Centar za građansko obrazovanje (CGO) oštro osuđuje vandalski čin ispisivanja grafita sa direktnom porukom govora mržnje ispred stambene zgrade u kojoj žive građanski aktivisti Nikola Ilić i Hana Konatar, navodi se u saopštenju.&nbsp;
- Ova poruka nije samo grafit – to je prijetnja, to je opipljiva mržnja, to je pokušaj zastrašivanja i istjerivanja građana i građanki iz njihovog grada - ističu iz CGO.&nbsp;
CGO cijeni da je ovaj čin kukavički napad na Hanu i Nikolu ujedno i direktan napad na osnovne vrijednosti građanskog društva i slobode svih građana i građanki.
- Podsjećamo da se ovo ne dešava prvi put, a i da jeste, nije dovoljan samo još jedan protokolarni zapisnik. CGO naglašava da institucije nemaju pravo na pasivnost i selektivan pristup u rješavanju ovakvih slučajeva, jer time postaju saučesnici u trajućim pokušajima „normalizacije“ nasilja i diskriminacije - kazali su iz CGO.&nbsp;
Pozivaju Upravu policije i Tužilaštva da hitno identifikuju učinioce ovog nedjela i pošalju poruku da Crna Gora nije, i neće biti, prostor u kojem se aktivisti i aktivistkije otvoreno napadaju, a da sve to prolazi bez posljedica.&nbsp;
Iz tog ćutanja, dodaju, institucija jasno proizilazi sljedeće - tamo gdje država ne štiti, ona indirektno odobrava.
Pozivaju i sve one koji vjeruju u slobodnu, dostojanstvenu i pravednu Crnu Goru – građane i građanke, organizacije, inicijative – da dignemo glas protiv mržnje.&nbsp;
- Ne možemo i ne smijemo ćutati pred prijetnjama, jer svaka prećutana prijetnja je zeleno svjetlo za sljedeći napad i eskalaciju nasilja. Nećemo mrš iz naselja. Nećemo ni mrš iz države. Ostajemo. I borimo se! - poručuju iz CGO.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

CGO: Poruka s grafita je opipljiva mržnja, pokušaj zastrašivanja i istjerivanja građana i građanki iz njihovog grada

Grafit sa porukom "Pederi mrš iz naselja” ispisan je na fasadi zgrade u naselju Drač u Podgorici, u kojoj žive građanski aktivisti Nikola Ilić i Hana Konatar, a koji ogorčeni i razočarani očekuju hitnu reakciju nadležnih kako bi se odgovorni procesuirali.
- Ne toliko davno napadnuti smo u stanu gdje smo prethodno živjeli. Čekićem je napravljena rupa na našim vratima, a dalje posljedice spriječene su strahom koji je napadač imao od našeg psa, pa se zaustavio na rupi u vratima. Da li je ovo mogla biti rupa u našim glavama? Treba li da se pitamo to kao mladi koji žive u Crnoj Gori? Ja ne želim - poručio je Ilić.
Ilić je kazao da je o događaju odmah obavijestio policiju i očekuje hitnu reakciju nadležnih i to ne samo uklanjanje grafita, već i ozbiljnu istragu kako bi se odgovorni identifikovali i procesuirali.
- Ovakve poruke nijesu puki vandalizam, one su prijetnje životima, one su ogledalo društva u kom žive kvir osobe i svako ko se na bilo koji način razlikuje i ne uklapa u kalupe u koje prisilno želite da nas izlijete ne bismo li makar malo umanjili vaš strah pred sopstvenom krhkom “normalnošću”. Ovo je podsjetnik da i dalje živimo u društvu gdje se mržnja prema različitosti normalizuje, gdje se LGBTIQ osobe demonizuju, targetiraju i ostavljaju nezaštićene - rekli su Konatar i Ilić.
Naselje u kojem je ispisan grafit je, kako je kazao, kao i svako drugo, mjesto u kom žive druge kvir osobe, kvir djeca, ljudi koji imaju svoje snove, svakodnevice, prijatelje, porodice, živote.
- Ovom prilikom poručujemo- mi ne idemo nigdje i nećemo nestati. I ne bojim vas se, jer ako već živimo ugroženi svaki dan, biram da urlam. Znam da će neko ovo čitati s mržnjom. Znam da će reći da ovo i zaslužujemo, da nismo ljudi, da smo bolesni, da treba da nestanemo. Ali mi smo ljudi. Imamo imena. Imamo lica. Imamo porodice. Imamo srce. I danas je moje srce stalo na par sekundi kad sam vidio grafit ispisan na zgradi u kojoj živimo, naselju gdje šetamo psa, odakle odlazimo na posao, gdje dolazimo kući da dišemo - rekao je Ilić.
Poručio je da mu je dosta svega.&nbsp;
- Dosta mi je vaših komentara, vašeg smijeha, vaših doskočica po internetu. Dosta mi je vaše tišine dok nas pljuju i dok nas gaze. Dosta mi je da se pravimo da je ovo normalno. Nije normalno da se plašimo za svoju bezbjednost zato što postojimo. Nije normalno da se pitamo hoćemo li preživjeti ako se zaljubimo, ako progovorimo, ako prođemo ulicom. Pitam sve vas koliko još ljudi mora da bude ubijeno? Koliko još nas mora da ode, da se uguši, da nestane? Koliko vam je dovoljno?!” - ogorčeno je upitao Ilić.

610x380

500x500

1084x550

Grafit mržnje na zgradi u Podgorici u kojoj žive građanski aktivisti, traže hitnu reakciju nadležnih

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da će Izrael pojačati pritisak na palestinsku militantnu grupu Hamas da oslobodi sve preostale taoce i vrati tijela preminulih talaca.
Netanjahu je naveo da je do sada oslobođeno 196 talaca, od toga 147 živih, a da se vjeruje da su još 24 živa u Pojasu Gaze, dok je potvrđeno da je 35 talaca mrtvo.
Netanjahu je sinoć obećao da će Izrael nastaviti vojne operacije u Pojasu Gaze sve dok Hamas ne bude uništen, prenio je "Jewish News Syndicate" (JNS).
Izraelski premijer je odbacio prijedloge o prekidu vatre, navodeći da bi trenutno prekid rata bio „strateški poraz“.
Istakao je da rat neće biti završen dok se ne osigura da Pojas Gaze nikada više ne predstavlja prijetnju za Izrael.
Netanjahu je rekao i da je Hamas nedavno odbio prijedlog za oslobađanje polovine preostalih živih talaca, zahtijevajući umjesto toga očuvanje svoje vlasti u Pojasu Gaze.

Netanjahu: Hamas do sada oslobodio 196 talaca, 24 zarobljena taoca još živa

Podgoričanin Danilu Mandiću (35) određeno je zadržavanje do 72 sata nakon što je ranio je sinoć ranio dvojicu sugrađana.
Mandić, inače bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Andrije Mandića, je, oko 3:40 sati, na raskrsnici ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića vozilom blokirao put oštećenima i ispalio više hitaca od kojih su zadobili povrede u predjelu nogu. Zatim je pobjegao, da bi se poslije sam predao policiji.
Prema našim saznanjima, Mandić je upravljao službenim automobilom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5882%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbratanic-andrije-mandica-ranio-dvojicu-sugradana-pa-se-predao-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Danas je saslušan u Višem državnom tužilaštvu i određeno mu je zadržavanje.
- Osumnjiceni D.M saslušan zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju i donijeto je rješenje o zadrzavanju do 72 sata - rečeno je Portalu ETV iz Višeg tužilaštva.
Danilo Mandić slovi za bezbjednosno-interesantnu osobu i hapšen je više puta. Po potjernici su mu 2021. godine stavljene lisice na ruke, nakon što je, prilikom racije, u jednom podgoričkom lokalu policija kod njega pronašla pištolj.
On je avgustu 2020, u podgoričkom lokalu "Riter" prijetio pištoljem P.K. i njegovom drugu F.F, koji je uspio da oduzme pištolj iz Mandićevih ruku i da ga preda obezbjeđenju kafića. Nakon toga, Mandić je bio u bjekstvu.
Istražitelji su utvrdili da je pištolj marke "frans polis" kalibra 7,65 mm registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rečeno u izjavi pred policijom, ustupio prije nekoliko godina.
Pobjeda je ranije pisala da je, tokom saslušanja, Andrija Mandić u policiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svoga kuma, da to nije prijavio, te da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom je pištolj predao svom sinovcu Danilu.

Brataniću i tjelohranitelju Andrije Mandića zadržavanje do 72 sata zbog ranjavanja dvojice muškaraca

Stotine koala ubijene su iz helikoptera tokom velike akcije vlasti u Australiji koja se sprovodi pošto je šumski požar uništio njihovo prirodno stanište, izazivajući osudu i kritike aktivista za zaštitu životinja, objavio je Independent.
Više od 700 koala je ubijeno do sada, a strahuje se da bi narednih dana taj broj mogao da raste.
Snajperisti iz Ministarstva za energiju, zaštitu životne sredine i klimatske akcije (DEECA) patroliraju područjem Svjetske baštine „Budj Bim“ u jugozapadnoj Viktoriji.
Akcija ubijanja sprovodi se zbog straha da će koale, usljed gubitka 2.000 hektara nacionalnog parka, umrijeti od gladi i dehidracije.
Međutim, aktivisti tvrde da je ta metoda „okrutna“, jer zdravstveno stanje koala ne može da se utvrdi iz helikoptera.
Premijerka Viktorije Jasinta Alan branila je politiku vlade, rekavši da su koale bile „teško povrijeđene i pod velikim stresom“. Ona je dodala da su obavljene opsežne procjene situacije u kontekstu šumskog požara koji je zahvatio to područje.
Međutim, istraživači koala tvrde da je u pitanju još jedan primjer „lošeg upravljanja vrstom i njenim staništem“.

Snajperisti ubili više od 700 koala da ne bi uginule od gladi i žeđi

Turisti koji ne noće u Veneciji ponovo moraju da plate ulaz u grad - do deset eura. Ko ne plati, a uhvate ga, prijeti mu kazna do 300 eura. Ta mera važi od sada po do kraja jula, uglavnom vikednom i to ne cijeli dan - piše Dojče vele.
Nova pravila se primjenjuju od 18. aprila do 4. maja, a zatim, do kraja jula - svakog vikenda, odnosno od petka do nedjelje. Od ponedjeljka do četvrtka ulaz je ponovo besplatan, kao i tokom većeg dijela godine, piše Dojče vele.
Ulaznica se plaća za vrijeme od 8.30 do 16 sati. Ko kupi kartu najmanje tri dana pred dolazak plaća samo pet eura. Gosti koji noće u gradu i dalje ne moraju da plaćaju ulaz, ali plaćaju boravišnu taksu. A od plaćanja ulaznice su oslobođeni djeca do 14 godina, đaci, studenti, osobe sa invaliditetom.
Međutim, svi koji dolaze na izlete moraju da imaju ulaznicu, koju mogu da nabave na zvaničnom <a href="https://cda.ve.it">portalu grada Venecije</a> i preuzmu QR kod koji potvrđuje njihovu registraciju ili izuzeće od plaćanja. Ko nema ulaznicu, rizikuje kaznu do 300 eura, ako bude uhvaćen.
<h1>Prošle godne grad od ulaznica zaradio 2,4 miliona</h1>
Venecija je 2024. počela da naplaćuje ulaz posjetiocima koji dolaze samo na izlet. Prilikom premijere ovog jedinstvenog modela prošle godine cijena je bila upola manja - pet eura. U osnovi, sve funkcioniše kao i prošle godine, samo što se sada naplaćuje češće i više.
Prošle godine, prema navodima vlasti, registrovano je 485.000 posjetilaca koji su platili ulaz, što je gradsku kasu uvećalo za više od 2,4 miliona eura. To, međutim, znači i da je veliki broj posjetilaca izbjegao plaćanje.
Grad doduše živi od turizma, ali su gužve u pojedinim danima tolike da predstavljaju sve veći problem. Uz to, posjetioci koji se ne zadržavaju preko noći ostavljaju relativno malo novca u gradu.
Danas u centru Serenisime, sa stotinama kanala, ne živi više ni 50.000 stanovnika, ali zato ima više od 50.000 kreveta za goste.
Ipak, mnogi sumnjaju da će skuplja ulaznica nešto promijeniti. Deset eura vjerovatno neće odvratiti većinu posjetilaca. Kritičari mjere zamijeraju što nije uvedena gornja granica za broj izletnika. Uvođenje takse vide kao način da grad jednostavno zaradi novac.
Pored toga, iskustvo od prošle godine kaže da su mnogi „turisti s rancem“ dolazili su tek poslije 16 sati, kada se više ne naplaćuje ulaz.
<h2>Turisti da se lijepo ponašaju</h2>
Svake godine Veneciju posjeti više od 15 miliona ljudi. Mnogih dana, u uskim uličicama oko Trga svetog Marka i mosta Rialto, gotovo da se ne može proći. Zato je, takođe od 18. aprila, Venecija počela da šalje i službenike na te najveće magnete za turiste. Tim od jedanaest ljudi treba da informiše turiste o pravilima ponašanja sa ciljem očuvanja istorijskog jezgra i da prijavljuje eventualne prekršaje.
Na primjer, zabranjeno je istraživanje grada biciklom. Venecija želi da dočeka svoje goste raširenih ruku, ali istovremeno zahtijeva i poštovanje, poručuje gradska uprava.

Ulaznica za Veneciju do 10 eura, ali ne uvijek i ne za sve

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.