Na većini graničnih prelaza u Bosni i Hercegovini nije moguće preći jer je pao informacioni sistem, a riječ je o većem kvaru, zbog čega se stvara velika gužva. Ponegdje se provjere vrše ručno s obzirom na probleme.
Sistem je pao u 12:10 sati i nije poznato do kada će biti u kvaru, ali ovakvi slučajevi se uglavnom rješavaju u roku od nekoliko sati, piše Klix.ba.
BIHAMK je prvo izvijestio da je do pada sistema došlo na prijelazima između Bosne i Hercegovine i Srbije koji su u nadležnosti Terenskog ureda Zvornik, a to su GP Karakaj, Šepak, Zvornik i Skelani.&nbsp;
Međutim, naknadno su za Klix.ba potvrdili da je riječ o većem padu sistema, na svim graničnim prijelazima sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom.
Ističu da su kontaktirali lokalne terenske urede, te da pojedini uspijevaju propuštati vozila, a iz operativnog centra Granične policije im je rečeno da se na tim GP provjere rade ručno i da će digitalne provjere uraditi naknadno.
Ipak, na mnogim graničnim prelazima, poput GP Vardište koji se nalazi na istoku države, uopšte nije moguće preći granicu stoga se već stvara veliki broj automobila koji čekaju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Pao sistem na graničnim prelazima u BiH, ponegdje se provjere vrše ručno

Stranka evropskog progresa (SEP) zahtijeva od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Vlade Crne Gore da produže rok za zamjenu ličnih karata i da u najkraćem roku obezbijede dodatne resurse i punktove, produže radno vrijeme službi, te u budućnosti uvedu transparentne i pravovremene mehanizme obavještavanja građana.
Oni su ukazali da su gužve zbog zamjene ličnih karata nesnosne, te da je to rezultat rigoroznog i nerealnog roka do 1. oktobra 2025.
- Ukazujemo na potrebu poštovanja i većeg stepena razumijevanja potreba građana. Građani zaslužuju red, poštovanje i servis koji radi u njihovom interesu &nbsp;- a ne demonstraciju moći, poniženja u redovima i neizbježan osjećaj da ih država kažnjava - naveli su u SEP-u.
Očigledno je, cijene oni, da problem nije u građanima, već u nedostatku znanja, reda i sistemskog pristupa.
- Umjesto da se unaprijed obezbijedi veći broj punktova za izdavanje ličnih karata, da se proces rastereti i digitalizuje, da se u šalterski rad uključe svi službenici pa i oni koji su naprimani po „glavnim zgradama i upravama“, vlast je ponovo dozvolila da sve padne na leđa građana. Istovremeno se građani optužuju da su „čekali posljednji trenutak“, pa se neprilike i neprijatnosti nadovezuju sa raznih strana pa pritisak stiže i od banaka koje prijete blokadom računa, a finansiraju se od novca građana - cijene u SEP-u.
Podsjećaju da su, kada je trebalo prikupljati donacije za pomoć nakon požara, poruke stizale svim građanima.
- Na isti način, vlast je mogla obavještavati građane o obaveznoj zamjeni ličnih karata, slati pravovremene podsjetnike i tako spriječiti gužve i nervozu - podvukli su u SEP-u.

SEP: Vlada i MUP da produže rok zamjene ličnih karata i otvore dodatne punktove za zamjenu

Ogromne gužve stvorene su iz pravca primorja ka Podgorici, nakon što je jutros veliki odron u mjestu Obzovica zatvorio put Cetinje-Budva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091419090_aa4f36e31578bd205269567a191d0f74f70aa90dcc42d4d353d8e226b4f0ce93.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091419090_aa4f36e31578bd205269567a191d0f74f70aa90dcc42d4d353d8e226b4f0ce93" data-rendition-name="original" width="384" height="854" loading="lazy" alt="Gužve iz pravca Bara ka Podgorici"><figcaption>Gužve iz pravca Bara ka Podgorici(Photo: Patrola CG)</figcaption></figure>  Iz Bara su napravljene kolone vozila koja jedva da se pomjeraju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091419090_40c29b5d0cb2d231fc7bd8b4ef1dee25cb433bdd42dba4a233ce6d2cce11c1f9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091419090_40c29b5d0cb2d231fc7bd8b4ef1dee25cb433bdd42dba4a233ce6d2cce11c1f9" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Gužve iz pravca Bara ka Podgorici"><figcaption>Gužve iz pravca Bara ka Podgorici(Photo: Patrola CG)</figcaption></figure>  Kako prenose Vijesti, privremeno je zatvoren i drugi glavni pravac preko tunela "Sozina", jer su službenici Monteputa bili primorani da u 18.30 časova prekinu saobraćaj. Povremeno otvore, pa zatvore Sozinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091419090_2d0c9faa42e32878ce6a835d3a622c6ee4534c18abff2ebb1737db626314d094.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091419090_2d0c9faa42e32878ce6a835d3a622c6ee4534c18abff2ebb1737db626314d094" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Gužve iz pravca Bara ka Podgorici"><figcaption>Gužve iz pravca Bara ka Podgorici(Photo: Patrola CG)</figcaption></figure>  Podsjećamo, velika količina materijala, stijene odronila se jutros, oko 7:30 sati, na cestu iznad Obzovice. Prema posljednjim informacijama, odron neće biti uklonjen onako kako je prvobitno javljeno, a dok se ne obezbijedi potpuna sigurnost za učesnike saobraćaja put će biti zatvoren. Rukovodilac sektora za održavanje puteva Ljubiša Lazović je za RTV Cetinje kazao da je glavni problem stijena koja je ostala iznad puta. On je kazao da se trenutno pikamerom razbijaju prilično tvrde stijene koje su pale na put, a da će se nakon toga pristupiti rješavanju problema sa stijenom iznad. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fput-cetinje-budva-zatvoren-dok-se-ne-otkloni-svaka-opasnost-dodatni-problem-ostatak-stijene-koji-visi-iznad-magistrale&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

FOTO: Ogromne gužve iz Bara ka Podgorici, povremena obustava saobraćaja kroz Sozinu

Na više graničnih prelaza sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom čeka se u koloni, saopšteno je iz Auto-moto saveza bh. entiteta Republika Srpska, odakle ističu da se zbog predstojećeg vikenda očekuje pojačana frekvencija vozila na prelazima.
Vozila čekaju u koloni ulazak u BiH iz Hrvatske na graničnim prelazima Gradina, Kostajnica i Velika Kladuša.
Pojačan je saobraćaj sa Hrvatskom u oba smjera na graničnom prelazu Gradiška, sa Srbijom na prelazu Šepak i sa Crnom Gorom na prelazu Deleuša.
Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja za putnička vozila nisu duža od 30 minuta.

Kolone na granicama BiH sa Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom

U Crnoj Gori danas se očekuje pojačana frekvencija vozila, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) i savjetovali vozačima da duža putovanja ne planiraju u najtoplijem dijelu dana. 
 
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine. 
 
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati. 
 
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane, saobraća se jednom trakom naizmjenično. 
 
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom. 
 
Zbog adaptacije regionalnog puta R-19, dionica Trešnjevik – Andrijevica, saobraćaj je na mjestu radova promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni. 
 
Iz AMSCG-a su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara, a da će vozila saobraćati alternativnim putevima. 
 
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova. 
 
Na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Žabljak, saobraćaj će od sedam do 17 sati povremeno biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija. 
 
I na magistralnom putu M-3 dionica Šćepan Polje – Dailovgrad režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, zbog asfaltiranja. 
 
Saobraćaj na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Jasenovo Polje, promijenjen je sa dvosmjerenog na jednosmjerni, zbog presvlačenja puteva.

Očekuje se pojačana frekvencija vozila

Na Graničnom prelazu Ilino Brdo, između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, danas su zabilježene gužve. Ovaj prelaz se nalazi na putnom pravcu od Trebinja ka Nikšiću, gdje se sjutra održavaju lokalni izbori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250412210452_bbea2b690dd04444dfef6ec5f8a5ba39c954e6592fcf0445b5e799812b6878a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250412210452_bbea2b690dd04444dfef6ec5f8a5ba39c954e6592fcf0445b5e799812b6878a5" data-rendition-name="original" width="1080" height="599" loading="lazy" alt="Gužve Ilino Brdo"> </figure>  Osim nikšićkih, sjutra se održavaju i lokalni izbori u Herceg Novom.

1250x600

Gužve na GP Ilino Brdo uoči sjutrašnjih izbora u Nikšiću

Prosječni dnevni saobraćaj na regionalnim i magistralnim putevima u Crnoj Gori tokom prošle godine veći je za oko pet odsto u odnosu na prethodnu godinu, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj. 
 
Navodi se da je povećanje intenziteta saobraćaja zabilježeno gotovo na svim putnim pravcima, osim na dionicama gdje su u toku radovi. 
 
- Najveći rast saobraćaja evidentiran je na putu R-24 Buča – Lubnice, odnosno na pravcu koji povezuje Berane i Kolašin kroz tunel Klisura - navodi se u saopštenju. 
 
Dodaje se da je automatski brojač saobraćaja, postavljen u mjestu Buče, tokom prošle godine registrovao gotovo 1,2 miliona vozila, što predstavlja rast od oko 200 odsto u odnosu na prethodnu godinu. 
 
- Ovo značajno povećanje posljedica je otvaranja tunela Klisura u martu prošle godine, koji je skratio put između Berana i Kolašina za više od 40 kilometara, zbog čega većina građana sa sjevera sada koristi ovaj pravac za putovanje ka centralnom dijelu zemlje - istakli su iz Uprave za saobraćaj. 
 
Prema njihovim riječima, povećanje inteziteta saobraćaja zabilježeno je i na putu R-13 Kolašin–Mateševo, koji povezuje auto-put sa magistralnim putem M-2 Podgorica–Kolašin–Mojkovac. 
 
- Prema podacima sa automatskog brojača u Vladošu, za 12 mjeseci prošle godine ovim putem je prošlo 2.698.960 vozila, što je u prosjeku 7.374 vozila dnevno - rekli su iz Uprave za saobraćaj. 
 
Kako su pojasnili, to predstavlja rast od 20 odsto u odnosu na 2023. godinu. 
 
- Najprometniji putni pravac u državi je M-11 Lepetane–Krtolska raskrsnica. Naš automatski brojač saobraćaja u mjestu Lovanja registrovao je 7.361.433 vozila, što znači da je ovom saobraćajnicom dnevno u prosjeku prolazilo više od 20 hiljada vozila - navodi se u saopštenju. 
 
Iz Uprave za saobraćaj su naveli da je najveći pad saobraćaja evidentiran na putu R-10 Đurđevića Tara–Mojkovac. 
 
- Gdje je u 2024. godini prošlo svega 60 hiljada vozila, što predstavlja smanjenje od 60 odsto u odnosu na prethodnu godinu - kazali su iz Uprave, dodajući da je taj pad uzrokovan radovima na klizištu u mjestu Sokolovina. 
 
Do smanjenje saobraćaja došlo je, kažu, i na putnom pravcu Podgorica –Kolašin kroz Platije.
- Što je i očekivano, s obzirom na to da većina vozača sada koristi auto-put za putovanje između glavnog grada i sjevera - dodali su oni. 
 
Prema podacima sa brojača u mjestu Mioska, intenzitet saobraćaja na ovom putnom pravcu smanjen je za trećinu u odnosu na 2023. godinu, a gotovo isti toliki pad evidentirao je i brojač u Morači. 
 
Napomenuli su da Uprava za saobraćaj raspolaže sa oko 60 automatskih brojača postavljenih na ključnim putnim pravcima širom zemlje, koji neprekidno evidentiraju promet vozila po smjerovima i kategorijama, 24 sata dnevno.

Pojačan intenzitet saobraćaja, najveći rast kroz tunel Klisura

Ekonomija eurozone porasla je u četvrtom tromjesečju prošle godine istim tempom kao i tokom ljeta, dok je na nivou Unije aktivnost neznatno usporila, pokazale su preliminarne procjene Eurostata.
Ekonomska aktivnost u eurozoni porasla je u četvrtom tromjesečju prošle godine 0,3 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kad je, prema revidiranim podacima, zabilježila isti procentni rast, izračunali su statističari na temelju sezonski prilagođenih podataka, prenosi Hrportfolio.
Na nivou Unije aktivnost je takođe porasla 0,3 odsto, neznatno sporije nego u ljetnom tromjesečju kad je uvećana 0,4 odsto. Preliminarna procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP) zasniva se na podacima 19 zemalja članica i pokriva 96 odsto BDP‑a eurozone, te 94 odsto BDP‑a EU.
U izvještaju se navode podaci za samo 15 članica, među kojima su, uz četiri vodeće ekonomije Njemačku, Francusku, Italiju i Španiju, i Belgija, Češka, Estonija, Irska, Litvanija, Mađarska, Nizozemska, Austrija, Portugalija, Finska i Švedska.
U grupi velike „četvorke“ najsnažnije je na kvartalnom nivou i u periodu od oktobra do decembra porasla aktivnost u Španiji, 0,8 odsto, nešto snažnije nego u tri ljetna mjeseca.
U Njemačkoj uvećana je 0,3 odsto, nakon stagnacije u periodu od jula do septembra. Isti procentni rast bilježila je na kraju godine i Italija, uz blago ubrzanje aktivnosti.
Francuski BDP porastao je 0,2 odsto, otprilike upola slabije nego u prethodna tri mjeseca.
Najsnažnije je u od listopada do decembra među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao porasla aktivnost u Litvaniji, 1,7 odsto, uz otklonjenu prijetnju recesije.
Irska je kliznula u recesiju, uz pad aktivnosti 0,6 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je smanjena 0,3 odsto i napomenu statističara o metodološkoj razlici u proračunima.
Godišnje poređenje pokazuje rast ekonomije eurozone u periodu od oktobra do decembra 1,3 odsto, objavio je Eurostat. U trećem tromjesečju uvećana je na godišnjoj razini za 1,4 posto, prema revidiranom podatku.
Neznatno usporavanje pokazuju i proračuni za EU, s 1,6 odsto na 1,4 odsto.
Usporavanje rasta na oba područja protegnulo se tako na treće tromjesečje zaredom, pokazuju podaci Eurostata.
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao 14 ih je bilježilo rast aktivnosti, a samo jedna stagnaciju.
Daleko najsnažniji rast na godišnjem nivou u grupi četiri vodeće ekonomije ponovo je bilježila Španija, 2,6 odsto.
Francuski BDP porastao je 1,1 odsto, a blizu je i Italija s godišnjom stopom rasta u četvrtom tromjesečju od 0,8 odsto. Aktivnost u njemačkoj ekonomiji uvećana je upola slabije, 0,4 odsto, tek neznatno snažnije nego u prethodna tri mjeseca.
Prema podacima kojima je Eurostat raspolagao, daleko najsnažniji rast aktivnosti na godišnjoj razini bilježila je i u četvrtom tromjesečju Irska, čak 6,7 odsto.
U Finskoj aktivnost se zadržala na razini četvrtog tromjesečja 2024. godine, nakon 0,6 odsto pada aktivnosti u periodu od jula do septembra.

Ravnomjeran rast ekonomije eurozone na kraju prošle godine

Centar za građansko obrazovanje (CGO), povodom učestalih javnih referenci, ukazuje da se tzv. Stanford lista često pogrešno predstavlja kao lista „najcitiranijih“ naučnika. Riječ je, kako je saopštio asistent na projektima CGO Ivan Kašćelan, o rangiranju zasnovanom na kompozitnom indikatoru citatnog uticaja, gdje sam broj citata nije presudan, pa autori sa manje citata mogu biti bolje rangirani.&nbsp;
- Naime, kompozitni indikator, kao glavni kriterijum, pored ukupnog broja citata, uključuje i stabilnost i kontinuitet naučnog uticaja (h i hm indeks), kao i stvarni individualni doprinos autora u koautorskim publikacijama. Posebno se vrednuju radovi u kojima je autor/ka jedini, prvi ili posljednji, čime se prepoznaju samostalni doprinos, istraživačka odgovornost i naučno liderstvo - naveo je Kašćelan.
Ovu listu, koristeći Scopus bazu podataka, razvija istraživački tim sa Univerziteta Stanford u saradnji sa izdavačkom kućom Elsevier.
- Posljednje izdanje objavljeno je krajem 2025. godine i obuhvata istraživače među 100.000 najuticajnijih u svijetu ili gornjih dva odsto u svojim naučnim podoblastima. Rangiranje se vrši globalno i unutar pojedinačnih disciplina, odnosno naučnici su podijeljeni u 22 naučne oblasti i 174 podoblasti, a pokazatelji se računaju i sa i bez samocitiranja radi objektivnijeg uvida u stvarni uticaj - naveo je asistent na projektima CGO.
Kada je riječ o akademicima Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), Ljubiša Stanković i Igor Đurović rangirani su u podoblast mreža i telekomunikacija. Među 217.319 naučnika u toj podoblasti, Stanković zauzima 309, a Đurović 885 mjesto.
- Vlado Lubarda je u podoblasti mašinstva i transporta, gdje se među 150.568 naučnika nalazi na 244. mjestu. Na ovoj listi za ukupni naučni doprinos tokom karijere nalaze se i istraživači iz Crne Gore koji nijesu članovi CANU, iako su neki bili kandidati. Prof. dr Srđan Stanković je 3589. u oblasti mreža i telekomunikacija, prof. dr Gojko Joksimović 1304. od 125.178 u elektrotehnici i elektronici, dok je prof. dr Vladimir Pešić 446. od 18.114 u zoologiji - naveo je Kašćelan.
Pored ove posljednje objavljene liste koja se odnosi na cjelokupnu naučnu karijeru postoje, kako je istakao, i godišnje Stanford/Elsevier liste sa najuticajnijim naučnicima/ama za tu godinu. Na listi za 2024. godinu našli su se iz Crne Gore i dr Martin Ćalasan iz oblasti energetike i doc. dr Aleksandra Klisić iz medicine.
- CGO naglašava da ova lista nije jedina relevantna međunarodna baza naučnog uticaja, niti prisustvo na njoj znači da je neko automatski „bolji“, kao što ni izostanak ne znači automatski manjak naučne vrijednosti. CGO će nastaviti da prati međunarodne pokazatelje naučnog uticaja i pojašnjava njihovu metodologiju, kao dio doprinosa informisanju zasnovanom na činjenicama - zaključio je Kašćelan.

Mit o „najcitiranijima“ ili što Stanford lista (ne) pokazuje

Košarkaši Dečića pobjedom protiv vodećeg Primorja 92:87 priredili su najveće iznenađe je u 17. kolu Prve A muške crnogorske lige.
Dečiće je do pobjede vodio bivši igrač Novljana Aleksandar Bulatović sa 36 poena.&nbsp;
Sutjeska je iskoristila pobjedu Dečića i izjednačila se sa Primorjem na čelu tabele.
Nikšićki tim slavio je protiv Ulcinja 128:75 i upisao 12. pobjedu ove sezone.
Podgorica Bemax je bila ubjedljiva protiv Danilovgrada 91:72, za šestu pobjedu u sezoni.&nbsp;
SC Derbi je u Bijelo Polje otputovao u kombinovanom sastavu i slavio protiv Jedinstva 91:73, što im je sedmi trijumf u sezoni u kojoj na parketu moraju da izbore dovoljno bodova za opstanak, ali se njihovi rezultati ne računaju protivnicima, tako da je Jedinstvo ostalo na trećem mjestu nakon ovog kola.
U duelu rivala iz sredine tabele, Kotor je kao domaćin bio ubjedljiv protiv Ibra, 85:65, i tako zakoračio ka gornjem dijelu (9-7), sa tri pobjede više od današnjeg rivala, kao i Teoda i Podgorice.&nbsp;
Lovćen je vezao četvrtu pobjedu, savladavši Vukove Zete 90:74.&nbsp;
Cetinjanima je to ukupno 10. trijumf u sezoni, pa su i dalje u konkurenciji za plej of.&nbsp;
Posljednju utakmicu 17. kola u ponedjeljak u Baru će odigrati Mornar Barsko zlato i Teodo.

Dečić pobijedio lidera, Sutjeska se izjednačila na vrhu

Policija u Beranama uhapsila je i protiv J.P. podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je provalio u ugostiteljski objekat i ukrao kutiju sa novcem koji je prikupljen za liječenje djeteta.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo teška krađa, a osim toga, pretresom njegovog stana pronađeno je 49 komada tableta sa liste opijata i gasni pištolj bez adekvatne dokumentacije.
- U odnosu na pronađene tablete tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju se izjasnio da u navedenim radnjama nema elemenata krivičnog djela, te će protiv J.P. biti podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga, dok je u odnosu na oduzeti pištolj protiv ovoga lica podnijet prekršajni nalog shodno Zakonu o oružju - naveli su u policiji.

Tag: guzve