatra mogućnost da Univerzitetu Harvard oduzme tri milijarde dolara saveznih grantova i ta sredstva preusmjeri na zanatske škole širom SAD, navodeći da prestižni univerzitet treba da "plati cijenu" zbog, kako tvrdi, odbijanja da se uskladi s nacionalnim interesima.</p>
<p>Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social poručio da je vrijeme da se "preispita kome novac ide" i da su "tržištu rada potrebne konkretne vještine, a ne ideološki centri".</p>
<p>Ova najava dolazi samo nekoliko dana nakon što je Trampova administracija pokušala da zabrani Harvardu upis stranih studenata, što je privremeno blokirao savezni sud, prenosi Rojters.</p>
<p>Sud u Vašingtonu u petak je ocijenio da bi zabrana upisa stranih studenata predstavljala "očigledno kršenje Ustava" i imala "trenutan i razoran efekat" po univerzitet i više od 7.000 nosilaca studentskih viza na Harvardu, prenosi Tanjug.</p>
<p>Univerzitet Harvard je prethodno tužio Trampovu administraciju zbog zamrzavanja pomenutih sredstava, mahom namijenjenih za biomedicinska istraživanja kroz Nacionalni institut za zdravlje (NIH).</p>
<p>Najnovija Trampova prijetnja je dio šire konfrontacije između američkog predsjednika i elitnih obrazovnih institucija, koje on i republikanci često optužuju da su pristrasne i da naginju ljevičarskim idejama.</p>
<p>Konflikt s Harvardom sve više dobija političku dimenziju i mogao bi da igra značajnu ulogu u predizbornim porukama Trampove kampanje, usmjerene na kritiku obrazovne elite i favorizovanje alternativnih modela obrazovanja, dodaje britanska agencija.</p>

Tramp planira da oduzme Harvardu tri milijarde dolara: Vrijeme da se preispita kome ide novac

<p>Američki predsjednik<b> Donald Tramp </b>izjavio je danas da njegova administracija želi "imena i zemlje“ svih stranaca koji studiraju na Harvardu, sugerišući da strane države, posebno one koje su neprijateljski nastrojene prema SAD, treba da doprinesu finansiranju obrazovanja svojih studenata.</p>
<p>- Zašto Harvard ne kaže da je skoro 31 odsto njihovih studenata iz stranih zemalja, a iako neke od njih nisu nimalo prijateljski nastrojene prema Sjedinjenim Državama, ne plaćaju ništa za obrazovanje svojih studenata, niti ikada namjeravaju da to urade - napisao je Tramp na društvenij mreži Truth Social.</p>
<p>Istakao je da njegova administracija želi da „zna ko su i odakle strani studenti“ i dodao da Harvard "nije baš otvoren".</p>
<p>- Želimo ta imena i zemlje - naveo je Tramp.</p>
<p>Prema podacima Harvarda, u ovoj školskoj godini 27 odsto studenata dolazi iz inostranstva, a najviše ih je iz Kine, Kanade, Indije, Južne Koreje i Velike Britanije.</p>
<p>U akademskoj 2024-2025. godini na Harvard su upisana 6.793 studenta osnovnih i master studija iz 147 zemalja.</p>
<p>Strani studenti "nemaju pravo ni na kakvo federalno finansiranje“, navodi se u odjeljku za finansijsku pomoć na sajtu Harvarda i dodaje da "koledž ima svoj novac za stipendije, koji je dostupan stranim studentima“.</p>

Tramp traži imena stranih studenata na Harvardu: "Mora da se plati"

<p>Stručnjaci sa dva britanska univerziteta otkrili su da je kopija Magna Carte u biblioteci Pravnog fakulteta američkog univerziteta Harvard, umjesto jeftine kopije, zapravo rijetko izdanje iz 1300. godine.</p>
<p>Original ovog pravnog akta objavio je 1215. godine engleski kralj Jovan bez Zemlje i u njemu je uspostavio princip da kralj podliježe zakonu, što je kasnije postao temelj ustava mnogih država širom svijeta.</p>
<p>Verziju iz 1300. godine, čiju kopiju ima Harvard, objavio je engleski kralj Edvard I.</p>
<p>Profesor srednjovjekovne istorije na Kraljevskom koledžu u Londonu <b>Dejvid Karpenter,</b> koji je u decembru 2023. našao digitalnu verziju dokumenta na sajtu biblioteke Pravnog fakulteta na Harvardu, rekao je da je bio začuđen što je uspio da pronađe nepoznatu kopiju Magna Carte.</p>
<p>- Prvo, pronašao sam jedan od najrjeđih dokumenata i najznačajniji dokument u svjetskoj ustavnoj istoriji. A, drugo, naravno, bio sam zapanjen što je Harvard imao to sve ove godine ne shvatajući šta je to - rekao je Karpenter.&nbsp;</p>
<p>Karpenter je na utvrđivanju starosti dokumenta sarađivao sa <b>Nikolasom Vinsentom</b>, profesorom srednjovjekovne istorije na Univerzitetu Istočne Anglije u Noriču.</p>
<p>Poredeći je s još šest kopija iz 1300. godine, Karpenter je ustanovio da im se dimenzije poklapaju, a zatim je, sa Vinsentom, upoređivao slike koje su bibliotekari sa Harvarda napravili korišćenjem ultraljubičastog svijetla i spektralnog snimanja.</p>
<p>Ova tehnologija omogućila im je da uporede tekstove od riječi do riječi i uoče detalje koji nijesu vidljivi golim okom, a koncentrisali su se i na rukopis, gdje se vidi potpis kralja Edvarda I.</p>
<p>Od originala iz 1215. godine do 1300. godine napisano je još pet izdanja, a to je bila posljednja godina kada je cijeli dokument iznijet i autorizovan kraljevim pečatom.</p>
<p>Karpenter je rekao da nijedna verzija nije potpuno ista i da se međusobno razlikuju u mnogo detalja.</p>
<p>Harvardova kopija, prema Karpenterovoj procjeni, vrijedi više miliona dolara, ali univerzitet ne planira da je prodaje, a jedna verzija dokumenta je 2007. godine prodata na aukciji za 21.3 miliona dolara.</p>
<p>Vinsent je istraživao kako je dokument došao do biblioteke na Harvardu i ustanovio da ga je fakultet kupio 1946. godine od jednog londonskog trgovca knjigama, kao i da ga je platio oko 27 dolara, pod pogrešnom pretpostavkom da je izdanje iz 1327. godine.</p>
<p>On je takođe utvrdio da je dokument 1945. godine jednoj britanskoj aukcijskoj kući poslao vojni pilot, koji je učestvovao u odbrani Malte tokom Drugog svjetskog rata.</p>
<p>Vinsent i Karpenter će posjetiti Harvard u junu kako bi dokument vidjeli uživo, a oni tvrde da je on danas podjednako relevatnan kao i u doba kada je nastao, imajući u vidu da je Harvard trenutno u sukobu sa administracijom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država <b>Donalda Trampa</b> oko toga kolika ovlašćenja savezna Vlada treba da ima u vođstvu, prijemu studenata i aktivizmu na kampusu univerziteta.&nbsp;</p>
<p>Magna Carta ima važnu ulogu u pravnoj istoriji SAD, od Deklaracije o nezavisnosti do usvajanja Povelje o pravima, a 17 američkih saveznih država sadrži neke njene elemente u svojim zakonima.</p>

Na Harvardu pronađeno rijetko izdanje Magna Carte iz 1300. godine

<p>Univerzitet Harvard tužio je administraciju predsjednika <b>Donalda Trampa </b>u nastojanju da zaustavi vladino zamrzavanje više od dvije milijarde dolara budžetskih sredstava za tu američku prestižnu obrazovnu instituciju.</p>
<p>Tužba podnesena saveznom sudu u Bostonu navodi da je Tramp pokrenuo široki napad na finansiranje vrhunskih istraživanja na glavnim univerzitetima dok ih nastoji riješiti onoga što opisuje kao antisemitizam i ideološke pristranosti.</p>
<p>- Ovaj slučaj uključuje napore Vlade da iskoristi uskraćivanje saveznog finansiranja kao polugu za preuzimanje kontrole nad akademskim donošenjem odluka na Harvardu - navodi se u tužbi.</p>
<p>Harvard tvrdi da su postupci Trampove administracije bili proizvoljni i nezakoniti te da su prekršili pravo univerziteta na slobodu govora iz Prvog amandmana.</p>
<p>- Tokom prošle sedmice savezna vlada poduzela je nekoliko akcija nakon što je Harvard odbio ispuniti njegove nezakonite zahtjeve - rekao je predsjednik Harvarda <b>Alan Garber</b> u izjavi.</p>
<p>- Podnijeli smo tužbu za zaustavljanje zamrzavanja finansiranja jer je to nezakonito i izvan ovlasti vlade - rekao je Garber.</p>
<p>Trampova administracija započela je reviziju devet milijardi dolara saveznog finansiranja Harvarda u martu i potom je univerzitetu dala opsežan popis zahtjeva, uključujući zabranu nošenja maski i prekid svih programa raznolikosti, jednakosti i uključivosti.</p>
<p>Od tada je Trampova administracija zamrznula 2,3 milijarde dolara finansiranja Harvarda i zaprijetila da će univerzitetu oduzeti status oslobođenja od poreza i oduzeti mu mogućnost upisa stranih studenata.</p>
<p>Takođe je zahtijevala informacije o vanjskim vezama univerziteta, finansiranju, studentima i nastavnicima.</p>
<p>Trampova administracija takođe je privremeno obustavila finansiranje nekih univerziteta, uključujući Kolumbiju, Prinston, Kornel, Nortvestern i Braun, zbog propalestinskih demonstracija na kampusu.</p>
<p>Garber rekao je da će se Harvard nastaviti boriti protiv mržnje i u potpunosti se pridržavati zakona protiv diskriminacije, za koje ih je Tramp optužio da ih krše u odgovoru na propalestinske demonstracije.</p>
<p>- Umjesto da sarađuje s Harvardom u borbi protiv antisemitizma, kako to zahtijeva zakon o građanskim pravima, vlada pokušava kontrolisati koga zapošljavamo i podučavamo - istakao je Garber.</p>
<p>Harvard je prvi univerzitet koje je podnio tužbu kao odgovor na Trampove mjere.</p>
<p>U tužbi se spominju razni savezni zvaničnici i agencije, uključujući ministarstva zdravstva i socijalnih usluga, energetike i obrazovanja.</p>
<p>Trampova administracija zasad se nije oglasila.</p>

Harvard tuži Trampovu administraciju zbog zamrzavanja finansiranja

<p>Administracija predsjednika SAD<b> Donalda Trampa </b>zaprijetila je juče Univerzitetu Harvard mogućom zabranom prijema stranih studenata ako ne prihvati da se povinuje kontroli tog prijema, zapošljavanja i političke orijentacije.</p>
<p>- Ako Harvard ne može da dokaže da je u potpunosti u skladu sa svojim deklarisanim obavezana, izgubiće privilegiju upisivanja stranih studenata- piše u saopštenju američkog Ministarstva za unutrašnju bezbjednost.</p>
<p>Trampovo Ministarstvo obrazovanja već je prije nekoliko dana zamrzlo 2,2 milijarde višegodišnjih saveznih subvencija toj ustanovi, jer je odbila da se povinuje zahtevima Bijele kuće. Takođe je zaprijećeno da će se Harvardu ukinuti fiskalne olakšice.</p>
<p>Vlada SAD je početkom aprila uputila nekoliko zahtjeva rukovodstvu Harvarda, uključujući ukidanje politike usmjerene na promovisanje različitosti i promjene programa koji „podstiču antisemitsko uznemiravanje“, prenijeli su američki mediji.</p>
<p>Predsejdnik SAD Tramp juče je pojačao kritike Univerziteta Harvard, koji je postao glavna meta borbe američkih zvaničnika protiv univerziteta, ; prijeteći da će mu uskratiti savezne subvencije i pravo da primi strane studente.</p>
<p>Tramp je izjavio na svojoj mreži Trut Soušal, dva dana pošto je ukinuo 2,2 milijardi dolara saveznih subvencija toj ustanovi da Harvard podučava ; „mržnju i glupost“ i &nbsp;„ne treba više da prima savezna sredstva“.</p>
<p>Dva američka medija, CNN i Vašington post, javili su juče da je Tramp pored toga zvanično podnio zahtjev fiskalnim službama da ukine Harvardu izuzeće od poreza.</p>
<p>Vođstvo univerziteta se u ponedjeljak otvoreno usprotivilo zahtjevima Trampove administracije, koji su prema Bijeloj kući namijenjeni borbi protiv antisemitizma na kampusu.</p>
<p>U tom okršaju između konzervativnog predsjednika i velikih univeziteta Tramp je uzvratio Harvardu, univerzitetu starom četiri vijeka, da „više ne može biti smatran mjestom pristojnog učenja i ne treba da bude na bilo kojoj listi velikih svjetskih univerziteta“.</p>
<p>Ta institucija, rekao je Tramp, regrutuje uglavnom „radikalne ljevičare, idiote i ptičje mozgove“.</p>
<p>Univerzitet koji se nalazi u Bostonu i broji oko 30.000 sstudenata, i koji je forimrao 162 dobitnika Nobelove nagrade, nalazi se na čelu Šangajske liste svjetskih univerziteta, prenosi Frans pres. Agencija dodaje da je univerzitet na meti konzervativaca, u ofanzivi protiv američkih univerziteta koje smatraju suviše lijevo orijentisanim.</p>
<p>Napadi konzervativaca na univezitete pojačani su u proljeće 2024, tokom protesta propalestinskih studenata protiv rata koje Izrael vodi u Gazi. Tada su republikanci optužili univerzitete da nijesu zaštitili jevrejske studente, a predsjednice nekoliko univerziteta među kojima Harvarda i Kolumbije podnijele su ostavke.</p>
<p>Tramp optužuje Harvard i druge institucije da dozvoljavaju razvijanje antisemitizma na njihovim kampusima, i njegova vlada je od njih tražila da uspostave niz mjera, među kojima ispitivanje stavova studenata i nastavnog osoblja, uz prijetnju da će im savezna vlada prekinuti subvencije ako to ne učine.</p>
<p>Harvard je to odbio. Čelnik univerziteta <b>Alan Garber </b>u ponedjeljak je podsjetio da je ta institucija već pokrenula akcije protiv antisemitizma prije više od godinu dana i da neće odustati od svoje „nezavisnosti, ni svojih prava garantovanih Ustavom“, kao što je poštovanje prvog amandmana o slobodi izražavanja. Zbog tog stava zamrznuta su Harvardu 2,2 milijardi saveznih subvencija.</p>
<p>Njujorški univerzitet Kolumija prihvatio je da uvede dubinske reforme, što su neki vidjeli kao kapitulaciju pred Trampovom administracijom.</p>

Trampova administracija prijeti Harvardu zabranom prijema stranih studenata

<p>Evropska unija (EU) djeluje kao ekipa bez trenera, gdje igrači često nemaju jasna zaduženja, a ponekad svi nijesu privrženi interesu svog tima, u ovom slučaju jedistvenoj Evropi, ocijenio je predsjednik Građanskog pokreta URA i bivši premijer <b>Dritan Abazović </b>na predavanju studentima na Harvardu u prestižnom Dejvis centru koji se bavi politikama Rusije, Jugoistočne Evrope i centralne Azije.</p>
<p>Abazović je govorio o revitalizaciji koncepta deglobalizacije i novom geoplitičkom diskursu. Fokusirajući se na ulogu malih država u cijelom procesu, osvrnuo se i na pitanja vezanih za budućnost Evropske unije.</p>
<p>- Mi u Crnoj Gori i dalje u EU gledamo kao u jedinu nadu, koja cijeli region Zapadnog Balkana može učiniti bezbjednim i progresivnim. Međutim, kada temeljno analizirate situaciju u EU, ona djeluje kao ekipa bez trenera, gdje igrači često nemaju jasna zaduženja, a ponekad svi nijesu privrženi interesu svog tima, u ovom slučaju jedistvenoj Evropi - naveo je Abazović.</p>
<p>On je dodao da u kontekstu sve izraženije deglobalizacije, za male države, poput Crne Gore, je od izuzetnog značaja da budemo dio šire grupe, odnosno da budemo u klubu demokratskih država koje će podstaći naš razvoj ali i djelovati pozitivno u pravcu ispravljanja brojnih grešaka iz prošlosti.</p>
<p>On se osvrnuo i na agresiju Ruske federacije na Ukrajinu, kao i uticaj tog rata na region Zapadnog Balkana.</p>
<p>- U tom konfliktu se ogledala snaga jedne manje države poput Crne Gore. U jednom trenutku naša država je imala najviše izbjeglica iz Ukrajine po glavni stanovnika u cijeloj Evropi. Ukoliko svijet dozvoli da se međunardno pravo izbanalizuje, a to se trenutno dešava na mnogim mjestima širom svijeta, posebno na Bliskom istoku, jasno je da nam prijeti anarhija širih razmjera - kazao je Abazović.</p>
<p>On je istakao da su SAD najvažniji inostrani partner Crne Gore i da očekuje snažan angažman nove administracije u rješavanju otvorenih pitanja u regionu.</p>
<p>Tokom konverzacije, studenti i profesori istakli su posebno interesovanje za odnose Crne Gore i Turske, borbu protiv transnacionalnog kriminala, kao i viziju novog pristupa politici kroz regionalnu povezanost i saradnju.</p>
<p>Nakon predavanja, Abazović je bio gost poznatog profesora i pisca <b>Serhija Plohija</b> na Ukrajinskom istraživačkom institutu (Ukrainian research institute) čiji je fokus istraživačkog rada upravo pitanje Ukrajine i Rusije.</p>

Abazović na Harvardu: EU često djeluje kao ekipa bez trenera, gdje igrači često nemaju jasna zaduženja

<p>&nbsp;Ž.D. (54) iz Berana procesuiran je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina, nakon što je policija u njegovom vozilu pronašla veću količinu cigareta bez akciznih markica, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;</p>
<p>Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Berane, kako se navodi, preduzimajući pojačane aktivnosti na suzbijanju nedozvoljene trgovine akciznim robama, izvršili su kontrolu putničkog motornog vozila u vlasništvu Ž.D.</p>
<p>- Tom prilikom pronađeno je i privremeno oduzeto 17 šteka i 97 kutija cigareta različitih proizvođača, koje nijesu imale akcizne markice - saopšteno je iz UP.&nbsp;</p>
<p>Kako dodaju, u saradnji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama, policija je protiv osumnjičenog podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina.</p>

Zaplijenjene cigarete bez akciznih markica u Beranama, krivična prijava protiv jedne osobe

<p>Protiv B.M. (49) iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je tokom 2021. godine, bez potrebne dokumentacije, izgradio objekat u mjestu Šekular, saopšteno je iz Uprave policije (UP).</p>
<p>Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Berane, postupajući po nacionalnim prioritetima u borbi protiv ekološkog kriminala, sproveli su pojačane planske aktivnosti na suzbijanju nelegalne gradnje.</p>
<p>Kako se sumnja, B.M. je bez prethodno podnijete prijave i neophodne građevinske dokumentacije, na katastarskoj parceli KO Šekular, izgradio objekat – pogon za preradu drveta dimenzija 20 x 5 metara.</p>
<p>- Slučaj je procesuiran Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama - navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Iz Uprave policije su poručili da će nastaviti aktivnosti u cilju sprečavanja nelegalne gradnje i zaštite životne sredine, u saradnji sa nadležnim institucijama.</p>

Krivična prijava protiv Beranca zbog nelegalne gradnje pilane

<p>Loše planiranje u prethodnom periodu dovelo je do nerazumijevanja jednog dijela stanovništva kada je riječ o izgradnji kolektora, ocijenio je advokat i odbornik koalicije Za budućnost Podgorice, ujedno i predsjednik kluba odbornika Nove srpske demokratije u Skupštini Glavnog grada, <b>Mitar Šušić</b>.</p>
<p>Gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E, Šušić je poručio da Glavni grad mora tražiti rješenje koje će biti korisno za sve, ali koje neće biti nametnuto nijednoj zajednici.</p>
<p>- Mi ćemo tražiti rješenje za kolektor koje će biti efikasno za građane Podgorice, ali da ne bude prinudno prema bilo kome - poručio je Šušić.</p>
<p>On je istakao da građani koji se protive lokaciji za izgradnju kolektora imaju pravo da budu uvaženi.</p>
<p>- Loše planiranje za vrijeme prethodne vlasti je dovelo do toga da imamo nerazumijevanje od strane jedne lokalne sredine, a mi želimo da svako bude uvažen i ne želimo ništa da radimo protiv volje određenog dijela stanovništva - kazao je Šušić i dodao da ti građani „nemaju nikakvu lošu namjeru prema Glavnom gradu“, već da „prosto brinu za svoju životnu sredinu i svoje živote, živote svojih porodica, i mi to razumijemo“.</p>
<p>Prema njegovim riječima, rješenje mora biti stručno utemeljeno i u skladu sa planskim dokumentima.</p>
<p>- Za izgradnju kolektora i iznalaženje druge lokacije moraju se uključiti ljudi koje se bave tom tematikom sa stručnog stanovišta, a za Glavni grad bi bilo isplativije da to bude lokacija koja je već opredijeljena u postojećim planskim dokumentima - naveo je Šušić.</p>
<p>Govoreći o drugim temama, osvrnuo se i na finansiranje sporta, rekavši da profesionalni klubovi ne bi trebalo da dobijaju javna sredstva.</p>
<p>&nbsp;- Profesionalni klubovi ne bi trebalo da se finansiraju javnim sredstvima, jer je to neracionalno trošenje novca. Profesionalni sport ne donosi društvu ono što su suštinski kvaliteti - rekao je Šušić.</p>
<p>On smatra da bi sredstva trebalo usmjeriti ka amaterskom sportu i fizičkom vaspitanju djece, omladine i starijih.</p>
<p>- Profesionalni sport je u ovom momentu više povezan sa sportskim kladionicama, nekim sferama društva koje nijesu pozitivne, dok se potpuno zanemaruje amaterski sport i uopšte fizičko vaspitanje i omladine i djece i uopšte fizička briga o starijima... Snažno se zalažem da država u svakom obliku prestane sa finansiranjem profesionalnog sporta. To je jedna unosna biznis grana koja može za sebe da zaradi dovoljno novca - poručio je on.</p>
<p>Naglasio je da taj stav nije uperen ni protiv jednog konkretnog kluba, pa ni Fudbalskog kluba Budućnost.</p>
<p>- Ne bih volio da se moj stav prema profesionalnom sportu shvati kao specijalno stav prema Budućnosti, niti protiv bilo kog crnogorskog kluba. Takav stav je generalan i odnosi se prema svim profesionalnim sportskim granama - rekao je Šušić.</p>
<p>Komentarišući rad Javnog servisa, ocijenio je da je sada daleko pristupačniji svim političkim akterima nego što je bio ranije.</p>
<p>- Mnogo je pristupačniji svima koji učestvuju u javnom životu, nego što je to bio prije promjena u samom Javnom servisu i uopšte političkih promjena u državi. I ne samo Javni servis državni, već i drugi javni servisi – pritom mislim posebno na Gradsku televiziju - zaključio je Šušić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F650zwOF0jx0%3Fsi%3D9AP3Jwgtw2rkdGx_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šušić: Rješenje za kolektor mora biti efikasno, ali ne prinudno

<p>Izmjena lokacije nas vodi u situaciju da naš put pristupa EU bude blokiran, to jeste da ne možemo zatvoriti poglavlje 27 u definisanom vremenu, saopštio je za Dan <b>Saša Mujović</b>, gradonačelnik, stav ministra finansija <b>Novice Vukovića</b>, izrečenog na sastanku investitora i kreditora postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.</p>
<p>- Očekujemo stav Vlade po ovom pitanju - rekao je Mujović.</p>
<p>O sastanku sa predstavnicima KFW banke Mujović je obavijestio javnost na Skupštini Glavnog grada 29. maja.</p>
<p>Gradonačelnik je tada pročitao pismo KFW banke, ali i svoj odgovor. Na toj istoj sjednici, gradonačelnik je rekao da „niko ne želi promjenu lokacije zbog ličnog hira, ili potrebe da se negira validnost odobrene lokacije, nego zbog ogromnog problema koji je državnog karaktera i koji prijeti da eksalira“.</p>
<p>- Ja sam predložio izmjenu lokacije i detaljno objasnio da je novopredložena lokacija u okviru fabrike Kombinat aluminijuma, te kao takva pogodna za montažu već nabavljanje opreme. Predstavnici EU i KfW banke su me upoznali sa potencijalnim rizikom kazne, ako se ne počne što prije sa realizacijom projekta. Po njima izmjena lokacije traži novo vrijeme i dodatna ispitivanja. Sastanku je prisustvovao i ministar Vuković koji će sačiniti izvještaj i o svim detaljima izvijestiti Vladu. Po njemu, izmjena lokacije nas vodi u situaciju da naš put pristupa EU bude blokiran, to jeste da ne možemo zatvoriti Poglavlje 27 u definisanom vremenu. Očekujemo stav Vlade - saopštio je Mujović.&nbsp;</p>
<p>Predstavnik KFW banke<b> Željko Uljarević</b> poručio je da ne može da komentariše sastanak jer, kako je rekao, KfW banka ne odlučuje ništa, nego odlučuju Glavni grad i Ministarstvo finansija.</p>

Mujović: Izmjena lokacije kolektora dovodi u pitanje naš evropski put

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Struka da se pita: Krapović studirao 8, Kovačević 12, a Vučurović 18 godina

<p><b>Jelena Perović </b>je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat <b>Nikola</b> <b>Martinović </b>nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija.</p> <p>-Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao.</p> <p>Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika.</p> <p>- Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović.</p> <p>Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka <b>Maja Karas Bošković</b> i v.d. direktora <b>Dušan Drakić </b>tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  <p>- Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak.</p> <p>- Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović.</p> <p>Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.</p> <p>- Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.</p> <p>Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti.</p> <p>Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.</p>

Tag: harvard