Član organizovane kriminalne grupe A.P. (58) iz Bara uhapšen je jer je vozio pod dejstvom alkohola i vrijeđanja i prijetnji policajcu.
Na sudu je, kako su kazali u policiji, kažnjen novčanom kaznom od 1.100 eura.
I njegov sugrađanin, inače operativno interesantno lice, L.B. (35) uhapšen je zbog vožnje pod dejstvom benzodijazepina.
- U Baru su kontrolisani i OIL i OKG: M.P. (41), M.P. (44), M.Š. (42), M.S. (39), R.R. (59), V.B. (34) i J.Đ. (49) - dodali su u policiji.
Policija u Ulcinju uhapsila je operativno interesantno lice K.H. (34) koji je vozio pod dejstvom kokaina. Zbog ovog prekršaja kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 1.500 eura.
- Ulcinjanin K.I. (43) uhapšen je zbog odbijanja testa na droge i omalovažavanja policijskih službenika. On je na sudu za prekršaje zbog počinjenih prekršaja kažnjen sa ukupno 3.000 eura - naveli su u policiji.
Tivatska policija uhapsila je M.M. koji je blizak jednoj OKG iz Herceg Novog. On je odbio da se zaustavi na izdat znak stop.
- I udaljio se vozilom velikom brzinom prema teritoriji opštine Kotor gdje je policija prilikom radarske kontrole zabilježila kretanje brzinom od 112 km/h, nakon čega se ponovo oglušio o izdato naređenje da se zaustavi - dodali su u policiji.
Nakon što su ga policijski službenici sustigli, utvrđeno je da M.M. vozio bez položenog vozačkog ispita i da su na vozilu nepropisno zatamnjena prednja bočna stakla.
- Vozilo je privremeno oduzeto radi dodatnih provjera i vanrednog tehničkog pregleda - naveli su u policiji.
M.M. je kažnjen kaznom zatvora u trajanju od 15 dana, dok je za počinjene prekršaje na području Kotora takođe kažnjen kaznom zatvora u trajanju od 15 dana, kao i novčanom kaznom, uz izrečenu zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima ,,B" kategorije, u trajanju od četiri mjeseca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Više OIL i pripadnika OKG uhapšeno na primorju: Vozili pod dejstvom alkohola i droga, bježali, vrijeđali i prijetili policajcima

Osam osoba juče je uhapšeno zbog krivičnih djela sa elementima izazivanja nacionalne i vjerske mržnje i nasilja. P.M. (35) uhapšen je zbog sumnje da je na Instagramu i Fejsbuku objavio poruku prijetećeg i uvredljivog sadržaja usmjerenu prema turskim državljanima sa boravkom u Crnoj Gori, kojom se podstiče mržnja i netrpeljivost na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.
Njemu se na teret, kako su naglasili u policiji, stavlja izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
Zbog sumnje na nasilničko ponašanje prema tri turska državljanina, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, uhapšeni su B.S. (26), F.Đ. (25) i M.P. (31) iz Podgorice.
- Oni su, kako se sumnja, sinoć, 27.10.2025. godine, u naselju Zabjelo fizički napali turske državljane, zadajući im udarce šakama, nogama i palicama, koji su ovom prilikom zadobili tjelesne povrede. Kod njih su u vozilu pregledom pronađene i oduzete baklje i fantomke - kazali su u policiji.
Zbog prekršaja iz člana 7 Zakona o javnom redu i miru, na štetu turskog državljanina, uhapšeni su T.B. (24), B.B. (22) i F.J. (18). Oni su, kako se sumnja, u naselju Zabjelo sinoć fizički napali turskog državljanina.
- Identifikovan je i uhapšen i V.D. (27) iz Podgorice zbog počinjenih prekršaja iz člana 7 i člana 10 Zakona o javnom redu i miru, na štetu dva državljanina Azerbejdžana. On je, na javnom mjestu, u jednom objektu na području Podgorice, fizički napao oštećena lica, prema kojima se prethodno drsko ponašao, grubo ih vrijeđao i omalovažavao - naglasili su u policiji.
Saopštili su da će svako javno okupljanje i kretanje građana u grupama, koje je motivisano izazivanjem nasilja ili povezano sa prethodnim događajima, dokumentovati putem službenih kamera, mobilnih uređaja i dronova, radi nadzora i preduzimanja mjera na zaštiti lične i imovinske sigurnosti svih građana. Uprava policije poručuje građanima i da se uzdrže od bilo kakvih oblika nasilja i upozorava ih na nezakonistost preduzimanja “pravde u svoje ruke”.&nbsp;
- Organi za sprovođenje zakona će, u skladu sa zakonom, preduzimati sve potrebne mjere i radnje koje se odnose na očuvanje javnog reda i mira, sprječavanje izvršenja krivičnih djela i prekršaja, te zaštitu unutrašnje i nacionalne bezbjednosti države - naveli su oni.
Podvlače da će svako nezakonito ponašanje biti prepoznato i procesuirano bez selektivnosti, a odgovorni sankcionisani u skladu sa zakonom.
Podsjećamo i uvjeravaju građane Crne Gore da se restriktivne mjere preduzimaju prema stranim državljanima koji krše zakone na teritoriji naše države, te da će biti sankcionisani u skladu sa zakonom.
- S tim u vezi, juče su službenici Sektora granične policije - inspektori za strance, preduzeli 55 mjera prema stranim državljanima - naveli su u policiji.
Tokom sprovedenih aktivnosti na teritoriju Podgorice, izdato je 30 prekršajnih naloga.
- Dva lica su prinudno udaljena, dva su protjerana iz zemlje, dok je trojici stranih državljana otkazan boravak. Takođe, za pet lica je iniciran prestanak privremenog boravka, a donijeto je sedam rješenja o povratku stranih državljana - kazali su u policiji.
Ove aktivnosti će, kažu, predstavljati kontinuiranu praksu Uprave policije.
- Čime se šalje jasna poruka da će strani državljani koji počine krivična djela biti procesuirani i lišeni slobode, dok će oni koji nezakonito borave na teritoriji Crne Gore biti protjerani u skladu sa zakonom - zaključili su u policiji.

500x500

Osmoro uhapšenih zbog izazivanja nacionalne i vjerske mržnje i nasilja, policija će kamerama i dronovima snimati javna okupljanja i kretanja u grupama

Komentarišući hapšenja, koja za račun aktuelne vlasti, sprovodi skaj tužilac Vladimir Novović, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je kazala kako očekuju još akcija i time potvrdila ono na što ukazujemo - postojanje sprege između vladajućih partija i SDT-a s ciljem da progone sve one koji se na bilo koji način suprotstavljaju ovoj vlasti - poručili su u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fgorcevic-o-nedavnim-hapsenjima-ocekujemo-jos-akcija-vlada-podrzava-sve-institucije-da-rade-svoj-posao&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nova hapšenja koja ministarka u Vladi Crne Gore najavljuje, ranije u junu najavljivali su, ukazuju oni, i neki poslanici iz vlasti. To, cijene u DPS-u, pokazuje da su predstavnici vlasti u očiglednom nezakonitom posjedu tajnih podataka u vezi sa slučajevima u kojima se pojedincima dominantno stavlja na teret odavanje tajnih podataka. 
- Nakon što je predsjednica Evropske komisije podvukla da je sloboda medija kamen temeljac EU, ministarka evropskih poslova, bilo je za očekivati da Gorčević osudi, a ne da otvoreno najavljuje akcije obračuna sa svakim ko na bilo koji način kritikuje vlast, uključujući i medije - naveli su oni.
Gorčević je, smatraju oni, ovom izjavom potvrdila da su se vlast i tužilaštvo organizovano udružili s ciljem da utiču na izbornu volju građana.
- Te da svim sredstvima pokušaju da spriječe izvjesan povratak DPS-a na vlast. Konačno, afirmativan odnos ministarke evropskih poslova Crne Gore prema akciji koja predstavlja kompromitaciju tužilaštva, što vlast koristi tužilaštvo kao bič za obračun sa političkim protivnicima koji prijete da ih poraze na narednim izborima, kad god oni bili, govori u prilog tome da su na vlasti neiskreni evropejci koji gaze evropske vrijednosti na svakom koraku - zaključili su u DPS-u.

1250x600

1084x550

DPS: Izjava Gorčević potvrđuje spregu između vlasti i SDT-a

Institucije treba da rade svoj posao, bez političkih pritisaka i selektivne pravde. To je za RTNK poručio Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić komentarišući nedavna hapšenja u Crnoj Gori. Kaže da je parlament kroz kontrolnu funkciju više puta ohrabrivao nadležne organe da djeluju u skladu sa zakonom.
- Neka svako radi svoj posao. Institucije neka rade svoj posao. Mi smo više puta u parlamentu podsticali i ohrabrivali i kroz kontrolnu funkciju, a na dnevnom redu nalazi se izvještaj tužilaštva, gdje ćemo moći više da govorimo o konkretnim stvarima. Mislimo da je Glavno specijalno tužilaštvo odradilo jedan važan posao. Naravno da ono što se pojavilo u medijima nije bila nikakva tajna.Čitava Crna Gora je znala kako se upravljalo od strane bivše vlasti- istakao je Mandić.
Ističe da je najveći kvalitet političkih promjena iz 2020. sloboda koja je, kako kaže, stigla u Crnu Goru. Dodaje, međutim, da je pred pravosuđem još mnogo posla kako bi građani stekli povjerenje u pravdu.
- Da bi stekli povjerenje u pravdu, oni koji su kršili zakone treba da budu privedeni pravdi. I moramo da imamo pravosnažne presude. Sudstvo mora da odradi svoj dio posla. Da li je to moguće tako brzo promijeniti, da li je moguće uspostaviti institucije koje su potrebne Crnoj Gori – evo, vrijeme će pokazati. Ja mislim da nisu dovoljne samo te prve akcije koje posebno vole mediji, kada se neko hapsi, kada se čitaju razne poruke koje potvrđuju sve ono o čemu je opozicija govorila punih 20 godina, nego je potrebno da imamo jedan normalan sudski postupak gdje će se utvrđivati činjenice, gdje će odbrana imati pravo da saopšti sve svoje argumente, tužilaštvo dokaze koje je prikupilo i naravno da imamo sud koji će pravilno to sve da ocijeni i donese odluku koja je zasnovana na zakonu- kazao je Mandić.
Mandić ohrabruje i podstiče institucije da rade svoj posao, ali, kaže i da očekuje brže rezultate u procesima koji su već pokrenuti. Govoreći o ulozi medija, Mandić poručuje da novinarstvo u Crnoj Gori treba da bude zasnovano na profesionalizmu, a ne na političkim uticajima.
- Mi znamo da je režim koji je vladao želio mnoge novinare da upotrijebi za vlastite političke ciljeve. Imali smo novinare koji nisu željeli da budu novinari, već političari I vi pogledate I dođete do jednog poražavajućeg zaključka da su mnogi od njih baveći se tom časnom, uzvišenom profesijom, koja treba negdje da koriguje naše društvo, da su mnogi bili u funkciji, ne politike, nego čak I u funkciji organizovanih kriminalnih grupa I to je ono što je strašno- ocjenjuje Mandić.
Dodaje da niko ne bi smio da bude iznad zakona- ni političari, ni novinari, ni bilo ko drugi. Zakon, kaže, mora važiti jednako za sve.
- Ko god krši zakon, treba da se suoči sa državom i da odgovara za svoje postupke. Ako to mogu obični građani, činovnici, prosvetni i zdravstveni radnici, političari – ne vidim razlog zašto bi postojalo jedno zanimanje koje je izvan zakona- poručio je Mandić.
Predsjednik Parlamenta zaključuje da vrijeme treba da pokaže da li Crna Gora može da izgradi jake i nezavisne institucije koje će garantovati jednakost svih građana pred zakonom.

Mandić o akcijama SPO-a i SDT- a: Svi moraju biti jednaki pred zakonom, institucije da rade svoj posao

Vlada Crne Gore podržava sve institucije da rade svoj posao - poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević odgovarajući na pitanje jesu li su nedavna hapšenja u akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) od značaja za evropski put Crne Gore.
Vjeruju, kaže, da su sve ovo dobri pomaci s obzirom da se najviše vodi računa i najviše se govori o vladavini prava i poglavljima 23. i 24.
- Ono što očekujemo u narednim danima i mjesecima jeste da imamo još više ovakvih akcija iz prostog razloga što postoji veliki broj slučajeva koji negdje nisu zatvoreni, koji postoje, i te kako se govorilo prethodnih godina i kroz medije i negdje šira javnost zna. Dakle, što se tiče Vlade mi zaista ne želimo da se miješamo niti da na bilo koji način utičemo kako će ishod biti u konkretnim slučajevima. Mi apsolutno podržavamo sve institucije da rade svoj posao, naše je da ih dodatno jačamo i dodatno pomažemo kroz donošenje određenih strateških dokumenata i zakona - naglasila je Gorčević u izjavi za Radio televiziju Nikšić.
Rezultati po pitanju borbe protiv kriminala i korupcije su vidljivi, kaže Gorčević pa dodaje da očekuju pohvale od Brisela.
- Očekujemo da u narednom periodu dobijemo na kraju i pohvale od samog Brisela jer ono što se od nas očekuje jeste da zaista postoje određeni, da kažem, rezultati po pitanju i organizovanog kriminala i borbe protiv korupcije. Tako da što se nas tiče kao Crne Gore mislim da su ovo sve one stvari koje negdje Evropa od nas očekuje. Zaista bez nekog previše uplitanja u samu temu jer su još procedure u toku, istraga je u toku, ali što se tiče same Vlade mi dajemo podršku da svak radi svoj posao - kazala je Gorčević.

Gorčević o nedavnim hapšenjima: Očekujemo još akcija, Vlada podržava sve institucije da rade svoj posao

Pripadnici Uprave policije su tokom vikenda uhapsili 78 vozača na teritoriji cijele države. Evidentirane su 44 saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba stradala, dok su tri zadobile teške, a sedam lake tjelesne povrede.&nbsp;
Službenici saobraćajne policije izdali su 1.364 prekršajna naloga učesnicima u saobraćaju, podnijeli 180 prekršajnih prijava i privremeno oduzeli 41 par registarskih oznaka.
Od ukupnog broja uhapšenih, 44 vozača je lišeno slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu, 30 zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga i četiri zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
- Od ovog broja, najviše je uhapšeno u Podgorici - 29, dok je u Danilovgradu lišeno slobode devet osoba. Na teritoriji Kotora je uhapšeno je šest vozača, a u Nikšiću i Herceg Novom po pet - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Za vikend uhapšeno 78 vozača, gotovo svi zbog alkohola i droga

Službenici Sektora za borbu protiv kriminala - Odsjeka za borbu protiv droga, u saradnji sa regionalnim centrima bezbjednosti „Zapad“ i „Centar“, realizovali su danas višemjesečnu policijsku akciju kodnog naziva „FROM“ u okviru koje su izvršeni su pretresi stanova i vozila na više lokacija na području Podgorice i Pljevalja i uhapšeno pet osoba.
Cilj akcije je suzbijanje ulične prodaje i krijumčarenja opojnih droga i razbijanje mreže uličnih dilera.
Po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju uhapšeni su S.G. (49) iz Podgorice i Pljevljaci N.K. (22), Dž.K. (36), D.H. (30) i E.H. (21).&nbsp;
Kako je saopšteno iz Uprave policije, u dosadašnjim aktivnostima u okviru ovog predmeta, policijski službenici su državnim tužilaštvima podnijeli 15 krivičnih prijava protiv 16 osoba.&nbsp;
- Od toga, devet prijava je podnijeto protiv 10 osoba zbog krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga, četiri prijave protiv četiri osobe za krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi, dok se dvije sumnjiče za krivično djelo teška krađa - navedeno je u saopštenju policije.
Podnijeto je i 10 prekršajnih prijava protiv 10 osoba zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Policijski službenici su u okviru ovog predmeta zaplijenili više vrste narkotika: marihuanu, kokain, heroin, amfetamin i druge sintetičke droge.&nbsp;
Oduzeto je i jedno putničko motorno vozilo koje će biti predmet daljih provjera.&nbsp;
- Službenici Uprave policije nastavljaju sa intenzivnim i proaktivnim aktivnostima usmjerenim na identifikaciju, procesuiranje i razbijanje mreža uličnih dilera širom zemlje, kao i suzbijanje svih oblika zloupotrebe opojnih droga - poručeno je u saopštenju UP.

Pretresi u Podgorici i Pljevljima: Uhapšeno pet osoba, krivične prijave protiv 16, zaplijenjeni marihuana, kokain, heroin...

Kad je preko sramotne liste koju je za potrebe BIRN-a napravila - po nespornim svjedočanstvima prepiski poznatih tužilaštvu - propagandistkinja povezana s narko klanovima, pokrenuta hajka na građanske aktiviste i novinare čiji je jedini grijeh bio kritika kleromafiokratskog režima, mnogi su ćutali, računajući da je javna diskreditacija i difamacija građanskih aktivista i novinara tuđi problem. Kad se propagandna matrica, suočena s dokazima, raspršila i pred bosanskim i pred crnogorskim pravosuđem, niko nije ni pozvan na odgovornost za targetiranje i lažne optužbe.
Kad su došli po Milivoja Katnića opet su mnogi ćutali, kalkulišući da privođenje bivšeg specijalnog državnog tužioca nije "bez neke". Danas, godinu i po kasnije, svjedočimo da je to bila pokazna vježba, testiranje dokle se može ići u progonu i maltretiranju nepodobnih. Kad su otpale sve konstrukcije koje su mu podmetnuli ljudi koji bi trebalo da budu štit zakona i pravde, ogoljena je činjenica da je nadležni tužilac na Katnića krenuo fabrikovanim "dokazima", tehnikom montaže posloženim materijalima, izostavljajućinepobitne dokaze o Katnićevoj nevinosti. Milivoje Katnić se zainatio i protiv smrti, što je pravosnažna presuda koju mu je dodijelila marionetska vlast u Podgorici.
Kad su došli po Jelenu Perović, ponovo se ćutalo, čak i na to što je privođenje Aleksa Bečić obznanio prije no je i krenula policijska akcija. Epilog tih pompeznih javnih egzekucija po modelu "hapsi nepodobne, pa nek dokažu nevinost", platićemo mi. I tu ne mislimo samo na materijalnu satisfakciju progonjenima. Mislimo na vrijednosno rasulo društva koje pristaje na javni linč kao prihvatljivu metodu disciplinovanja poslušnih.
Samo naivni prije neki dan nijesu mogli shvatiti da najnovija akcija privođenja - na dan kad je pala presuda o glasovitom Tunelu naše propasti i u dane kad nasilje i ubistva postaju crnogorska svakodnevica - nije novi prilog teatru linča, a da su privedeni tek statisti u priredbi novog targetiranja medija i građanskih aktivista.
Tužilaštvo je danima ćutalo o akciji, braniocima okrivljenih je zabranjeno da iznose pojedinosti, a javnost je o prirodi postupka doznala iz tviter objave konsiljerea Borisa Bogdanovića, pa su tek jutros procurili detalji na propagandnoj platformi Vijesti, iz pera - pogađate - poklisarke jednog od narko klanova.
Teško da je Evropa od odlaska s političke scene diktatorâ Nikolaja Čaušeskua i Envera Hodže svjedočila ovakvoj optužnici koju su objavile Vijesti a ne SDT (što bi u najmanju ruku moralo dovesti u pitanje kredibilitet SDT-a). Kako se čini, ta će optužnica biti proširivana imenima svih nepodobnih za ovu vlast koja već šestu godinu uzurpira državu Crnu Goru, podvodeći je pod sramotnu periferiju Srpskoga sveta. Zasad je jasno da su privedeni biznismeni, tužioci i policajci samo paravan za obračun s urednicima i novinarima portala i medija čija uređivačka politika nije po mjeri klerofašističke klike na vlasti. Śutra bi, što da ne, tu mogli biti i svi ostali građanski aktivisti i intelektualci koji kritičke tekstove protiv vlasti objavljuju na pobrojanim portalima.
Potonja optužnica - ako je ono što su Vijesti prenijele tačno - mjera je bijede u kojoj se danas nalazi slobodarska Crna Gora. Ona je strašilo za sve koji se usude kritikovati ovu vlast. Poruka je jasna: ćutite i trpite jer država više nije definisana Ustavom već političkim programima partija i crkve čija je centrala u Beogradu.
Nijedan politički subjekt niti bilo koji javni djelatnik ne smije pristati na ovo brutalno demonstriranje sile, unižavanje dostojanstva građana i zastrašivanje koje je svojstveno staljinističkoj diktaturi. Stoga ne pozivamo vlast da odustane od agende kojom se vodi. Pozivamo opoziciju da se svim raspoloživim sredstvima, uz pomoć onih koji javno kritički djeluju, suprotstavi ogoljenome fašizmu u Crnoj Gori.

Linč nepodobnih medija kao novi prilog državnom terorizmu

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Jutrošnji događaji, kao i ono što se, prema našim saznanjima, priprema za naredne dane pokazuje da smo ušli u novu fazu otvorenog progona političkih neistomišljenika u Crnoj Gori - ocijenio je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić nakon što je funkcioner njihove partije i bivši ministar odbrane Predrag Bošković jutros priveden na podgoričkom aerodromu.
Tužilaštvo je, prema njegovim riječima, preuzelo ulogu da u ime vlasti progoni političke neistomišljenike.
- A političke neistomišljenike ćete naći u redovima kritičkog nevladinog sektora, kritičkih medija, mimera i političkih partija. Jasno je, parlamentarna većina se raspada i ovo su pokušaji da se zloupotrebom represivnog aparata onemogući opoziciji da smijeni neposobnu vlast - istakao je Nikolić.
<h2>Lov</h2>
- Rasulo u bezbjednosnom sektoru, situacija oko kolektora u Botunu, inflacija koja jede životni standard, spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću koji bježi sedmicama od crngorske policije, ubistva koja se ponavljaju, od sedmice do sedmice, neka čak i u drugim pokušajima, beze epiloga, odnosno sankcija... Vlast je na koljenima i otud ova nervozna i ishitrena reakcija tužilaštva koja treba, izgleda, da ozvaniči početak lova na političke protivnike - naveo je Nikolić.
Sa saznanjima koja imaju, kako je najavio, upoznaće Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori, nadležne institucije EU u Briselu.
- I vidjećemo što će biti nastavak respresivnih mjera - poručio je Nikolić.
Pozivaju tužilaštvo da ne zloupotrebljavaju nadležnosti koje im obezbjeđuje Ustav i zakon, da se ne svrstava na stranu vlasti, da represivno progoni političke protivnike i da se zaustave.
- Ako misle da ćemo dozvoliti da maltretiraju svakog, uključujući nezavisne intelektualce, medije, nevladin sektor i političare samo zato što su protivnici vlasti, neko se grdno prevario. Osnovna ideja ovih akcija je da se rastući rejting DPS obori i da se kompromituje Klub poslanika DPS, odnosno nova generacija naše političke partije - rekao je Nikolić.
<h2>Bezbjednosni sektor</h2>
Komentarišući privođenje Predraga Boškovića kazao je da se to sve savršeno uklapa u sve što je rekao - da je na sceni progon političkih neistomišljenika.
- Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić.
Oni, kako dodaje, znaju mnogo manje nego pojedini mediji jer je, kako navodi, meritum u ovom slučaju da se odavaju tajni podaci.&nbsp;
- Kao što vidite, tajni podaci završavaju u medijima svakog dana i nema optužbi zbog toga što ih neko iznosi, a ovdje ljudi koji se hapse saznaju u lokalima đe sjede sa svojim bližnjima čitajući određene medije da će biti uhapšeni, prije nego što su im stavljene lisice na ruke - naveo je Nikolić i podsjetio na slučaj Jelene Perović.
Ideja je, ponavlja, da se kompromituje DPS i zaustavi ono što je, prema njegovim riječima, neminovno - promjena vlasti.
<h2>Kompromitacija</h2>
Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija.
- Naredni smo svemu što dolazi i niko ove ljude ne može kompromitovati. Nećemo dozvoliti da bilo ko atakuje na dostojanstvo nas lično i naših porodica - kazao je Nikolić.
Spajajanje medija sa ovim slučajevima je, prema njegovim riječima, otvoren lov na kritičare, a to znači da svako ko kritikuje vlast može biti meta.
- Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je Nikolić.
Na pitanje je li tačno da je više funkcionera DPS juče saslušano odgovorio je odrično, ali dodao da to "postoji kao ideja".
- Najteži oblik tiranije dolazi pred njen pad. Ova vlast će pasti na izborima, izgubila je povjerenje i ovo su očajnicki trazji da se diskvalifikuje opozicija - zaključio je Nikolić.

Jasmina Beharovic

Nikolić: Doći će do privođenja ili hapšenja određenih opozicionih lidera, urednika medija i ljudi iz NVO, Tužilaštvo u ime vlasti progoni političke neistomišljenike

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Verzija mirovnog prijedloga, koji su ukrajinski i evropski zvaničnici podnijeli Vašingtonu, sadrži klauzulu u kojoj se navodi da Ukrajina mora postati članica Evropske unije do 1. januara 2027. godine, objavio je Fajnenšel tajms.
Plan je revidirana verzija prijedloga Donalda Trampa o okončanju rata, a novi nacrt se pojavio u trenutku kada američki predsjednik pojačava pritisak na predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da pristane na mirovni sporazum, prenosi Ukrajinska pravda.
- Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji do 1. januara 2027. godine je navedeno u najnovijem nacrtu mirovnog prijedloga, koji su ukrajinski i evropski zvaničnici predstavili Vašingtonu - piše Fajnenšel tajms, pozivajući se na diplomate upoznate sa dokumentom, bez preciziranja koji evropski akteri podržavaju tako radikalno ubrzano pristupanje.
Zvaničnici koji podržavaju ambicije Ukrajine da što pre uđe u EU rekli su da Evropska komisija sada razumije da ne bi trebalo da ometa mirovni proces zalaganjem protiv brzog članstva Kijeva. Ukrajina, međutim, nije završila nijedno od 36 poglavlja u pregovorima o pristupanju EU, pa bi takav raspored narušio princip prijema novih članica koji se zasniva "na zaslugama“.
Upoznati sa mirovnim planom rekli su da bi to primoralo Brisel da preispita cio proces proširenja, uključujući i donošenje odluke kada bi nove članice dobile pristup fondovima EU i pravo glasa.

Klauzula verzije mirovnog prijedloga: Ukrajina mora postati članica EU do 1. januara 2027.

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: hapsenja